<a href="https://avaz.ba/tag/76178/dan-bosnjaka">U povodu 29. godišnjice Prvog bošnjačkog sabora, odnosno Dana Bošnjaka</a>, prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK "Preporod", prisjetio se kako su se Bošnjaci vratili svom imenu.&nbsp;Prvi bošnjački sabor održan je u Sarajevu 27. i 28. septembra. Tada se dogodio jedan od najvažnijih događaja u historiji Bošnjaka kao naroda, kada je, nakon desetljeća života bez imena ili života pod tuđim, vraćeno stvarno, historijski narodno ime - Bošnjaci.

<h2>Bošnjaci nisu uvijek mogli izraziti svijest o sebi</h2>

Kao i svaki drugi narod, Bošnjaci su uvijek znali ko su, baš kao što su znali i ko nisu, ali nisu uvijek bili u mogućnosti izraziti svoju svijest o sebi, pa čak ni nazvati se svojim vlastitim imenom, piše prof. dr. Kodrić.

- Historijski izvori najprije pamte srednjovjekovne Bošnjane, a onda, u kasnijoj jezičkoj varijanti, Bošnjake, pri čemu su to, i u starijem i u novijem jezičkom izričaju, ljudi Bosne, ne samo današnje već i one znatno šire, a čije su povijesne granice ispisane upravo imenom njezinih žitelja, njihovim bosanskim jezikom i brojnim drugim oblicima njihove kulture, sve do grobišta njihovih davnih predaka pod stećcima… 
I u srcu zemlje, oko rijeke po kojoj je dobila ime, i na njezinim najudaljenijim stranama, Bosna je bila ono gdje su živjeli Bošnjaci, baš kao što su Bošnjaci živjeli ondje gdje se protezala nekadašnja Bosna. Kako to otkriva i jezik kao sveobuhvatni repozitorij kulture i pamćenja svakog naroda i njegova identiteta, Bošnjaci i Bosna, i ona savremena i ona povijesna, neraskidivo su povezani, tako da bez jednog nema ni drugog.Pa ipak, uprkos zemlji Bosni i stotinama godina njene državnosti, posebno od 19. st. pa nadalje, na temeljima različitih iredentističkih ili drugih ideologija, ime Bošnjak sve upornije se marginalizira i negira, potire, zabranjuje i potiskuje u zaborav, u gotovu i završenu prošlost bez sjećanja, što je bilo i u izravnoj vezi s osporavanjem same Bosne kao povijesne i savremene državne i društvene činjenice - navodi prof. dr. Kodrić.Kodrić podsjeća da su Bošnjaci postali "narod bez imena", narod bez svog zvaničnog narodnog identiteta, odnosno narod koji se konačno trebao "preliti" i "utopiti" u nešto drugo, nevlastiti identitet, te da su mogli nestati kao bezoblična etnička masa.&nbsp;Ističe da to nije bilo zato što su Bošnjaci "lutali" u svom identitetu, već zato što nisu mogli biti to što jesu.

<h2>Tragični bošnjački udes nemanja prava na identitet</h2>

- Niz je historijskih primjera, sve redom teških, o tragičnom bošnjačkom udesu nemanja prava na svoje stvarno ime i identitet, a jedan od njih jeste i znamenita knjižica Mi bh. muslimani u krilu jugoslovenske zajednice Suljage Salihagića iz 1940. godine, nastala kao reakcija na podjelu Bosne sporazumom Cvetković – Maček, ali i u svojevrsnom predosjećanju stradanja kroz koje će Bošnjaci proći u Drugom svjetskom ratu i kasnije, a kad, anticipirajući nadolazeća stradanja i osjećajući ovu podjelu u samom tkivu bošnjačke zajednice, Salihagić piše i sljedeće:

Da li će se na nas primijeniti ona Njeguševa: „Drumovi će poželjet Turaka, al Turaka više biti ne će“?
Mi nemamo i ne možemo da imamo nikakvih visokih političkih pretenzija. Mi želimo samo, da nas naša jača i moćnija braća bolje razumiju, da nas – „ne uguše u svome zagrljaju“ i da nam dadu ono, na što imamo pravo, kao čestiti i ispravni ljudi i građani i kao rasno čisti dio ovoga naroda, zvao se on Jugoslovenima, Srbima, Hrvatima, Bošnjacima! ili samo – Muslimanima!
Narod koji tek pokušava preživjeti kao narod, ma kako se zvao, ili ma kako ga zvali, tragična je zbilja na koju ukazuje Suljaga Salihagić.&nbsp;To je ista ona zbilja „nacionaliziranja muslimana“, zbilja njihova otuđenja i „iskorjenjenja“ iz vlastitog narodnog identiteta i „prevođenja“ u neki tuđi identitet kojoj su svjedočile generacije Bošnjaka i prije i poslije Salihagića, a koju je svojevremeno akribično sažeo Alija Isaković, pokazavši da je novovjekovna povijest Bošnjaka velikim dijelom upravo i povijest njihova osporavanja, ali i nastojanja da se tome osporavanju odoli i odupre na ma koji način - rekao je prof. dr. Kodrić.

<h2>Pretrpjeli kolektivnu identitetsku amneziju</h2>

Prof. dr. Kodrić navodi da onda i ne čudi što su Bošnjaci kao narod pretrpjeli svojevrsnu kolektivnu identitetsku amneziju,&nbsp;toliko strašnu da su i sami potisnuli, pogotovo u javnosti, čak i svoje vlastito ime, umjesto kojeg su, htjeli, ne htjeli, prihvatali ma koju nominacijsku nužnost ili mimikriju koja im je osiguravala kakav god opstanak, mada su se i tad, uvijek, osjećali svojima, onim što stvarno jesu.
- Tek od druge polovine šezdesetih i početka sedamdesetih godina 20. st. kod Bošnjaka se, u nešto drugačijim društveno-političkim i ideološkim okolnostima, dešava svojevrsni narodni preporod – preporod njihove identitetske samosvijesti, koji će korespondirati i s promjenama položaja Bosne i Hercegovine u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji, a koji će kao važne etape imati najprije priznavanje religijskog kao etničkog, a potom i nacionalnog imena Musliman, da bi svoj vrhunac ovaj proces doživio upravo na Prvom bošnjačkom saboru.
Stoga, narodno ime Bošnjak, davnašnje po postanku i s korijenom u dalekom bosanskom srednjovjekovlju, nije izmišljeno nego je tek obnovljeno na Prvom bošnjačkom saboru, baš kao što nije izmišljen ni jednako star naziv bosanski jezik ili bilo koji drugi stvarni marker identiteta i kulture Bošnjaka.
Naprosto, na Prvom bošnjačkom saboru Bošnjaci su konačno prekinuli desetljeća nametnute im kolektivne identitetske amnezije i ostvarili svoje prirodno pravo na svoje stvarno ime, kao i svaki drugi narod, sve to u namjeri da isključivo definiraju sebe, bez ikakve zle misli o drugom, posebno ne o onima s kojima dijele stoljeća života u njihovoj zajedničkoj domovini - piše prof. dr. Kodrić za <a href="https://www.biserje.ba/bosnjaci-povratak-imenu-povratak-sebi-u-povodu-godisnjice-prvog-bosnjackog-sabora-dana-bosnjaka-2/?fbclid=IwAR3YUXtW7wEVMUvGK9Y1N0grLF71SbrwDB-4ldlB-Twm6lSSiVgCcVLIZCY">Biserje.ba</a>.Podsjeća da je Prvi bošnjački sabor održan je u ratnom, opkoljenom Sarajevu, u uvjetima Agresije na državu Bosnu i Hercegovinu i borbe za goli opstanak. Pa ipak, bio je to trenutak slobode, jedan od najvećih u novijoj historiji Bošnjaka. U toj neraskidivoj isprepletenosti strahote stradanja i uzvišenosti oslobađanja simbolički se sažima dugo i teško bošnjačko vraćanje svojem imenu, vraćanje sebi.

Historijski izvori najprije pamte srednjovjekovne Bošnjane, a onda, u kasnijoj jezičkoj varijanti, Bošnjake, pri čemu su to, i u starijem i u novijem jezičkom izričaju, ljudi Bosne

Bošnjaci: Povratak imenu, povratak sebi

<a href="https://avaz.ba/tag/1760/florida">Na Floridi vlada dramatično stanje zbog uragana Ian</a> koji se približava. Stanovnici obale Meksičkog zaljeva se evakuiraju u skloništa. Vlasti su pozvale više od 2.5 miliona stanovnika Floride da se evakuiraju na viša područja. Obalno područje Floride, koje je u najvećem riziku, je dom niza hotela u odmaralištu, kao i brojnih parkova za mobilne kućice.Lokalne vlasti navode kako će uragan Ian biti najjači na ovom području u posljednjih 100 godina.&nbsp;Guverner Floride Ron DeSantis je rekao kako će uragan ostaviti neizbrisiv trag na ovoj saveznoj državi.- Molite za ljude. Ovo je velika, velika oluja. Postoje neke oluje koje stvarno ostavljaju neizbrisiv utjecaj... ovo će biti jedna od onih historijskih oluja i ona će oblikovati zajednice u jugozapadnoj Floridi i imati dubok utjecaj na našu državu - rekao je DeSantis.

Ovo će biti jedna od onih historijskih oluja i ona će oblikovati zajednice u jugozapadnoj Floridi i imati dubok utjecaj na našu državu, rekao je DeSantis

Lokalne vlasti navode kako će uragan Ian biti najjači na ovom području u posljednjih 100 godina

Dramatično stanje na Floridi zbog uragana: "Ovo je velika oluja, molite se za ljude"

Ruska republika Sjeverna Osetija koja graniči s Gruzijom i gdje u dugim kolonama stoje automobili s Rusima koji bježe pred vojnom mobilizacijom, saopćila je danas da ograničava ulazak vozila na svoj teritorij.

Kako navodi službena mreža mjesne vlade na Telegramu, lider te regije Sergej Menjajlo potpisao je izvršnu uredbu kojom se "ograničava ulazak putničkih vozila na teritorij Sjeverne Osetije", osim rezidentima i turistima.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️ Ограничен въезд автомобилей в Северную Осетию из-за ситуации на границе с Грузией: указ главы региона Меняйло. <a href="https://t.co/HPIewV1Fl5">pic.twitter.com/HPIewV1Fl5</a>&mdash; Московский Комсомолец (@mkomsomolets) <a href="https://twitter.com/mkomsomolets/status/1575110424487292929?ref_src=twsrc%5Etfw">September 28, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Po toj uredbi osobe koje putuju u ljetne kampove i u druge turističke objekte u toj republici bit će izuzete. Stanje pripravnosti proglašeno je u nekim okruzima, pa i u glavnom gradu Vladikavkazu.

Ova odluka će otežati kretanje između Vladikavkaza i Tbilisija, gruzijskog glavnog grada 200 km južno, gdje su se sklonili mnogi Rusi od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini.

U još nekim okruzima proglašeno stanje pripravnosti

Regija preko koje Rusi bježe od mobilizacije ograničila ulazak vozila

<a href="https://avaz.ba/tag/6025/nepal">Spasilački tim u Nepalu izvukao je tijelo poznate američke planinarke Hilari Nelson (Hilaree, 49)</a> blizu vrha planine Manaslu na Himalajima, javlja BBC.Kako se navodi, Nelson se spuštala s osmog po veličini vrha na svijetu sa svojim partnerom kada je s njom izgubljen svaki kontakt, da bi spasioci njeno tijelo pronašli na južnoj strani vrha koji je visok 8.163 metra. BBC se poziva na ranije izvještaje u kojima se navodi da je Nelson pala u pukotinu na ledenjaku. Bila je jedna od najboljih planinarki svijeta. Prva je žena koja se za 24 sata popela na Mont Everest i Lhotse, a zajedno sa svojim partnerom Džimom Morisonom (Jim Morrison) bila prva koja je skijala niz Lhotse u Nepalu, četvrti najviši vrh na svijetu.Njen partner i još tri vodiča jutros su prebačeni helikopterom s oko 6.000 metara visine, dok je tijelo Hilari Nelson dovezeno u bazni kamp.&nbsp;Inače, kada je nestala Nelson poginula je još jedna osoba, a još deset osoba je povrijeđeno.

Prva je žena koja se za 24 sata popela na Mont Everest i Lhotse, a zajedno sa svojim partnerom Džimom Morisonom bila prva koja je skijala niz Lhotse u Nepalu, četvrti najviši vrh na svijetu

Nelson: Iza sebe ostavila nekoliko vrhunskih podviga

Na Himalajima pronađeno tijelo poznate američke planinarke

<a href="https://avaz.ba/tag/40787/ursula-von-der-leyen">Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen)</a> najavila je danas novi krug sankcija Rusiji koje će nametnuti 27 država članica EU.Ona je u svom govoru navela da je prošle sedmice Rusija eskalirala invaziju na Ukrajinu na jednu potpuno novu razinu putem mobliziacije i lažnih referenduma, te da je EU odlučna natjerati je da plati novim paketom oštrih sankcija.Kako je Fon der Lejen rekla, Evropska unija namjerava dodatno ograničiti trgovinu koako bi još više izolirala i ograničila rusku privredu.&nbsp;-&nbsp;Nova sveobuhvatna zabrana uvoza ruskih proizvoda uklonit će ih s evropskog tržišta i Rusiju lišiti dodatnih 7 milijardi eura prihoda - istakla je ona.Evropska unija će proširiti spisak proizvoda koji se ne smiju izvoziti u Rusiju, u šta spadaju oružja, avioni i hemijske tvari, što će oslabiti njen kapacitet za modernizaciju.

<blockquote class="twitter-tweet">Russia has escalated the invasion of Ukraine to a new level. And we are determined to make the Kremlin pay the price for this further escalation. Today, we are proposing a new package of biting sanctions against Russia ↓ <a href="https://t.co/MrirRm1m4l">https://t.co/MrirRm1m4l</a>— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) <a href="https://twitter.com/vonderleyen/status/1575123480378474498?ref_src=twsrc%5Etfw">September 28, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nova sveobuhvatna zabrana uvoza ruskih proizvoda uklonit će ih s evropskog tržišta i Rusiju lišiti dodatnih 7 milijardi eura prihoda, navela je predsjednica Evropske komisije

Fon der Lejen: Odgovor Kremlju na mobilizaciju i lažne referendume

Evropska unija najavila nove sankcije Rusiji: "Natjerat ćemo ih da plate"

<a href="https://avaz.ba/tag/85964/olaf-scholz">Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz)</a> putem telefona je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Šolc i Zelenski razmijenili su mišljenja o vojnoj, političkoj i ekonomskoj situaciji u Ukrajini, kao i o mogućnostima podrške u obnovi zemlje, navedeno je u saopćenju glasnogovornika njemačke vlade Stefena Hebestrajta (Steffen Hebestreit).Šolc je izjavio da Njemačka neće prestati pružati konkretnu podršku Ukrajini u odbrani njezinog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uključujući osiguravanje oružja, kao i političke, financijske i humanitarne pomoći.Ocjenjujući situaciju u Lugansku, Donjecku, Hersonu i Zaporožju, koje je Rusija nezakonito okupirala, Šolc je istaknuo da Njemačka nikada neće priznati rezultate tzv. referenduma.
Dvojica lidera složila su se da će održavati blisku i konstruktivnu razmjenu mišljenja i ostati u bliskom kontaktu.

Dvojica lidera složila su se da će održavati blisku i konstruktivnu razmjenu mišljenja i ostati u bliskom kontaktu

Šolc i Zelenski prilikom ranijih susreta

Šolc i Zelenski: Njemačka nikada neće priznati rezultate tzv. referenduma

<a href="https://avaz.ba/tag/5497/gruzija">Gruzijska opoziciona stranka Droa</a> na granici te zemlje i Rusije organizirala je protest zbog Rusa koji, bježeći od mobilizacije, ulaze u Gruziju u velikom broju, javlja Sky News. 

Zamjenik gruzijskog ministra unutrašnjih poslova Aleksandre Darakhvelidze rekao je u srijedu da bi planirani protesti opozicije na gruzijsko-ruskoj granici "u ovom trenutku predstavljali dodatni izazov za policiju."

Elene Khoshtaria, liderka opozicione stranke Droa, i građanski aktivisti planiraju održati protestne skupove na granici sa zahtjevom za zatvaranje granice usred "masovnog priliva" ruskih državljana nakon najave djelimične vojne mobilizacije u toj zemlji prošle sedmice, prenosi gruzijski portal Agenda.ge.- Ministarstvo unutrašnjih poslova će preduzeti sve neophodne mjere da obezbijedi sigurnost svih osoba na protestima. Naravno, održavanje skupova u ovakvim trenucima predstavlja dodatni izazov za policiju, međutim, mi ćemo preduzeti sve zakonom propisane mjere kako bismo osigurali da prava svih učesnika skupa budu zaštićena - rekao je Darakhvelidze.Predstavnike stranke Droa i građanske aktiviste policija je ranije spriječila da održe protest na graničnom prelazu Larsi, a miting planiraju održati u Gveletiju, u blizini tunela koji je povezan sa kontrolnim punktom na sjeveru Gruzije.

Demonstranti koji se okupljaju na granici tvrde da bi Rusi trebali ostati u Rusiji i protestvovati protiv rata, a ako ih mobiliziraju, trebali bi preći na ukrajinsku stranu i boriti se protiv Rusije.Oni također traže da se granica zatvori za Ruse te da se Rusima zabrani otvaranje bankovnih računa, baš kao i unajmljivanje smještaja u Gruziji.Tvrde da građani Gruzije nemaju dovoljno informacija o Rusima koji ulaze u zemlju, šta su im motivi i za šta se zalažu, piše Sky News.

Demonstranti koji se okupljaju na granici tvrde da bi Rusi trebali ostati u Rusiji i protestvovati protiv rata, a ako ih mobiliziraju, trebali bi preći na ukrajinsku stranu i boriti se protiv Rusije

Opozicija u Gruziji organizira proteste, zahtijevaju da se Rusima ne dozvoli ulazak

<a href="https://avaz.ba/tag/143198/giorgia-meloni">Novoimenovana premijerka Italije Đorđa Meloni (Giorgia)</a>, izjavila je da Ukrajina može računati na pomoć ove države.- Znate da možete računati na našu vjernu podršku u interesu slobode ukrajinskog naroda. Budite snažni i zadržite nepokolebljivu vjeru - poručila je Meloni na engleskom jeziku, na Twitteru obraćajući se ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom (Volodymyr Zelensky).

Bio je to odgovor na poruku ukrajinskog predsjednika u kojoj joj je čestitao na izbornoj pobjedi.

- Cijenimo ustrajnu podršku Italije Ukrajini u borbi s ruskom agresijom. Računamo na konstruktivno partnerstvo s novom talijanskom vladom - napisao je Zelenski u poruci na Twitteru. 
Rim je slao oružje Ukrajini kako bi se obranila od ruskih snaga.
Đorđa Meloni, koja će vjerojatno biti prva žena na čelu talijanske vlade, uzvratila je i na čestitke poljskog premijera Mateusza Moravieckog (Morawieckog).

- Branimo zajedno naše vrijednosti i evropsku sigurnost - objavila je na Twitteru.

U odgovoru na čestitku britanske premijerke Liz Tras (Truss), rekla je da je "spremna sarađivati za slobodu, demokratiju, sigurnost i blagostanje naših zemalja".
Podsjetimo, njena stranka Italijanska braća (Fdl) pobijedila je na parlamentarnim izborima u nedjelju.

Cijenimo ustrajnu podršku Italije Ukrajini u borbi s ruskom agresijom, rekao je Zelenski

Meloni poručila: Ukrajina može računati na Italiju

<a href="https://avaz.ba/tag/37/angela-merkel">Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel</a> obratila se javnosti nakon prijetnji ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nuklearnog oružja.&nbsp;- Shvatanje tih izjava treba biti ozbiljno, a ne ignorirati ih kao da su blef. Shvatajući ih ozbiljno nipošto nije znak slabosti ili pomirljivosti, to je znak političke mudrosti - rekla je Merkel u intervjuu za Sueddeutsche Zeitung, a prenosi <a href="https://meduza.io/news/2022/09/28/merkel-prizvala-seriezno-otnositsya-k-ugrozam-putina-o-yadernom-oruzhii">Meduza</a>.
Podsjetimo, Putin je 21. septembra u obraćanju naciji optužio Zapad za provođenje agresivne politike prema Rusiji i za “nuklearnu ucjenu”.&nbsp;

Ruski lider je poručio da se “vjetar može okrenuti u njihovom smjeru”.

Putin je također naglasio da Rusija ima pravo koristiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju da bi zaštitila svoj narod, ističući pritom da ne blefira.
Osim Putina, nuklearnim oružjem je više puta zaprijetio i Dmitri Medvedev, bivši predsjednik Rusije te zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti.

Najprije je 22. septembra poručio da Rusija ima pravo koristiti "svako rusko oružje, uključujući strateško nuklearno oružje i oružje temeljeno na novim načelima" u zaštiti svoje teritorije.

Novu prijetnju uputio je u utorak, 27. septembra.
- Opet moram podsjetiti – za one gluhe koji čuju samo sebe – Rusija ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje ako je to potrebno, u unaprijed određenim slučajevima - istakao je Medvedev ponavljajući Putinove riječi da to nije blef.

Opet moram podsjetiti – za one gluhe koji čuju samo sebe – Rusija ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje, rekao je Medvedev

Merkel: Putinove izjave treba shvatiti ozbiljno, a ne ih ignorirati kao da su blef

Denis Pušilin i Leonin Pašečnik, proruski lideri samoproglašenih paradržava Narodne republike Donjeck i Narodne republike Lugansk putuju prema Moskvi, javlja ruska prorežimska novinska agencija RIA Novosti. 

RIA piše kako putuju u Moskvu kako bi "završili proceduru pripojenja Rusiji".
Pušilin je toj agenciji rekao kako će Lugansk "službeno postati dio Rusije" nakon što završe sve potrebne procedure u ruskom parlamentu i Federalnom vijeću.
- A potom stvaranje i razvoj. Sve to se podudara s našom pobjedom. To nam stvarno treba - zajednička pobjeda - rekao je Pušilin. 
Jedine tri članice UN-a koje priznaju nezavisnost separatističkih paradržava su Rusija, Sirija i Sjeverna Koreja. Te dvije paradržave, koje se nalaze na istoku Ukrajine, formirane su još 2014. godine, a posljednjih dana su održale tzv. "referendume" o pripojenju Rusiji. Ukrajinske vlasti, baš kao i velika većina drugih država, poručile su da neće priznati rezultate tzv. "referenduma".

RIA piše kako putuju u Moskvu kako bi "završili proceduru pripojenja Rusiji"

Proruski lideri separatističkih paradržava putuju u Mosku

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> je 21. septembra naredio djelimičnu mobilizaciju, a prema riječima ministra odbrane Sergeja Šojgua, 300.000 ljudi će biti pozvano u dobrovoljce.Za mnoge muškarce ova odluka bila je ogroman šok.U velikim se gradovima sedmomjesečni rat Rusije protiv komšija uvijek činio daleko. Ali čim je završilo obraćanje predsjednika Vladimira Putina, stvarnost ih je pogodila.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">&quot;It&#39;s broken for sure, Max&quot;. Russians began breaking their legs - anything to avoid mobilization. (I&#39;ve edited out the moment of breaking itself, it&#39;s rough. There is a full version online) <a href="https://t.co/XhKpXW8QnH">pic.twitter.com/XhKpXW8QnH</a>&mdash; Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) <a href="https://twitter.com/Gerashchenko_en/status/1574799638389047296?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naime, aplikacije za razmjenu poruka eksplodirale su tjeskobnim raspravama o tome što će se sljedeće dogoditi. Kovali su se planovi kako izbjeći slanje na prvu crtu."Kako slomiti ruku", bila je najpopularnija pretraga na Googleu u Rusiji jučer, a neki su, čini se, uspjeli ta saznanja provesti u djelo.Na društvenim mrežama tom prilikom pojavio se videosnimak koji je uznemirujuć.Naime, video je objavio Antonio Geraščenko (Geraschenko), savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova.

Za mnoge muškarce ova odluka bila je ogroman šok

Uznemirujući video: Mladić u Rusiji lomi nogu prijatelju da izbjegne mobilizaciju

<a href="https://avaz.ba/tag/20381/nikola-dimitrov">Bivši ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov izjavio je da</a> je&nbsp;krajnje vrijeme da Bosna i Hercegovina dobije status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.Naime, tokom pisanja autorskog <a href="https://www.euractiv.com/section/enlargement/opinion/it-is-high-time-to-grant-eu-candidacy-to-bosnia-and-herzegovina/?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak">teksta</a>, Dimitrov je naveo&nbsp;da su Bosna i Hercegovina i Crna Gora do 2006. godine bile jednake na putu ka EU. Obje države su navedene godine potpisale sporazum o pridruživanju Uniji, a nakon toga Bosna i Hercegovina je počela da zaostaje na ovom putu.

- Crna Gora je u decembru 2008. podnijela zahtjev za članstvo u EU, status kandidatkinje za članstvo je dobila u decembru 2010., a pregovore za pristupanje je započela u junu 2012. Vlasti Bosne i Hercegovine su u decembru 2008., motivisane Crnom Gorom, najavile da će podnijeti zahtjev za članstvo. Nije bila jedina - Albanija je to učinila u aprilu 2009., a Srbija u decembru 2009. - podsjetio je Dimitrov.

Međutim, prema njegovim riječima, institucije EU su kazale Bosni i Hercegovini da se ne prijavljuje. Dodao je da je unija u&nbsp;novembru 2009. poručila da to ne čini dok se ne zatvori Ured visokog predstavnika (OHR). Mjesec dana kasnije, uslov je odbačen, ali je Bosni i Hercegovini rečeno da čeka do dolaska novog specijalnog predstavnika EU.Čekalo se do 2011., ali je EU postavila još jedan uslov. Kazao je da je BiH morala&nbsp;provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava, a koja se odnosi na Ustav.&nbsp;- Uslov je odbačen 2014. Bosna i Hercegovina je po presudama ovog suda bolja nego pojedine članice Unije, među kojima su Italija i Francuska - rekao je.Bosna i Hercegovina je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo, ali je entuzijazam nedugo nakon toga izgubljen. Kazao je da je&nbsp;EU nastavila pred Bosnu i Hercegovinu, kao i druge države Zapadnog Balkana, postavljati uslove koje nisu mogle ispuniti. Kada je Bosna i Hercegovina ispunila još četiri uslova, aplikacija za članstvo je konačno, u septembru 2016. proslijeđena Evropskoj komisiji", naveo je.Komisija je u maju 2019. objavila mišljenje, preporuke za Bosnu i Hercegovinu. Za Sjevernu Makedoniju to je učinila 2005., za Crnu Goru 2010., za Srbiju 2011., a za Ukrajinu i Moldaviju ove godine. Dimitrov ne smatra da je EU ovakvim pristupom doprinijela Bosni i Hercegovini. Rekao je da je ova&nbsp;država imala napredak kada je tretirana kao što su tretirane njene komšije.&nbsp;Konstatovao je da je sama Unija time gubila kredibilitet i jačala nacionalističke snage.

Postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina u decembru ove godine dobije status kandidatkinje za članstvo u EU, podsjetio je on.&nbsp;- Bosna i Hercegovina moći provesti sve prioritetne reforme samo ako zaista bude dio, kako je naveo, kredibilnog procesa pristupanja Uniji. Kako je istakao, svako ko želi jačati državnost Bosne i Hercegovine treba pokazati njenim građanima da postoji kredibilan put uslovljen zaslugama, a ne proizvoljnim uslovima - smatra on.&nbsp;Ističe da bi kretanje ka naprijed značilo&nbsp;da EU cijeni multietničku, suverenu, ujedinjenu Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;- To bi bila poruka građanima i poslovnim subjektima da će reformom zemlje pristupiti EU, u kojoj je Hrvatska od 2013. Time bi se pružila nada i energija, a obje su očajnički potrebne kako se pogoršavaju ekonomske i društvene okolnosti zbog globalnih dešavanja - naveo je on.&nbsp;Za njega ne bi bilo prvi put da EU davanjem statusa kandidatkinje za članstvo šalje političku poruku i podstiče na reforme. Kao primjer za to je istakao Tursku.
- U ovoj zemlji je do 1999., kada je dobila status kandidatkinje, postojala smrtna kazna. Ubrzo nakon toga je ukinuta, a EU je sljedećih nekoliko godina imala veliki utjecaj i desile su se brojne reforme. Hrvatska je 2004. dobila status kandidatkinje, iako ključni optuženi nisu bili izručeni Sudu u Hagu. Ubrzo su izručeni - ukazao je.

No, mišljenja je da status kandidatkinje za članstvo nije dovoljan. Kao primjer za to je istakao Sjevernu Makedoniju i Tursku - u obje države pregovori za pridruživanje su stopirani.&nbsp;Potrebnim je ocijenio da postoji, kako je naveo, kredibilan cilj koje države mogu samostalno ostvariti. Poručio je da pred Bosnu i Hercegovinu, kao i pred ostatak Zapadnog Balkana, treba postaviti ciljeve čije ostvarivanje neće ovisiti od unutrašnje politike EU.

- Cilj povezan sa zaslugama, objektivnim procjenama Evropske komisije, čime će se podsticati na reforme - izjavio je.
Kao najbolji način da se to postigne naveo je to da EU objavi da će svaka država Zapadnog Balkana dobiti pristup jedinstvenom evropskom tržištu nakon što ispuni kriterije. Među onima je koji su pri stavu da bi se time obnovio utjecaj Unije po pitanju vladavine prava. Osim toga, mišljenja je da bi se time pomoglo Bosni i Hercegovini da konsoliduje, kako je istakao, svoju državnost i da bude funkcionalnija. Poručio je da je to ostvarivo kroz nekoliko godina ako su političari zaista posvećeni tome.

Uslov je odbačen 2014. Bosna i Hercegovina je po presudama ovog suda bolja nego pojedine članice Unije, među kojima su Italija i Francuska, rekao je Dimitrov

Bivši ministar Sjeverne Makedonije: BiH treba dobiti status kandidata EU, krajnje je vrijeme

<a href="https://avaz.ba/tag/73307/josep-borrell">Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Žozep Borelj (Josep Borrell)</a> osudio je referendume koji su održani u četiri ukrajinske regije o pripajanju Rusiji.On ih je ocjenio ilegalnim.&nbsp;Podsjećamo, tokom proteklih pet dana u istočnim ukrajinskim regijama Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje&nbsp;&nbsp;održani su referendumi, a tamošnja proruska separatistička administracija saopćila je da je 90 posto građana glasalo za pripajanje Rusiji.

Šef evropske diplomatije Borelj na Twitteru je naveo da je to glasanje još jedno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine usred sistematskih kršenja ljudskih prava.

Pozdravio je hrabrost Ukrajinaca koji se i dalje suprotstavljaju ruskoj invaziji.
Vlasti Ukrajine i njeni saveznici su, također, osudili te referendume i nazvali ilegalnim.

Ambasadori Evropske unije sastaju se danas kako bi nastavili pripreme za sljedeći paket sankcija kao odgovor na proglašenu djelomičnu mobilizaciju u Rusiji.

Peter Stano, glasnogovornik EU-a, rekao je jučer da će posljedice osjetiti svi koji su pomogli u ovim nezakonitim referendumima.
Evropska unija je od početka rata Ukrajini osigurala pomoć u vrijednosti od 2,5 milijardi eura, a Rusiji je nametnula sedam paketa sankcija.

Evropska unija je od početka rata Ukrajini osigurala pomoć u vrijednosti od 2,5 milijardi eura, a Rusiji je nametnula sedam paketa sankcija

Borelj: Osuđujemo ilegalne referendume na istoku Ukrajine

<a href="https://avaz.ba/tag/25100/kriza">U novu opasnu fazu čini se da ulazi</a> evropska energetska kriza. Ukoliko dođe do potvrde da&nbsp;Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, sigurnosne implikacije za Evropu bile bi dalekosežne, piše portal Politico.
Mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura Evropske unije postala ruska meta, mogla bi natjerati vojske evropskih zemalja da se pripreme za posve neočekivanu novu bojišnicu u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom.

Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove. Kao posljedica ovosedmičnih eksplozija ti strahovi izgledaju manje umišljeni i izazivaju sjećanja na vrhunac "Hladnog rata", kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, igrale igru "mačke i miša" na Baltiku, i to s velikim ulozima.


Kao znak da zemlje hitno poduzimaju dodatne mjere opreza, norveški ministar nafte i energetike Terje Asland (Aasland) rekao je u utorak navečer za nacionalnu televiziju NRK da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera.
Dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon detektiranja neidentificiranih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi došlo je do curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok.

Još u julu je britanska Kraljevska mornarica dala neobično eksplicitnu izjavu da su pratili ruske podmornice duž norveške obale.

Istrage o curenju plinovoda u toku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mete Fredriksen (Mette Frederiksen) nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Anderson (Andersson) također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže".
Ostali evropski lideri kao da su već odlučili koga će okriviti.&nbsp;- Danas smo se suočili s činom sabotaže - rekao je poljski premijer Mateusz Moraviecki (Morawiecki) u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to dodavši da "ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini".

Danas smo se suočili s činom sabotaže, rekao je poljski premijer Moraviecki

Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove

Norvežani detektovali misteriozne dronove

<a href="https://avaz.ba/tag/1953/kuba">Nakon što je uragan Ian pogodio zapadni</a> kraj otoka, Kuba je u potpunosti ostala bez struje.
Dvije su osobe poginule, a zgrade su oštećene diljem zemlje, javlja BBC. Uragan treće kategorije, s brzinom vjetra do 195 km/h kreće se prema Floridi.
Uragan Ian snimljen je s Međunarodne svemirske stanice (ISS).

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/HurricaneIan?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#HurricaneIan</a> was pictured from the space station on Sept. 26, 2022, as the storm was just south of Cuba gaining strength and heading toward Florida. <a href="https://t.co/LBDLTP7J6N">pic.twitter.com/LBDLTP7J6N</a>&mdash; International Space Station (@Space_Station) <a href="https://twitter.com/Space_Station/status/1574888294667603968?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U jugoistočnom Meksičkom zaljevu, uragan je jačao, nakon&nbsp;što je napustio Kubu, saopćio je američki Nacionalni centar za uragane (NHC).
U utorak navečer oluja je prolazila iznad niza otoka Florida Kejsa (Keysa), a predviđa se da bi mogla zahvatiti zapadnu obalu Floride kasno srijedu.
Nacionalni centar za uragane navodi da bi uragan Ian mogao postati uragan četvrte kategorije do trenutka kada udari u zapadnu obalu Floride, s brzinom vjetra koja prelazi 209 km/h. Nalog za evakuaciju izdan je za oko 2,5 miliona ljudi.

Nacionalni centar za uragane navodi da bi uragan Ian mogao postati uragan četvrte kategorije

Pogledajte kako uragan Ian izgleda iz svemira

<a href="https://avaz.ba/tag/660/sjeverna-koreja">Prvi nuklearni test Sjeverne Koreje od 2017. godine</a> mogao bi se odviti između 16. oktobra i 7. novembra, saopćila je južnokorejska novinska agencija Yonhap pozivajući se na zastupnike koje je o tome obavijestila Nacionalna obavještajna agencija (NIS). 

Pripreme za nuklearno testiranje dovršene su u sjevernokorejskom pokusnom tunelu Pandžije-ri (Punggye-ri), gdje je od 2006. do 2017. godine izvedeno šest podzemnih nuklearnih pokusa, objavila je južnokorejska novinska agencija.Vrijeme testiranja vjerojatno će biti određeno događajima u Kini, glavnom savezniku Pjongjanga, te u Sjedinjenim Državama, najvećem suparniku, navodi Yonhap.
- Ako Sjeverna Koreja provede nuklearni test, to bi moglo biti između 20. kongresa Komunističke partije Kine 16. oktobra i američkih izbora na sredini mandata 7. novembra, naveo je NIS - rekao je novinskoj agenciji zastupnik Ju Sang-bum (Yoo) .

Ako Sjeverna Koreja provede nuklearni test, to bi moglo biti između 20. kongresa Komunističke partije Kine 16. oktobra i američkih izbora na sredini mandata 7. novembra, rekao je Sang-bum

Prvi čovjek Sjeverne Koreje Kim Džon Un (Jong Un)

Bošnjaci: Povratak imenu, povratak sebi

Dramatično stanje na Floridi zbog uragana: "Ovo je velika oluja, molite se za ljude"

Regija preko koje Rusi bježe od mobilizacije ograničila ulazak vozila

Na Himalajima pronađeno tijelo poznate američke planinarke

Evropska unija najavila nove sankcije Rusiji: "Natjerat ćemo ih da plate"

Šolc i Zelenski: Njemačka nikada neće priznati rezultate tzv. referenduma

Opozicija u Gruziji organizira proteste, zahtijevaju da se Rusima ne dozvoli ulazak

Meloni poručila: Ukrajina može računati na Italiju

Merkel: Putinove izjave treba shvatiti ozbiljno, a ne ih ignorirati kao da su blef

Proruski lideri separatističkih paradržava putuju u Mosku

Uznemirujući video: Mladić u Rusiji lomi nogu prijatelju da izbjegne mobilizaciju

Bivši ministar Sjeverne Makedonije: BiH treba dobiti status kandidata EU, krajnje je vrijeme

Borelj: Osuđujemo ilegalne referendume na istoku Ukrajine

Norvežani detektovali misteriozne dronove

Pogledajte kako uragan Ian izgleda iz svemira

Prvi nuklearni test Sjeverne Koreje mogao bi biti u oktobru ili novembru

Globus

Bošnjaci: Povratak imenu, povratak sebi

Dramatično stanje na Floridi zbog uragana: "Ovo je velika oluja, molite se za ljude"

Regija preko koje Rusi bježe od mobilizacije ograničila ulazak vozila

Na Himalajima pronađeno tijelo poznate američke planinarke

Evropska unija najavila nove sankcije Rusiji: "Natjerat ćemo ih da plate"

Šolc i Zelenski: Njemačka nikada neće priznati rezultate tzv. referenduma

Opozicija u Gruziji organizira proteste, zahtijevaju da se Rusima ne dozvoli ulazak

Meloni poručila: Ukrajina može računati na Italiju

Merkel: Putinove izjave treba shvatiti ozbiljno, a ne ih ignorirati kao da su blef

Proruski lideri separatističkih paradržava putuju u Mosku

Uznemirujući video: Mladić u Rusiji lomi nogu prijatelju da izbjegne mobilizaciju

Bivši ministar Sjeverne Makedonije: BiH treba dobiti status kandidata EU, krajnje je vrijeme

Borelj: Osuđujemo ilegalne referendume na istoku Ukrajine

Norvežani detektovali misteriozne dronove

Pogledajte kako uragan Ian izgleda iz svemira

Prvi nuklearni test Sjeverne Koreje mogao bi biti u oktobru ili novembru