Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je sinoć da je da je otmica glavnog direktora ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožja čin ruskog terora.

- Ovo je još jedan primjer jasnog čina ruskog terora, za koji teroristička država mora snositi sve veću kaznu - rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju.
Ruska ophodnja uhitila je Igora Murašova u petak, saopćila je u subotu državna kompanija zadužena za elektranu, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je da je Rusija potvrdila taj potez.
Šef IAEA-e pozvao je na oslobađanje Murašova rekavši da njegovo pritvaranje predstavlja prijetnju sigurnosti.
- Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi izrazio je nadu da će se gospodin Murašov sigurno i brzo vratiti svojoj porodici te da će moći nastaviti svoje važne funkcije u postrojenju - objavila je agencija na Twitteru.

Teroristička država mora snositi sve veću kaznu, rekao je Zelenski

Zelenski: Otmica čelnika nuklearke Zaporožja je čin ruskog terora

<a href="https://avaz.ba/tag/57489/volodimir-zelenski">Volodimir Zelenski</a>, predsjednik Ukrajine, rekao je da se borbe nastavljaju u ključnom gradu Limanu, koji je ruska vojska napustila kako ne bi ostala opkoljena.
- Ukrajinska zastava je već u Limanu u regiji Donjeck. Borbe se tamo i dalje odvijaju - rekao je Zelenski u kasnom večernjem obraćanju.
On je istakao i da će ukrajinska vojska u sedmicama koji dolaze vratiti i druge gradove u Donbasu.

<h2>Željezničko čvorište u istočnoj Ukrajini</h2>

Ukrajinska vojska ranije je objavila da su njeni vojnici ušli u grad Liman, važno željezničko čvorište u istočnoj Ukrajini pod kontrolom ruskih vojnih snaga. Liman se nalazi u regiji Donjeck, koju je Moskva anektirala u petak, ali nije u potpunosti pod kontrolom ruskih trupa. Rusija je potom objavila da su se njene snage povukle iz Limana kako bi izbjegle da ih opkoli ukrajinska vojska.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je anektirao četiri ukrajinske regije - Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižju, što je izazvalo osudu zapadnih zemalja.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) pozdravio je ukrajinsko zauzimanje Limana.
- Vrlo smo ohrabreni ovime što upravo vidimo - rekao je Ostin.

<h2>Osudili rusku nuklearnu retoriku</h2>

On je spomenuo da je Liman postavljen preko linija koje je Rusija koristila za slanje svojih trupa i materijala prema jugu i zapadu.

- Bez tih ruta će biti teže, to predstavlja neku vrstu dileme za Ruse u budućnosti - dodao je on.
Ostin nije rekao misli li da bi ukrajinsko zauzimanje Limana moglo potaknuti rusku eskalaciju iako su američki dužnosnici posljednjih dana naširoko osudili rusku nuklearnu retoriku, a predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) javno je pozvao Putina da ne koristi nuklearno oružje.

Vrlo smo ohrabreni ovime što upravo vidimo, kaže ostin

Ukrajinci istjerali agresore iz Limana, Amerikanci se oglasili: Sad će Rusima biti teže

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bajden&amp;">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> izjavio je da je Venecuela oslobodila sedam američkih zatvorenika "poslije nekoliko godina neopravdanog pritvora".&nbsp;- Danas, poslije nekoliko godina nezakonitog pritvora u Venecueli, vraćamo kući sedam američkih državljana - rekao je Bajden i dodao da su oni na putu za SAD.
Amerikanci su uhapšeni 2017. godine i njihovo hapšenje je zaoštrilo bilateralne odnose, pošto je Vašington nekoliko puta tražio njihovo oslobađanje.

Među njima su neki koji su optuženi za korupciju i osuđeni su u Venecueli na osam do 13 godina zatvora. Oni su nekada radili u naftnoj kompaniji Sitgo.

Prema procjenama nekih nevladinih organizacija, u Venecueli ima oko 250 američkih zatvorenika.

Među njima su neki koji su optuženi za korupciju i osuđeni su u Venecueli na osam do 13 godina zatvora

Bajden: Vlasti Venecuele oslobodile sedam američkih zatvorenika

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Evropska%20unija&amp;">Čelnici Evropske unije raspravljat će o "sabotaži"</a> plinovoda Sjeverni tok na nadolazećem samitu u Pragu, prema riječima predsjednika Europskog vijeća Šarla Mišela (Charles Michel).&nbsp;Incidenti su "prijetnja EU-u", napisao je Mišel na Twitteru nakon što se sastao s danskom premijerkom Mete (Mette) Frederiksen u Briselu.&nbsp;- Odlučni smo da osiguramo svoju kritičnu infrastrukturu - napisao je.
- Šteta na plinovodima nije slučajna i mora se u potpunosti istražiti - napisala je Frederiksen na Twitteru. Pukotine su "ozbiljna situacija za Evropu", dodala je.

Evropski čelnici iz više od 40 zemalja pozvani su na okupljanje u Pragu u četvrtak, prije nego što će se sastati čelnici 27 članica Evropske unije na samitu u petak.

U subotu je glasnogovornik operatera objavio da je plin prestao isticati iz plinovoda Sjeverni tok 2, nakon curenja ove sedmice koje je izbacilo tone metana u Baltičko more.
- To može značiti dvije stvari - rekao je glasnogovornik Ulrih Lisek (Ulrich Lissek).&nbsp;- Ili je cjevovod potpuno prazan ili su tlak plina u cjevovodu i vode izvan njega dosegli ravnotežu.Za curenje na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 Rusija je okrivila zapad, dok države članice EU vjeruju da je riječ o sabotaži.

Za curenje na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 Rusija je okrivila zapad, dok države članice EU vjeruju da je riječ o sabotaži

Tone metana su završile u Baltičkom moru

Čelnici EU sastaju se u četvrtak: Raspravljat će o sabotaži plinovoda

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Katalonija&amp;">Na petu godišnjicu referenduma za nezavisnost Katalonije</a>, hiljade ljudi ponovno su danas protestovale za odvajanje od Španije. Separatisti su se okupili u centru Barselone.

Među ostalim, zahtijevali su ostavku regionalne vlade premijera Pere Aragonesa, koji se, prema njihovom mišljenju, ponaša previše neodlučno u ispunjavanju obećanja kampanje da će osnovati nezavisnu katalonsku republiku. Prema procjenama policije, oko 11.000 ljudi sudjelovalo je na skupu.

<h2>"Ako političari ne mogu, mi ćemo"</h2>

Predsjednica separatističkog građanskog pokreta ANC, Dolors Feliu, pozvala je Aragonesa da predstavi "plan postizanja nezavisnosti".- Ako to političari ne mogu učiniti, mi ćemo. Neće nas moći zaustaviti - rekla je.

Aragones je u međuvremenu saopćio da njegova koalicijska vlada i dalje stremi za nezavisnošću, no da želi osigurati referendum u dogovoru sa centralnom vladom.
- Održali smo referendum (1. oktobra 2017. godine) i učinit ćemo da Katalonija ponovno glasa - ustvrdio je.- Učinit ćemo to ponovno jer mnogi od nas žele da Katalonija bude slobodna zemlja.

<h2>Pola stanovnika želi nezavisnost</h2>

Španska vlada u Madridu odbacuje referendum. Populacija Katalonije je podijeljena. Prema anketama, oko pola stanovnika želi nezavisnost, dok ostali ne žele.

Prije pet godina 1. oktobra, separatistička regionalna vlada održala je referendum o otcjepljenju koji je Madrid proglasio ilegalnim. Za posljedicu, centralna vlada stavila je Kataloniju pod svoju upravu.
Tadašnji regionalni čelnik vlade, Carles Puigdemont, i neki od njegovih kolega pobjegli su u inostranstvo. Ostali separatisti osuđeni su na dugačke zatvorske kazne, no 2021. godine su pomilovani.

Zahtijevali su ostavku regionalne vlade premijera Pere Aragonesa, koji se, prema njihovom mišljenju, ponaša previše neodlučno

rema procjenama policije, oko 11.000 ljudi sudjelovalo je na skupu

Hiljade Katalonaca ponovno na ulicama, traže nezavisnost od Španije

<a href="https://avaz.ba/tag/569/poljska">Poljska je donijela uredbu</a> kojom zahtijeva da se informacije o trudnoći učitavaju u nacionalni digitalni sistem, a koja je danas stupila na snagu.&nbsp;Izazvala je nezadovoljstvo među ženskim&nbsp;organizacijama koje smatraju da da bi to moglo biti još jedno sredstvo za konzervativnu vladu da kontrolira živote žena s obzirom na to da već imaju vrlo striktan zakon protiv pobačaja.Ministarstvo zdravstva je to negiralo, rekavši da uredba proizilazi iz direktiva Evropske unije i da će pomoći ljekarima da liječe pacijente tako što će im brzo pružiti vitalne informacije.

- U današnjoj Poljskoj svaka promjena koja se odnosi na reprodukciju, a posebno kada se radi o prikupljanju osjetljivih ličnih podataka, nailazi na sumnju u loše namjere - kazala je čelnica Fondacije za žene i planiranje porodice Kristina Kacpura (Krystyna).

Dozvoljen je abortus samo ako trudnoća ugrožava zdravlje žene ili je rezultat zločina poput silovanja ili incesta. Za abortuse se ne kažnjavaju žene, samo one koje ih izvode ili pomažu.
Odredbu koja dozvoljava abortus fetusa sa genetskim defektima najviši sud, Ustavni sud, proglasio je neustavnim, čije su presude često u skladu sa stavovima vladajuće stranke.

U današnjoj Poljskoj svaka promjena koja se odnosi na reprodukciju, a posebno kada se radi o prikupljanju osjetljivih ličnih podataka, nailazi na sumnju u loše namjere, kazala je čelnica Fondacije za žene i planiranje porodice Kristina Kacpura

Sa jednog od protesta protiv abortusa u glavnom gradu Poljske

Stupila na snagu nova uredba o trudnoći, ženske organizacije sumnjaju u loše namjere vlasti zbog radikalnog zakona o abortusu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bugarska&amp;">Bugarska će u nedjelju održati četvrte izbore</a> u posljednjih 18 mjeseci, ali malo je znakova da će zemlja izaći iz svog "ukorijenjenog političkog ćorsokaka".

Politički zastoj koji je u Bugarskoj prisutan skoro dvije godine je loša vijest za zemlju koja se bori sa zastrašujućim izazovima korupcije na visokom nivou, široko rasprostranjenog ruskog utjecaja i velike inflacije uoči zime. Bugarska je vjerovatno zemlja EU koja je najosjetljivija na propagandu Kremlja, a očekuje se da će proruske stranke ostvariti određeni napredak na nedjeljnim izborima, iako popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina tone u Bugarskoj.

Bugarska je posljednjih godinu i po dana doživjela nalet političkih previranja. U ljeto 2020., usred pandemije, potresao ju je val antikorupcijskih protesta koji su na kraju doveli do nestanka skoro decenije duge dominacije bivšeg premijera Bojka Borisova iz stranke desnog centra GERB. Međutim, dva izbora prošle godine, u aprilu i julu, nisu uspjeli stvoriti vladu, što je zemlju gurnulo u duboku političku krizu.

Kiril Petkov, politički maverik kojeg tako opisuje Politico u svojoj analizi, obnašao je funkciju premijera do augusta. On je ujedno, doduše privremeno, ali prekinuo politički zastoj, iznenađujuće pobijedivši na izborima u novembru. Obećao je da će se boriti protiv "endemske" korupcije i provesti dugo očekivanu reformu pravosuđa. Zbog malo neobičnih stavova za jednog bugarskog političara, računajući obračun s Putinom, on je također protjerao mnoštvo ruskih diplomata optuženih za špijunažu i zauzeo snažan stav protiv invazije na Ukrajinu. 
Međutim, u junu je njegova krhka četvorostranačka vlada, koja je ujedno pokazala težnju ka Zapadu i evropskoj politi, svrgnuta nakon što nije uspjela preživjeti glasanje o nepovjerenju.
Istraživanja javnog mnijenja sada pokazuju da je parlament vrlo fragmentiran sa sedam ili osam stranaka koje će dobiti mjesta, a sastav parlamenta će još više otežati imenovanje premijera.

Iako su politički posmatrači skeptični da će sutrašnje glasanje riješiti politički ćorsokak, oni kažu da bi političari mogli biti primorani da sjednu za pregovarački sto.

- Pravljenje kompromisa i prevazilaženje stranačkih linija bit će gorka pilula za progutati, ali pritisak birača da se formira koaliciona vlada raste - kazala je za Politico univerzitetska profesorica Ruža Smilova.
Ankete predviđaju da je Borisov, bivši premijer, spreman za povratak na vlast, ali da je malo vjerovatno da će njegova stranka ostvariti dovoljan broj glasova. S druge strane, evidentno je jačanje proruskih stranaka, pa se očekuje da će i one ostvariti mnogo bolji rezultat nego na prethodnim izborima koji su organizovani u novembru prošle godine.
Zbog toga, jasno je da će sutrašnji izbori oprejedijeliti Bugarsku u njenom odnosu prema Rusiji. Podsjetiti ćemo, bivši premijer Petkov je jasno osudio rusku agresiju na Ukrajinu, a za vrijeme njegovog mandata Rusija je prestala isporučivati plin, jer Bugari nisu htjeli plaćati u rubljama.
U svemu tome, analitičari strahuju da će izborni zamor obeshrabriti mnoge Bugare da izađu na izbore te zbog toga prognoziraju slabu izlaznost. Prošlog novembra, samo 40 posto Bugara izašlo je da glasa.

Bugarska je vjerovatno zemlja EU koja je najosjetljivija na propagandu Kremlja, a očekuje se da će proruske stranke ostvariti određeni napredak na nedjeljnim izborima

Bugarska je posljednjih godinu i po dana doživjela nalet političkih previranja

U Bugarskoj se sutra održavaju izbori: Građani glasaju 4. put u posljednjih 18 mjeseci

Danska agencija za energetiku saopćila je kako je zaustavljeno curenje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sjeverni%20tok%202&amp;">plina na ruskom plinovodu Sjeverni tok 2</a>. U saopćenju objavljenom na Twitteru navedeno je kako je kompanija koja rukovodi plinovodom obavijestila da je na kraku od Rusije do Njemačke uravnotežen pritisak.
Ističu kako je to pokazatelj da je zaustavljeno curenje na plinovodu.

Prethodno su na krakovima u vodama u Danskoj i Švedskoj, prijavljena tri curenja na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, te su brodovi pozvani da se ne približavaju tom području.

Dvije zemlje su saopćile kako nije riječ o nesreći i da imaju pokazatelje koji ukazuju da je riječ o namjernom činu.

I EU je saopćio kako ova curenja nisu slučajnost.

Isporuka plina plinovodom Sjeverni tok 1 zaustavljena je 31. augusta uz obrazloženje da nije moguće obaviti potrebna održavanja.

U saopćenju objavljenom na Twitteru navedeno je kako je kompanija koja rukovodi plinovodom obavijestila da je na kraku od Rusije do Njemačke uravnotežen pritisak

Prethodno su prijavljena tri curenja u Sjevernom toku 1 i 2

Danska agencija za energetiku: Zaustavljena curenja na Sjevernom toku 2

Stranka desnog centra Novo jedinstvo latvijskog premijera Krišjanisa Karinša vjerojatni je pobjednik parlamentarnih izbora održanih danas, pokazale su izlazne ankete. Činjenica da su izbori u Latviji održani u sjeni ruske invazije na Ukrajinu pomogla je Karinšu, koji podržava EU i NATO, u njegovoj vjerojatnoj novoj pobjedi.Ako se potvrde, ti rezultati bi trebali značiti da Latvija ostaje vodeći glas, uz svoje baltičke susjede Litvaniju i Estoniju, u traženju Evropske unije da zauzme odlučan stav protiv Rusije. Ali to bi moglo proširiti rascjep između latvijske većine u zemlji i rusofone manjine oko njihovog mjesta u društvu, usred rasprostranjenog nacionalnog bijesa zbog akcija Moskve u Ukrajini.
Glavno pitanje na izborima u toj zemlji od 1,8 miliona stanovnika bio je rat u Ukrajini, porast životnih troškova i želja za energetskom neovisnošću od Rusije.

Ako se potvrde, ti rezultati bi trebali značiti da Latvija ostaje vodeći glas, uz svoje baltičke susjede Litvaniju i Estoniju, u traženju Evropske unije da zauzme odlučan stav protiv Rusije

Krišjanis Karinš: Uvjerljiv na izborima

Stranka desnog centra u Latviji vodi na izborima prema izlaznim anketama

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Brisel&amp;">U Belgiji su održani protesti zbog smrti 22-godišnje</a> Iranke Mahse Amini koja je preminula nakon što je privedena zbog navodnog kršenja islamskog kodeksa oblačenja. Demonstranti su se okupili u Briselu i održali protestnu šetnju od metro stanice Trone do Šumanovog trga.

<h2>Proteste su podržale i pristalice terorističke organizacije PKK-a</h2>

Tu su uzvikivali slogane "Svi smo mi Mahsa Amini", "Moje tijelo, moja odluka", "Žena, život, sloboda".

Proteste su podržale i pristalice terorističke organizacije PKK-a.
Protesti su izbili nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini 16. septembra, koju je uhapsila državna "policija za moral" u Teheranu zbog navodnog kršenja islamskog kodeksa oblačenja, a potom se proširili na više iranskih gradova.
Policija negira da je maltretirala Amini, navodeći da je umrla od srčanog udara, ali njena porodica tvrdi da nije ranije imala srčano oboljenje. Vlasti su obećale detaljnu istragu smrti mlade žene.

<h2>Incident osudili svjetski lideri</h2>

Incident su osudili mnogi svjetski lideri i grupe za ljudska prava, uključujući SAD, koje su sankcionisale iransku policiju za moral kao odgovor na "zlostavljanje i nasilje nad iranskim ženama i kršenje prava mirnih iranskih demonstranata".

Državna televizija javila je kako je tokom protesta smrtno stradala 41 osoba, među kojima su pripadnici snaga sigurnosti.

Okupljeni su uzvikivali slogane "Svi smo mi Mahsa Amini", "Moje tijelo, moja odluka", "Žena, život, sloboda"

U Briselu protesti zbog smrti Iranke Mahse Amini

&nbsp;Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova <a href="https://avaz.ba/globus/svijet/776276/zaharova-nato-bombardovanje-sr-jugoslavije-je-preoblikovalo-granice-srbije">Marija Zaharova</a> ocijenila danas smiješnim tvrdnje evropskih država da je Rusija odlučila da "prepravi mapu Evrope".


- A pridike o prekrajanju granica koje se šalju sa druge strane okeana podjednako su smiješne - rekla je Zaharova i ukazala da je NATO bombardovanje SR Jugoslavije bilo podrška preoblikovanju granica Srbije i kockanju SAD sa nezavisnošću Kosova.
Ona je navela da su tvrdnje Zapada da je Rusija donijela odluku da prepravi mapu Evrope smiješne jer ih je iznijela Njemačka koja svoje trenutne granice ima zahvaljujući sličnom prepravljanju krajem osamdesetih godina prošlog vijeka.- Berlin ne treba da govori o prepravljanju granica zbog svoje užasne historije - rekla je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija TAS S.Ona smatra smiješnim i saopštenja istočnoevropskih zemalja jer je većina u proteklih decenijama ostvarila suverenost upravo prekrajanjem granica.

Berlin ne treba da govori o prepravljanju granica zbog svoje užasne historije - rekla je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija TAS S

Zaharova: NATO bombardovanje SR Jugoslavije je preoblikovalo granice Srbije

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Guverner vojne uprave u Harkovskoj oblasti Oleg Sinegubo</a> saopćio je kako su u napadu na civilni konvoj u septembru u blizini Kupjanska, u Harkovu, poginule su 24 osobe, javlja Anadolu Agency (AA). Sinegubo je na društvenoj mreži saopćio kako su utvrdili da je civilni konvoj bio meta nama ruskih snaga u “sivoj zoni“ u blizini Kupjanska.
Dodao je kako je napad izveden 25. septembra i da su poginule 24 osobe, među kojima je 13 djece i trudnica.

Ukrajinska obavještajna služba objavila je fotografije konvoja na koji je izveden napad.

U jučerašnjem raketnom napadu na kontrolni punkt u Zaporožju poginulo je najmanje 30 osoba, a više od 80 je ranjeno.
Ukrajina i Rusija su optužile jedni druge za napad.

Ukrajinska obavještajna služba objavila je fotografije konvoja na koji je izveden napad

Ruske snage u napadu na civilni konvoj ubile 24 osobe, među njima 13 djece i trudnica

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">Na aerodromu Belbek u Sevastoplju</a> danas se prilikom slijetanja zapalio avion, objavila je ruska agencija TASS.

Guverner Krima Mihaila Razvožajev potvrdio je da je avion regularno napustio pistu.
- Vanredna situacija na aerodromu Belbek. Prema riječima spasilaca, prilikom slijetanja, avion je izletio sa piste i zapalio se. Sada vatrogasne ekipe rade na licu mjesta - naveo je Razvožajev na Telegramu.
Društvenim mrežama kruže snimci navodno snimljeni na području aerodroma Belbek.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Russian military plane crashes at Belbek airfield in Crimea, governor says <a href="https://t.co/qBZLHjr0Yu">pic.twitter.com/qBZLHjr0Yu</a>&mdash; BNO News (@BNONews) <a href="https://twitter.com/BNONews/status/1576229281012883458?ref_src=twsrc%5Etfw">October 1, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema tim fotografijama, iznad mjesta nesreće dižu se oblaci crnog dima.&nbsp;Guverner Sevastopolja pozvao je na smirenost, navodi TASS.Vijest o udesu aviona objavila je i ruska agencija RIA Novosti, citirajući Razvožajeva.&nbsp;Za sada nije dostupno više informacija o razmjerama ove avionske nesreće i mogućim žrtvama.

Za sada nije dostupno više informacija o razmjerama ove avionske nesreće i mogućim žrtvam

Društvenim mrežama kruže snimci navodno snimljeni na području aerodroma Belbek

Zapalio se avion prilikom slijetanja na Krimu

<a href="https://avaz.ba/tag/2885/cecenija">Lider Čečenije Ramzan Kadirov</a> ocijenio je danas da bi zbog najnovih preokreta na bojnom polju Moskva trebalo da razmotri da u Ukrajini upotrebi taktičko nuklearno naoružanje niskog učinka. U poruci na svom Telegram kanalu Kadirov je kritikovao ruske vojne komandante zbog današnjeg napuštanja položaja u gradu Limanu na istoku Ukrajine, prenosi Reuters.
- Prema mom mišljenju, trebalo bi preduzeti drastičnije mjere, sve do proglašenja vanrednog stanja u pograničnim oblastima i upotrebe taktičkog nuklearkog naoružanja - poručio je Kadirov.

<blockquote class="twitter-tweet">"I can't keep silent about what happened in Krasny Liman." Ramzan Kadyrov criticized the commander of the Central Military District Alexander Lapin and called for the use of low-yield nuclear weapons. <a href="https://t.co/JIMf91E08c">pic.twitter.com/JIMf91E08c</a>— LX #NAFO (@LXSummer1) <a href="https://twitter.com/LXSummer1/status/1576230550175907840?ref_src=twsrc%5Etfw">October 1, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema mom mišljenju, trebalo bi preduzeti drastičnije mjere, naveo je Kadirov

Kadirov kritizirao ruske vojne komandante zbog povlačenja iz Limana: Moskva da razmotri upotrebu taktičkog nuklearnog oružja

Nedavno su objavljena pisma koja su svojevremeno razmjenjivali sjevernokorejski vođa Kim Jong-un i bivši američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u razdoblju između travnja 2018. i kolovoza 2019. godine.

Korean-American Club, neprofitna organizacija sastavljena od južnokorejskih novinara iz različitih novinskih agencija, objavila je 27 osobnih pisama koja su razmijenili Kim i Trump u posljednjem broju svog časopisa The Korus Journal.

- Spreman sam raditi s vašom ekselencijom svim srcem i predano" pisao je Kim u pismu od 1. aprila 2018., gotovo šest sedmica prije nego što se prvi put susreo s Trampom na samitu u Singapuru. Istog dana, Tramp je odgovorio da je "sretan što je upoznao" Kima kako bi "drastično" poboljšao odnose između njihovih vlada, prenosi Yahoo News.
Tramp je također napisao pismo u kojem je zahvalio Kimu za povratak posmrtnih ostataka 55 američkih vojnika u domovinu, a koji su poginuli tijekom Korejskog rata u razdoblju od 1950. do 1953.
- Hvala vam što ste održali obećanje da ćete pokrenuti proces repatrijacije naših vojnika, rekao je Tramp u pismu od 2. kolovoza 2018. i dodao: "Radujem se što ću vas uskoro vidjeti."
Kim je poslao pismo Trumpu na njegov rođendan 2019. godine te pritom spomenuo i godišnjicu njihova ‘povijesnog‘ susreta u Singapuru. Tramp je odgovorio dva dana kasnije, rekavši da on i Kim dijele "jedinstven odnos i posebno prijateljstvo".
Prema izvještaju Korus Journala, Kim je u rujnu 2018. poslao dva pisma u kojima je izrazio želju da osobno razgovara s Trumpom o potencijalnoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje. Plan je isključivao tadašnjeg južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina i tadašnjeg državnog tajnika SAD-a Mikea Pompea, a Kim također napominje da je Moonov interes nepotreban.
- Najvažniji uzrok onoga što vašoj strani predstavlja glavobolju u vidu ‘raketnih prijetnji‘ i nuklearnog problema zapravo su vojne akcije vaše i južnokorejske vojske koje prijete našoj sigurnosti. I dok se ti elementi ne eliminiraju, ne može se očekivati drugačiji ishod - pisao je tada Kim.

Kim je navodno poslao pisma Trumpu tri mjeseca nakon njihova prvog samita u Singapuru. U to je vrijeme Sjeverna Koreja bila pod pojačanim pritiskom da započne pregovore o potencijalnoj denuklearizaciji. Trump, koji je te poruke nazvao "ljubavnim pismima", također je poslao 16 pisama sjevernokorejskom vođi, a 11 ih je poslano 2020. godine. Dijelove tih pisama novinar Bob Woodward citirao je u svojoj knjizi "Bijes".

U knjizi se tvrdi da pisma ukazuju na "diplomatsko udvaranje" koje je rezultiralo time da je Trump ušao u povijest kao prvi američki predsjednik koji se sastao sa sjevernokorejskim vođom. Prema Woodwardu, poruke su bile ispunjene “izjavama osobne odanosti koje bi mogli izgovoriti vitezovi Okruglog stola ili možda prosci”.
Dvojica su predsjednika aktivno razmjenjivala pisma oko godinu dana, a prekinuli su s tom praksom tek nakon što njihov drugi summit u Hanoiju nije postigao napredak. U posljednjem pismu iz kolovoza 2019. Kim se požalio Trumpu da Sjeverna Koreja nije ništa dobila od SAD-a.
- Od sada je meni i mojim ljudima vrlo teško razumjeti odluke i ponašanje vas i južnokorejskih vlasti, pisalo je u pismu Kim Jong-una od 5. kolovoza 2019. Također je izrazio koliko je ‘uvrijeđen paranoičnim ratnim vježbama‘ koje su zajednički izvodili američki i južnokorejski vojnici.
- Kao što je vaša ekselencija u nekom trenutku naznačila, imamo snažnu vojsku... i opće je poznato da oružane snage [Južne Koreje] nisu dorasle našoj vojsci", pisao je tada ljutiti Kim.
- Ako ostavimo po strani razlike u vojnoj moći, nemam namjeru napasti Južnu Koreju niti započeti rat. Zaista nemam sklonosti da to učinim, dodao je.
Ranije ove godine, Kimova pisma bila su među predsjedničkim zapisima i dokumentima koje su američke vlasti izvukle iz Trampova odmarališta Mar-a-Lago na Floridi.

Kim je poslao pismo Trumpu na njegov rođendan 2019. godine te pritom spomenuo i godišnjicu njihova ‘povijesnog‘ susreta u Singapuru. Tramp je odgovorio dva dana kasnije, rekavši da on i Kim dijele "jedinstven odnos i posebno prijateljstvo

Objavljena "ljubavna pisma" Trumpa i Kima

Je li napokon otkriveno ko je Zodiac, serijski ubica koji se hvalio ubistvima 37-ero ljudi, a policija mu je pripisala njih osam? Pisac Jarett Kobek uvjeren je da jest. U svojoj novoj knjizi kao Zodiaca je identificirao Paula Doerra, pisca koji je umro 2007. godine, a živio je na području zaljeva San Francisco.

Ako je Kobek u pravu, svojim bi otkrićem riješio pola stoljeća dugi misterij.
Ubicu Zodiaca i potragu za njim, nikad službeno i okončanu, uspoređuju s drugim legendarnim serijskim ubicom Jackom Trbosjekom. Obojica su do današnjeg dana ostali enigma, a svako se malo pojavi nova teorija o njihovu identitetu.

Zodiac je ubijao u sjevernoj Kaliforniji krajem šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Jarett Kobek kaže da nije namjeravao pisati o Zodiacu, ali stručnjaci sad kažu da njegova teorija o Doerru ima itekako smisla. Los Angeles magazin Kobekova je otkrića objavio na naslovnici, a SF Gate nazvao je Doerra "najuvjerljivijim osumnjičenikom za Zodiacovog ubicu već desetljećima". Paul Haynes, istraživač i koscenarist knjige I‘ll Be Gone in the Dark‘, koja je bilježila dugo neriješeni slučaj ubice iz Golden Statea, opisao je Doerra kao "najboljeg Zodiacova osumnjičenika koji je ikada isplivao na površinu".

A sumnjivaca je dosad bilo mnogo, uhapšeno je na stotine ljudi, ali nekoliko se njih smatralo ozbiljnima.
Zodiac je sijao strah Kalifornijom.
Počelo je ubistvom studentice Cheri Jo Bates. Prvo joj je pokvario automobil da bi joj potom, kao dobronamjerni prolaznik, ponudio pomoć popraviti ga. Kad "nije uspio", ponudio joj je prijevoz, a potom ju je izmlatio, rezao po licu, gušio je i na koncu je izbo nožem. Toliko joj je zarezao vrat da joj je umalo odsjekao glavu. Ispod njezinih noktiju ostala je koža napadača, a na automobilu otisci ruku.
Policija je tada primila anonimno pismo u kojemu ju je opisao kao glupaču, koja je "otišla kao janje na klanje" i poručio da će sljedećoj žrtvi "odrezati ženske organe i pokazati ih svijetu". Opisao je mučan proces ubistva, prema kojemu je policija zaključila da je pismo zaista napisao ubica. U decembru 1968. godine ubio je mlade ljubavnike dok su se družili u automobilu parkiranom na osamljenom mjestu. Ubijeni su hicima iz pištolja. Sedam mjeseci poslije na istom mjestu i na isti je način pucao u drugi mladi par, ali taj je put mladić preživio napad. Ubistva su se nizala, ubica je ponekad zvao policiju, drugi je put slao pisma novinarima. Kad je uredniku San Francisco Examinera poslao pismo s nikad objavljenim, tačnim detaljima ubistva, prvi se put potpisao kao Zodiac. Policiji je poručio da će ga naći razbiju li šifru. Slao je kriptograme sa simbolima, nikad dešifrirane.
Prijetio je novinarima, slao zahtjeve za objavama njegova imena na naslovnicama, slao razglednice i nove kriptograme. Najavljivao je ubistvo sve djece iz školskog autobusa, taksistu je ubio i otrgnuo mu komad krvave košulje koji je kasnije poslao Chicago Chronicleu. S vremenom su mu pripisivana i druga nikad riješena ubistva, redom ljudi mlađih od 25 godina. Jedno se vrijeme prestao javljati, da bi se 1974. godine ponovno oglasio.

Sumnjivci su se nizali, policija je hapsila muškarce za koje je mislila da bi mogli biti Zodiac. Najveći im je sumnjivac bio Arthur Leigh Allen, čudak kojeg su nalazili s krvavim noževima i koji je pričao uokolo da će loviti ljude kako bi ih ubijao, a u frižideru je čuvao mrtve secirane životinje. Čak se i nazivao Zodiacom i jedna od preživjelih žrtava ga je prepoznala, ali ni jedan dokaz nije ga direktno teretio. Na koncu je javnosti i medijima bilo dosta pa su mu novinari opkolili kuću, a Allen je pristao razgovarati s novinarkom Ritom Williams. Negirao je bilo kakvu povezanost sa Zodiacom. Nakon što je 1992. godine umro, pohranjen je njegov DNK da bi kasnije, s napretkom nauke testirali sve što je dotaknuo Zodiac, i tada su ustvrdili da se Allenov DNK ni u jednom slučaju nije podudarao s Zodiacovim.

Sljedeći ozbiljni sumnjivac bio je Jack Terrance, čiji je posinak predao policiji niz navodnih fotografija žrtava i crnu kutijicu s nekim stvarima, ali DNK je bio neodređen, a fotografije su bile toliko slabe rezolucije da nisu bile upotrebljive.
Prošle godine je grupa Case Breakers, tim od preko 40 volontera iz policijskih, vojnih, pravnih i akademskih krugova, ustvrdila kako fizički i forenzički dokazi povezuju čovjeka po imenu Gary Francis Poste sa zloglasnim ubistvima.
- Prijavili smo očevice, podastrijeli sudu njihove izjave i osigurali mnoštvo Posteovih slika prikupljenih tokom desetogodišnjeg istraživanja – napisali su u saopštenju. Policija i FBI sve su odbacili.
Jarett Kobek sad je upro prstom u Doerra, čija je kćerka prvo piscu zaprijetila tužbom, a potom u njegovoj teoriji o Zodiacu vidjela velike sličnosti između Zodiaca i svog oca. Obojica su bili, rekao je Kobek za Guardian, obožavatelji pulp romana i stripova. Paul Doerr bio je tada službenik za mornaričke dokumente koji je sa Zodiacom dijelio posebne interese, poput izrade bombe s amonijevim nitratom i gnojivom. I Doerr i Zodiac opisali su formulu za takav eksploziv u svojim spisima, a upute su sadržavale istu pogrešku, otkrio je Kobek.

Autor je također saznao da je formulu za tu tehniku ​​objavila u biltenu desničarska grupa Minutemen, organizacija čiji je Doerr bio član i koja je ponekad koristila simbol nišana koji je sličan simbolu koji je koristio Zodiac u svojim spisima. I Zodiac i Doerr koristili su pernate strelice za smjer u svojim dijagramima.

Doerr je, piše Guardian, radio u mornaričkom brodogradilištu u Valleju u vrijeme ubistava i njegova dob, visina i fizički izgled odgovarali su Zodijakovu opisu. Neki od napada dogodili su se na mjestima ljubavnih susreta mladeži, koja je posjećivala i Doerrova kćerka, piše LA Magazine. Poput Zodiaca, Doerr je poznavao kriptografiju, primijetio je časopis, i svaku je sedmicu za svoju kćerku stvarao zagonetku koju je ona morala riješiti kako bi pronašla svoj skriveni džeparac.
Doerrova kćerka isprva je bila skeptična prema tvrdnjama i pročitala je Kobekovu knjigu namjeravajući podići tužbu protiv njega, ali njegova otkrića, kao i očevo zlostavljanje u djetinjstvu koje je pretrpjela, uvjerili su je da je njezin otac možda odgovoran za navedena ubojstva.
Kobek je napisao knjigu, ali i dokaze prikupljene u njoj predao policiji. Nikad mu se nisu povratno javili. Policija nije, ali istraživač Haynes koji godinama istražuje Zodiaca, smatra kako "postoji veća vjerojatnost da je Doerr Zodiac od bilo kojeg drugog javno imenovanog osumnjičenika"

Zelenski: Otmica čelnika nuklearke Zaporožja je čin ruskog terora

Ukrajinci istjerali agresore iz Limana, Amerikanci se oglasili: Sad će Rusima biti teže

Bajden: Vlasti Venecuele oslobodile sedam američkih zatvorenika

Čelnici EU sastaju se u četvrtak: Raspravljat će o sabotaži plinovoda

Hiljade Katalonaca ponovno na ulicama, traže nezavisnost od Španije

Stupila na snagu nova uredba o trudnoći, ženske organizacije sumnjaju u loše namjere vlasti zbog radikalnog zakona o abortusu

U Bugarskoj se sutra održavaju izbori: Građani glasaju 4. put u posljednjih 18 mjeseci

Danska agencija za energetiku: Zaustavljena curenja na Sjevernom toku 2

Stranka desnog centra u Latviji vodi na izborima prema izlaznim anketama

U Briselu protesti zbog smrti Iranke Mahse Amini

Zaharova: NATO bombardovanje SR Jugoslavije je preoblikovalo granice Srbije

Ruske snage u napadu na civilni konvoj ubile 24 osobe, među njima 13 djece i trudnica

Zapalio se avion prilikom slijetanja na Krimu

Kadirov kritizirao ruske vojne komandante zbog povlačenja iz Limana: Moskva da razmotri upotrebu taktičkog nuklearnog oružja

Objavljena "ljubavna pisma" Trumpa i Kima

Otkriveno ko je "Zodiac", zastrašujući ubica kojeg su uspoređivali s Trbosjekom?

Globus

Zelenski: Otmica čelnika nuklearke Zaporožja je čin ruskog terora

Ukrajinci istjerali agresore iz Limana, Amerikanci se oglasili: Sad će Rusima biti teže

Bajden: Vlasti Venecuele oslobodile sedam američkih zatvorenika

Čelnici EU sastaju se u četvrtak: Raspravljat će o sabotaži plinovoda

Hiljade Katalonaca ponovno na ulicama, traže nezavisnost od Španije

Stupila na snagu nova uredba o trudnoći, ženske organizacije sumnjaju u loše namjere vlasti zbog radikalnog zakona o abortusu

U Bugarskoj se sutra održavaju izbori: Građani glasaju 4. put u posljednjih 18 mjeseci

Danska agencija za energetiku: Zaustavljena curenja na Sjevernom toku 2

Stranka desnog centra u Latviji vodi na izborima prema izlaznim anketama

U Briselu protesti zbog smrti Iranke Mahse Amini

Zaharova: NATO bombardovanje SR Jugoslavije je preoblikovalo granice Srbije

Ruske snage u napadu na civilni konvoj ubile 24 osobe, među njima 13 djece i trudnica

Zapalio se avion prilikom slijetanja na Krimu

Kadirov kritizirao ruske vojne komandante zbog povlačenja iz Limana: Moskva da razmotri upotrebu taktičkog nuklearnog oružja

Objavljena "ljubavna pisma" Trumpa i Kima

Otkriveno ko je "Zodiac", zastrašujući ubica kojeg su uspoređivali s Trbosjekom?