<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Katastrofalna vojna avantura Vladimira Putina</a> u Ukrajini povećala je izglede da se njegova 22-godišnja vladavina bliži kraju. Ali hoće li otići ili će ga morati gurnuti, znak je pitanja piše <a href="https://www.politico.eu/article/after-putin-12-people-ready-ruin-russia-next/">Politico</a>.
Sedam mjeseci nakon agresorskog rata ruskog predsjednika, njegove trupe su pretrpjele ogromne gubitke u ljudstvu i opremi i strmoglavo se povlače u istočnoj Ukrajini. Putinova prošlosedmična naredba da se mobilišu stotine hiljada ljudi pala je u haos, izvlačeći prekore čak i od njegovih sopstvenih propagandista i političkih saveznika.
Ovaj 69-godišnji autokrata došao je na vlast 2000. godine, naslijedivši bolesnog Borisa Jeljcina nakon što je zagovarao drugi ruski rat u Čečeniji. Šanse da uskoro ode još uvijek su male, ali jasno je da eskalirajuće posljedice njegovog vojnog kockanja već popuštaju njegov stiskajući stisak na moći.
Čitajte dalje kako biste istražili scenarije u kojima bi Putinova vladavina mogla doći do kraja - i pretendenti u redu da ga zamijene.Putin je otišao izvanredno da bi maknuo rivale i prepravio ustav kako bi zadržao svoju vlast. Šansa da će dobrovoljno ustupiti mjesto novom vođi je mala, ali više nije zanemarljiva. Evo kome bi ruski lider mogao ustupiti mjesto:

<h2>Superšpijun — Nikolaj Patrušev</h2>

- Bivši šef FSB-a, a sada sekretar Vijeća sigurnosti, ima prednost u tome što dijeli isti pogled na svijet kao Putin, onaj pogled koji je prožet neprijateljstvom prema Zapadu, a naročito SAD-om. S obzirom da Putin većinu svog vremena provodi u Kremlju, Patrušev je preuzeo aktivniju ulogu u određenim poslovima, a nedavno je i posjetio Kinu - navodi magazin.

Ako postoji osoba kojoj Putin može vjerovati, onda je do Dmitrij Medvedev. Ruski lider mu je 2008. godine ustupio mjesto predsjednika države, a taj potez omogućio je Putinu da održi vlast u svojim rukama do izmjena ustava koje su ograničavale njegov mandat. - S 57 godina, Medvedev je još dovoljno mlad da ponovo vlada Rusijom, ali njegova je sudbina neraskidivo vezana za Putinovu - ističu.

Prema određenim tvrdnjama, Aleksej Dumin je jednom spasio Putina od napada medvjeda. - Neustrašivo je lojalan, a ipak dovoljno human da nije ubio medvjeda. Možete li imati bolje kvalifikacije da naslijedite Putina -piše Politico.Između ostalog, Djumin se može smatrati kao najistaknutijim veteranom Federalne gardijske službe, a naročito je postao poznat po svom uspjehu tokom aneksije Krima 2014. godine.

Dvije godine kasnije, Putin ga je imenovao za guvernera Tulske oblasti. Djumin je, prema nekim navodima, Putinov favorit, ali bi ga njegov status u očima lidera mogao učiniti ranjivim ukoliko bi izbila borba za vlast u Kremlju.

Sin Nikolaja Patruševa, Dmitrij, također bi mogao biti jedan od onih koji bi mogli naslijediti Putina.- Ovaj 44-godišnjak imenovan je za ministra poljoprivrede 2018. godine, nakon što je ranije diplomirao na akademiji FSB-a te je vodio Državnu rusku poljoprivrednu banku - objašnjavaju analitičari.

<h2>Drugi scenarij - Putin je svrgnut ili ubijen</h2>

Bez obzira koliko situacija u Kremlju djelovala stabilno, historija nas uči da ruski zvaničnici često između sebe vode bitke za političko nasljedstvo pa se u jednom od scenarija upravo može očekivati i da Putin bude svrgnut. Trojka kao nasljednik
Možda najbliža historijska paralela vladavini Putina jeste ona kada je SSSR-om vladao Staljin čija je smrt 1953. izazvala borbu za vlast.
Tada ga je kratko naslijedila tzv. "trojka", a koja je završila pogubljenjem jednog od članova, bivšeg šefa tajne policije Lavrentija Berije.
- Primamljivo je zaključiti da bi, ukoliko bi Putin bio svrgnut, bio zamijenjen kolektivnim rukovodstvom - navode.
Iako je nagađati o tome ko bi mogao u tom slučaju naslijediti Putina zaista teško, gotovo pa sigurno bi to bili ljudi najbliži ruskom lideru.
- Treba paziti na Patruševa starijeg, šefa FSB-a, ministra unutrašnjih poslova Vladimira Kokolceva i ministra odbrane Sergeja Šojgua - pojašnjavaju.

<h2>Premijer Rusije Mihail Mišustin</h2>

Član Ustava Ruske Federacije propisuje da ukoliko predsjednik nije sposoban obavljati funkciju, onda ga u tome mijenja premijer. - To u prvi plan stavlja Mihaila Mišustina. Ranije se pokazao kao lojalan krizni menadžer te je radio na minimiziranju ekonomskih posljedica sankcija Zapada - navodi se.

Jedan od onih koji se u ovom scenariju spominje kao zamjenik Putina jeste i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin. On bi se mogao javiti kao kandidat ukoliko protesti u glavnom gradu eskaliraju do tačke u kojoj represija više nije održiva i kada je potreban konstruktivan angažman da bi se završila uredna tranzicija, stoji u analizi.Tokom svog 12-godišnjeg mandata, Sobjanin se pokazao kao kompetentan političar. Odradio je pristojan posao kako bi glavni grad učinio ugodnijim za život, uredio je parkove, obnovio zgrade i poboljšao javni prijevoz.

Jedan od potencijalnih scenarija koji je Politico analizirao jeste i onaj koji se odnosi na "napad" opozicije na režim Vladimira Putina.
Jedan od onih koji bi mogao učestvovati u tome jeste Aleksej Navalni.Pokazujući izuzetnu hrabrost, Navalni se i iza rešetaka suprotstavlja režimu. Međutim, njegova šansa da postane novi 'Nelson Mandela' je mala. Analitičari mogu zamisliti scenarij u kojem bi Putin bio svrgnut nakon čega bi se, u znak pomirenja prema Zapadu, oslobodili politički zatvorenici kao što su Navalni, novinar Vladimir Murza ili bloger Ilja Jašin. Međutim, to bi predstavljalo izuzetno mukotrpan posao, ističe se.

Jedna od osoba koja se spominje u ovom scenariju je i bivši naftni tajkun Mihail Hodorkovski.
Bio je direktor naftnog carstva Yukos, zatvoren je na 10 godina da bi nakon toga otišao u egzil. Njegova fondacija Otvorena Rusija zabranjena je u Rusiji, ali Hodorkovski i dalje nastavlja borbu za reformu države, pojašnjavaju.Ono što je također interesantno jeste i to da Hodorkovski podržava otpor Ukrajine protiv Rusije te je pozvao Zapad da isporuči više naoružanja.
- Ipak, stariji Rusiji nisu zaboravili njegovu historiju kao nemilosrdnog biznismena, naročito oni koji i dalje gaje sjećanja na haotičnje godine Jeljcinove vladavine - piše Politico.
Vojni udar
Posljednji scenarij, koji uopće nije nevjerovatan, uključuje vojni udar u državi, a to bi moglo izvesti nekoliko zvaničnika.

Jedan od generala koji bi mogao učestvovati u ovome jeste i Mihail Mizincev koji je nakon aktivnosti ruske vojske u Mariupolju dobio nadimak "Kasapin iz Mariupolja".
On je predvodio razovnu opsadu u kojoj je stradalo više od 20.000 civila, a nedavno je unaprijeđen u zamjenika ministra odbrane koji je zadužen za logistiku.- Mizincev možda neće biti direktan kandidat za vlast, ali će biti lice koje će biti u fokusu javnosti narednih nekoliko sedmice - navodi se.

Prvi čovjek Čečenije, koji sebe naziva i Putinovim vojnikom, jedan je od najistaknutijih pobornika ruskog rata u Ukrajini. Kadirov je režimski propagandista. Ipak, svaki pokušaj da se iskoristi Putinova slabost za unapređenje sopstvenih političkih ciljeva, dovela bi ga u lični rizik. Ukoliko dođe do prevrata, Kadirov bi vjerovatno tražio veću autonomiju Čečenije ili čak i nezavisnost, pojašnjava se.

Na kraju, osoba koja se spominje u ovom scenariju jeste i Jevgenij Prigožin, čovjek koji predvodi vojnu Wagner grupaciju. - Vagnerovci (Wagnerovci) govore da bi glasali za njega umjesto za Putina u bilo kojem trenutku. Čini se kako je namirisao krv - rekao je Hristo Grožev, istraživač Bellingcata.

Ipak, ovaj scenarij zahtijevao bi veliki preokret na bojnom polju.

- Veliki dio teritorije na koji Rusija polaže pravo od 2014. godine trebao bi pripasti Ukrajini nakon čega bi se vojnici vratili nezadovoljni. Da bi Prigožin stigao na vlast, morao bi uslijediti katastrofalan kolaps države - zaključuje se u analizi.

Putinova prošlosedmična naredba da se mobilišu stotine hiljada ljudi pala je u haos

Ovo je 12 lidera koji mogu zamijeniti Putina: Postoji plan i ako umre

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Uragan&amp;">Uragan Ian pogodio je Floridu,</a> a okrug Šarlot jedan je od najviše pogođenih. Lokalni dužnosnik&nbsp;rekao je za BBC da je potvrđeno 10 smrtnih slučajeva otkako je oluja pogodila ovaj dio SAD-a.Žozef Tiseo (Joseph), lokalni povjerenik, rekao je da još nije jasno koliko je tih ljudi smrti direktna posljedica uragana.
- Imali smo hrpu poziva kad se oluja približavala, ali smo morali prekinuti hitnu pomoć jer nismo mogli poslati naše hitne službe na ceste tokom uragana. Ne znamo koliko ljudi je umrlo iz drugih razloga - rekao je.

Lokalne hitne službe i dalje prate zaprimljene pozive.

Povjerenik Tiseo rekao je da su razaranja u okrugu Šarlot, sjeverno od Fort Mejersa, uglavnom uzrokovana jakim vjetrovima, a ne olujnim udarima kao u područjima južnije.
- Imali smo ogroman vjetar koji je trajao 12 sati ravno od podneva do ponoći. Bilo je brutalno - rekao je za BBC.

Lokalne hitne službe i dalje prate zaprimljene pozive

Posljedice uragana Ian: Najmanje 10 poginulih na Floridi, zbrajaju se štete

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tito&amp;">Nakon pet godina, koliko je na tržištu, prodana je Titova vila</a> u Njujorku na prestižnoj Petoj aveniji s pogledom na Central Park. Postignuta je unaprijed dogovorena cijena od 50 miliona dolara, a novac će podijeliti pet država. Osim Bosne i Hercegovine, dijelove će dobiti Srbija, Slovenija, Hrvatska te Sjeverna Makedonija. Uz kuću su prodali sav namještaj te umjetničke slike.

- Ovo je najviša postignuta cijena u historiji za jednu kuću na 5. aveniji - otkrio je Tristan Harper, agent za nekretnine iz agencije Douglas Elliman, koja je bila zadužena za prodaju Titove vile.

Gradnja ove nekretnine, kako je rekao, stajala je 60.000 dolara i prvobitno je prodana 1912. godine Džordžu Grentu Mejsonu (George Grant Mason) za 725.000 dolara. To je u to vrijeme bila najskuplje prodana stambena građevina na Menhetnu.
- Nekoliko godina kasnije, tačnije 1925. godine, kupila ju je Emili (Emily) Vanderbilt, unuka Kornelijusa (Cornelius) Vanderbilta, jednog od najbogatijih Amerikanaca u historiji te zemlje. Ona ju je platila 450.000 dolara. Nakon što je bogata nasljednica preminula, 1947. godine zgrada je posljednji put prodana. Tad ju je kupila Jugoslavija za 300.000 dolara. Zgrada je izgubila na cijeni zbog poslijeratne situacije, a i dosta je namještaja već bilo rasprodano na raznim aukcijama - otkriva Tristan Harper, agent za nekretnine iz agencije Douglas Elliman, koja je bila zadužena za prodaju Titove vile.
On je od 2017. godine vodio prodaju ove rezidencije, koju je nakon raspada Jugoslavije nastavila koristiti Srbija, pa se u njoj nalazilo predstavništvo Srbije pri UN-u.
Titova njujorška rezidencija iza sebe krije bogatu historiju. Vila je izgrađena 1904. godine, sastoji se od 32 sobe, osam kupatila i dva električna lifta, a upravo je ta rezidencija bila jedna od prvih u Njujorku koje su imale električni lift, koji je i danas u pogonu. Na drugom spratu se nalazi prekrasna biblioteka.

Uz to ima ručno rađene ograde, kako otkriva Harper, a na stropovima su freske anđela i oblaka. Raskoš zgrade podsjeća na Versalj, s bijelim mramornim stubištem i pozlaćenim krovnim prozorom, a sačuvan je i stari šporet iz 1905. godine. Kompanija koja je projektirala kuću ujedno je projektirala Grand Central Station, glavnu željezničku stanicu u Njujorku.

Prvi je vlasnik vile bio Robert Livingston Bekman (Beeckman), mešetar na berzi, koji je poslije obnašao dužnost guvernera Rhode Islanda.
Desetljećima je u zgradi bila smještena stalna misija Jugoslavije pri UN-u te u njoj još ima ostataka iz Hladnog rata - tajna soba napravljena kao Faradajev kavez, u kojoj se moglo razgovarati bez rizika od prisluškivanja.
Tako je ova rezidencija bila i mjesto na kojem su Tito i čelnici Egipta, Gane, Indije i Indonezije početkom 60-ih u jednom od salona izradili planove za stvaranje Pokreta nesvrstanih.
Osim toga, njujorška rezidencija poslužila je Titu i kao privremeno skrovište nakon što je na njega pokušan atentat u Waldorf Astoriji 1963. godine. Četnička je emigracija u SAD nekoliko puta pokušala ubiti Tita. Jedan od neuspjelih atentata izveden je tokom Titova posjeta Džonu Ficdžeraldu Kenediju (John Fitzgerald Kennedy), u Njujorku 1963. godine. Posjet je trajao od 16. do 25. oktobra.

<h2>Požar prije par godina skoro progutao rezidenciju</h2>

U decembru 2018. godine navedenu je rezidenciju zahvatio i požar. Više od 100 njujorških vatrogasaca borilo se protiv vatrene stihije na Petoj aveniji.
Požar je izbio na trećem spratu, kako su javljali tamošnji mediji, a prilikom njegova gašenja povrijeđena su tri vatrogasca i jedan civil. Vatra je ugašena nakon sat vremena.
Za kraj spomenimo kako su prijepori oko Titove vile trajali godinama između država bivše Jugoslavije. Tako su tek prije nekoliko godina, nakon dugotrajnih pregovora, Hrvatska, BiH, Srbija, Slovenija i Sjeverna Makedonija postigle dogovor da se ide u prodaju nekretnina koje su pripadale bivšoj državi i služile za diplomatska predstavništva Jugoslavije u svijetu.
Prije četiri godine, 31. maja 2018., na licitaciji je prodan šesterosobni rezidencijalni stan na adresi 730 Park Avenue u Njujorku, kako je tad objavilo ministarstvo vanjskih poslova Srbije. Iako je stan prvobitno procijenjen na 20 miliona dolara, na kraju je prodan za 12,1 milion dolara, koliko je iznosila najbolja ponuda. Titovu vilu na Upper East Sideu dugo su prodavali, što ni ne čudi ako se uzme u obzir da je i višestruko skuplja nekretnina. Na kraju je prodana za 50 miliona dolara.

Vila je izgrađena 1904. godine, sastoji se od 32 sobe, osam kupatila i dva električna lifta

Ovo je najviša postignuta cijena u historiji za jednu kuću na 5. aveniji

Tito se u vili s tajnom sobom skrivao nakon atentata: Kupac ju je platio 50 miliona dolara

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) danas je</a> podigao svoj glas na kontraverzne referendume Rusije u Ukrajini navodeći kako Washintgon nikada neće priznati aneksiju Moskve nad dijelovima Ukrajine, javlja Anadolu Agency (AA).

Govoreći na programu u Bijeloj kući na kojem su učestvovali i lideri pacifičkih zemalja, Bajden je ovaj potez nazvao sramnim, navodeći kako želi jasno poručiti da SAD nikada neć priznati ruske zahtjeve na suverenu teritoriju Ukrajine.- Ovaj takozvani referendum je sraman. Rezultati su proizvedeni u Moskvi, a istinska volja ukrajinskog naroda je vidljiva svakog dana dok žrtvuju svoje živote da spase svoje ljude, zadrže nezavisnost zemlje i odbrane slobodu - rekao je Bajden.
Smatra kako je ruski rat na Ukrajinu, za kojeg vjeruje da je dio imperijalističkih ambicija ruskog predsjednika Vladimira Putina, jasno kršenje UN-ove Povelje.
Ukrajinske separatističke regije Donjeck i Lugansk, kao i dijelovi pod ruskom kontrolom Zaporožje i Herson održali su od 23. do 27. septembra referendume o pridruživanju Rusiji.
Moskva tvrdi da je 98 posto glasača izabralo da se pridruži Rusiji, dok Ukrajina i Zapad odbacuju rezultate. Potez je osudila i međunarodna zajednica.

Rezultati su proizvedeni u Moskvi, a istinska volja ukrajinskog naroda je vidljiva svakog dana dok žrtvuju svoje živote da spase svoje ljude, zadrže nezavisnost zemlje i odbrane slobodu, poručio je Bajden

Bajden: Ovaj takozvani referendum je sraman

Bajden: SAD nikada neće priznati ruske referendume u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/133319/wagner">Komandant jurišnog odreda ruskih plaćenika "Wagner" Aleksej Nagin</a> ubijen je navodno u blizini Bakhmuta 20. septembra, navode izvještaji stranih medija.Nagin, poznat i pod nadimkom "Terek", bio je veteran vojnih operacija u Čečeniji, Gruziji, Donbasu, Siriji i Libiji. On je odlikovan s tri ordena za hrabrost, a imao je i titulu "Heroja Rusije" i takozvanih narodnih republika Donjeck i Lugansk.Kako se navodi u osmrtnici, Nagin je zajedno sa Jevgenijem Prigožinom tvorac filma "Najbolji u paklu", koji je posvećen vojnoj operaciji, kako Rusi nazivaju invaziju u Ukrajini.Inače, Jevgenij Prigožin, koji je blizak Putinu i koji je poznat kao "Putinov kuhar", priznao je kako je 2014. godine stvorio privatnu vojnu kompaniju Wagner.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️In Ukraine, the commander of PMC &quot;Wagner&quot;, 41-year-old Aleksey Nagin, was liquidated, — InformNapalm Nagon, according to InformNapalm, was a &quot;veteran&quot; of combat operations in Chechnya, Georgia, Donbass, Syria and Libya. The earth is vitreous.<a href="https://twitter.com/hashtag/GloryUkraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#GloryUkraine</a> /1 <a href="https://t.co/SpAh36SEaL">pic.twitter.com/SpAh36SEaL</a>&mdash; Lew Anno Yieretz Israel (@anno1540) <a href="https://twitter.com/anno1540/status/1575527429849882625?ref_src=twsrc%5Etfw">September 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nagin, poznat i pod nadimkom "Terek", bio je veteran vojnih operacija u Čečeniji, Gruziji, Donbasu, Siriji i Libiji

Nagin: Sa Prigožinom kreirao film "Najbolji u paklu"

U Bakhmutu navodno ubijen Aleksej Nagin, jedan od komandanata Wagnera

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden)</a> rekao je kako će savezna vlada pokriti sto posto troškova koje Florida ima za svoje napore u hitnom odgovoru na uragan.Bajden je odobrio zahtjev guvernera Floride Rona DeSantisa za ubrzanu objavu velike katastrofe nakon što je jutros razgovarao s njim. Tom prilikom, američki predsjednik je ponudio najveću federalnu podršku.- Ranije ove sedmice odobrio sam njegov zahtjev za proglašenje izvanrednog stanja kako bi se pružila izravna savezna pomoć državi, za hitne zaštitne mjere za spašavanje života, uključujući potragu i spašavanje, skloništa i hranu. Ranije jutros odobrio sam guvernerov posljednji zahtjev za ubrzanim proglašenjem velike katastrofe - rekao je Bajden.

<blockquote class="twitter-tweet">Biden approves Florida disaster declaration <a href="https://t.co/PvP08kySTB">https://t.co/PvP08kySTB</a>— Morning Joe (@Morning_Joe) <a href="https://twitter.com/Morning_Joe/status/1575479557733376002?ref_src=twsrc%5Etfw">September 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ranije jutros odobrio sam guvernerov posljednji zahtjev za ubrzanim proglašenjem velike katastrofe, rekao je Bajden

Bajden: Ponudio najveću federalnu podršku

Bajden obećao pomoć Floridi nakon uragana: Savezna vlada će pokriti sve troškove

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je optužio Zapad</a>, rekavši "da je spreman izazvati krvoproliće i obojene revolucije u bilo kojoj zemlji". 
Putin u optužbi nije imenovao konkretnu državu, niti dao bilo kakve dokaze. Inače, Putin je putem videolinka razgovarao sa predstavnicima obavještajnih službi bivše sovjetske Zajednice nezavisnih država.Putin će sutra potpisati dekret kojim se Rusiji pripajaju četiri ukrajinske regije, poslije čega će, kako je najavljeno iz Kremlja, održati govor na tu temu.

On će sutra potpisati dekret kojim se Rusiji pripajaju četiri ukrajinske regije, poslije čega će, kako je najavljeno iz Kremlja, održati govor na tu temu

Putin optužuje: Zapad je spreman izazvati krvoproliće

Ministar&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/76237/pekka-haavisto">Finske Peka Havisto (Pekka Haavisto)</a> izjavio je da će od sutra ova država zatvoriti svoju granicu za ruske turiste.&nbsp;
Granica će biti zatvorena za sve ruske turiste, ali ne i za sve ruske državljane.&nbsp;Rusi koji posjećuju porodicu, rade ili studiraju u Finskoj i dalje će moći ući u tu zemlju.Finska, naime, želi drastično ograničiti broj Rusa koji ulaze u tu zemlju.&nbsp;Podsjetimo, nakon proglašenja mobilizacije za rat u Ukrajini hilajde Rusa krenule su bježati u susjedne zemlje, pa tako i Finsku.
&nbsp;

Finska, naime, želi drastično ograničiti broj Rusa koji ulaze u tu zemlju

Havisto: Finska sutra zatvara granicu za ruske turiste

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">U saobraćajnoj nesreći 3. avgusta poginula je republikanska članica</a>&nbsp;Kongresa Džeki Valorski (Jackie Walorski). Naime, ona je pomogla da se organizira&nbsp;konferencija o borbi protiv gladi na kojoj ju je Bajden (Biden) sada pokušavao pronaći.
Predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) najstariji je čovjek na toj dužnosti u američkoj povijesti, a kritičari ne propuštaju priliku za istaknuti njegove brojne lapsuse koje pripisuju njegovoj dobi.
Na meti kritika, ovaj put našao se Bajden. To se dogodilo nakon&nbsp;što je u publici na konferenciji o borbi protiv gladi pokušao pronaći članicu Kongresa Džeki Valorski (Jackie Walorski). Naime, ona je bila jedna od organizatorica konferencije i vjerojatno bi joj prisustvovala da nije poginula u avgustu ove godine u toj nesreći.

<blockquote class="twitter-tweet">“Jackie, are you here? Where’s Jackie?" Biden called out a recently deceased congresswoman in remarks at a hunger conference she helped organize, addressing Indiana Republican Jackie Walorski as if she were still alive <a href="https://t.co/HRRpEeLIlE">https://t.co/HRRpEeLIlE</a> <a href="https://t.co/dVsw1HjLb6">pic.twitter.com/dVsw1HjLb6</a>— Bloomberg Quicktake (@Quicktake) <a href="https://twitter.com/Quicktake/status/1575169362813673475?ref_src=twsrc%5Etfw">September 28, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Džeki, jesi li tu? Gdje je Džeki? Mislio sam da će i ona biti ovdje - rekao je zbunjeni Bajden s govornice.

Inače, Džeki je preminula u 58. godini. Portparol&nbsp;Bijele kuće Karin Žan-pier (Karine Jean-Pierre) pokušala je opravdati Bajdenov lapsus, kazavši kako je predsjednik imenovao članove Kongresa zaslužne za organizaciju konferencije te kako mu je prva naum pala Valorski (Walorski) zbog svog zalaganja za problem gladi i pretilosti.

Na meti kritika, ovaj put našao se Bajden

Video / Bajden među publikom tražio članicu Kongresa koja je poginula

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin sutra će učestvovati</a> u ceremoniji potpisivanja ugovora o pristupanju okupiranih ukrajinskih teritorija Rusiji, koja će se održati u Kremlju.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov (Dmitry) izjavio je kako se očekuje da će&nbsp;Putin nakon ceremonije održati veliki govor.Planirano je i da se sastane sa upraviteljima ukrajinskih regija koje je imenovala Moskva.Potpisivanje aneksije ukrajinskog teritorija planirano je za 15 sati po moskovskom vremenu.
Na područjima koje je okupirala Rusija u ukrajinskim regijama Zaporožje i Herson, zajedno s otcijepljenim narodnim republikama Donjeck i Lugansk, organizovani su nelegalni referendumi od 23. do 27. septembra o pripajanju Rusiji.

Planirano je i da se sastane sa upraviteljima ukrajinskih regija koje je imenovala Moskva

Putin sutra potpisuje ugovor o pristupanju okupiranih ukrajinskih teritorija Rusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Rusija će sutra</a> službeno proglasiti aneksiju istočnih i jugoistočnih dijelova Ukrajine, potvrdio je Kremlj.

Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov objavio je da će predsjednik Rusije Vladimir Putin sutra potpisati aneksiju okupiranih dijelova Ukrajine u 15 sati po moskovskom vremenu (14 sati po srednjoevropskom vremenu). 
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti u Rusiji malo prije službene objave Kremlja izvjestila je da su zastupnici Državne dume dobili poziv u Kremlj na događaj 30. septembra na kojem će sudjelovati ruski predsjednik Vladimir Putin te se također navodi da će svečanost početi u 15 sati.&nbsp;

Zastupnici Državne dume dobili poziv na događaj 30. septembra na kojem će sudjelovati ruski predsjednik

Peskov i Putin: Aneksija istočnih i jugoistočnih dijelova Ukrajine

Putin će sutra na proslavi u Moskvi službeno proglasiti aneksiju dijelova Ukrajine

<a href="https://avaz.ba/tag/2797/avion">Električna letjelica Alice kompanije Eviation poletjela</a> je jučer prvi put, zadirkivajući budućnost u kojoj će se regionalni letovi od stotina milja obavljati bez emisija i mnogo manje buke.&nbsp;Još uvijek je daleko, ali današnja demonstracija pokazuje da je barem samo pitanje vremena i novca.Alice je prototip onoga što će na kraju biti putnički avion koji može ponijeti ukupno oko 2.500 funti, što je jednako devetoro ljudi i njihovoj prtljagi (samo nemojte pakirati cigle). Pokreće ga par MagniX motora - ta kompanija je upravo uzela 74 miliona dolara od NASA-e da razvije više njih - i pozamašan sistem baterija iz AVL-a. Ima maksimalnu brzinu vazduha od oko 260 čvorova.

<blockquote class="twitter-tweet">Take-off 7:10 a.m. Alice is flying <a href="https://t.co/V7sIpPGfpB">pic.twitter.com/V7sIpPGfpB</a>— Dominic Gates (@dominicgates) <a href="https://twitter.com/dominicgates/status/1574763980429864960?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za probni let poletio je sa aerodroma u centralnom Vašingtonu, popeo se na 3.500 stopa, a zatim je ponovo sletio, ukupno vrijeme leta od osam minuta. To je otprilike dovoljno da pokaže da avion može da radi ono što je namijenjen, ali je još uvijek dug put do pune putničke letove.
- Današnji prvi let pružio je Eviationu neprocjenjive podatke za daljnju optimizaciju aviona za komercijalnu proizvodnju. Pregledat ćemo podatke o letu kako bismo razumjeli kako se performanse aviona podudaraju s našim modelima - rekao je izvršni direktor i predsjednik Eviation Džordži Dejvis (Gregory) Davis za TechCrunch.
Ovo nije bio samo veliki medijski događaj na kojem je prikazan njihov sjajni novi avion – to je bila nevjerovatno važna potvrda onoga što je, sve dok nije napustilo pistu, bio avion samo u teoriji. Nakon ovog leta slijedi još probnih letova dok istražuju granice letjelice i kako se ponaša u različitim uvjetima, prenosi <a href="https://techcrunch.com/2022/09/28/eviations-all-electric-alice-aircraft-makes-its-maiden-flight/">techcrunch.com</a>.

Naravno, na kraju će se morati posvetiti dizajnu i certificirati ga, a Dejvis je rekao da je 2025. njihov cilj za izvođenje testova sa proizvodnim prototipovima aviona. Ove stvari se po dizajnu kreću sporo - postoji razlog zašto je putovanje avionom tako sigurno.

Ono što Eviation (i mnoge druge ambiciozne kompanije za električne i hibridne letove) zamišljaju je aktiviranje mnogih novih putničkih mjesta, poput regionalnih aerodroma koje prvenstveno koriste kargo kompanije i vlasnici privatnih aviona. Jeftini, čisti letovi između ovih manjih čvorišta mogli bi pojednostaviti i putovanja i teret.

SAD pokušavaju riješiti problem zagađenja i zagrijavanja problema koji podrazumijeva i emisiju avijacije. Potpuno električni avioni kao što je Alice potencijalno bi mogli riješiti problem zagađenja na kraćim letovima između malih regionalnih aerodroma.
Avion je razvila kompanija Eviation iz Vošingtona (Washingtona), a dizajniran je za putničke i teretne letove na dužini između 240 i 400 kilometara. Toj dužini odgovara udaljenost između Njujork Sitija (New York Cityja) i Bostona, odnosno Los Anđelesa (Angelesa) i Las Vegasa.
Testni let je trajao samo osam minuta, a avion je dostigao visinu od hiljadu metara. Svrha leta je bilo prikupljanje podataka kako bi se poboljšao dizajn aviona, koji je još uvijek na dugom putu razvoja prije nego primi prve putnike.
Alice će se proizvoditi u tri konfiguracije, kao putnički avion za devet putnika, luksuzni avon za šest osoba te kao e-cargo verzija. Kako bi veći avioni manje zagađivali, administracija američkog predsjednika Džo Bajdena (Joea Bidena) se fokusira na održiva avijacijska goriva koja bi se mogla proizvoditi od kukuruza ili čak gradskog otpada.
Jedan od izazova svakako je tehnologija baterija. Baterije mogu napajati avion obnovljivom energijom umjesto konvencionalnom energijom, no baterije su veoma teške tako da se i efikasnost smanjuje. Osim toga, baterije nemaju dovoljno energije z aduže letove, a postoji i zabrinutost za sigurnost jer se litij-jonske baterije mogu nekontrolisano zagrijati i zapaliti.

Baterije mogu napajati avion obnovljivom energijom umjesto konvencionalnom energijom

Prvi testni let obavio električni avion Alice

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Separatisti pod kontrolom Rusije u</a> četiri okupirana regiona Ukrajine održali su referendume o pripajanju Rusiji od 23. do 27. septembra. Ruski mediji su prenijeli da je velika većina glasala u korist pripajanja Rusiji, dok su Ukrajina i zapadne zemlje osudile njegovo održavanje i rezultate nazvale ništavnim.

Stručnjaci vjeruju da bi ovi referendumi mogli da dovedu do eskaliranja sedmomjesečnog rata.

Referendumi su održani u samoproglašenim republikama Donjecku i Lugansku u regionu Donbasa, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao kao nezavisne malo prije nego što je poslao trupe u Ukrajinu i započeo invaziju.

Glasanje je spovedeno i u južnom regionu Herson, koje su ruske trupe osvojile u početnim danima rata, kao i u regionu Zaporožje, koji je dijelom pod ruskom kontrolom.
U televizijskom obraćanju prošle srijede, Putin je naredio djelimičnu mobilizaciju i rekao da će priznati odluku građana na referendumu.
- Podržavamo odluku većine građana u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju - rekao je on.
Načelnik regiona Herson, kojeg je postavila Rusija, Vladimir Saldo, rekao je da bi njegovo uključivanje u Rusiju "obezbijedilo našu teritoriju i obnovilo historijsku pravdu".
Veliki dijelovi Zaporožja i Donjecka nisu pod kontrolom Rusije, a sva četiri regiona suočila su se sa intenzivnim borbama proteklih dana.&nbsp;Očekuje se da će Putin anektirati četiri regiona u danima nakon referenduma, prenosi BBC.Aneksijom ovih dijelova Ukrajina, zajedno sa Krimom, bi u potpunosti izgubila izlaz na Azovsko more.
Neki analitičari su sugerisali da će ta promjena omogućiti Rusiji da tvrdi kako će kontinuirani ukrajinski kontranapad na četiri regiona biti napad na suverenu rusku teritoriju.

Rusija nema potpunu kontrolu ni nad jednim od četiri regiona.

Rusija kontroliše više od 90.000 kvadratnih kilometara ili oko 15 posto ukupne teritorije Ukrajine - što je veličina Portugala ili Jordana.
Rusija je anektirala Krim 2014. godine. Sa Krimom i teritorijom četiri druga regiona, Rusija bi dobila kontrolu nad područjem otprilike iste veličine kao američka država Pensilvanija.
Ako Rusija prisvoji i ova četiri regiona, tada bi se, iz perspektive Rusije, Ukrajina, i vjerovatno njeni zapadni saveznici, borili protiv same Rusije.
To bi dovelo do porasta rizika od direktne vojne konfrontacije između Rusije i NATO vojne alijanse. To je scenario za koji je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) rekao da bi mogao da dovede do Trećeg svjetskog rata, jer članice NATO-a šalju oružje i daju obavještajne podatke Ukrajini.
Ruska nuklearna doktrina dozvoljava upotrebu takvog oružja ako je napadnuta nuklearnim ili drugim oružjem za masovno uništenje, ili ako se ruska država suoči sa egzistencijalnom prijetnjom od konvencionalnog oružja.

Stručnjaci upozoravaju da bi to dovelo do eskalacije rata

Koje dijelove Ukrajine Putin želi da pripoji Rusiji?

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je</a> najnoviju analizu o Ukrajini. Kako navode,&nbsp;u sedam dana otkako je predsjednik Rusije, Vladimir Putin najavio djelimičnu mobilizaciju, došlo do značajnog egzodusa Rusa koji su željeli izbjeći poziv u vojsku.&nbsp;Iako tačne brojke nisu jasne, vjerojatno premašuju veličinu ukupnih invazijskih snaga koje je Rusija poslala u februaru 2022.godine, navodi se.

<blockquote class="twitter-tweet">Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 29 September 2022 Find out more about the UK government's response: <a href="https://t.co/qYt3fqzP7y">https://t.co/qYt3fqzP7y</a> 🇺🇦 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> 🇺🇦 <a href="https://t.co/QlXZPwbjbS">pic.twitter.com/QlXZPwbjbS</a>— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) <a href="https://twitter.com/DefenceHQ/status/1575351579426922496?ref_src=twsrc%5Etfw">September 29, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Među onima koji pokušavaju napustiti Rusiju ima najviše onih dobrostojećih i obrazovanih, dodaju obavještajci. Kažu i da Rusiji sada slijedi problem. U kombinaciji s onim pričuvnicima koji se mobiliziraju, domaći ekonomski učinak smanjene dostupnosti radne snage i ubrzanje odljeva mozgova vjerojatno će postati sve značajniji, navodi se u izvještaju.&nbsp;

Iako tačne brojke nisu jasne, vjerojatno premašuju veličinu ukupnih invazijskih snaga koje je Rusija poslala u februaru 2022. godine

Britanski obavještajci: Masovni bijeg Rusa donijet će novi problem Putinu

<a href="https://avaz.ba/tag/34/bugarska">Drastičan pad nataliteta zabilježen</a> je u Bugarskoj. Odjel za porodništvo u bugarskom gradu Gabrovu govori sve. U krevetićima je osmero novorođenčadi.&nbsp;- Ovdje nije ostalo puno ljudi reproduktivne dobi. Mladi su otišli u potrazi za poslom u velike gradove i u inozemstvo - rekla je pedijatrica Bistra Kamburova (68) za AFP.Gabrovo, stisnut u podnožju planine Balkan, simbol je smanjenja broja stanovnika u najsiromašnijoj članici Europske unije.&nbsp;Nekada poznat kao "bugarski Manchester" zbog snažne industrije, grad je od 1985. ostao bez polovine stanovnika. To je dobro poznata priča u cijeloj zemlji.Korupcija, besperspektivnost i spirala političkih kriza, zbog čega se u nedjelju održavaju četvrti opći izbori u 18 mjeseci, otjerali su razočarane mlade.

Analitičari predviđaju da će izbori ponovno rezultirati fragmentiranim parlamentom u kojem nijedna stranka neće moći formirati snažnu koaliciju.&nbsp;Bugarska je u deset godina ostala bez desetine stanovnika i spada među zemlje u svijetu s najbržom depopulacijom.&nbsp;Sada ima 6,52 miliona stanovnika u odnosu prema gotovo 9 miliona 1989. godine. A četvrtina stanovnika starija je od 65 godina.Industrije u Gabrovu zapošljavale su u vrijeme komunizma na hiljade radnika, prije nego su fabrike opustjele zbog stečajeva i privatizacije.
Sada je regija s najnižim natalitetom i najviše nenaseljenih sela u zemlji.
- Počela sam ovdje raditi 1985. U to vrijeme broj rođenih bio je još prilično visok - oko 1.000 novorođenčadi na godinu - rekla je doktorica Kamburova, čija su dva odrasla sina među onima koji su otišli iz Gabrova.
Dodala je da su fabrike radile.&nbsp;Prošle godine na području Gabrova rodilo se samo 263 djece o kojima se brinula ta energična pedijatrica, koja radi i dalje iako je već prekoračila dob za penziju i to za "bijednu plaću".
- Objašnjenje je jednostavno - nema posla, nema mladih ljudi, nema djece - rekla je primalja Marijana Varbanova.
Mnogi od onih koji su ostali rado bi otišli.

- U Gabrovu uživate u miru i svježem zraku, ali to je pustinja u kojoj možete susresti samo stare ljude - rekla je 23-godišnja Hristiana Krasteva, logopedinja koja je nedavno rodila djevojčicu.

Njen suprug, koji radi kao stolar, sprema se otići u Veliku Britaniju u potrazi za boljom budućnosti za svoju porodicu.
Stojeći ispred prve javne škole u Bugarskoj, osnovane u Gabrovu 1835., srednjoškolac Ivo Dimitrov također želi otići u zapadnu Europu kako bi stekao "kvalitetno obrazovanje i nove horizonte". - Ovdje je haos - rekao je, kritizirajući nemar političke klase.
Uprkos pomoći Brisela (Bruxellesa) od ulaska Bugarska u EU 2007. kako bi joj se pomoglo u razvojnim projektima, transportu i turizmu, Gabrovo treba sve manje radnika.
- Trebat će vremena da se okrene taj demografski trend - rekao je analitičar Adrian Nikolov iz Instituta za tržišnu ekonomiju iz Sofije.
Samo 35 ljudi živi u slikovitom selu Zaji iz 17. vijeka, nekih 25 kilometara udaljenom od Gabrova. Osim mještana, u njemu su se naselili penzioneri&nbsp; iz Francuske, Britanije, Belgije, Rusije, Italije i drugih zemalja privučeni jeftinijim životom. Nema birališta, a seoska trgovina zatvorila se prije puno godina jer nema kupaca.
- Odlučili smo ići zajedno u kupnju. Snalazimo se nekako - rekao je Marin Krastev, umirovljeni električar, čija je kći odavno otišla u Njemačku.
Jednom sedmičmo, taj 77-godišnjak vozi još tri penzionerke iz sela do najbliže trgovine.&nbsp;Kako bi unijeli malo radosti u svoj život, stariji su se priključili općinskom programu za vrijeme ljeta pod nazivom "Unuci za najam" u sklopu kojeg mladi dolaze u Zaju da bi upoznali život na selu.- Veselili su se zečevima, kao i domaćim rajčicama i paprikama - rekla je uz osmijeh predsjednica seoskog kulturnog centra Bojana Boneva (75).

Mladi su otišli u potrazi za poslom u velike gradove i u inozemstvo, ekla je pedijatrica Kamburova

Sada je regija s najnižim natalitetom i najviše nenaseljenih sela u zemlji

Mladi iz Bugarske bježe: Ovdje je haos

<a href="https://avaz.ba/tag/26963/anatoly-antonov">Ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov (Anatoly)&nbsp;upozorio je Vašington (Washington) da dalje snabdijevanje Ukrajine oružjem</a> rizikuje direktan sukob nuklearnih sila. On je govorio kako SAD testiraju snagu Rusije.- Žele da provjere koliko imamo strpljenja da ne reagujemo na otvoreno neprijateljske akcije i napade. Zapravo, Vašington gura situaciju ka sukobu velikih nuklearnih sila što može ostaviti nepredvidive posljedice - rekao je Antonov.
Antonov&nbsp;je direktnu umiješanost SAD u neprijateljstva na strani Kijeva nazvao očiglednom činjenicom. Dodao je da se otvoreno&nbsp;povećava snabdijevanje ubojitim oružjem.&nbsp;- Kijev snabdijevaju obavještajnim podacima. U toku je zajedničko planiranje operacija protiv ruskoh oružanih snaga. Ukrajinci uče vještinu ratovanja koristeći NATO opremu - rekao je Antonov.Osim toga, on je političarima SAD poslao upozorenje.- Američki političari se varaju ako vjeruju da se spremnog ruskog rukovodstva da brani zemlju ne proteže na Krim i one teritorije koje mogu postati dio Rusije na osnovu slobodnog izražavanja volje naroda - poručio je Antonov.

Američki političari se varaju ako vjeruju da se spremnog ruskog rukovodstva da brani zemlju ne proteže na Krim, poručio je Antonov

Anatolij Antonov: Žele da provjere koliko imamo strpljenja

Ovo je 12 lidera koji mogu zamijeniti Putina: Postoji plan i ako umre

Posljedice uragana Ian: Najmanje 10 poginulih na Floridi, zbrajaju se štete

Tito se u vili s tajnom sobom skrivao nakon atentata: Kupac ju je platio 50 miliona dolara

Bajden: SAD nikada neće priznati ruske referendume u Ukrajini

U Bakhmutu navodno ubijen Aleksej Nagin, jedan od komandanata Wagnera

Bajden obećao pomoć Floridi nakon uragana: Savezna vlada će pokriti sve troškove

Putin optužuje: Zapad je spreman izazvati krvoproliće

Havisto: Finska sutra zatvara granicu za ruske turiste

Video / Bajden među publikom tražio članicu Kongresa koja je poginula

Putin sutra potpisuje ugovor o pristupanju okupiranih ukrajinskih teritorija Rusiji

Putin će sutra na proslavi u Moskvi službeno proglasiti aneksiju dijelova Ukrajine

Prvi testni let obavio električni avion Alice

Koje dijelove Ukrajine Putin želi da pripoji Rusiji?

Britanski obavještajci: Masovni bijeg Rusa donijet će novi problem Putinu

Mladi iz Bugarske bježe: Ovdje je haos

Antonov: Vašington gura situaciju ka sukobu velikih nuklearnih sila

Globus

Ovo je 12 lidera koji mogu zamijeniti Putina: Postoji plan i ako umre

Posljedice uragana Ian: Najmanje 10 poginulih na Floridi, zbrajaju se štete

Tito se u vili s tajnom sobom skrivao nakon atentata: Kupac ju je platio 50 miliona dolara

Bajden: SAD nikada neće priznati ruske referendume u Ukrajini

U Bakhmutu navodno ubijen Aleksej Nagin, jedan od komandanata Wagnera

Bajden obećao pomoć Floridi nakon uragana: Savezna vlada će pokriti sve troškove

Putin optužuje: Zapad je spreman izazvati krvoproliće

Havisto: Finska sutra zatvara granicu za ruske turiste

Video / Bajden među publikom tražio članicu Kongresa koja je poginula

Putin sutra potpisuje ugovor o pristupanju okupiranih ukrajinskih teritorija Rusiji

Putin će sutra na proslavi u Moskvi službeno proglasiti aneksiju dijelova Ukrajine

Prvi testni let obavio električni avion Alice

Koje dijelove Ukrajine Putin želi da pripoji Rusiji?

Britanski obavještajci: Masovni bijeg Rusa donijet će novi problem Putinu

Mladi iz Bugarske bježe: Ovdje je haos

Antonov: Vašington gura situaciju ka sukobu velikih nuklearnih sila