<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">U protestima na jugu Irana organizovanih</a> zbog smrti mlade Iranke, broj smrtno stradalih povećan je na 95.Tu informaciju saopćila je danas&nbsp;grupa aktivista sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Smrtni slučajevi dogodili su se od 30. septembra u gradu Zahedan u jugoistočnoj provinciji Sistan Balučistan (Baluchistan) tokom sukoba između demonstranata i snaga sigurnosti, navodi se u saopćenju grupe Baluch Activists Campaign (BAC). Osim toga, navode da je u nasilju&nbsp;povrijeđeno oko 300 osoba.

Grupa je podijelila listu s imenima ubijenih, među kojima su i djeca od 12 do 17 godina.

U Iranu se nastavljaju protesti zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini 16. septembra, koju je uhapsila državna policija za moral u Teheranu zbog navodnog kršenja islamskog kodeksa oblačenja.
Policija negira da je maltretirala Amini, navodeći da je umrla od srčanog udara, ali njena porodica tvrdi da nije ranije imala srčano oboljenje.

Iranska organizacija za sudsku medicinu u izvještaju u petak saopćila je da je Amini je umrla od posljedica cerebralne hipoksije zbog iznenadnog poremećaja srčanog ritma, sniženog krvnog pritiska i gubitka svijesti, te nedovoljne količine kisika u mozgu.

Incident su osudili mnogi svjetski lideri i grupe za ljudska prava, uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su sankcionisale iransku policiju za moral kao odgovor na "zlostavljanje i nasilje nad iranskim ženama i kršenje prava mirnih iranskih demonstranata".

Policija negira da je maltretirala Amini, navodeći da je umrla od srčanog udara, ali njena porodica tvrdi da nije ranije imala srčano oboljenje

Broj smrtno stradalih u nemirima u Iranu povećan na 95, povrijeđeno 300 osoba

<a href="https://avaz.ba/tag/30/recep-tayyip-erdogan">Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) izjavio je da su muzeji i</a> kultura vrlo važni za svaku naciju i državu, javlja Anadolija.
- U posljednjih 20 godina potpuno smo renovirali 164 muzeja u zemlji. Otvorili smo 56 novih muzeja širom naše države - rekao je Erdoan u obraćanju na svečanoj ceremoniji otvaranja Muzeja slikarstva i skulpture u Istanbulu pri Univerzitetu likovnih umjetnosti Mimar Sinan (MSGSU).
Naglasio je da se bogata historija osjeti u svakom dijelu Turske, a svaka od 81 turske pokrajine svoje posjetioce ostavlja fasciniranima bogatom kulturom i različitim artefaktima.

Dodao je da je jednako važno cijeniti ove ljepote, štititi ih i ostaviti budućim generacijama.

Kako je kazao, oni koji žele da raskinu vezu nacije sa njenom istorijom, civilizacijom, kulturom i tradicionalnim vrijednostima, nažalost, ne cijene jedinstvenu kulturnu baštinu.
- Mi smo u tom smislu u proteklom periodu podržali sve vrste aktivnosti, projekte, sve vrste kvalitetnih inicijativa koje su obogatile kulturni i umjetnički život naše zemlje - rekao je Erdoan.

Istakao je da, poduzimajući sve ove uspješne aktivnosti unutar granica Turske, nikada nisu zanemarili svoja kulturna dobra u inostranstvu, te su preko nadležnih institucija pronašli, revitalizirali i zaštitili artefakte svojih predaka.

Kako je rekao, poduzeli su ogromne napore da vrijedni artefakti prokrijumčareni iz Turske budu vraćeni u domovinu, dodajući da su kao rezultat pravnih i diplomatskih napora uspjeli vratili u domovinu 9.034 artefakta.

Otvorili smo 56 novih muzeja širom naše države, rekao je Erdoan

Erdoan: U posljednjih 20 godina potpuno smo renovirali 164 muzeja u zemlji

Erdoan: Bogata historija se osjeti u svakom dijelu Turske

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> sazvao je sastanak svog Vijeća sigurnosti za ponedjeljak, objavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov (Dmitry).Peskov nije naveo dnevni red tog sastanka, a moskovski list "Kommersant" podsjeća kako se Vijeće obično sastaje jednom sedmično. No, skoro pa sigurno je da će jedna od tema na sastanku u ponedjeljak biti i eksplozija na Krimskom mostu. Podsjetimo, ruski predsjednik je potpisao dekret kojim se pooštrava osiguranje mosta koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom nakon što se dio mosta jučer urušio zbog eksplozije.Putinova odluka stigla je u trenutku kada je u toku operacija potrage i spašavanja u ukrajinskom gradu Zaporožju nakon što su ruske granate pogodile stambene zgrade, usmrtivši najmanje 12 ljudi u ranim jutarnjim satima.Oštećenje mosta ometa važnu kremaljsku rutu snabdijevanja za rat u južnoj Ukrajini i predstavlja udar na simbol ruske moći u regiji.

Skoro pa sigurno je da će jedna od tema na sastanku u ponedjeljak biti i eksplozija na Krimskom mostu

Putin: Pooštrio osiguranje Krimskog mosta

Putin sutra saziva Vijeće sigurnosti Rusije

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> potpisao je dekret kojim se pooštrava osiguranje mosta koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom nakon što se dio mosta u subotu urušio zbog eksplozije.

Oštećenje mosta ometa važnu kremaljsku rutu opskrbe za rat u južnoj Ukrajini i predstavlja udar na simbol ruske moći u regiji. Niko još uvijek službeno nije preuzeo odgovornost za eksploziju u kojoj su poginule tri osobe.
Putinova odluka stigla je u trenutku kada je u toku operacija potrage i spašavanja u ukrajinskom gradu Zaporožju nakon što su ruske granate pogodile stambene zgrade, usmrtivši najmanje 12 ljudi u ranim jutarnjim satima.Ruski ronioci ispitat će u nedjelju štetu na mostu preko Kerčkog tjesnaca. Jutros su počeli s istraživanjem, a rezultati bi se trebali znati danas do kraja dana.

Nacionalni odbor za borbu protiv terorizma saopćio je da je kamion bomba prouzročio požar u sedam željezničkih vagona koji su prevozili gorivo, što je rezultiralo “djelimičnim urušavanjem dva dijela mosta”. Muškarac i žena koji su se vozili mostom poginuli su, saopćio je ruski Istražni odbor. Nije rečeno ko je treća žrtva. Ovo je, dakle, službena ruska verzija o onome što se dogodilo na mostu.Sva vozila koja prelaze most trebaju proći najsavremenije provjere na eksploziv, barem bi to trebalo biti tako prema onome što su ranije o mostu tvrdili Rusi. Službeno, most ima strogi sigurnosni sistem. Svaki kamion koji ulazi na Krimski most provjerava se na eksploziv. Na ulazima se nalaze stacionarni inspekcijski i inspekcijski radiotehnički sistemi ST-6035, koji provjeravaju vozila.Ipak, pojavila se nepotvrđena snimka navodnog pregleda kamiona koja sugeriše da je policajac tek zavirio u prikolicu šlepera i da je kamion potom krenuo dalje.&nbsp;Kamion koji je eksplodirao bio je u vlasništvu stanovnika Krasnodarskog kraja u južnoj Rusiji, saopćio je Istražni odbor. Saopćeno je da je njegov dom pretražen i da stručnjaci istražuju rutu kamiona. Ruske vlasti su izjavile da je napad teroristička akcija koju je izvela Ukrajina.

<h2>Rusi: Sad vozova idu po rasporedu, već je prevezeno 6000 ljudi</h2>

Saobraćaj vozova i vozila preko mosta bio je privremeno obustavljen. Saobraćaj vozila nastavljen je u subotu poslijepodne na jednom od dva kraka ceste koji je ostao netaknut, rekao je ruski čelnik Krima Sergej Aksjonov. Rusi su objavili i da se željeznički saobraćaj polako nastavlja te da su dva putnička voza napustila krimske gradove Sevastopolj i Simferopolj i uputila se prema mostu u subotu navečer.Ruska državna novinska agencija TASS danas je objavila da je željeznički saobraćaj mostom stabiliziran te da je njime prošlo osam vozova s ukupno oko 6000 putnika. Navode kako se sada željeznički saobraćaj prema Krimu i s njega odvija prema rasporedu.Putin je dekretom koji je sinoć potpisao zadužio rusku saveznu sigurnosnu službu FSB za pojačane mjere sigurnosti oko mosta i energetske infrastrukture između Krima i Rusije. Zasad nije jasno šta sve te dodatne mjere uključuju.Nekoliko sati nakon eksplozije rusko ministarstvo odbrane objavilo je da je postavilo novog zapovjednika svojih snaga u Ukrajini, generala Sergeja Surovikina. Prethodno je vodio ruske snage u Siriji i bio je optužen da je nadgledao bombardiranje koje je uništilo veći dio Alepa.Krimski most, dugačak 19 km, nalazi se na tjesnacu između Crnog i Azovskog mora, a vitalan je za održavanje ruskih vojnih linija opskrbe u južnoj Ukrajini. Putin je most vrijedan 3.5 milijardi funti, najduži u Evropi, lično otvorio 2018. godine.

Ruski ronioci su jutros počeli s istraživanjem štete, a rezultati bi se trebali znati danas do kraja dana

Putin naredio strožije mjere na Krimskom mostu

<a href="https://avaz.ba/tag/124463/annalena-baerbock">Ministrica vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok (Annalena Baerbock)</a>&nbsp;izjavila je da će se ova država postarati da Evropska unija zamrzne novčana sredstva i zabrani ulaz odgovornima za nasilno gušenje anti-vladinih protesta u Iranu.- Oni koji tuku žene i djevojke na ulici, koji otimaju, proizvoljno zatvaraju i osuđuju na smrt ljude, stoje na pogrešnoj strani historije. Ugroženim ljudima u Iranu poručujemo: stojimo uz vas i nastavit ćemo da to činimo - rekla je Berbok za list Bild am Zontag.
Njemačka, Francuska, Danska, Španija, Italija i Češka su podnijele 16 prijedloga za nove sankcije EU protiv Irana zbog suzbijanja protesta izazvanih smrću mlade žene Mahse Amini u pritvoru, prenosi Reuters pozivajući se na izvor u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova.Sankcije bi trebalo da budu usvojene na sastanku ministara vanjskih poslova EU 17. oktobra u Luksemburgu, a predlagači ne očekuju da će zemlje članice EU imati primedbi na tekst sankcija.
Antivladini protesti u Iranu počeli su prošlog meseca, nakon smrti mlade Iranke kurdskog porekla Mahse Amini (22) koju je pritvorila policija za moral, zbog navodnog kršenja pravila nošenja hidžaba.
Amini je pala u komu nekoliko sati nakon hapšenja i preminula 16. septembra u pritvoru.

Oni koji tuku žene i djevojke na ulici, koji otimaju, proizvoljno zatvaraju i osuđuju na smrt ljude, stoje na pogrešnoj strani historije, rekla je Berbok

Berbok: Njemačka traži sankcije Iranu zbog gušenja protesta

Britansko ministarstvo odbrane objavilo je novi obavještajni izvještaj u kojem se fokusira na eksploziju mosta koji spaja Krim i Rusiju. 

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina"><a href="https://avaz.ba/tag/3311/krim">U izvještaju se konstatuje kako bi šteta od subotnje eksplozije na Krimskom mostu u Krimu</a></a> mogla imati značajan utjecaj na već načetu rusku sposobnost da održi svoje snage u južnoj Ukrajini. 
Obavještajci navode i da će eksplozija "vjerojatno dirnuti predsjednika Putina" iz više razloga, uključujući i onaj da se dogodila nekoliko sati nakon njegovog 70. rođendana. Napominju i da je on lično sponzorisao i otvorio most, a izvođač mu je bio prijatelj iz djetinjstva.
Ministarstvo je saopćilo da je željeznički dio mosta odigrao ključnu ulogu u premještanju teških vojnih vozila na južno ratište tokom ruske invazije na Ukrajinu. Opseg štete na željezničkom prijelazu je neizvjestan, rečeno je, ali bi bilo kakav ozbiljan poremećaj njegovog kapaciteta "vrlo vjerovatno negativno uticao na ruske snage na jugu Ukrajine".

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 09 October 2022 Find out more about the UK government&#39;s response: <a href="https://t.co/FEGhiU7s8U">https://t.co/FEGhiU7s8U</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/IuMKDQ1Xt6">pic.twitter.com/IuMKDQ1Xt6</a>&mdash; Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1578978756932571136?ref_src=twsrc%5Etfw">October 9, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ministarstvo je saopćilo da je željeznički dio mosta odigrao ključnu ulogu u premještanju teških vojnih vozila na južno ratište tokom ruske invazije na Ukrajinu

Britanski obavještajci analizirali šta može značiti eksplozija na Krimskom mostu za Ruse

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Iranska nacionalna televizijska kuća</a> hakovana je jučer, a emitovanje vijesti je prekinuto porukom protiv lidera te zemlje.Na ekranu se prvo pojavila maska kao simbol hakera, a onda i fotografija vrhovnog Alija Hamneja&nbsp;(Ali Khamenei). Plamen se nalazio oko Hamneja, a meta mu je bila na čelu.Pisala je poruka žene, život i sloboda.&nbsp;Hakerska grupa sebe naziva "Edalat-e Ali" ili u prijevodu Alijeva pravda.Podsjećamo, širom Irana se održavaju protesti zbog smrti Mahse Amini, a za koju demonstranti smatraju da je stradala zbog policijske brutalnosti, iako to država negira.

Širom Irana se održavaju protesti zbog smrti Mahse Amini, a za koju demonstranti smatraju da je stradala zbog policijske brutalnosti, iako to država negira.

Hakeri napali nacionalnu televiziju u Iranu

Hakovana državna televizija u Iranu: Prijeteće poruke za vrhovnog vođu

Zemljotres jačine 5,2 stepena <a href="https://avaz.ba/tag/42/grcka">po Rihterovoj skali pogodio je sinoć centralnu Grčku.</a>Potres se osjetio i u Atini, udaljenoj 115 kilometara.Kako se navodi, on je zabilježen na oko 9 kilometara od Antikire u centralnoj Grčkoj.

<blockquote class="twitter-tweet">5.2 magnitude <a href="https://twitter.com/hashtag/earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#earthquake</a>. 9 km from Antikyra, Central Greece, <a href="https://twitter.com/hashtag/Greece?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Greece</a> <a href="https://t.co/kyNMyVsNyz">https://t.co/kyNMyVsNyz</a>&mdash; Earthquake Alerts (@QuakesToday) <a href="https://twitter.com/QuakesToday/status/1578872883115601920?ref_src=twsrc%5Etfw">October 8, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nije još uvijek poznato da li je bilo žrtava u ovom zemljotresu.Podrhtavanje tla se osim u Grčkoj osjetilo i u Turskoj, Libiji i Egiptu.

On je zabilježen na oko 9 kilometara od Antikire u centralnoj Grčkoj

Snažan zemljotres sinoć pogodio Grčku

<a href="https://avaz.ba/tag/57489/volodimir-zelenski">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski</a> u svom večernjem obraćanju, a nakon napada na Krimski most, rekao je: "Danas je u našoj zemlji bio dobar i pretežno sunčan dan. Na većem dijelu teritorija bilo je sunčano s temperaturom oko 20 Celzijevih stepeni".- Nažalost, nad Krimom je bilo oblačno, iako toplo. Ali, kakvi god oblaci bili, Ukrajinci znaju šta im je činiti i znaju da je naša budućnost sunčana. Ovo je budućnost bez osvajača na cijelom našem teritoriju, a posebno na Krimu - dodao je ukrajinski predsjednik.
Podsjetimo, Rusija je objavila kako je u eksploziji kamiona na Krimskom mostu, koji spaja Krim i Rusiju, poginulo najmanje troje ljudi.&nbsp;Rusko ministarstvo odbrane u subotu je objavilo da će ruska vojska na jugu Ukrajine i dalje biti opskrbljena kopnenim i morskim koridorima, uprkos oštećenju Krimskog mosta koji je dosad korišten u te svrhe.&nbsp;

Rusko ministarstvo odbrane u subotu je objavilo da će ruska vojska na jugu Ukrajine i dalje biti opskrbljena kopnenim i morskim koridorima, uprkos oštećenju Krimskog mosta koji je dosad korišten u te svrhe

Zelenski: Kakvi god oblaci bili, Ukrajinci znaju šta im je činiti

Zelenski: U Ukrajini je bilo sunčano, ali nad Krimom je bilo oblačno

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Nakon što je u subotu rano ujutro snažna eksplozija uništila dio Kerčkog mosta</a>, koji povezuje okupirani ukrajinski poluotok Krim s Rusijom, odmah su krenule špekulacije kako je most zapravo napadnut.

Rusi tvrde da je eksplodirala "kamion bomba" te su optužili ukrajinske snage za "teroristički čin".
I dok su mnogi skloni složiti se s tim da je dio mosta doista raznijela velika količina eksploziva postavljena u kamion, britanski analitičar za sigurnost i odbranu, profesor Majkl Klark (Michael Clarke), tu tvrdnju smatra "apsurdnom".
- Ako je zaista u pitanju eksplozija na samom mostu, teško mi je povjerovati da možete toliku količinu eksploziva staviti u vozilo koje prelazi most. Uostalom, mostovi su konstruirani tako da izdrže taj tip napada ili nesreće - rekao je Klark za Sky News.

- Po meni, ovdje u pitanju ili projektil, koji bi morao biti veći i snažniji od svega što Ukrajinci navodno imaju, ili sabotaža specijalnih snaga koje su postavile eksploziv ispod samog mosta. Ako je zaista riječ o operaciji ukrajinskih specijalaca o tome će Holivuod u narednim godinama snimati filmove jer je bi bila riječ o doista velikoj pobjedi. Postaviti toliko eksploziva ispod mosta, duboko u teritoriju koji Rusi kontroliraju zaista je pravi poduhvat i velika pobjeda - mišljenja je Klark.&nbsp;Ovo se može porediti s potapanjem Moskve u smislu simboličnog značaja udara na ruske snage, dodao je Klark.Britanski analitičar je potom objasnio kako bi eventualno uništenje mosta izazvalo ogromne logističke probleme Rusima koji bi ostali bez ključne linije opskrbe prema Krimu, ali i Hersonskoj oblasti.- U tom slučaju vojnu opremu i zalihe trebali bi prevoziti ili trajektima ili kroz željezničku liniju koja prolazi južnim dijelom Ukrajine, a koja bi se mogla naći pod udarom ukrajinske artiljerije. Moja procjena je da su Ukrajinci ovakvim napadom, koji ipak nije skroz uništio most, naročito njegov željeznički dio, dobili dvije do tri sedmice prije nego Rusi sve uspiju popraviti.

Konačno, Klark je istakao kako je ovo i veliki udar na ponos ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je Kerčki most 2018. otvorio uz veliku pompu.- Za njega je ovaj most bio simbol da je Krim dio Rusije. A Ukrajinci su mu ovim napadom poručili da - nije.

Moja procjena je da su Ukrajinci ovakvim napadom, koji ipak nije skroz uništio most, naročito njegov željeznički dio, dobili dvije do tri sedmice prije nego Rusi sve uspiju popraviti, kazao je

Majkl Klark: Teško da se toliko količina eksploziva mogla staviti u vozilo

Britanski profesor u rušenju mosta na Krimu: Ako je ovo operacija ukrajinskih specijalaca o tome će Holivud snimati filmove

<a href="https://avaz.ba/tag/3961/izrael">Izraelske snage ubile su dvojicu</a> palestinskih tinejdžera na Zapadnoj obali u subotu navečer, dok je u odvojenom palestinskom napadu ubijena izraelska vojnikinja u Jeruzalemu.

Jeruzalemska policija saopćila je da je napadač otvorio vatru na izraelsku kontrolnu tačku na ulazu u palestinski izbjeglički kamp Šaufat u predgrađu Jeruzalema.

Ubijena je vojnikinja, objavila je izraelska vojska, a još je jedan zaštitar teško ranjen. Izraelska vojska u potjeri je za napadačem.Nešto prije toga izraelske snage sigurnosti pokušale su uhapsiti pripadnika militantne grupe Islamski džihad u Dženinu na Zapadnoj obali. Pritom su naišli na oružani otpor skupine Palestinaca na koju su otvorili vatru.Palestinsko ministarstvo zdravstva objavilo je da su ubijeni šesnaestogodišnjak i osamnaestogodišnjak, a još je 11 ljudi ranjeno.

Gotovo svakodnevne racije izraelske vojske u Dženinu, uporištu islamskih militanata, naglašavaju koliko se sigurnosna situacija na Zapadnoj obali pogoršala uoči izbora u Izraelu 1. novembra.Porast nasilja na Zapadnoj obali najgori u zadnjih nekoliko godina. U posljednjih šest mjeseci ondje je ubijeno osamdesetak Palestinaca.UN-ov bliskoistočni izaslanik Tor Wennesland kaže da je vrlo zabrinut time i poziva da se situacija smiri.

Jeruzalemska policija saopćila je da je napadač otvorio vatru na izraelsku kontrolnu tačku na ulazu u palestinski izbjeglički kamp Šaufat u predgrađu Jeruzalema

Izraelci ubili dva palestinska tinejdžera, Palestinci izraelsku vojnikinju

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajinske snage vode žestoke borbe</a> u važnom istočnom gradu Bahmutu koji Rusi pokušavaju zauzeti, objavio je kasno u subotu predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Iako su ukrajinske snage oslobodile hiljade kvadratnih kilometara teritorija u nedavnim ofanzivama na jugu i istoku, ukrajinski dužnosnici oprezno kažu da će napredak vjerovatno biti sporiji kad naiđu na odlučniji otpor.
Ruske snage već neko vrijeme pokušavaju osvojiti Bahmut, na glavnoj cesti između Slovianska i Kramatorska u Donbasu, regiji koju Rusija svojata, ali je još nije u potpunosti osvojila.

- Držimo položaje u Donbasu, posebnu u Bahmutu, gdje je sad vrlo, vrlo teško. Teške borbe se vode - rekao je Zelenski u videoporuci.Ponovio je poziv zapadnim saveznicima da pošalju više protivzračnih sistema jer Rusi nastavljaju projektilima gađati ukrajinske gradove i koriste se iranskim dronovima.U granatiranju Zaporožja na jugoistoku zemlje u noći na nedjelju poginulo je najmanje 17 ljudi, rekao je lokalni dužnosnik.Napad se dogodilo oko 125 km od nuklearne elektrane, dodao je.A u subotu navečer objavljene su satelitske snimke na kojima se vide oštećenja na Kerčkom mostu koja su nastala nakon snažne eksplozije u kojoj su poginule najmanje tri osobe.Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je naredio obavještajnoj službi FSB jačanje sigurnosti mosta koji Rusiju povezuje s Krimom kao i infrastrukture za dobavljanje struje i plina poluotoku.

Eksplozija na Kerčkom mostu urušila je dionicu mosta, šteta je velika i jedan dio djelimično se urušio u vodu.Rusija je zauzela Krim 2014. godine, a 19 kilometara dug most, koji poluotok povezuje s cestovnom i željezničkom mrežom Rusije, otvorio je uz veliko slavlje sam Putin četiri godine kasnije, vozeći kamion.Kerčki most važna je opskrbna ruta za ruske snage koje su preuzele kontrolu nad većinom pokrajine Herson na jugu Ukrajine.Vodeći ruski stručnjak za vanjsku politiku Leonid Slucki opisao je eksploziju na mostu kao "teroristički čin" i upozorio na "neizbježne posljedice".- Odgovor će biti oštar, no ne nužno i frontalan - rekao je.

Ruske snage već neko vrijeme pokušavaju osvojiti Bahmut, na glavnoj cesti između Slovianska i Kramatorska u Donbasu, regiji koju Rusija svojata, ali je još nije u potpunosti osvojila

U ruskom napadu u Zaporožju ubijeno 17 ljudi

Bilo je to veliko slavlje za kratko vrijeme: sredinom septembra, poljski premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Morawiecki) i predsjednik Andžej Duda (Andrzej Duda) svečano su otvorili kanal na poljskoj obali koji povezuje luku Elblag s Baltičkim morem, <a href="https://www.dw.com/hr/novi-kanal-kroz-balti%C4%8Dko-more-neovisnost-poljske-o-rusiji/a-63380233">piše DW.</a>&nbsp;Riječ je o 1,3 kilometra dugom kanalu kroz Vistula Spit, kopneni dio koji se dijelom nalazi u Poljskoj, a dijelom u ruskoj enklavi Kalinjingrad. U budućnosti će kanal poštedjeti brodove 60-kilometarskog obilaska kroz ruske vode u blizini luke Baltisk u Kalinjingradu.

Iako postoje sporazumi između Poljske i Rusije koji reguliraju prolaz ovim plovnim putem, nesmetan promet na ovoj ruti ipak često zavisi o političkim vremenskim uslovima. Poljska vlada se nada da će ta ovisnost sada nestati.

<h2>Simboličan projekt - mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu</h2>

S obzirom na ruski napad na Ukrajinu i nedavno pogoršanje odnosa između Poljske i Rusije, čini se da je kanal došao u pravo vrijeme. No projekt je bio odavno planiran ali i kontroverzan. Trenutni lider stranke Pravo i pravda (PiS) i bivši premijer Jaroslav Kačinski (Jaroslaw Kaczynski) pogurao je projekt o kojem se raspravljalo decenijama 2006. godine nakon što je Rusija odbila prolazak međunarodnih brodova kroz tjesnac kod Baltijska zbog navodnog prestanka ugovora.Ugovor potpisan 2009. ublažio je situaciju, a Donald Tusk, nasljednik Kačinskog na mjestu premijera, nije dao prioritet projektu. Međutim kada je 2016. nacionalna konzervativna stranka PiS preuzela vlast, projekt je dobio novi poticaj. Konačno su 2019. godine započeli radovi na gradnji kanala.- Ideja je bila simbolično otvoriti ovaj plovni put kako ne bismo morali tražiti dopuštenje zemlje koja nam nije prijatelj – zemlje koja se ne libi napadati i porobljavati druge - rekao je predsjednik Duda.&nbsp;A šef PiS-a Kačinski, koji je također bio prisutan na proslavi otvaranja, obećao je mnogo novih poslova u vezi s izgradnjom kanala, koji je postao jedan od PiS-ovih prestižnih projekata.

<h2>Simbolična politika: kanal je još u izgradnji</h2>

Sama ceremonija otvaranja također je bila čisto simbolična. Za vodeni saobraćaj ništa se nije promijenilo: transportni brodovi i dalje moraju prolaziti ruskim vodama, jer je plovni put novog kanala dubok samo dva i pol metra, što je nedovoljno za veće teretne brodove.Planirani plovni put dubine pet metara još je u izgradnji. Osim toga, u Elblagu se mora napraviti okretište za brodove. Na gotovo 500 miliona eura koji su već potrošeni bit će pridodano nekoliko dodatnih miliona eura.Po završetku građevinskih radova na kanalu do luke Elblager moći će doći brodovi do 100 metara dužine i 20 metara širine. Tada bi trebao odahnuti i Gdanjsk, u kojem se nalazi najveća kontejnerska luka u regiji Baltičkog mora jer će se teretni brodovi srednje veličine onda moći slati direktno u Elblag umjesto u Gdanjsk. Teret koji stiže u Gdanjsk mogao bi se prevesti u Elblag manjim transportnim brodovima, takozvanim feeder shipovima, da bi se ovdje prekrcao. To bi, nadaju se u Poljskoj, moglo rasteretiti cestovnu i željezničku mrežu.U Elblagu se trenutno pretovaruje 90.000 tona robe. Nakon završetka novog plovnog puta kapacitet bi se mogao povećati do 3,5 miliona tona godišnje. To zvuči puno, ali ne mora nužno luku pretvoriti u gospodarski motor koji je obećao PiS. Usporedbe radi: u Gdanjsku se godišnje pretovari više od 60 miliona tona, a u Hamburgu oko 130 miliona tona.

Reakcije na veliki prestižni projekt PiS-a u kod lokalnog su stanovništva različite. Krištof Rogovski (Krzysztof Rogowski) radi kao turistički vodič i živi u kući kilometar udaljenoj od novog kanala. Stara kuća od cigle datira iz 19. stoljeća, kada su sjeveroistočna područja današnje Poljske još bila dio Istočne Pruske.Tek je 1945. istočnopruski Elbling postao poljski Elblag. Rogovski sa svog prozora svaki dan posmatra građevinske strojeve. Projekt smatra "čistom propagandnom kampanjom" koja, uprkos obećanjima, gotovo da ne otvara radna mjesta. Osim toga, vjeruje da bageri ispred njegovog prozora nikada neće završiti posao.

<h2>Luka Elblag: traljavo planiranje ili planirano preuzimanje?</h2>

Kritike stižu i iz opozicije - iako su liberalne vlade prije podržavale izgradnju kanala. Jerži Visla iz Elblaga, koji je od 2019. član poljskog Senata za građansku koaliciju, prije tri je godine otkrio dokumente koji dokazuju da projekt nikada nije bio u potpunosti isplaniran.Grad Elblag sada bi trebao platiti izgradnju dijela za okretanje brodova i posljednji kilometar plovnog puta. Budući da grad nema za to neophodnih 23 miliona eura, Vlada sada predlaže ubrizgavanje novca i istovremeno preuzimanje luke.Wisla je napisao apel vladi da prekine projekt izgradnje a hiljde Poljaka već su potpisale njegov apel.&nbsp;- Namjerno ne isplanirati investiciju do kraja i time računati da će projekt propasti je neekonomično i predstavlja zloupotrebu položaja - kaže senator.&nbsp;On pretpostavlja da bi kanal prvenstveno trebao dugoročno ojačati poziciju PiS-a.- PiS želi poboljšati svoju poziciju na predstojećim parlamentarnim i lokalnim izborima. Razni političari će ostaviti svoj trag u Elblagu tokom izborne kampanje i obećati veliki razvoj luke - pod uslovom da luku kontrolira država - kaže Visla.&nbsp;No ako država preuzme kontrolu, ovaj političar se plaši da bi PiS mogao dodijeliti unosna mjesta članovima stranke i dobiti značajnu snagu u Elblagu, gdje birači imaju tendenciju liberalnijeg glasovanja.Za lokalnog političara PiS-a Mareka Prušaka, koji je član Gradskog vijeća Elblaga, nacionalizacija luke značila bi više novca za grad.&nbsp;-To je i prilika za razvoj mnogih područja poput gastronomije, ugostiteljstva i turizma - kaže on.Prušak se nada da će se sadašnji spor između grada i vlade biti riješen. "Prema sadašnjem planu, prvi veliki brodovi trebali bi pristati u luku do kraja 2023. godine", kaže on. On se nada da će brodovi u najboljem slučaju stići prije iduće jeseni - kada se u Poljskoj održavaju parlamentarni izbori.

Ideja je bila simbolično otvoriti ovaj plovni put kako ne bismo morali tražiti dopuštenje zemlje koja nam nije prijatelj – zemlje koja se ne libi napadati i porobljavati druge, rekao je predsjednik Poljske Duda

Novi kanal kroz Baltičko more: Smanjit će ovisnost Poljske o Rusiji

Veliki broj benzinskih pumpi u Francuskoj obustavljaju rad jer radnici štrajkuju i tako ometaju isporuke. Kako frustracija raste među vozačima i kompanijama, predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) pozvao je na smirenost.

U petak ujutro, stotine metara dugačak red izbio je sa benzinske pumpe u predgrađu Pariza.

- Čekamo već sat vremena. Red se uopšte nije pomjerio. Ne znam šta bi trebalo da radimo - rekao je jedan vozač kojem je rezervoar u automobilu već bio prazan.
Nestašice goriva pogađaju benzinske pumpe širom Francuske, izazivajući frustracije i duga čekanja vozača, jer štrajk radnika u TotalEnergies i Esso-ExxonMobilu ulazi u 12. dan.
Tri od šest rafinerija trenutno su zatvorene u Francuskoj zbog štrajkova radnika koji su smanjili proizvodnju za 60 posto, što je ekvivalentno 740.000 barela benzina dnevno. Većina TotalEnergiesove mreže od oko 3.500 benzinskih stanica, skoro trećina svih pumpi u zemlji, ostaje bez goriva.

Vladine brojke procjenjuju da je pogođeno samo 19 posto benzinskih pumpi, a posebno na sjeveru zemlje. Međutim, predsjednik maloprodajnog lanca Système U, Dominique Schelcher, rekao je za Radio FranceInfo da je vlada podcijenila nestabilnost na tržištu, prenosi France24.

- Ono što me brine je šta će se dogoditi osobama sa invaliditetom, jer rizikujemo da ne budemo uz njih ako se ovo nastavi. Ostalo mi je samo pola rezervoara - rekao je jedan taksista, čekajući na benzinskoj pumpi u Parizu.
Radnici traže povećanje plata zbog povećanja troškova života, ali i porasta profita u energetskom sektoru. U drugom tromjesečju 2022. TotalEnergies je zabilježio profit od 5,7 milijardi dolara u poređenju sa 2,2 miliona dolara u istom periodu 2021. godine.
- Nemojmo paničariti - rekao je predsjednik Makron u petak, pozivajući na smirenost na svim stranama. Ipak, čak i dok je predsjednik apelirao na prekid štrajkova, složio se da rukovodioci Totala trebaju uzeti u obzir "legitimne zahtjeve za platama" radnika.

Ne znam šta bi trebalo da radimo, rekao je jedan vozač kojem je rezervoar u automobilu već bio prazan.

Nestašica goriva u Francuskoj, frustrirani građani sate provode u redovima

<a href="https://avaz.ba/tag/130930/volodomir-zelenski">Ako u novembru Volodimir Zelenski</a> i Vladimir Putin prisustvuju okupljanju čelnika 20 najmoćnijih država svijeta, to će biti njihov prvi susret od početka rata. Naime, na otoku Baliju u Indoneziji počele su pripreme za samit G20, a na koji su pozvani ukrajinski i ruski predsjednici.&nbsp;

Ambasador Indonezije u UAE Husin Bagis je u intervjuu za The National News, privatne dnevne novine na engleskom jeziku koje izlaze u Abu Dhabiju, rekao da su logističke pripreme za dolazak dvojice čelnika već u toku.

- Upravo odlučujemo u koje ćemo ih hotele smjestiti – jedan za gospodina Putina i jedan za gospodina Zelenskog - kaže Bagis, dodajući da žele izbjeći potencijalne napetosti stavljanjem dvojice predsjednika preblizu.
- Situacija nije laka zbog ukrajinsko-ruskog rata - dodao je.
Ni ukrajinsko ni rusko ministarstvo vanjskih poslova nisu potvrdili dolazak Zelenskog i Putina na Bali 15. i 16. novembra. Očekuje se da će multilateralni sastanak okupiti čelnike 20 najvećih svjetskih privreda, kao i gostujuće nacije poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Ukrajine.
- Ukrajina nije dio G20, ali ih ipak pozivamo, kao što pozivamo UAE zbog našeg posebnog odnosa s tom zemljom - rekao je Bagis.
- Želimo G20 učiniti platformom za mir, a ne sukob – dodao je.

Indonezijski predsjednik Joko Widodo već je ranije pokušavao kao posrednik potaknuti obje strane da pristanu na prekid vatre i ponovno otvore kanale za izvoz žitarica kako bi se osigurala sigurnost hrane.

Kremlj je u junu potvrdio da će Putin prisustvovati samitu, iako je glasnogovornik Dmitrij Peskov u petak rekao da format Putinovog učestvovanja još uvijek nije definiran. Kijev je u avgustu izjavio da Zelenski vjeruje da bi trebao biti na teritoriju Ukrajine, ali da će razmisliti o putovanju ako Putin lično prisustvuje.
Njegov sekretar za medije Sergej Nikiforov danas je u komentaru za ukrajinske medije demantirao informaciju da je Zelenski odlučio učestvovati na samitu čelnika zemalja iz skupine G20.

Upravo odlučujemo u koje ćemo ih hotele smjestiti, kazao je Husin Bagis

U novembru moguć susret Zelenskog i Putina

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Pod pritiskom brzih uspjeha ukrajinske</a> vojske ruski okupatori u Hersonu, regiji na jugu Ukrajine, pripremaju evakuaciju desetaka hiljada civila, objavili su lokalni proruski dužnosnici.
Ruske južne regije Krasnodar i Stavropolj spremne su primiti ukrajinsku djecu i odrasle, objavio je na Telegramu Vladimir Soldo, čelnik te regije kojega je na dužnost postavila Rusija.
Kiril Stremousov, drugi dužnosnik u Hersonu, kojega je također postavila Rusija, priznao je u izjavi za rusku državnu televiziju da se uprava te regije priprema za "teška vremena".
Rusija je počela invaziju na Ukrajinu 24 februara, a nakon sedam mjeseci rata ukrajinska vojska u protivofanzivi oslobodila je od ruskih okupatora velike dijelove istočnih regija Harkov i Donjeck.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da je ukrajinska vojska od 1. novembra vratila pod svoj nadzor više od 500 kvadratnih kilometara teritorija i desetke naselja samo u južnoj pokrajini Herson.

Rusija je počela invaziju na Ukrajinu 24 februara, a nakon sedam mjeseci rata ukrajinska vojska u protivofanzivi oslobodila je velike dijelove istočnih regija Harkov i Donjeck

Ruske južne regije Krasnodar i Stavropolj spremne su primiti djecu i odrasle

Broj smrtno stradalih u nemirima u Iranu povećan na 95, povrijeđeno 300 osoba

Erdoan: Bogata historija se osjeti u svakom dijelu Turske

Putin sutra saziva Vijeće sigurnosti Rusije

Putin naredio strožije mjere na Krimskom mostu

Berbok: Njemačka traži sankcije Iranu zbog gušenja protesta

Britanski obavještajci analizirali šta može značiti eksplozija na Krimskom mostu za Ruse

Hakovana državna televizija u Iranu: Prijeteće poruke za vrhovnog vođu

Snažan zemljotres sinoć pogodio Grčku

Zelenski: U Ukrajini je bilo sunčano, ali nad Krimom je bilo oblačno

Britanski profesor u rušenju mosta na Krimu: Ako je ovo operacija ukrajinskih specijalaca o tome će Holivud snimati filmove

Izraelci ubili dva palestinska tinejdžera, Palestinci izraelsku vojnikinju

U ruskom napadu u Zaporožju ubijeno 17 ljudi

Novi kanal kroz Baltičko more: Smanjit će ovisnost Poljske o Rusiji

Nestašica goriva u Francuskoj, frustrirani građani sate provode u redovima

U novembru moguć susret Zelenskog i Putina

Rusi pripremaju evakuaciju civila iz Hersona: Očekuju teška vremena

Globus

Broj smrtno stradalih u nemirima u Iranu povećan na 95, povrijeđeno 300 osoba

Erdoan: Bogata historija se osjeti u svakom dijelu Turske

Putin sutra saziva Vijeće sigurnosti Rusije

Putin naredio strožije mjere na Krimskom mostu

Berbok: Njemačka traži sankcije Iranu zbog gušenja protesta

Britanski obavještajci analizirali šta može značiti eksplozija na Krimskom mostu za Ruse

Hakovana državna televizija u Iranu: Prijeteće poruke za vrhovnog vođu

Snažan zemljotres sinoć pogodio Grčku

Zelenski: U Ukrajini je bilo sunčano, ali nad Krimom je bilo oblačno

Britanski profesor u rušenju mosta na Krimu: Ako je ovo operacija ukrajinskih specijalaca o tome će Holivud snimati filmove

Izraelci ubili dva palestinska tinejdžera, Palestinci izraelsku vojnikinju

U ruskom napadu u Zaporožju ubijeno 17 ljudi

Novi kanal kroz Baltičko more: Smanjit će ovisnost Poljske o Rusiji

Nestašica goriva u Francuskoj, frustrirani građani sate provode u redovima

U novembru moguć susret Zelenskog i Putina

Rusi pripremaju evakuaciju civila iz Hersona: Očekuju teška vremena