<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg</a> ponovo je upozorio Rusku federaciju da bi se suočila s teškim posljedicama ako upotrijebi nuklearno oružje u ratu protiv Ukrajine.

- Rizik od bilo kakvog nuklearnog napada na Ukrajinu je nizak, ali, naravno, potencijalni efekti, posljedice su jako velike. Dakle, ovo je rizik koji moramo ozbiljno shvatiti i to činimo tako što jasno pokazujemo Rusiji da će biti ozbiljnih posljedica za nju ako u Ukrajini upotrijebi nuklearno oružje - rekao je Stoltenberg tokom video obraćanja uživo na Berlinskom forumu za vanjsku politiku 2022.

Stoltenberg je također kazao da je NATO upozorio Rusiju i na to da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi.Generalni sekretar NATO-a je ponovio da je vojna alijansa spremna za sve moguće opcije kada je u pitanju ruski rat protiv Ukrajine.Stoltenberg je isključio mogućnost aktiviranja NATO nuklearnog kišobrana za Ukrajinu kao sistema odvraćanje Rusije, ističući da je takav nuklearni štit namijenjen samo za države članice.

Naveo je da je glavni prioritet NATO-a da pruži veću vojnu podršku Ukrajini, rekavši da svi trebaju učiniti više na tom planu.Stoltenberg je kazao da je posljednja runda ruskih raketnih napada na velike ukrajinske gradove najozbiljnija eskalacija od početka rata u februaru.

Ovo je rizik koji moramo ozbiljno shvatiti i to činimo tako što jasno pokazujemo Rusiji da će biti ozbiljnih posljedica za nju ako u Ukrajini upotrijebi nuklearno oružje, kazao je

Jens Stoltenberg: Nuklearni štit je namijenjen samo za države članice

Stoltenberg upozorio Rusiju: Nuklearni rat se ne može dobiti

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a>&nbsp; rekao je da će u januaru potpisati zakon koji će kodificirati pravo na pobačaj ako demokrati iduće godine budu kontrolisale Kongres.

Bajdenovi demokrati mogli bi na nadolazećim izborima u novembru izgubiti kontrolu nad donjim domom parlamenta, a potencijalno i nad Senatom.

Predsjednik sada pokušava ujediniti svoje zagovarače oko pitanja pobačaja koji je Vrhovni sud značajno ograničio odlukom prije četiri mjeseca, ukinuvši presudu Ro protiv Vejda.Ako demokrati dobiju još senatora i zadrže kontrolu nad Zastupničkim domom, Bajden će u januaru potpisati zakon koji će kodificirati odluku Ro protiv Vejda.- Ovo je obećanje koje dajem vama i američkom narodu: prva mjera koju ću poslati Kongresu bit će o kodifikaciji Ro protiv Vejda - rekao je Bajden.

Dodao je da zadnja riječ sada nije na sudu.- Ona nije na ekstremističkim republikancima u Kongresu. Konačna odluka o pravu na izbor je vaša. Ako ćete ispuniti svoj dio i glasati, demokratski lideri u Kongresu će, obećavam vam, napraviti svoj dio. I ja ću to učiniti - rekao je Bajden.Od odluke Vrhovnog suda s konzervativnom većinom pobačaj je zabranjen u 16 saveznih država. Demokrati trenutno drže slabu većinu u donjem domu te putem završne riječi potpredsjednice Kamale Heris (Harris) kontrolišu Senat koji je podijeljen na 50 demokrata i 50 republikanaca.Kodifikacija prava na pobačaj bit će teška čak i ako demokrati zadrže svoju slabu prednost jer je za to potrebno 60 od 100 senatora.Iako pobačaj igra jednu od ključnih uloga u porukama demokrata uoči izbora na sredini mandata, anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da Amerikance više brine inflacija.&nbsp;

Ako ćete ispuniti svoj dio i glasati, demokratski lideri u Kongresu će, obećavam vam, napraviti svoj dio, rekao je

Džo Bajden najavio kodifikaciju Ro protiv Vejda

Bajden: Ako budemo kontrolisali Kongres kodificirat ćemo pravo na pobačaj

<a href="https://avaz.ba/tag/31/turska">Turske vlasti saopćile su da su uhapsile</a> više od 500 ljudi osumnjičenih zbog povezanosti sa Fetulahom Gulenom, kojeg predsjednik te države Redžep Tajip Erdoan optužuje da je organizovao pokušaj puča 2016. godine.

- Izdata su 704 naloga za hapšenje, a uhapšene su 543 osobe - izjavio je turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu.Operacija, izvedena u 59 od 81 turske provincije, ciljala je na finansijsku strukturu "terorističke organizacije FETO", akronim koji Ankara koristi za označavanje Gulenovog pokreta.
Uhapšeni su osumnjičeni da su primali ili preraspodijelili novac koji su iz inostranstva slale pristalice Gulena, koji živi u SAD.&nbsp;Turske vlasti su od tog neuspjelog puča uhapsile više od 300.000 ljudi, posebno u redovima policije, pravosuđa, vojske i intelektualaca.

Uhapšeni su osumnjičeni da su primali ili preraspodijelili novac koji su iz inostranstva slale pristalice Gulena, koji živi u SAD

U Turskoj uhapšeno više od 500 ljudi zbog povezanosti sa Gulenom

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Novi zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini Sergej Surovikin</a> dao je intervju za rusku državnu novinsku agenciju Tass.Prvo je upitan o zabrinutosti ruskih građana za to kakva je situacija na ratištu danas. 
- Generalno, situacija u zoni specijalne vojne operacije mogla bi se opisati kao napeta. Neprijatelj ne odustaje od pokušaja da napadne položaje ruskih trupa. Prije svega, to se odnosi na smjerove Kupjansk, Krasnolimanskij i Nikolajev-Krivi Rih. Neprijatelj je zločinački režim koji gura građane Ukrajine u smrt. Ukrajinci i ja smo jedan narod i želimo jedno, da Ukrajina bude nezavisna od Zapada i NATO-a, prijateljska država za Rusiju - rekao je Surovikin.

- Ukrajinski režim nastoji probiti našu odbranu. Da bi to postigle, Oružane snage Ukrajine povlače sve raspoložive rezerve na prvu liniju. Uglavnom, radi se o snagama teritorijalne odbrane koje nisu završile kompletnu obuku. Zapravo, ukrajinsko vodstvo ih osuđuje na propast. Takve jedinice u pravilu imaju nizak moral. Kako bi spriječili bijeg s prve linije, ukrajinske vlasti koriste odrede nacionalista koji pucaju na svakoga ko pokuša napustiti bojno polje. Svaki dan gubici neprijatelja kreću se od 600 do 1000 poginulih i ranjenih - tvrdi Surovikin.Govorio je o ruskoj strategiji.- Mi imamo drugačiju strategiju. Vrhovni zapovjednik je već govorio o tome. Ne težimo visokim brzinama napredovanja, štitimo svakog vojnika i metodično "meljemo" neprijatelja koji napreduje. Time ne samo da su minimizirani gubici, već se značajno smanjuje i broj žrtava među civilnim stanovništvom - rekao je Surovikin.Dodaje da se nastavljaju udari visokopreciznim oružjem na vojne objekte i objekte infrastrukture koji utječu na borbenu sposobnost ukrajinskih jedinica.- Specijalna vojna operacija potvrdila je učinkovitost avionskih sistema i sistema protivzračne odbrane koje imamo u službi. Tokom operacije posade operativno-taktičkog, vojnog i dalekometnog aviona izvršile su više od 34 hiljade naleta. Koristili su preko 7 hiljada kontroliranih avionskih oružja. Najnovije hipersonične zračne rakete Kinzhal dokazale su se u gađanju ciljeva. Nijedan od neprijateljskih sistema protivzračne odbrane nije problem za ovu raketu. Strateške krstareće rakete koje se lansiraju iz zraka također su pokazale najveću preciznost - rekao je Surovikin.

Od borbenih aviona istaknuo je Su-57.- Što se tiče borbene upotrebe, posebno bih izdvojio višenamjenski avion pete generacije Su-57. Ima širok raspon oružja i u svakom naletu rješava višestruke zadatke pogađanja zračnih i kopnenih ciljeva - kazao je.Dodao je da su bespilotne letjelice izvršile su više od 8000 naleta, a da su jurišne bespilotne letjelice uništile su više od 600 objekata Oružanih snaga Ukrajine.Upitan je o evakuaciji stanovnika u Hersonskoj regiji.- Na ovom području je teška situacija. Neprijatelj ciljano napada infrastrukturne objekte i stambene zgrade u Hersonu. Pogoci raketa HIMARS oštetili su Antonovski most i branu hidroelektrane Kakhovskaja, na kojima je saobraćaj zaustavljen. Zbog toga je u gradu otežana dostava prehrambenih proizvoda, postoje određeni problemi s opskrbom vodom i strujom. Sve to ne samo da znatno komplicira život građana, već stvara i direktnu prijetnju njihovim životima - rekao je.&nbsp;

Što se tiče borbene upotrebe, posebno bih izdvojio višenamjenski avion pete generacije Su-57, kazao je

Sergej Surovikin: Tjeraju građane u smrt

Novi ruski zapovjednik za Ukrajinu: Situacija je vrlo napeta

Pentagon je u utorak saopćio da u ovom trenutku nema informacije koje bi potvrdile izvještaje da je Iran <a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">obećao Rusiji</a> isporučiti rakete zemlja-zemlja, zajedno s više bespilotnih letjelica. 

- U ovom trenutku nemamo nikakvih informacija koje bi to potvrdile - rekao je glasnogovornik Pentagona brigadni general Petrik Rajder (Patrick Ryder) na konferenciji za novinare, prenosi Reuters.
Reuters je obavijestio da je dogovor postignut 6. oktobra kada su potpredsjednik Irana Mohamad Mokber, dva visoka dužnosnika moćne iranske Revolucionarne garde i dužnosnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti posjetili Moskvu radi razgovora s Rusijom o isporuci oružja.

Pentagon je u utorak saopćio da u ovom trenutku nema informacije koje bi potvrdile izvještaje da je Iran obećao Rusiji isporučiti rakete zemlja-zemlja, zajedno s više bespilotnih letjelica

Pentagon ne može potvrditi izvještaje da je Iran obećao isporučiti projektile Rusiji

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Američko vazduhoplovstvo presrelo je dva</a> ruska bombardera Tu-95 u blizini obale Aljaske, saopćila je američka vojna komanda Norad, zadužena za vazdušnu bezbjednost u SAD i Kanadi.&nbsp;Ruski avioni presretnuti su u ponedjeljak, naveo je Norad i dodao da su "ostali u međunarodnom zračnom prostoru i nisu ušli u zračni prostor SAD ili Kanade".

<h2>"Nisu prijetnja, niti provokacija"</h2>

Identifikaciona zona protivvazdušne odbrane (ADIZ) je perimetar u kojem vazdušni saobraćaj nadgleda vojska jedne ili više zemalja, izvan njenog nacionalnog vazdušnog prostora, da bi imala dodatno vrijeme reakcije u slučaju neprijateljskog manevra.

Ta zona u Aljasci prostire se na oko 320 kilometara od njene obale.
Norad je naveo da se ruska aktivnost u toj identifikacionoj zoni "ne smatra prijetnjom, niti provokacijom".
Presretanja ruskih aviona u toj oblasti veoma blizu ruskog Dalekog istoka su relativno česta.
- Norad koristi višeslojnu odbranu putem satelita, zemaljskih radara, radara i borbenih aviona da identifikuje bilo koju letjelicu i prepozna svaku neodgovarajuću akciju - navela je američka vojska.

<h2>Saopćenje Ministarstva odbrane Rusije</h2>

Dva ruska dalekometna strateška bombardera Tu-95 obavila su dvanaestosatnu patrolu iznad Pacifika, Beringovog i Ohotskog mora, saopćeno je danas iz ruskog Ministarstva odbrane.

- Dva strateška nosioca projektila "TU-95MS" iz dalekometne avijacije obavila su planirani let u zračnom prostoru iznad neutralnih voda Pacifika, Beringovom mora i Ohotskog mora. Trajanje leta bilo je duže od 12 sati - navodi se u saopćenju.
Ističe se da su u pratnji bile posade aviona "MiG-31" iz Pacifičke flote.
U saopćenju se napominje da je tokom misije posada Tu-95 obavila i dopunu goriva.

Ruski avioni presretnuti su u ponedjeljak, naveo je Norad i dodao da su "ostali u međunarodnom zračnom prostoru i nisu ušli u zračni prostor SAD ili Kanade"

Norad je naveo da se ruska aktivnost u toj identifikacionoj zoni "ne smatra prijetnjom, niti provokacijom"

SAD presrele dva ruska bombardera u blizini Aljaske

Ruski nezavisni portal Meduza, koji djeluje iz inostranstva, napravio je reportažu iz Gagauzije, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Moldavija&amp;">autonomne regije u južnoj Moldaviji,</a> uz separatističku prorusku regiju Pridnjestrovlje, zvanu također i Transnistrija, još jednu neuralgičnu, prorusku tačku u toj najsiromašnijoj evropskoj zemlji, koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu u strahu da je možda jedna od idućih meta Kremlja.

Gagauzija je dom otprilike 160.000 ljudi. Regija je poznata i pod nazivom Gagauz Yeri i uglavnom je naseljena Gagauzima, turskom manjinom koja je pretežno pravoslavne vjere i - kao trajna posljedica sovjetske hegemonije - govori ruskim jezikom. Poput poznatije otcijepljene regije Pridnjestrovlje, Gagauzija se proglasila nezavisnom 1990. godine, tokom usporenog procesa raspada SSSR-a.
Iako se reintegrirala s Moldavijom samo četiri godine kasnije, odnos Gagauzije sa centralnom vladom u Kišinjevu i dalje je napet. Moldavska novinarka Paula Erizanu za Meduzu je napravila reportažu o tome kako je ova autonomna regija, koja je utemeljena u cilju očuvanja jezika i kulture Gagauza, zadržala koncept rusifikacije iz sovjetske ere i politički utjecaj Moskve.
U Comratu, glavnom gradu ove autonomne regije, kako izvještava reporterka za Meduzu, u jednom lokalu u blizini autobuske stanice reklamiraju se savjetodavne usluge za dobijanje rumunjskog državljanstva, ali na ruskom jeziku. Većina oglasa postavljenih na stubove po gradu nudi posao u Evropskoj uniji.Kao i na svim državnim institucijama u Gagauziji, tako i na gradskoj vijećnici stoji natpis na tri jezika - gagauskom, rumunjskom i ruskom, što su sve službeni jezici ove regije. Granitni spomenik ispred zgrade obavještava prolaznike o projektu EU-a vrijednom 250.000 eura, u okviru kojeg je unutar višenamjenske zgrade otvoren ured za turističke informacije. No, ured je prazan jer je osoba koja ga vodi na godišnjem odmoru, kako je objasnila osoba zadužena za pravne konzultacije u susjedstvu.

Tekuća energetska kriza i ruski rat u Ukrajini doveli su do nevjerovatnih 34 posto inflacije u Moldaviji.&nbsp;- Kako da živim s penzijom od 2.300 leja (118 dolara mjesečno) dok cijene vrtoglavo rastu? - pita se sa suzama u očima 77-godišnja Vasilisa dok odmara u hodniku.

Lidia Ostaș, energična 34-godišnjakinja koja radi u odjelu za obrazovanje Gagauzije i kao učiteljica rumunjskog jezika, stigla je u gradsku vijećnicu da odvede reporterku Meduze u nekoliko trojezičnih vrtića kako bi promatrala proces učenja. Reporterka je asistirala u dva razreda s djecom od pet do šest godina, učeći dane u sedmici na rumunjskom, odnosno gagauskom jeziku. Lekcije u trajanju od 20 minuta uključuju igre, pjevanje i ples kako bi se djeca zainteresirala, zabavila i učila. Vrtić se uglavnom vodi na ruskom jeziku, no djeca svaki dan komuniciraju i na rumunjskom i gagauskom jeziku.&nbsp;U teoriji, trojezični program vrtića postoji od 1994. godine, kada je Moldavija usvojila zakon kojim se Gagauziji daje autonomija.- No, nismo imali materijala s kojima bismo radili, niti metode koja bi nas vodila - prisjeća se Lidia. Od 2021. godine, nakon četverogodišnjeg pilot programa, svih 57 državnih vrtića u Gagauziji dijele isti nastavni plan i program te udžbenike temeljene na savremenim metodama podučavanja. Učitelji su strastveni u svom poslu i izlaze iz okvira udžbenika - traže dječje pjesmice i igrice na internetu ili čak sami prevode ili pišu nove.&nbsp;- Iako je ovo mnogo bolje od onoga što smo imali prije, možemo učiniti samo toliko ako ne postoji jezično okruženje u kojem bi djeca mogla vježbati svoje vještine - objašnjava Lidia.Naime, većina ljudi u Comratu priča na ruskom jeziku i priznaju da znaju tek nešto malo gagauskog, a još manje rumunjskog, službenog jezika Moldavije. U njenom uredu u odjelu za obrazovanje Gagauzije, Lidijini kolege dolaze k njoj da im pomogne s dokumentima na rumunjskom jeziku koje šalju u Kišinjev.&nbsp;- I prije je bilo besplatnih programa za učenje rumunjskog, ali oni moraju biti nadopunjeni poticajima za napredovanje u karijeri - kaže ona.&nbsp;- Primjerice, ako ne znate govoriti rumunjski, možda vam ne bi trebalo dopustiti da postanete voditelj (javne) institucije.

<h2>S jezikom idu i političke implikacije</h2>

Unatoč autonomnom statusu regije, čini se da gagauski jezik od 1994. umire umjesto da cvjeta. Lidijina majka je odgajateljica u vrtiću u Congazcicul de Sus, selu u blizini Comrata.&nbsp;- Kad je tek počela raditi, tokom sovjetske ere, sva su djeca kod kuće govorila gagauski i morala ih je učiti ruski ispočetka, "tako se kaže ruka, oko" - kaže Lidia.&nbsp;- Sada djeca govore sa svojim porodicama ruski i ona ih mora naučiti kako se kaže ruka i oko na gagauskom.&nbsp;Kao odgovor na namjernu sovjetsku politiku rusifikacije, gagauski jezik doživio je preporod tokom ere "Glasnosti". U kasnim 80-im, dok su govornici rumunjskog širom Moldavije vraćali svoj jezik i kulturu, Gagauzi su također zagovarali povratak vlastitom nasljeđu. Državni pedagoški univerzitet Ion Creangă u Kišinjevu pokrenuo je popularni studijski program na gagauskom jeziku. No, 2005. godine, nakon što se Državni univerzitet Comrat uspješno izborio za monopol nad studiranjem na gagauskom, odjel je zatvoren. Danas se gagauski tamo uči samo kao magisterij za nastavnike jezika.&nbsp;Dominacija ruskog jezika dolazi u paru s političkim implikacijama - to, naime, znači da Gagauzi konzumiraju više ruskih nego moldavskih medija i skloni su prokremaljskoj politici, unatoč činjenici da većina ulaganja u lokalnu infrastrukturu dolazi iz Kišinjeva, Turske i Evropske unije. "Naša princeza", kaže jedna prodavačica na uglu, misleći na predsjednicu Moldavije Maiu Sandu, "otišla je u Njujork zatražiti povlačenje ruskih trupa iz Pridnjestrovlja". Ta otcjepljena regija na istoku Moldavije imala je od rata u Pridnjestrovlju 1992. na svom teritoriju oko 20.000 tona sovjetskog streljiva i 1.500 stacioniranih ruskih vojnika kao "mirovne snage". "Ali oni su tamo već 30 godina, otkad smo bili jedna država (SSSR)", dodaje prodavač.
Poput Pridnjestrovlja, a za razliku od ostatka Moldavije, Gagauzija je sačuvala Lenjinov kip u centru Comrata, kao i nazive ulica iz sovjetske ere. Tri godine nakon što je Moldavija stekla nezavisnost od Moskve 1991. godine, južna regija dobila je autonomiju nakon napetosti i sukoba između Kišinjeva i Comrata, koje je Kremlj poticao od posljednjih godina Sovjetskog Saveza - prema bivšim zastupnicima Ionu Hadarcau i Aleksandru Arseniju, posljednji šef Vrhovnog sovjeta SSSR-a Anatolij Lukjanov zaprijetio je moldavskim dužnosnicima s "dvije autonomije" ako ne sudjeluju na referendumu 1991., koji bi legalizirao sovjetsku aneksiju 1940. onoga što je danas Moldavije.

<h2>Svi političari proruski jer iz Moskve dolazi novac</h2>

Govoreći na državnom univerzitetu Comrat u septembru, predsjednica Sandu najavila je program rumunjskog jezika za odrasle u Gagauziji 2023. Kasnije toga dana, tokom sastanka u zakonodavnom tijelu Gagauzije, predstavnici Narodne skupštine pitali su je zašto svoj materinji jezik naziva rumunjskim, a ne "moldavskim" (kako su ga zvali Sovjeti da bi promovirali novi nacionalni identitet, odvojen od Rumunije).

Također su je pitali zašto ne ide u Moskvu na pregovore o jeftinijim cijenama plina - pitanje koje su popularizirale prokremaljske političke stranke u Moldaviji, u pokušaju da okrive Sanduinu administraciju za porast cijena energije i inflaciju koja je uslijedila. Gagauski i moldavski mediji povezani s proruskim strankama posjet su predstavili kao poraz Sandu.
Nekoliko sedmica kasnije, predsjednik turskog parlamenta Mustafa Sentop došao je u Comrat. Potaknuo je Gagauze da uče rumunjski i osudio agresiju Rusije na Ukrajinu. Štampa povezana s vladom Gagauza nije izvijestila o ovim izjavama.
- U Gagauziji su svi političari proruski orijentirani jer Rusija finansira te političke projekte. Nema proevropske političke ponude - kaže novinar Mihail Sirkeli s nezavisnog regionalnog medijskog portala nokta.md.Budući da mu je gagauski materinji jezik te tečno govori i ruski i rumunjski, Mihail tvrdi kako je rješenje u tome da političke stranke koje uđu u Narodnu skupštinu Gagauzije budu subvencionirane iz državnog budžeta, baš kao i stranke koje uđu u nacionalni parlament u Kišinjevu.&nbsp;- Potrebna nam je autonomija za Gagauziju kako bismo zastupali interese Gagauza i pomogli u regionalnom socio-ekonomskom i kulturnom razvoju, a ne za promicanje interesa Kremlja i sovjetske nostalgije - naglašava on.- No, Gagauzi trenutno to ne zahtijevaju. Nije ih briga za gagauski jezik i historiju. Formalno, u Gagauziji imamo tri službena jezika, ali svi zakoni se usvajaju i objavljuju samo na ruskom.

Čovjek kojem je jako stalo do gagauške baštine je hip-hop umjetnik i producent Vitali Manjul. Početkom 90-ih Manjul je otkrio hip-hop na MTV-u i počeo repati na gagauskom.&nbsp;- Repao sam o novcu, automobilima, vlasti. Sada pokušavam s humorom govoriti o važnijim temama, poput duhovnosti, ljubavi - kaže taj 51-godišnjak. Posljednjih 15 godina Vitali također prikuplja stare gagauške pjesme i reinterpretira ih modernim R&amp;B i pop elementima.&nbsp;- Mladi ljudi misle da su to nove pjesme, ali ja im kažem da su ti tekstovi stari 100 godina - kaže on.&nbsp;U svojoj misiji promicanja kulture Gagauza među novim generacijama, Vitali sarađuje s drugim mladim pjevačima u svom studiju u Comrat pod nazivom Kolaj. Kolaj znači "lagano" na gagauskom, objašnjava Vitali, koji polako prelazi s rapa na reggae.&nbsp;- Želim da ne bude rata, da nema nacionalnih nesporazuma, želim da sve bude lagano - kaže aludirajući na svoj "rastafarijanski pogled na život".&nbsp;Vitali se izjašnjava kao kozmopolit s mnogo kulturnih utjecaja iz cijeloga svijeta, ali se i dalje osjeća ukorijenjenim u svom gagauškom nasljeđu.&nbsp;- Ne želim izgubiti svoju kulturu. Zamislite da zaboravim svoj materinji jezik, ko ću biti? - pita se na kraju Vitali Manjul.

Dominacija ruskog jezika dolazi u paru s političkim implikacijama - to, naime, znači da Gagauzi konzumiraju više ruskih nego moldavskih medija i skloni su prokremaljskoj politici

Najsiromašnija evropska država ima još jednu slabu tačku: Ovdje su svi za Moskvu, kakva Evropa

<a href="https://avaz.ba/tag/7165/estonija">Estonski zastupnici osudili su</a> moskovsku aneksiju ukrajinskog teritorija i proglasili Rusiju "terorističkim režimom" u rezoluciji koja je usvojena s 88 glasova za u zakonodavnom tijelu te zemlje koji ima 101 zastupnika. 

Parlament "proglašava Rusiju terorističkim režimom, a Rusku Federaciju zemljom koja podržava terorizam", stoji u saopćenju.
- Putinov režim je svojim prijetnjama nuklearnim napadom pretvorio Rusiju u najveću opasnost za mir kako u Evropi tako i u cijelom svijetu – poručili su estonski zastupnici. 
Parlament Latvije, proglasio je Rusiju "državnim sponzorom terorizma" u avgustu, optužujući Moskvu za "ciljani genocid nad ukrajinskim narodom".
Međutim, administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joea Bidena) prošlog je mjeseca rekla da neće koristiti terminologiju, rekavši da to "nije najučinkoviti i najbolji put prema naprijed".

Putinov režim je svojim prijetnjama nuklearnim napadom pretvorio Rusiju u najveću opasnost za mir kako u Evropi tako i u cijelom svijetu, poruka je estonskih zastupnika

Estonski parlament: Rusija je zemlja koja podržava terorizam

Estonski zastupnici proglasili Rusiju terorističkim režimom

Kina teži ujedinjenju sa Tajvanom "mnogo brže" nego što se ranije očekivalo, rekao je američki državni sekretar <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Blinken&amp;">Entoni (Antony) Blinken.</a>

Peking je odlučio da status quo više nije prihvatljiv, rekao je on.

Govoreći na događaju na Univerzitetu Stanford u utorak s prethodnom sekretarkom Kondolizom Rajs (Condoleezza Rice), Blinken je rekao da će Peking, ako ne može postići ujedinjenje mirnim putem, upotrijebiti prisilu i eventualno silu.

U nedjeljnom govoru na otvaranju Kongresa Komunističke partije u Pekingu, predsjednik Ksi Đinping (Xi Jinping) odbio je isključiti upotrebu sile za ujedinjenje s Tajvanom.
Kina vidi samoupravno ostrvo diijelom svoje teritorije, ali Tajvan sebe vidi kao odvojenog od kopna, prenosi BBC.
Prošlog mjeseca američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) rekao je da će američke snage braniti Tajvan u slučaju kineskog napada - uprkos zvaničnoj američkoj politici dvosmislenosti o tom pitanju.

<h2>SAD će poštovati svoje obaveze</h2>

Blinken je dodao da će SAD poštovati svoje obaveze prema Tajvanu i podržati sposobnost ostrva da se brani.

Vašington je uvijek imao diplomatski pristup oko pitanja Tajvana i Kine.
Njegova zvanična politika se ne obavezuje na vojnu akciju na Tajvan, ali američki predsjednik Bajden je naizgled išao protiv ovog stava više puta naglašavajući da će Vašington braniti Tajvan.

Peking je odlučio da status quo više nije prihvatljiv, rekao je on

Blinken: Kina teži bržem ujedinjenju s Tajvanom nego što se očekivalo

Najmanje dvije osobe su ubijene, a jedna je teško povrijeđena u napadu nožem u utorak u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Njema%C4%8Dka&amp;">gradu Ludvigshafenu na zapadu Njemačke</a>, saopćio je portparol policije u pokrajini Rajna-Palatinat.&nbsp;Osumnjičeni počinilac je ranjen u obračunu sa policijom.
Motivi napada su i dalje nejasni, a iza njega se vodi opsežna istraga, dodao je portparol.
Područje u kojem se dogodio napad ogradila je policija.

Osumnjičeni počinilac je ranjen u obračunu sa policijom

Područje u kojem se dogodio napad ogradila je policija

Napad nožem u Njemačkoj: Najmanje dvije osobe ubijene

<a href="https://avaz.ba/tag/440/svedska">Novi premijer Švedske, Ulf Kristerson (Kristersson)</a>, u utorak je imenovao ministre koji će upravljati bezbrojnim izazovima nordijske zemlje, uključujući njen odgovor na rat u Ukrajini i ulazak u NATO, kao i skok cijena energije i nadolazeće predsjedavanje Vijećem EU.

Članovi Kristersonove Umjerene stranke desnog centra, najveće od tri stranke u novoj manjinskoj koalicionoj vladi, zauzeli su 13 od 24 ministarska mjesta, a Tobias Bilstruom (Billström), bivši ministar imigracije, imenovan je ministrom vanjskih poslova.
Prethodni portparol stranke za pitanja odbrane, Pol Džonson (Pål Jonson), imenovan je ministrom odbrane, dok je Džesika Rosval (Jessika Roswall), njena bivša glasnogovornica za odnose s EU, imenovana za novog ministra EU.Elizabet Svanteson (Elisabeth Svantesson), bivša ministrica zapošljavanja, imenovana je ministricom finansija. Gunar Stromer (Gunnar Strömmer), odlazeći sekretar stranke Moderates, imenovan je ministrom pravde, što mu je dalo ključnu ulogu u odgovoru Švedske na porast nasilja bandi.
Lider jedne od dvije niže stranke u vladi, Eba Buš (Ebba Busch) iz Demokršćana, imenovan je za ministra energetike i poslovanja, dok je Johan Pehrson, lider Liberala, druge manje vladajuće stranke, imenovan za ministra za tržište rada i integracija, piše <a href="https://www.politico.eu/article/sweden-new-pm-ulf-kristersson-government-ministers/">Politico</a>.Nova švedska vlada desnog centra preuzima vlast nakon pobjede na izborima 11. septembra, smijenivši socijaldemokrate. Novi ministar vanjskih poslova Bilstrom imat će jedan od najvećih zadataka jer Turska još uvijek koči članstvo Švedske u NATO-u i rat u Ukrajini koji još uvijek bjesni.
Predstavljajući u utorak u parlamentu političku platformu svoje nove vlade, Kristerson je rekao da će se podrška Švedske Ukrajini nastaviti.
- Moramo pružiti najveću moguću podršku ratom razorenoj Ukrajini - politički, ekonomski i u smislu sigurnosti. Dugoročni i koherentni program za civilnu rekonstrukciju i vojnu podršku je u razvoju – to uključuje prijenos sposobnijih sistema naoružanja - rekao je.

Novi ministar vanjskih poslova Bilstrom imat će jedan od najvećih zadataka jer Turska još uvijek koči članstvo Švedske u NATO-u i rat u Ukrajini koji još uvijek bjesni

Formirana vlada Švedske: Ovo su novi ministri

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Zračni napadi na ciljeve u glavnom gradu Ukrajine</a> traju od jutros.&nbsp;Mete napada dronovima-kamikazama su prvenstveno energetska infrastruktura i sistem opskrbe grada vodom.
Kako ruske trupe trpe poraze na ratištu od avgusta, intenzivirali su dalekometne udare na mete širom Ukrajine, sa ciljem da prouzrokuju široku štetu na ukrajinskoj mreži za distribuciju energije, javlja Kyiv Independent.
Rusija je tokom noći pogodila objekte civilne infrastrukture u Dnjepru, Kijevu i Žitomiru.
Ukrajinci imaju probleme i sa vodom i sa strujom.&nbsp;Ruske snage su dva puta udarile na energetsku infrastrukturu u gradu Dnjepru, a nakon napada, neki okrugi Dnjepra, kao i gradovi Sinelikove (Synelnykove) i Vasilkivka u Dnjepropetrovskoj oblasti, ostali su bez struje te postoje problemi sa vodosnabdijevanjem na lijevoj obali Dnjepra, izvjestio je guverner oblasti, Valentin Rezničenko (Reznichenko).Postrojenje koje opskrbljuje električnom energijom, također je pogođeno i to sa tri projektila. To se dogodilo&nbsp;u kijevskom okrugu Desniaskji (Desnianskyi), što je dovelo do nestanka struje i vode, navodi energetska kompanija DTEK.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da su ruski udari oštetili dvije kritične infrastrukturne lokacije i pozvao stanovnike grada da ograniče potrošnju vode i struje koji su trenutno dostupni.- Blizu 50.000 potrošača u Kijevu i 30.000 potrošača u Dnjepru ostalo je bez struje - rekao je Serhi Kovalenko, šef energetske kompanije Yasno.Rusija je također dva puta pogodila objekat za snabdijevanje električnom energijom u Žitomiru, pri čemu su dvije osobe povrijeđene, a što je dovelo do nestanka struje i vode u gradu, rekao je gradonačelnik Žitomira Serhij Suhomlin.Energetska infrastruktura u regionu je također pogođena, pa je 11 naselja ostalo bez struje, rekao je guverner Žitomirske oblasti Vitalij Bunečko.

Predsjednik Volodimir Zelenski jučer je pozvao Ukrajince, posebno stanovnike Kijeva i šire kijevske oblasti, da smanje potrošnju električne energije u večernjim satima zbog masovnih udara Rusije na energetsku infrastrukturu Ukrajine posljednjih dana.- Ukrajina je pod vatrom okupatora. Oni nastavljaju da rade ono što najbolje rade- terorišu i ubijaju civile. Neprijatelj je uništio stambenu zgradu sa projektilima C-300 u Mikolajevu. Došlo je i do udara na pijace i trgove. Pitam se sa čime su se ruski teroristi borili na ovim apsolutno mirnim objektima? Teroristička država ovakvim postupcima neće ništa promijeniti za sebe. Samo će potvrditi svoju destruktivnu i smrtonosnu suštinu, za koju će sigurno biti odgovorna - kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Ruske trupe su preko noći uništile stambenu zgradu u Mikolajevu, ubivši civila i pogodile industrijsko preduzeće u Harkovu.

- Ispod ruševina zgrade u centru prijestonice, koju je jučer ujutro pogodila ruska bespilotna letjelica kamikaza, izvučeno je tijelo još jednog mrtvog stanara - starije žene. Ovo je već peta žrtva ruskog varvarskog napada na glavni grad 17. oktobra - izvještava je Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva.

Energetska infrastruktura u regionu je također pogođena, pa je 11 naselja ostalo bez struje, rekao je guverner Žitomirske oblasti Vitalij Bunečko

Rusija gađa energetsku infrastrukturu: Najmanje 80.000 ljudi ostalo bez struje u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/249/njemacka">Tri preostale nuklearne elektrane u Njemačkoj</a>, trebale bi nastaviti s radom do sredine aprila budući da energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu ne jenjava. Tu naredbu je izdao njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz).Sva tri bloka do kraja ove godine, Njemačka je prvobitno planirala ukinuti.&nbsp;

Naredba kancelara "nadglasala" je Zelene u njegovoj koaliciji, koji su željeli da dvije elektrane ostanu u pripravnosti, da se koriste ako zatrebaju. Nuklearna energija osigurava 6 posto električne energije u Njemačkoj.

Odluku o postepenom ukidanju donijela je bivša kancelarka Angela Merkel nakon nuklearne katastrofe u japanskoj Fukushimi 2011. godine.
Ali cijene plina su skočile nakon ruske invazije koja je poremetila ruski izvoz nafte i plina u EU.&nbsp;

U avgustu je Rusija zatvorila dotok plina u Njemačku preko podmorskog plinovoda Sjeverni tok 1.

Treći koalicijski partner kancelara Šolca, liberalni Slobodni demokrati (FDP), pozdravili su njegov potez da zadrži nuklearnu energiju u opticaju.
Prošle sedmice aktivistica Greta Tunberg (Thunberg) rekla je da je Njemačka pogriješila odlukom da povuče iz upotrebe nuklearne elektrane, te da je to dovelo do veće upotrebe ugljena.

Ali cijene plina su skočile nakon ruske invazije koja je poremetila ruski izvoz nafte i plina u EU

Šolc izdao naredbu: Njemačka produžuje rad tri posljednje nuklearne elektrane

<a href="https://avaz.ba/tag/3377/helikopter">Sedam osoba je poginulo nakon što se helikopter srušio</a> u sjevernoj himalajskoj državi Utarakand (Utarakhand) u Indiji, rekli su zvaničnici danas, piše&nbsp;<a href="https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/7-dead-as-helicopter-crashes-in-northern-india/2714318">Anadolija</a>.

Prema lokalnoj policiji, helikopter koji je prevozio hodočasnike srušio se u oblasti Garudčati (Garudchatti) u državi.
Abinav Kumar (Abhinav), specijalni glavni sekretar glavnog ministra Utarakanda, rekao je za Anadolu Agency da je svih sedam ljudi u avionu poginulo u nesreći, uključujući pilota.
Nandan Sing Rajvar (Singh Rajwar), službenik za upravljanje katastrofama u državnom okrugu Rudrapajag (Rudraprayag), rekao je za Anadolu Agency da je helikopter poletio iz grada Kedarnath sa sedam ljudi u njemu.&nbsp;Sva tijela su izvučena sa mjesta nesreće, dodao je on.
Grad Kedarnath u državi Utarakand poznat je po hinduističkom hramu koji privlači hodočasnike iz cijele zemlje.
- Naređena je detaljna istraga o ovom tragičnom incidentu - napisao je državni ministar Puškar Sing Dami (Pushkar Singh Dhami) na Twitteru.
U međuvremenu, indijski premijer Narendra Modi je na Twitteru napisao da je uznemiren zbog pada helikoptera u Utarakandu.&nbsp;- U ovom tragičnom trenutku, moje misli su sa ožalošćenim porodicama - rekao je.

Sva tijela su izvučena sa mjesta nesreće, dodao je Rajvar

Sedmero mrtvih u padu helikoptera na sjeveru Indije

<a href="https://avaz.ba/tag/97119/sjeverni-tok">Curenje na dva gasovoda Sjevernog toka u danskom dijelu</a>, u Baltičkom moru, izazvano je snažnim eksplozijama, pokazala je istraga o šteti, saopćila je policija Kopenhagena.Na društvenim mrežama se pojavio i video na kojem se vidi kako izgledaju oštećenja na gasovodu. Ranije je objavljeno da će istragu voditi policija Kopenhagena i Danska sigurnosno-obavještajna služba.

<blockquote class="twitter-tweet">***UPDATE*** Swedish journalists got permission to image one of the Nord Stream explosion sites using an underwater drone (ROV) Caution against listening to the impending wave of explosives experts on Twitter Their article (in Swedish) <a href="https://t.co/lpUvF0NIEi">https://t.co/lpUvF0NIEi</a> <a href="https://t.co/aAkSeva0zf">pic.twitter.com/aAkSeva0zf</a>— H I Sutton (@CovertShores) <a href="https://twitter.com/CovertShores/status/1582260856426930176?ref_src=twsrc%5Etfw">October 18, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Još je rano da se bilo šta govori o okvirima u kojima će teći međunarodna saradnja sa Švedskom i Njemačkom, jer to zavisi od nekoliko aktera - saopćila je danska policija.

Podsjetimo, curenja na gasovodu Sjeverni tok detektovana su krajem prošlog mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">📹The video of the destroyed section of the Nord Stream gas pipeline is published <a href="https://t.co/zTFJa07zyO">pic.twitter.com/zTFJa07zyO</a>&mdash; AZ 🛰🌏🌍🌎 (@AZgeopolitics) <a href="https://twitter.com/AZgeopolitics/status/1582278872153747456?ref_src=twsrc%5Etfw">October 18, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ranije je objavljeno da će istragu voditi policija Kopenhagena i Danska sigurnosno-obavještajna služba

Curenja na gasovodu Sjeverni tok detektovana su krajem prošlog mjeseca

Objavljen snimak: Pogledajte kako izgledaju oštećenja na gasovodu Sjeverni tok

<a href="https://avaz.ba/tag/131374/volodimir-zelensky">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky)</a> jutros se oglasio na Twitteru nakon silovitih ruskih napada na Mikolajev.&nbsp;- Ukrajina je na udaru okupatora koji nastavlja čini ono što čini najbolje - terorizirati i ubijati civile. U Mikolajevu je neprijatelj je uništio stambenu zgradu projektilima S-300. Jedna osoba je ubijena. Napadnut je i sajam cvijeća. Pitam se protiv čega su se ruski teroristi borili tamo? - napisao je Zelenski.On je poručio da teroristička država neće ništa postići takvim akcijama, već da samo potvrđuje svoju destruktivnu i ubojitu esenciju, za koju će sigurno odgovarati.

<blockquote class="twitter-tweet">Occupiers continue to terrorize civilians. In Mykolaiv, the enemy destroyed a residential building with C-300 missiles. A person died. There was also a strike at the flower market, the chestnut park. I wonder what the Russians were fighting against at these peaceful facilities? <a href="https://t.co/z2SzXDhNUE">pic.twitter.com/z2SzXDhNUE</a>&mdash; Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1582262468864507904?ref_src=twsrc%5Etfw">October 18, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Jedna osoba je ubijena. Napadnut je i sajam cvijeća. Pitam se protiv čega su se ruski teroristi borili tamo, napisao je Zelenski

Zelenski: Rusi potvrđuju svoju destruktivnu i ubojitu esenciju

Stoltenberg upozorio Rusiju: Nuklearni rat se ne može dobiti

Bajden: Ako budemo kontrolisali Kongres kodificirat ćemo pravo na pobačaj

U Turskoj uhapšeno više od 500 ljudi zbog povezanosti sa Gulenom

Novi ruski zapovjednik za Ukrajinu: Situacija je vrlo napeta

Pentagon ne može potvrditi izvještaje da je Iran obećao isporučiti projektile Rusiji

SAD presrele dva ruska bombardera u blizini Aljaske

Najsiromašnija evropska država ima još jednu slabu tačku: Ovdje su svi za Moskvu, kakva Evropa

Estonski zastupnici proglasili Rusiju terorističkim režimom

Blinken: Kina teži bržem ujedinjenju s Tajvanom nego što se očekivalo

Napad nožem u Njemačkoj: Najmanje dvije osobe ubijene

Formirana vlada Švedske: Ovo su novi ministri

Rusija gađa energetsku infrastrukturu: Najmanje 80.000 ljudi ostalo bez struje u Ukrajini

Šolc izdao naredbu: Njemačka produžuje rad tri posljednje nuklearne elektrane

Sedmero mrtvih u padu helikoptera na sjeveru Indije

Objavljen snimak: Pogledajte kako izgledaju oštećenja na gasovodu Sjeverni tok

Zelenski: Okupator nastavlja terorizirati i ubijati civile, u Mikolajevu je uništena stambena zgrada

Globus

Stoltenberg upozorio Rusiju: Nuklearni rat se ne može dobiti

Bajden: Ako budemo kontrolisali Kongres kodificirat ćemo pravo na pobačaj

U Turskoj uhapšeno više od 500 ljudi zbog povezanosti sa Gulenom

Novi ruski zapovjednik za Ukrajinu: Situacija je vrlo napeta

Pentagon ne može potvrditi izvještaje da je Iran obećao isporučiti projektile Rusiji

SAD presrele dva ruska bombardera u blizini Aljaske

Najsiromašnija evropska država ima još jednu slabu tačku: Ovdje su svi za Moskvu, kakva Evropa

Estonski zastupnici proglasili Rusiju terorističkim režimom

Blinken: Kina teži bržem ujedinjenju s Tajvanom nego što se očekivalo

Napad nožem u Njemačkoj: Najmanje dvije osobe ubijene

Formirana vlada Švedske: Ovo su novi ministri

Rusija gađa energetsku infrastrukturu: Najmanje 80.000 ljudi ostalo bez struje u Ukrajini

Šolc izdao naredbu: Njemačka produžuje rad tri posljednje nuklearne elektrane

Sedmero mrtvih u padu helikoptera na sjeveru Indije

Objavljen snimak: Pogledajte kako izgledaju oštećenja na gasovodu Sjeverni tok

Zelenski: Okupator nastavlja terorizirati i ubijati civile, u Mikolajevu je uništena stambena zgrada