<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Aleksij Arestovič, savjetnik šefa ukrajinskog</a> predsjednika Volodimira Zelenskog&nbsp; saopćio je da je zarobljeno do 5.500 ruskih vojnika u Limanu u Donjecku.&nbsp;Kako navode ukrajinske vlasti, njihove trupe su "presjekle" sve puteve koji vode iz grada, a svi pokušaji ruske vojske da oslobode saborce su završeni bezuspješno.Ukrajinska kliješta na sjeverozapadu i jugoistoku polako se zatvaraju i prijete da će presjeći posljednju rutu za povlačenje ruskih jedinica. Taj put međutim više nije siguran, cesta je pod napadom ukrajinskog topništva.- Ovo se ne može zaustaviti. Čeka ih maleni, zgodni “bojler”. Niko tamo ne može se ni sa čim osigurati. Svi su već stigli - kaže Aleksej Arestovič.Rusko ministarstvo odbrane u svojim službenim izvještajima nastavlja ignorirati neuspjehe i prijeteću situaciju oko Limana.&nbsp;Rusija nije pripremila svoju publiku za izgledni poraz oko Limana, a ruski propagandisti nastavljaju zataškavati očite probleme na bojištu, kažu analitičari na Američkom institutut za proučavanje rata.
Informacijski muk može dovesti do još jednog kolapsa na frontu i dodatne demoralizacije ruskih trupa, navode stručnjaci.Kad su bili u sličnoj situaciji u blizini Izjuma, zapovjedništvo ruskih oružanih snaga bez oklijevanja je naredilo povlačenje trupa na istok. Morali su za sobom ostaviti mnogo opreme i streljiva, nisu mogli pomoći opkoljenim jedinicama i njihova pozicija na bojištu se drastično pogoršala, ali ljudi su većinom spašeni.
Ali u ratu, odluke zapovjedištva nisu uvijek najlogičnije. U uvjetima kada se situacija na fronti ubrzano mijenja, mnogo toga ovisi o nizu slučajnosti, nepredviđenim okolnostima i drugim razlozima koje obični promatrači ne vide.
Mnogo toga može se nagađati o tome zašto je ruska vojska odlučila ostati na položajima oko Limana do zadnjeg trenutka, ali neće se uskoro znati je li ta odluka opravdana.

<h2>Prva verzija - radi se o grešci ruske vojske</h2>

Nakon teškog poraza pored Harkiva, u ruskim krugovima došlo je do debate o tome ko je krivac za nastalu situaciju.

Na kraju su ruski propagantisti došli do konsenzusa – kažu da je riječ bila o krivim kalkulacijama zapovjednika na terenu koji nisu pripremili slojevitu odbranu. Nisu mogli ništa drugo nego povući se jer nisu imali dovoljno ljudi.
Moguće je da su u slučaju Limana ruski vojni zapovjednici mislili da su naučili iz ranijih grešaka: izgradili su odbranu u skladu s vojnom teorijom i smatraju da će moći zadržati položaje čak i nakon što se ukrajinska vojska približi.
Ipak, možda su još uvijek podcijenili spremnost neprijatelja, ali i precijenili sposobnosti vlastitih trupa. A sada je prekasno da odu.
Kritiziranje i posramljivanje vojske postao je omiljeni hobi ruskih propagandista, a najvažnije je to činiti “s ljubavlju prema vojsci”, jer se u suprotnom riskira suđenje za klevetu.

<h2>Druga verzija - pritisak iz Kremlja</h2>

Nakon što nisu uspjeli okupirati Kijev, Harkiv, Odesu i druge velike gradove u Ukrajini, rusko vodstvo osmislilo je hitni strateški zadatak – zauzeti kompletan teritorij regija Luhansk i Donjeck. Za zapovjedništvo ruske vojske, ovaj zadatak značio je otprilike isto kao i Staljinova naredba: “Nema nazadovanja!”.
Tada je započeo ogromni napad na Donbas, tokom kojeg je ruska vojska koristila taktiku “rafalne paljbe”, uništavajući neprijateljske pozicije do temelja.
Dokle god je ruska vojska imala inicijativu, zadržavanje kontrole nad okupiranim naseljima nije bilo toliko hitno, za razliku od situacije u kojoj su natjerani na odbranu. Sada se ta situacija promijenila, ruske trupe moraju se braniti iz utvrđenih područja, mnoga od kojih su i sami ranije uništili.
A povlačenje nije opcija. Ako bi se brzo povlačenje iz Harkiva moglo objasniti kao potrebom za “regrupiranjem trupa” onda bi napuštanje teritorija u Donjecku i uskoro Luhansku izgledalo kao direktno oglušivanje na naredbu Visokog zapovjednika vojske, što bi moglo izazvati njegov gnjev i donijeti neke promjene u zapovjedništvu.

<h2>Treća verzija - prisilna žrtva</h2>

Situacija blizu Limana sada podsjeća na situaciju u Mariupolju na početku ruske invazije na Ukrajinu. Tada je zapovjedništvo ukrajinske vojske svjesno odlučilo ostaviti veliku grupu vojnika u gradu, bez obzira na to što njegovo okruženje bilo neizbježno, tako da bi mogli odvući dio ruske vojske u napredovanju i dati im vremena da skupe rezerve i pripreme odbrambene linije na dugom potezu fronte.
Ruska vojska, nakon povlačenja iz Harkiva, u sličnoj je poziciji – nova linija obrane još nije izgrađena, rezerve na koje mogu računati zbog mobilizacije još nisu spremne, a neprijatelj je pun snage i odlučan napasti.
Vjerojatno se računa s idejom da će ukrajinska vojska biti primorana usporiti u svom napredovanju pošto se mora pozabaviti skupinom koja se još nije predala i da će izgubiti neko vrijeme neutralizirajući ju. Rusija se nada da će se tu situacija promijeniti i postojat će izgledi da se okružene trupe izvuku iz Limana.
Blogeri koji podržavaju Kremlj nadaju se da će se situacija u najmanju ruku stabilizirati dolaskom hiljada regrutiranih rezervista na frontu.

Ovo se ne može zaustaviti, čeka ih maleni, zgodni “bojler”, kazao je savjetnik šefa ukrajinskog predsjednika

Zašto se Rusi ne povlače iako su opkoljeni u strateški važnom gradu u Donjecku: Postoje tri verzije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin jučer je potpisao sporazum o pristupanju četiri ukrajinske oblasti Rusiji.

- Za mene nisu važne granice i državne teritorije, već sudbina ljudi - rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu za njemački Bild u januaru 2016. godine.
Tada se radilo o aneksiji Krima.
Moskva sada, osam godina kasnije prijeti da će upotrijebiti sve vrste oružja, uključujući i nuklearno, da zaštiti nove dijelove zemlje, piše Deutsche Welle.Ukrajina i većina zemalja širom sveta saopštile su da ne priznaju aneksiju, ni "referendume" koji su joj prethodili, na kojima je većina navodno glasala "za".
Ko su milioni Ukrajinaca koji žive s druge strane prve linije fronta i šta će se za njih promijeniti?

<h2>Razlika u raspoloženju u Donjecku i Hersonu</h2>

Ne zna se tačan broj ljudi koji su živjeli na okupiranim teritorijama u vreme aneksije. U svakom slučaju, riječ je o nekoliko miliona. Iako je aneksija istovremena, regioni su veoma različiti.
Ostali su uglavnom stari i oni koji nisu mogli da odu ili koji podržavaju separatizam.
- Nekima će se ostvariti ono što su oduvijek željeli. Uvijek postoje određeni dijelovi stanovništva koji kolaboriaraju - kaže Andreas Umland, stručnjak u Stokholmskom centru za istočnoevropske studije.
Čini se da ih ima više na istoku nego na jugu Ukrajine, ali o ovome nema tačnih podataka. Neki u Donbasu su podržali aneksiju, navodno dijelom iz straha da će morati da odgovaraju pred sudom ako se vrati ukrajinska državna vlast, kaže Sergej Harmaš.
Rođen je u Donjecku, glavni je urednik novina "Ostrov" i bio je član Trilateralne kontakt grupe za primjenu Minskih sporazuma, piše DW.
- Takvi ljudi će reći da su glasali "za", jer ako se Ukrajina vrati, morat će negdje da bježe, vjerovatno u Rusiju - kaže Harmaš.
Niko ne zna koliko ima takvih ljudi.
Kao i na okupiranim teritorijama Donbasa, za šest mjeseci aneksije društvene promjene su se desile i na jugu Ukrajine i u dijelovima Hersonske i Zaporoške oblasti, mada ne tako suštinske.
Stotine hiljada ljudi je pobjeglo, ali među onima koji su ostali ima mnogo onih koji nastavljaju da podržavaju Kijev. To pokazuju protesti sa ukrajinskim zastavama koji su se održavali u prvim nedjeljama i mjesecima nakon invazije.

- U Hersonu i Zaporoškoj oblasti mnogi ljudi mrze Rusiju, a u Donjecku i Lugansku ljudima se već osam godina glave pune propagandom - rekao je Harmaš.

Za razliku od Krima, gde je 2014. godine u vreme njegove aneksije živjelo dvije trećine etničkih Rusa, njihov broj u istočnoj i južnoj Ukrajini je manji od polovine. Prema popisu iz 2001. godine na procent etničkih Rusa bio je najveći u Donjeckoj i Luganskoj oblasti - oko 40 posto. U Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti ih je bilo oko 25, odnosno 15 posto.

<h2>Finansijska podrška pripojenim teritorijama</h2>

Na prvi pogled, formalna aneksija malo će promijeniti život na ovim prostorima, koji su bili pod de fakto ruskom kontrolom posljednjih šest mjeseci. Iskustva na Krimu daju ideju o tome kako se događaji mogu razvijati.
Bit će to mješavina štapa za disidente i šargarepe za lojalne. Plate i penzije će vjerovatno porasti i Rusija će pokušati da obnovi uništenu infrastrukturu. Zamjenik šefa administracije Kremlja Sergej Kirijenko iznio je tačne cifre 29. septembra. Prema njegovim riječima, 3,3 milijarde rubalja (oko 58 miliona eura) bit će stavljeno na raspolaganje za "projekte podrške" u novim oblastima.
Sve što ima veze sa Ukrajinom vjerovatno će sve više biti zamijenjeno ruskim - zakoni, valuta, telekomunikacioni provajderi, jezik, obrazovanje.
Jedan od glavnih ciljeva je povratak kulturnoj rusifikaciji regiona koje Kremlj historijski smatra svojim.

Stanovnici pripojenih regiona morat će da naprave izbor: ili da prihvate promjene ili da im se suprotstave - rizikujući svoje živote.
- To su teške odluke. Mnogi će biti očajni jer ne mogu tačno da procijene šta će se dalje desiti", kaže Andreas Umland.&nbsp;Jer, nejasno je koliko će Rusija ostati i koliko brzo Ukrajina može da povrati te oblasti. Već postoje izvještaji o represiji, hapšenjima i mučenju ljudi koji su naklonjeni Kijevu. Iskustva na Krimu pokazuju da progon onih koji misle drugačije može trajati godinama.
Svi muškarci će se suočiti sa posebnim testom jer će vjerovatno biti pozvani u rat protiv Ukrajine kao dio ruske vojske. Možda Kremlj na ovaj način želi da smanji rizik od partizanskog pokreta - koji se do sada na jugu pokazao u obliku nekoliko napada na ljude koji sarađuju sa okupatorima.
Ali Sergej Harmaš vjeruje da iza toga stoje ukrajinske tajne službe. Ne očekuje masovni partizanski pokret kao tokom Drugog svjetskog rata i zbog današnjih tehničkih mogućnosti progona.
- Partizani danas i u Drugom svjetskom ratu su različite stvari. Danas postoji video-nadzor i telefonski nadzor. Ono što vidimo je rad organizovanih grupa koje vode tajne službe - kaže Harmaš.

Ukrajinci na istoku i jugu biće testirani na razne načine na lojalnost, na primjer dijeljenjem ruskih pasoša. To je bio slučaj na Krimu i Donbasu, gdje je ovaj proces počeo prije više godina. Ali moguće su i razlike u odnosu na krimski scenario.
Posmatrači ne očekuju preseljavanje velikih razmjera iz Rusije, kao što se dogodilo na Krimu. Razlog su borbe koje su u toku.
- Neće biti ni povratka bivših stanovnika Donjecka iz Rusije, gdje se koriste kao radnici, tim prije što u Donbasu nema posla. Najvažnija preduzeća su uništena - kaže Sergej Harmaš.
Da li će se Janukovič i Azarov vratiti u Donjeck?
I dalje je otvoreno pitanje ko može da formira novu regionalnu državnu vlast. Da li će lokalni Ukrajinci upravljati anektiranim teritorijama ili zvaničnici koje bi poslala Rusija?
Rusi su se do sada oslanjali na mještane, bivše članove nekadašnje proruske "Partije regiona" predsjednika Viktora Janukoviča, koji su 2014. prebjegli u Rusiju.
Da li će se sada tamo vratiti Janukovič, njegov premijer Nikolaj Azarov i drugi odbjegli predstavnici tadašnje ukrajinske elite u Donbasu?
Stručnjaci to ne isključuju, ali ne vjeruju da će se ti ljudi vratiti na vlast. U međuvremenu su se formirale nove elite koje ne žele da se povuku, smatra Harmaš.
Možda će se rukovodstvo regiona prebaciti sa Ukrajinaca na zvaničnike iz Rusije. Ruska štampa je već opisala takav razvoj događaja. Na nekim nivoima ovaj proces je čak i započeo.

Moskva sada, osam godina kasnije prijeti da će upotrijebiti sve vrste oružja, uključujući i nuklearno, da zaštiti nove dijelove zemlje

Šta sada čeka jugoistok Ukrajine nakon što je Putin anektirao četiri oblasti

Glavnog direktora ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožja pod ruskom okupacijom uhapsila je ruska patrola, saopćio je Energoatom, državna kompanija zadužena za elektranu. Ihor Murašov priveden je na putu iz najveće evropske nuklearne elektrane u grad Enerhodar oko 16 sati u petak, rekao je direktor Petro Kotin.
- Izvučen je iz automobila i s povezom na očima odvezen u nepoznatom smjeru - napisao je Kotin u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dodajući da za sada nema informacija o Murašovljevoj sudbini.

Izvučen je iz automobila i s povezom na očima odvezen u nepoznatom smjeru, napisao je Kotin

Ihor Murašov priveden je na putu iz najveće evropske nuklearne elektrane u grad Enerhodar

Rusi pritvorili direktora nuklearne elektrane Zaporižja

Iranska policija uhapsila je ženu nakon što se na internetu pojavila fotografija nje i njezine prijateljice kako jedu u kafiću u Teheranu bez hidžaba, kazala je jučer njezina porodica.

Fotografija je počela kružiti internetom u srijedu, a na njoj se vide dvije žene kako doručkuju u kafiću koji je, kao i većina kafića u Iranu, tradicionalno pod pokroviteljstvom muškaraca.
Jednu od žena na fotografiji, Donyu Rad, je ubrzo nakon toga uhapsila policija. <a href="https://edition.cnn.com/2022/09/30/middleeast/donya-rad-iran-hijab-arrest-intl/index.html">CNN</a> je razgovarao s njezinom sestrom koja je rekla da su sigurnosne agencije kontaktirale Donyu i pozvale je da objasni svoje postupke.
- Uhapsili su je nakon razgovora. Prvo par sati nismo imali nikakve vijesti od nje, a onda me Donya kratko nazvala i kazala da su je stavili u odjel 209 zatvora Evin - rekla je njezina sestra.Teheranski zatvor Evin poznat je po teškim uvjetima, u njega režim stavlja političke disidente te je namijenjen isključivo za zatvorenike za koje je odgovorno iransko Ministarstvo obavještajne službe.

Na internetu se pojavila fotografija nje i njezine prijateljice kako jedu u kafiću u Teheranu bez hidžaba

Iranku uhapsili jer je jela u kafiću bez hidžaba

Svjetska banka najavila je da će s dodatnih 530 miliona dolara pomoći ratom pogođenoj Ukrajini da pokrije osnovne javne usluge kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita, javlja Anadolija. Velika Britanija i Danska, kao zemlje donatori, omogućile su 500 miliona dolara, odnosno 30 miliona dolara garancija za kredite, kako bi podmirile hitne potrebe Ukrajine uzrokovane ratom.
- Razaranja, štete i dislokacije u Ukrajini su zapanjujući i nastavljaju da rastu. Ukrajinski narod ima dug put do oporavka, a razvojni partneri će morati da nastave da se okupljaju kako bi podržali obnovu Ukrajine“, rekla je Anna Bjerde, regionalna potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju.
Svjetska banka je do sada mobilizirala skoro 13 milijardi dolara hitnog finansiranja za Ukrajinu, uključujući obaveze i obećanja donatora, od čega je 11 milijardi dolara u potpunosti isplaćeno.
- Naša najnovija analiza pokazuje da su ukupni dugoročni troškovi rekonstrukcije i oporavka u Ukrajini enormni, s potrebama čak i za naredne tri godine u ukupnom iznosu od preko 100 milijardi dolara, cifra za koju se očekuje da će rasti kako se rat nastavlja - upozorio je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za istočnu Evropu.

Svjetska banka je do sada mobilizirala skoro 13 milijardi dolara hitnog finansiranja za Ukrajin

Svjetska banka je do sada mobilizirala skoro 13 milijardi dolara

Svjetska banka osigurala dodatnih 530 miliona dolara pomoći Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/6087/burkina-faso">U afričkoj državi Burkini Faso</a>, vojska je izvela novi državni udar, osam mjeseci nakon zadnjeg puča.

Dosadašnji predsjednik, potpukovnik Pol Henri Sandoago Damiba (Paul), razriješen je dužnosti u televizijskom govoru novih vlasti na državnoj televiziji RTB u petak navečer.
Na čelu Burkine Faso sada je kapetan Ibrahim Traore iz oružanih snaga Burkine.

Privremeni parlament navodno je raspušten, a ustav suspendiran. Granice zemlje navodno su sada zatvorene, a nove vlasti uvele su policijski sat do 5 ujutro.

Prijašnji predsjednik Denimba do petka je govorio da vodi pregovore sa svojom "braćom po oružju". Ujedno je pozvao stanovništvo na mir.
Vojnici su od ranog jutra bili stacionirani na središnjim lokacijama u glavnom gradu Burkine. Blokirali su i pristup predsjedničkoj palači. U petak navečer uu glavnom gradu čula se pucnjava. Opkolili su i sjedište televizijske i radijske stanice RTB. Vojnici su stražarili i ispred vojnih baza u gradu.

Politička i humanitarna situacija u Burkini Faso nestabilna je dugi niz godina. Ondje su, kao i u susjednom Maliju i Nigeru, aktivne naoružane grupe, od kojih neke pripadaju terorističkoj skupini Islamskoj državi ili terorističkoj mreži Al-Kaidi.

Unatoč bogatim nalazištima zlata, stanovnici Burkine Faso trpe dugotrajne suše i glad.
Sigurnosna situacija nedavno se pogoršala, što je stvorilo pritisak na prijelaznu vladu koju je vodio Damiba.&nbsp;

Na čelu je sada kapetan Ibrahim Traore iz oružanih snaga Burkine

Državni udar u Burkini Faso, smijenjen predsjednik Damiba

Nekoliko dana prije nego što je javno objavio svoju investiciju na Twitteru, Elon Musk je poslao poruku Džeku Dorseju (Jack Dorsey).&nbsp;Bivši izvršni direktor Twittera sugerirao je da više ne vjeruje u kompaniju koju je osnovao, prema novim sudskim podnescima u pravnoj borbi između Muska i Twittera, piše CNN.

Mask je u januaru tiho počeo graditi veliki udio u Twitteru (TWTR). U tekstu od 26. marta, Dorsej je rekao Masku:&nbsp;- Potrebna je nova platforma. To ne može biti kompanija. Zbog toga sam otišao.Mask, koji je strastveni korisnik Twittera, a kojeg su često smatrali prijateljskim sa Dorejem, odgovorio je pitanjem kako bi platforma trebala izgledati.&nbsp;Dorsej je potom objasnio svoj stav da bi to trebao biti “protokol otvorenog koda” i da se ne oslanja na “model oglašavanja”, kao što Twitter trenutno radi.&nbsp;Dodao je da Twitter "nikada nije trebao biti kompanija", rekavši da je "to bio prvobitni grijeh".
Mask je bio zainteresiran za unapređenje ideje. U kasnijem tekstu tog dana, rekao je:&nbsp;- Mislim da je vrijedno i pokušati pomaknuti Twitter u boljem smjeru i učiniti nešto novo što je decentralizirano.

Privatne razmjene između Dorseja i Maska jedna su od brojnih tekstualnih poruka objavljenih u sudskim podnescima ove sedmice, nudeći novi uvid u dogovor direktora Tesle da kupi Twitter za 44 milijarde dolara i njegov pokušaj kasnije da odustane od dogovora.&nbsp;Poruke također nude jedinstveni prozor u sklapanje poslova u Silicijskoj dolini, jer rotirajuća ekipa milijardera i rukovodilaca industrije - od Larryja Ellisona i Marca Benioffa do članova porodice Murdoch - klizi u Muskove tekstualne poruke kako bi razgovarala o Twitteru i, u nekim slučajevima , ležerno nude finansijsku podršku za posao.

U danima nakon njegovog privatnog razgovora s Dorsejem, Mask se sastao s odborom i vodstvom Twittera.&nbsp;5. aprila je pristao da se pridruži upravnom odboru kompanije, što je Dorsej javno i privatno zagovarao. U razmjeni tekstualnih poruka s Maskom kasnije tog dana, Dorsey je izrazio povjerenje u Paraga Agrawala, njegovog nasljednika na mjestu izvršnog direktora Twittera. Agrawal je također izrazio uzbuđenje u privatnim tekstovima zbog ulaska Muska u odbor.

Ali činilo se da se odnos između Muska i izvršnog direktora Twittera brzo pogoršao.

Mask je 9. aprila tvitovao pitanje: „Da li Tviter umire?“&nbsp;Agrawal je tog dana dodao tekst kojim je Mask dao do znanja da će takvi komentari otežati život izvršnog direktora.

Mask je bio zainteresiran za unapređenje ideje

Tekstovi Elona Maska pokazuju kako je njegova veza sa Twitterom krenula naopako

Predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) izjavio je da je uragan Ijan na Floridi pričinio štetu koja je vjerovatno među najvećim u historiji i naredio je poduzimanje svih mogućih akcija da budu spašeni ljudski životi.


Utvrđuje se šteta koju je uragan pričinio, rekao je Bajden novinarima, prenosi Rojters.
Uragan Ijan danas je nastavio ka Južnoj Karolini nakon što je pogodio Floridu, praćen obilnim padavinama koje su prouzrokovale katastrofalne poplave i nestanak struje širom te američke savezne države.
Više od 2,5 miliona stanovnika Floride, na obalama Meksičkog zaliva, dobilo je naredbu ili upozorenje za evakuaciju, u trenutku kada se približavao uragan Ijan koji prije toga pogodio Kubu.
Bajden je zvanično proglasio stanje katastrofe.Prema izvještajima, do sada je najmanje 40 osoba poginulo na Floridi, kazao je direktor uprave za izvanredne situacije Kevin Guthrie.

Uragan Ijan danas je nastavio ka Južnoj Karolini nakon što je pogodio Floridu

Uragan Ijan pričinio štetu najveću u historiji, više od 40 poginulih

<a href="https://avaz.ba/tag/620/sjeverena-koreja">Sjeverna Koreja ispalila je danas neodređenu balističku raketu</a> prema svojoj istočnoj obali, saopćio je načelnik Združenog stožera Južne Koreje, zabilježivši četvrto lansiranje Pjongjanga u sedam dana, što podiglo napetosti na Korejskom poluotoku.

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Lansiranje dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države</a> i Južna Koreja održale najveću zajedničku vojnu vježbu u pet godina, i nakon što je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris ove sedmice posjetila Južnu Koreju.
Japanska obalna straža također je izvijestila o najmanje dva testiranja balističkih projektila od strane Pjongjanga. Pozivajući se na vladin izvor, objavljeno je da je drugi projektil pao izvan isključivog japanskog gospodarskog pojasa.Američka vojska je svjesna lansiranja sjevernokorejskih balističkih projektila no procjenjuje kako ti izgredi ne predstavljaju neposrednu prijetnju američkom osoblju, teritoriju ili saveznicima, saopćilo je američko Indo-pacifičko zapovjedništvo.
- Ovo lansiranje projektila naglašava destabilizirajući učinak nezakonitog oružja za masovno uništenje i programa balističkih projektila DNRK-a - navodi se u saopćenju Američkog borbenog zapovjedništva. 
- Američke obveze prema obrani Republike Koreje i Japana ostaju čvrste.

Lansiranje dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja održale najveću zajedničku vojnu vježbu u pet godina

Sjeverna Koreja ispalila balističke projektile, stigla reakcija iz SAD

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija?stranica=2">Kanada je uvela sankcije</a> protiv 35 zvaničnika iz Donjecke i Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.Kako je navedeno, sankcije su uvedene zbog održavanja referenduma za pripajanje te četiri ukrajinske oblasti Ruskoj Federaciji.Na listi se nalaze najviši zvaničnici tih oblasti.

Podsjetimo, predsjednik Rusije Vladimir Putin jučer je s liderima samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) Denisom Pušilinom i Leonidom Pasečnikom i sa načelnicima Zaporoške i Hersonske oblasti Jevgenijem Balickim i Vladimirom Saldom potpisao sporazume o pristupanju ove četiri teritorije u sastav Ruske Federacije.

Lideri potpisali sporazume o pristupanju ove četiri teritorije u sastav Ruske Federacije

Kanada uvela sankcije protiv 35 zvaničnika iz Donjecke i Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti

Sukob u Ukrajini poremetio je transport žitarica i vještačkog đubriva i izazvao najveću krizu sa hranom od globalne finansijske krize 2007. i 2008. godine, a oko 345 miliona ljudi suočava se sa nestašicama koje im ugrožavaju živote, saopćio je Međunarodni monetarni fond (MMF).U novom istraživačkom izvještaju procjenjuje se da se 48 zemalja koje su najizloženije nestašici hrane suočavaju sa ukupnim povećanjem uvoznih troškova za devet milijardi dolara u 2022. i 2023. godini zbog iznenadnog poskupljenja hrane i đubriva nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Ovo će istrošiti rezerve mnogih osjetljivih država i onih koje su zahvaćene konfliktima, pošto već imaju finansijske probleme usljed pandemije i poskupljenja energenata, navodi MMF.
- Samo u ovoj godini procjenjujemo da je visokoizloženim zemljama potrebno sedam milijardi dolara za pružanje pomoći najsiromašnijim domaćinstvima - objavili su direktor MMF-a Kristalina Georgijeva i njeni saradnici.
Oni navode da je sukob pogoršao krizu sa hranom koja raste od 2018, djelimično zbog intenziviranja učestalosti i snage klimatskih šokova i regionalnih sukoba.

Ovo će istrošiti rezerve mnogih osjetljivih država i onih koje su zahvaćene konfliktima

MMF: Najveća kriza sa hranom od 2008. godine

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija je uložila</a> veto na rezoluciju <a href="https://avaz.ba/tag/1072/vijece-sigurnosti-un">Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</a> kojom se osuđuju ilegalni referendumi, koje je podržala Moskva, o aneksiji ukrajinskih okupiranih teritorija.

Deset članica Vijeća sigurnosti glasalo je za nacrt rezolucije koju su izradile SAD i Albanija, dok su Kina, Indija, Brazil i Gabon bili suzdržani.
- Ona (rezolucija, op.a) osuđuje ove ilegalne referendume. Poziva sve zemlje da ne priznaju nikakvo izmijenjeno stanje Ukrajine. Poziva i Rusiju da odmah povuče trupe iz Ukrajine -&nbsp; rekla je Linda Tomas Grinfilfd (Thomas Greenfield), američka ambasadorica u UN-u.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije u petak je saopćio aneksiju četiri ukrajinske regije – Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, što je kršenje međunarodnog prava.Nacrt rezolucije bi trebao biti ponuđen Generalnoj skupštini UN-a koja broji 193 članice.

Nacrt rezolucije bi trebao biti ponuđen Generalnoj skupštini UN-a koja broji 193 članice

Rezolucija Albanije i SAD u Vijeću sigurnosti, Rusija uložila veto

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> uputio je upozorenje ruskom kolegi Vladimiru Putinu rekavši da su SAD spremne braniti svaki centimetar teritorija NATO-a.&nbsp;Bajden je naveo kako se Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici neće uplašiti Putinovih prijetnji dodavši da svijet neće priznati nezakonitu rusku aneksiju ukrajinske teritorije.&nbsp;- Nastavit ćemo slati oružje Ukrajincima da se mogu braniti i da uzvrate. Poslat ćemo dodatnih 13 milijardi dolara pomoći - istakao je Bajden i dodao:- Gospodine Putine, nemojte da pogrešno razumijete ovo što vam govorim. Spremni smo braniti svaki centimetar NATO-a. Svaki centimetar.

<blockquote class="twitter-tweet">Pres. Biden on Russia&#39;s claim to have annexed parts of Ukraine: &quot;America and its allies are not going —let me emphasize —are not going to be intimidated, by Putin and his reckless words and threats. He&#39;s not gonna scare us ... Putin&#39;s actions are a sign he&#39;s struggling.&quot; <a href="https://t.co/SzazIuNyxG">pic.twitter.com/SzazIuNyxG</a>&mdash; CBS News (@CBSNews) <a href="https://twitter.com/CBSNews/status/1575912013947191304?ref_src=twsrc%5Etfw">September 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

On je naveo kako se Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici neće uplašiti Putinovih prijetnji dodavši da svijet neće priznati nezakonitu rusku aneksiju ukrajinske teritorije

Bajden: Nastavit ćemo slati oružje Ukrajincima

Bajden upozorio Putina: SAD su spremne braniti svaki centimetar teritorija NATO-a

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin</a> proglasio aneksiju i pripajanje ukrajinskih teritorija, na Crvenom trgu u Moskvi je održana svečanost kako bi se proslavila ta odluka koju najoštrije osuđuje Zapad.Putin se obratio i stanovnicima područja Ukrajine koje je Rusija nelegalno pripojila riječima "dobrodošli kući" te dodao da su se zapravo samo vratili u svoju domovinu.- Rusija ovim ljudima ne otvara samo vrata svoje kuće, ona otvara svoje srce - rekao je on na bini koja je specijalno postavljena za tu priliku na čuvenom trgu u podnožju zidina Kremlja.

<blockquote class="twitter-tweet">Weird sounds coming in from Mordor. From today’s Putin speech at the Red Square concert: <a href="https://t.co/zwcDYjvni2">pic.twitter.com/zwcDYjvni2</a>— Saint Javelin (@saintjavelin) <a href="https://twitter.com/saintjavelin/status/1575900571663409153?ref_src=twsrc%5Etfw">September 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Među masom se mogao vidjeti veliki broj ruskih zastava. Postavljeno je nekoliko velikih ekrana i razglas kako bi okupljeni mogli da prate govor ruskog predsjednika i nastup ruskih muzičara.

<blockquote class="twitter-tweet">Meanwhile, on Red Square, the Supreme Commander-in-Chief sings the Russian anthem along with the heads of 4 new subjects of our country <a href="https://t.co/L4qkv4ndOA">pic.twitter.com/L4qkv4ndOA</a>— Z (@ZVOXA) <a href="https://twitter.com/ZVOXA/status/1575911648459894784?ref_src=twsrc%5Etfw">September 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podsjećamo, nakon Putinove odluke i potpisivanja aneksije okupiranih teritorija uslijedile su žestoke osude zapada te trenutno postoji konsenzus oko toga da niko neće prihvatiti nelegalno i prisilno pripajanje ukrajinskog teritorija.

Postavljeno je nekoliko velikih ekrana i razglas kako bi okupljeni mogli da prate govor ruskog predsjednika

Rusi na Crvenom trgu u Moskvi slavili aneksiju ukrajinskih teritorija

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Ruska aneksija</a> četiri ukrajinske regije je "nova najniža tačka" u ratu, rekli su ministri vanjskih poslova zemalja članica G7.

U zajedničkom saopćenju rekli su da ih nuklearna retorika neće spriječiti niti odvratiti od pružanja podrške Ukrajini koliko god je potrebno.
- Nikada nećemo priznati te navodne aneksije, niti lažne "referendume" vođene uz prijetnju oružjem - poručili su najviši diplomati Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, SAD-a, UK-a i EU-a, javlja BBC.

Rekli su da će nametnuti dodatna ograničenja Rusiji i rekli da su ilegalno pripojene teritorije sastavni dio Ukrajine.&nbsp;

Rekli su da će nametnuti dodatna ograničenja Rusiji

Članice G7: Teritorije su sastavni dio Ukrajine

Ministri G7: Ruska aneksija nova najniža tačka u ratu, ne priznajemo lažne referendume

<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> održao je press konferenciju nakon ceremonije na kojoj je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio aneksiju četiri ukrajinske regije Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.Ukrajina je danas predala i zvanični zahtjev NATO savezu, a Stoltenberg je rekao kako podržava ukrajinsko pravo da izabere vlastiti put i sigurnosni sistem kojem će se pridružiti.

- O članstvu Ukrajine može odlučivati samo 30 članica NATO-a, za članstvo je potrebna jednoglasna odluka. Naš fokus je na osiguravanju podrške Ukrajini, kako bi joj pomogli da se odbrani od brutalne ruske agresije i to je glavni zadatak NATO saveznika - poručio je Stoltenberg.

Stoltenberg je dodao kako je ilegalna aneksija ukrajinske teritorije ne mijenja prirodu ovog rata, navodeći kako je ovo najozbiljnija eskalacija rata od početka invazije 24. februara.

- Ako Putin pobijedi, to je znak da autoritarne sile kao Rusija mogu koristiti silu da postignu ciljeve i učine svijet opasnijim - istakao je generalni sekretar NATO-a.

<blockquote class="twitter-tweet">NATO Secretary-General Jens Stoltenberg called Russia&#39;s move to illegally annex more occupied Ukrainian territory &quot;the largest attempted annexation of European territory by force since the Second World War.&quot; He said the war is at “a pivotal moment.&quot; <a href="https://t.co/a01S1dBNb3">https://t.co/a01S1dBNb3</a>&mdash; The Associated Press (@AP) <a href="https://twitter.com/AP/status/1575890215905988611?ref_src=twsrc%5Etfw">September 30, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naš fokus je na osiguravanju podrške Ukrajini, kako bi joj pomogli da se odbrani od brutalne ruske agresije i to je glavni zadatak NATO saveznika, poručio je Stoltenberg

Stoltenberg: Podržava ukrajinsko pravo da izabere vlastiti put i sigurnosni sistem kojem će se pridružiti

Zašto se Rusi ne povlače iako su opkoljeni u strateški važnom gradu u Donjecku: Postoje tri verzije

Šta sada čeka jugoistok Ukrajine nakon što je Putin anektirao četiri oblasti

Rusi pritvorili direktora nuklearne elektrane Zaporižja

Iranku uhapsili jer je jela u kafiću bez hidžaba

Svjetska banka osigurala dodatnih 530 miliona dolara pomoći Ukrajini

Državni udar u Burkini Faso, smijenjen predsjednik Damiba

Tekstovi Elona Maska pokazuju kako je njegova veza sa Twitterom krenula naopako

Uragan Ijan pričinio štetu najveću u historiji, više od 40 poginulih

Sjeverna Koreja ispalila balističke projektile, stigla reakcija iz SAD

Kanada uvela sankcije protiv 35 zvaničnika iz Donjecke i Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti

MMF: Najveća kriza sa hranom od 2008. godine

Rezolucija Albanije i SAD u Vijeću sigurnosti, Rusija uložila veto

Bajden upozorio Putina: SAD su spremne braniti svaki centimetar teritorija NATO-a

Rusi na Crvenom trgu u Moskvi slavili aneksiju ukrajinskih teritorija

Ministri G7: Ruska aneksija nova najniža tačka u ratu, ne priznajemo lažne referendume

Stoltenberg: Ruska aneksija ne mijenja prirodu rata, Ukrajina ima pravo da izabere vlastiti put

Globus

Zašto se Rusi ne povlače iako su opkoljeni u strateški važnom gradu u Donjecku: Postoje tri verzije

Šta sada čeka jugoistok Ukrajine nakon što je Putin anektirao četiri oblasti

Rusi pritvorili direktora nuklearne elektrane Zaporižja

Iranku uhapsili jer je jela u kafiću bez hidžaba

Svjetska banka osigurala dodatnih 530 miliona dolara pomoći Ukrajini

Državni udar u Burkini Faso, smijenjen predsjednik Damiba

Tekstovi Elona Maska pokazuju kako je njegova veza sa Twitterom krenula naopako

Uragan Ijan pričinio štetu najveću u historiji, više od 40 poginulih

Sjeverna Koreja ispalila balističke projektile, stigla reakcija iz SAD

Kanada uvela sankcije protiv 35 zvaničnika iz Donjecke i Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti

MMF: Najveća kriza sa hranom od 2008. godine

Rezolucija Albanije i SAD u Vijeću sigurnosti, Rusija uložila veto

Bajden upozorio Putina: SAD su spremne braniti svaki centimetar teritorija NATO-a

Rusi na Crvenom trgu u Moskvi slavili aneksiju ukrajinskih teritorija

Ministri G7: Ruska aneksija nova najniža tačka u ratu, ne priznajemo lažne referendume

Stoltenberg: Ruska aneksija ne mijenja prirodu rata, Ukrajina ima pravo da izabere vlastiti put