<a href="https://avaz.ba/tag/106825/jake-sullivan">Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Džejk Saliven (Jake Sullivan)</a> tvrdi da će Rusija imati katastrofalne posljedice ako odluči koristiti nuklearno oružje

- Ako Rusija pređe tu granicu bit će katastrofalnih posljedica. SAD će odlučno odgovoriti. Preko privatnih kanala detaljno smo iznijeli što bi to značilo - rekao je Saliven za NBC.On je najavio i nove sankcije protiv Rusije ukoliko ruska Vlada usvoji referendume o pripajanju okupiranih ukrajinskih teritorija Rusiji.&nbsp;-&nbsp;Posljedica će biti, a to će uključivati dodatne jače sankcije i to protiv kompanija i entiteta izvan Rusije koji podržavaju ruski vojni stroj ili ove lažne referendume - istakao je Saliven i dodao:- Želimo naglasiti da će biti katastrofalnih posljedica, ali ne ulaziti u retoričku raspravu. Dakle, Rusi razumiju gdje smo, mi razumijemo gdje smo, planiramo za svaku nepredviđenu situaciju i učinit ćemo što je potrebno da Rusiju odvratimo od ovog koraka. A ako to učine, mi ćemo odgovoriti odlučn.

<blockquote class="twitter-tweet">National security adviser Jake Sullivan tells <a href="https://twitter.com/GStephanopoulos?ref_src=twsrc%5Etfw">@GStephanopoulos</a> that the U.S. has “communicated directly, privately to the Russians at very high levels that there will be catastrophic consequences for Russia if they use nuclear weapons in Ukraine.” <a href="https://t.co/WjkMx7W8gE">https://t.co/WjkMx7W8gE</a> <a href="https://t.co/UA6ISv0M5a">pic.twitter.com/UA6ISv0M5a</a>— ABC News Politics (@ABCPolitics) <a href="https://twitter.com/ABCPolitics/status/1574032584262418432?ref_src=twsrc%5Etfw">September 25, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ako Rusija pređe tu granicu bit će katastrofalnih posljedica, poručio je Saliven

Saliven: Planiramo za svaku nepredviđenu situaciju i učinit ćemo što je potrebno da Rusiju odvratimo od ovog koraka

SAD najavio nove sankcije Rusiji: Ako iskoriste nuklearno oružje, odlučno ćemo odgovoriti

<a href="https://avaz.ba/tag/33/italija">Italiju će voditi najekstremnija desna vlada od fašističke ere Benita Musolinija</a>, pokazuju prve izlazne ankete, javlja CNN. Tako je Đorđa Meloni (Giorgia) na putu da postane prva premijerka zemlje.Predviđa se da će osvojiti između 22-26 posto glasova, pokazuje izlazna anketa Raija, ispred svog najbližeg suparnika Enrika Lete (Enrico Letto) iz lijevog centra.&nbsp;

Prema posljednjim podacima sa objavljenih izlaznih anketa dalo je njenom desničarskom savezu uvjerljivo vodstvo, s 41-45 posto glasova.

Ako se rezultati potvrde, Meloni će težiti formiranju najdesnije orijentirane vlade u Italiji od Drugog svjetskog rata.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING.🚨 Italy's right-wing bloc wins majority in parliament. Giorgia Meloni will become Italy's first female prime minister. <a href="https://t.co/EZe5c7edDT">pic.twitter.com/EZe5c7edDT</a>— Kyle Becker (@kylenabecker) <a href="https://twitter.com/kylenabecker/status/1574145176259395591?ref_src=twsrc%5Etfw">September 25, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nekoliko upravo objavljenih izlaznih anketa dalo je njenom desničarskom savezu uvjerljivo vodstvo, s 41-45 posto glasova

Meloni: Težit će formiranju najdesnije orijentirane vlade u Italiji od Drugog svjetskog rata

Izlazne ankete u Italiji: Đorđa Meloni je nova premijerka zemlje

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Moskva bi mogla iskoristiti energetsku krizu</a> i strah od rastućih cijena kako bi potakla socijalne nemire u Njemačkoj. Na to je upozorio političar Zelenih Konstantin fon Noc (von Notz). S tom procjenom se slažu i neki znanstvenici.

Tokom predstojeće zime bi Rusija uz pomoć dezinformacijskih kampanja preko interneta mogla pokušati izazvati socijalne nemire u Njemačkoj. To je procjena predsjednika Parlamentarnog nadzornog tijela Njemačkog Bundestaga za nadzor tajnih službi.&nbsp;- Stanje je stvarno ozbiljno - kaže Konstantin fon Noc iz Saveza 90/Zelenih u razgovoru za DW.&nbsp;- Posljednje sedmice su opet pokazali da ruski utjecaj u Njemačkoj može pasti na plodno tlo.Trenutak njegovog upozorenja nije slučajan. Ljudi u Njemačkoj sve više osjećaju posljedice eksplozije cijena energenata nakon što je Moskva u znak odmazde za zapadne sankcije obustavila isporuke plina.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu Evropska unija je uvela dalekosežne sankcije protiv Rusije. Dosad većina Nijemaca podržava te sankcije. Ali, sigurnosne vlasti strahuju da bi Rusija iduće zime mogla pokušati poticati strah od nedostatka energenata i hrane kako bi pojačala otpor protiv sankcija.- Naše tajne službe već duže vrijeme uočavaju da pro-ruski akteri organiziraju kampanje na društvenim mrežama kao što je Telegram s ciljem da zatruju javne rasprave i rascijepe naše društvo - kaže Fon Noc.&nbsp;- Živimo u vremenima kad moramo biti jako pažljivi – to je još jednom pokazala priča o krivotvorenom videu s (ministricom vanjskih poslova) Berbok - dodao je on, prenosi DW.

Slučaj o kojem on govori pokazuje što bi se Njemačkoj moglo dogoditi: krajem kolovoza je njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok za vrijeme podijske diskusije u Pragu obećala pomoć napadnutoj Ukrajini „bez obzira što moji njemački birači mislili".

Ta je opaska bila dio dužeg odgovora u kojem je Berbok rekla i to da njezina vlada pomaže ljudima u Njemačkoj da izađu na kraj s rastom cijena životnih potrepština.
Ali, u roku od nekoliko sati snimka te rečenice, istrgnute iz konteksta, počela se širiti na proruskim profilima na Telegramu, utvrdila je analiza udruge koja okuplja različite nevladine organizacije pod imenom Disinformation Situation Center. Često su video-snimke dopunjene zbunjujućim dodacima ili krivim naslovima kako bi se izokrenulo stvarnu izjavu Analena Berbok.Velikom brzinom su se snimke širile, a uskoro su se pojavile i na Facebooku, Twitteru, Instagramu i YouTubeu, gdje su ih dijelili funkcionari AfD-a i Ljevice te desnoekstremni profili. Samo dan kasnije pojavio se na Twitteru hashtag koji je bio jedan od najpopularnijih toga dana, a u kojem se zahtijevalo ostavku Analena Berbok.
- Ovaj slučaj pokazuje kako je važna suradnja ruskih aktera odanih Kremlju i njemačkih aktera kako bi se proširile dezinformacije -&nbsp; kaže Julia Smirnova iz think tanka Institute for Strategic Dialogue, jedne od organizacija koje su sudjelovale u analizi.

<h2>Rat u Ukrajini u središtu pozornosti</h2>

Pokušaji iz Moskve da se utječe na javno mnijenje u Njemačkoj nisu nova pojava. Još od Hladnog rata je to jedan od glavnih ciljeva sovjetske odnosno ruske propagande.

Posljednjih godina su platforme na društvenim mrežama postale jedno od glavnih mjesta za takvu djelatnost. Između 2015. i 2021. su znanstvenici identificirali više od 700 ruskih dezinformacijskih kampanja s ciljem da se postojeći razdor u njemačkom društvu pojača ili stvori novi.
Radilo se o desecima različitih tema, od useljavanja do ljudskih prava. To se promijenilo od ruskog napada na Ukrajinu, kaže Smirnova. Od tada se dezinformacijska nastojanja Moskve gotovo isključivo bave ratom.
Uz to su se pro-ruski aktivisti „vrlo brzo nakon početka ruske agresije počeli baviti pitanjem nestašice energenata u Evropi prikazujući ju kao posljedicu zapadnih sankcija i solidarnosti Zapada s Ukrajinom."- Ruska propaganda širi narativ da će se Nijemci smrzavati zbog Ukrajine - kaže Smirnova i dodaje:&nbsp;- A s obzirom na to da je zima pred vratima taj narativ ima velik potencijal da dopre do ljudi koji imaju opravdane brige i strahove.

Istraživanja drugih organizacija potvrđuju ovu procjenu. Pia Lamberty iz berlinskog znanstvenog instituta CeMAS kaže da očekuje jačanje ruskih dezinformacijskih kampanja tijekom zime.

„Iskustvo nas je naučilo da Rusija u vremenima socijalnih napetosti pojača svoje operacije kako bi još više destabilizirala demokracije", kaže ova socijalna psihologinja. Slična stvar se mogla vidjeti kad su 2015. stotine tisuća ljudi bježale u Njemačku od rata u Siriji.
Uvijek kad se neka zemlja nalazi pred socijalnim izazovima, kao što je prijeteća kriza s energentima tijekom zime u Njemačkoj, kaže Lamberty, „postoji mogućnost da ljudi postanu solidarniji i zbliže se".- Ali, često se događa suprotno – porast nacionalizma i egoizma - naglašava ona i dodaje:- Dezinformacijske kampanje iskorištavaju ljudsku psihologiju, nastoje pojačati takve tendencije.Dosad su protesti u Njemačkoj protiv rasta cijena živežnih potrepština i osobito energenata bili razmjerno slabi. Ali, to bi se moglo promijeniti s obzirom na prve hladne jesenske noći. Stranke s političkih rubova već su najavile „vruću jesen" s redovitim demonstracijama ponedjeljkom.
Istovremeno bi pro-ruski akteri mogli pokušati radikalizirati te prosvjede ciljanim dezinformacijskim kampanjama, pribojava se zastupnik Konstantin Fon Noc.- Da ne bi bilo nesporazuma: svatko u našoj zemlji ima pravo demonstrirati protiv rasta cijena i prosvjedovati na ulici, Bogu hvala", kaže on.&nbsp;- Ali svi mi, političari, novinari, građani, moramo paziti da ne budemo nesvjesno instrumentalizirani od aktera koji nemaju dobre namjere za naše društvo. A to će bez sumnje biti teška zadaća - dodao je Fon Noc, prenosi <a href="https://www.dw.com/hr/ruske-dezinformacije-%C5%A1to-prijeti-njema%C4%8Dkoj-tijekom-zime/a-63215443">DW</a>.

Tokom predstojeće zime bi Rusija uz pomoć dezinformacijskih kampanja preko interneta mogla pokušati izazvati socijalne nemire u Njemačkoj

Moskva bi mogla iskoristiti energetsku krizu kako bi potakla nemire u Njemačkoj

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Bivši poslanik ukrajinske Partije regiona Aleksei Zuravko (Alexei Zhuravko)</a> navodno je ubijen u današnjem napadu ukrajinskih oružanih snaga na hotel u Hersonu, prenosi Ukrinform.Ovu vijest objavio je prvi zamjenik predsjednika regionalnog vijeća Hersona Jurij Sobolevski.- Zuravko je gotov! Tako se završava put izdaje. Ponekad se i neprijatelj može poštovati, ali izdajnici ne zaslužuju ni sažaljenje ni saosjećanje. Je li vrijedilo? - napisao je Sobolevski.Vijest o smrti Zuravka podijelio je i Oleksander Šerba (Olexander Scherba), ukrajinski diplomat i bivši ambasador te zemlje u Austriji.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Just yesterday this piece of shit traitor Alexei Zhuravko declared Ukraine in Kherson is finished. And last night Ukraine finished him off. In Kherson. <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/UkraineWillWin?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#UkraineWillWin</a> <a href="https://t.co/7OqwspjtTu">pic.twitter.com/7OqwspjtTu</a>&mdash; olexander scherba🇺🇦 (@olex_scherba) <a href="https://twitter.com/olex_scherba/status/1573957721229082625?ref_src=twsrc%5Etfw">September 25, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ponekad se i neprijatelj može poštovati, ali izdajnici ne zaslužuju ni sažaljenje ni saosjećanje, napisao je Sobolevski

Ukrajinske snage ubile Alekseija Zuravka: "Tako se završava put izdaje"

<a href="https://avaz.ba/tag/131374/volodimir-zelensky">Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Zelensky)</a> rekao je da im je isporučen Nacionalni napredni raketni sistem zemlja-zrak (NASAMS) koji su dale Sjedinjene Američke Države, javlja Anadolu Agency (AA).

Zelenski je, kao gost Margaret Brenan (Brennan) na CBS Newsu, govorio o najnovijim dešavanjima u ukrajinsko-ruskom ratu.&nbsp;Zahvalivši američkom predsjedniku Džou Bajdenu (Joe Biden) i američkom Kongresu na podršci Ukrajini, Zelenski je rekao:&nbsp;- Primili smo NASAMS. Ovo su sistemi protivzračne odbrane.Istakao je da ovi sistemi nisu dovoljni da zaštite objekte poput škola i bolnica od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da se mora pružiti neophodna sigurnost i finansijska podrška za povratak Ukrajinaca u njihove domove.&nbsp;Zelenski, koji je takođe zatražio tenkove od SAD-a, rekao je:- Ako SAD pokažu svoje vodstvo i daju nam tenkove, Njemačka i druge evropske zemlje će slijediti njihov primjer.Govorio je i o referendumu navodeći da su oni opasna poruka da Putin neće okončati ovaj rat".
Na pitanje Brenan da li vjeruje da će biti mira u Evropi sve dok Putin ostane na vlasti, Zelenski je odgovorio: "Ne, postoji samo jedan odgovor na to, a to je ne".

Na pitanje Brenan da li vjeruje da će biti mira u Evropi sve dok Putin ostane na vlasti, Zelenski je odgovorio: "Ne, postoji samo jedan odgovor na to, a to je ne"

Zelenski: Zahvalio se Bajdenu i američkom Kongresu

Pomoć iz SAD: Zelenski potvrdio da je u Ukrajinu stigao raketni sistem NASAMS

<a href="https://avaz.ba/tag/38/svicarska">Švicarci su tijesnom većinom glasali</a> za produženje dobi za penzionisanje žena na 65 godina.Ipak, glasanje je obilježila duboka podijeljenost između reformi sklonih kantona njemačkog govornog područja i drugih kantona.Za reformu je glasalo tek 50,6 posto birača, pokazuju konačni rezultati objavljeni danas.

Naprotiv, inicijativa koju su pomno pratili u inozemstvu, a htjela je zabraniti intenzivni uzgoj stoke, odbijena je sa 63 posto glasova.

Nakon dva neuspjela pokušaja u 2004. i 2017., Bern je sada dobio dovoljno glasova kako bi mogao “stabilizirati” švicarski sistem penuionog osiguranja koji je izložen golemom pritisku zbog rasta očekivanog životnog vijeka i činjenice da se baby-boom naraštaj približava odlasku u mirovinu.
Najsporniji dio reforme zahtijeva da žene, kao i muškarci, rade do 65 godina za punu penziju, što je godinu dana duže nego dosad.

Parlament je prošle godine odobrio glavne mjere panzione reforme koje uključuju i povećanje PDV-a (prihvaćeno u nedjelju s 55 posto glasova).

Članice Socijalističke stranke ocjenjuju da kasniji odlazak žena u mirovinu “nije samo korak natrag što se tiče jednakosti, nego je pljuska svim ženama”.&nbsp;Najavile su proteste u Bernu u ponedjeljak na kojima će osuditi ishod referenduma.

Za reformu je glasalo tek 50,6 posto birača, pokazuju konačni rezultati objavljeni danas

Najsporniji dio reforme zahtijeva da žene, kao i muškarci, rade do 65 godina za punu penziju, što je godinu dana duže nego dosad

Švicarci izglasali kasniji odlazak žena u penziju: One najavile proteste

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Ministarstvo vanjskih poslova Irana pozvalo je britanskog i norveškog ambasadora zbog, kako je saopćeno</a>, miješanja i neprijateljskog medijskog izvještavanja o nemirima širom zemlje izazvanim smrću žene koju je pritvorila policija za vjerske propise, objavila je u nedjelju iranska novinska agencija ISNA, prenosi Reuters. 
Protesti koji su izbili prije više od sedam dana na sahrani 22-godišnje Mahse Amini proširili su se zemljom i pretvorili u najveći val demonstracija u posljednjih nekoliko godina.
Iranska državna televizija javlja da je 41 osoba ubijena. Vlasti su ograničile internet i mobilne usluge kako bi spriječile objavljivanje snimaka protesta i odgovora snaga sigurnosti, kažu aktivisti.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da je Iran osigurava slobodu izražavanja i da je naredio istragu smrti Mahse Amini u pritvoru, koju je uhapsila iranska policija za vjerske propise.

Protesti koji su izbili prije više od sedam dana na sahrani 22-godišnje Mahse Amini proširili su se zemljom

Iran pozvao na razgovor britanskog i norveškog ambasadora

<a href="https://avaz.ba/tag/44/pariz">Požar koji je buknuo na pijaci u</a> Parizu sada je pod kontrolom.
Požar je izbio u skladištu na ogromnoj tržnici proizvoda koja snabdijeva Pariz i okolni region velikim dijelom svježe hrane i smatra se najvećom te vrste na svijetu.
Oblak crnog dima nadvio se danas nad Parizom.
Vatrogasci su pozvali ljude da se drže dalje od područja u južnom predgrađu Pariza.

Oko 100 vatrogasaca i 30 vatrogasnih vozila borilo s požarom na tržnici Rungis.

Kapetan Mark Le Mojne (Marc Le Moine), glasnogovornik pariške vatrogasne službe, rekao je da niko nije povrijeđen.
Vatra je stavljena pod kontrolu i nije bilo opasnosti da se proširi iz skladišta veličine fudbalskog terena.&nbsp;Uzrok požara nije poznat, a istraga je u toku.Pariška veleprodajna tržnica prostire se na više od 2,3 kvadratna kilometra i predstavlja grad u malom.
Nalazi se u pariškom predgrađu, sedam kilometara južno od centra.

Vatra je stavljena pod kontrolu i nije bilo opasnosti da se proširi iz skladišta veličine fudbalskog terena

Lokalizovan požar u Parizu: Na terenu bilo 100 vatrogasaca

<a href="https://avaz.ba/tag/85964/olaf-scholz">Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz)</a> doputovao je danas u Dohu, glavni grad Katara.
Tamo ga je dočekao ministar&nbsp;ministar industrije i trgovine Muhamed bin Hamad bin Kasim Al Tani (Mohammed Al Thani).

Podsjećamo, on je ranije danas bio i u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje se sastao s predsjednikom UAE-a šeikom Muhamedom bin Zajedom Al Nahjanom (Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom).&nbsp;Sastanak je održan u Abu Dabiju (Dhabiju).
Šolc je jučer započeo dvodnevnu turneju po zemljama Zaljeva, a nakon susreta u Saudijskoj Arabiji, danas je u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru.

Podsjećamo, on je ranije danas bio i u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje se sastao s predsjednikom UAE-a

Šolc doputovao u Dohu: Dočekao ga katarski ministar

<a href="https://avaz.ba/tag/4234/pakistan">Pakistanska policija uhapsila</a> je poznatog novinara Ajaza Amira zbog navodne umješanosti u ubistvo supruge njegovog sina koje je počinio prebijanjem u kući u predgrađu Islamabada, saopćila je danas policija, a <a href="https://apnews.com/article/pakistan-crime-arrests-journalists-islamabad-d50e7b189fe74e2c594182010493866d">prenosi AP</a>. 

Amir, poznati pakistanski kolumnista i televizijski politički analitičar, pojavio se danas pred sudom u Islamabadu pod optužbom da je pomagao sinu u ubistvu svoje nove supruge Sare Inam koju je oženio prije četiri mjeseca. 
Amirov sin Šanavaz je uhapšen nakon što je ubio suprugu u petak tako što je jako udarao tegovima, a zatim je pokušao da njeno tijelo sakrije u tuš kabini.

Amir, poznati pakistanski kolumnista i televizijski politički analitičar, pojavio se danas pred sudom u Islamabadu

Uhapšen novinar u Pakistanu zbog umiješanosti u ubistvo

Podaci ankete koju je objavio Krimski republikanski institut za politička i sociološka istraživanja pokazuju da je ukupno 93 posto&nbsp;onih koji su glasali prvog dana referenduma o ulasku Zaporoške oblasti u sastav <a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Ruske Federacije podržalo je ulazak u Rusiju.</a>- <a href="https://avaz.ba/tag/853/referendum">Prvog dana glasanja na referendumu</a>, 23. septembra 2022., anketirano je 500 stanovnika regije. Od onih koji su učestvovali na referendumu i odgovorili na pitanje, 93 posto podržalo je ulazak Zaporoške oblasti u sastav Ruske Federacije, dok je sedam posto podržalo ukrajinski status regije -&nbsp; saopćio je institut, javlja ruska agencija Tass.

U samoproglašenima Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR, LNR) te u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti, koje su pod ruskom kontrolom, referendumi o pripajanju Rusiji počeli su 23. i traju do 27. septembra.

Navode da je samo sedam posto podržalo ukrajinski status regije

Referendum se sprovodi na okupiranoj teritoriji

Rusi tvrde da su stanovnici otetih teritorija u Ukrajini glasali za pripajanje Rusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/6098/banglades">Nakon što je krcat putnicima potonuo u Bangladešu</a>, poginule su najmanje 23 osobe, dok se desetine vode kao nestali, javlja Reuters.Nesreća se dogodila na sjeveru provincije Pančagar, a među poginulima ima i žena i djece.
Akcija spašavanja je u toku, a neki od putnika su rekli da je u brodiću bilo više od 70 osoba.
U Bangladešu stotine ljudi pogine svake godine u trajektnim nesrećama jer ne postoje bezbjednosni standardi.
U sudaru brodića prepunog ljudi i teretnog broda u maju u Bangladešu poginulo je najmanje 26 ljudi kada je brodić potonuo u rijeku Padma.

Nesreća se dogodila na sjeveru provincije Pančagar, a među poginulima ima i žena i djece

U Bangladešu potonuo brod: Poginule najmanje 23 osobe

<a href="https://avaz.ba/tag/84482/zito">Još sedam brodova natovarenih</a> poljoprivrednim proizvodima napustilo je danas ukrajinske luke, saopćilo je Ministarstvo infrastrukture te zemlje, piše <a href="https://www.reuters.com/markets/commodities/seven-more-crop-laden-ships-leave-ukrainian-ports-sunday-2022-09-25/">Reuters</a>.To je ukupno 218 brodova otkako je koridor kroz Crno more uz posredovanje UN stupio na snagu početkom avgusta.&nbsp;Ukrajina, veliki poljoprivredni proizvođač, nije bila u mogućnosti da izvozi preko Crnog mora od početka rata 24. februara do sporazuma o žitu, koji omogućava siguran prolaz za brodove koji prevoze usjeve.&nbsp;U&nbsp;objavi na Facebooku, ministarstvo je saopćilo da time ukupna količina poljoprivrednih proizvoda isporučenih koridorom iznosi 4,85 miliona tona.- Sedam brodova sa 146,2 hiljade tona poljoprivrednih proizvoda za zemlje Afrike, Azije i Evrope 25. septembra napustilo je luke Odesa, Čornomorski i Južni - saopćilo je ministarstvo.
Ukrajina je isporučivala oko šest miliona tona žita mjesečno prije rata.

U objavi na Facebooku, ministarstvo je saopćilo da time ukupna količina poljoprivrednih proizvoda isporučenih koridorom iznosi 4,85 miliona tona

Sedam brodova sa žitaricama krenulo iz ukrajinske luke

<a href="https://avaz.ba/tag/2784/papa-franjo">Papa Franjo otputovao je danas na jug</a> Italije kako bi zatvorio Nacionalni euharistijski kongres koji se poklopio s izborima u Italiji.

Ni Franjo ni njegovi domaćini nisu spomenuli glasanje tokom mise na otvorenom, iako je italijanska biskupska konferencija ranije pozvala Italijane da glasaju na izborima koji bi Italiji mogli donijeti prvu krajnje desničarsku vladu od Drugog svjetskog rata.
Na kraju mise na otvorenom u Materi, papa Franjo je tražio od Italijana da imaju još djece.
Italija ima jednu od najnižih stopa nataliteta u svijetu.
Papa se osvrnuo i na višegodišnji problem u Italiji, podsjetivši da se nedjelja poklopila sa Svjetskim danom migranata i izbjeglica Katoličke crkve.
- Migrante treba dočekati, pratiti, promovirati i integrirati - poručio je Papa.

Na kraju mise na otvorenom u Materi, papa Franjo je tražio od Italijana da imaju još djece

Papa Franjo: Migrante treba dočekati, pratiti, promovirati i integrirati

<a href="https://avaz.ba/tag/85964/olaf-scholz">Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) danas je izjavio</a> da je ova zemlja odlučna da se više nikada ne oslanja na jednog dobavljača energije, pohvalivši&nbsp; "napredak" u gasnim projektima tokom posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Ovdje smo postigli napredak u čitavom nizu projekata u smislu proizvodnje i kupovine dizela i plina - rekao je Šolc novinarima u glavnom gradu Emirata, Abu Dabiju (Dhabi).
 

Njemački lider obilazi Zaljev u nadi da će sklopiti nove energetske sporazume kako bi zamijenio ruske isporuke i ublažio energetsku krizu koja je rezultat invazije Moskve na Ukrajinu.
- To što zavisimo od jednog dobavljača i zavisimo i od njegovih odluka sigurno nam se neće ponoviti - dodao je.
- S investicijama koje sada vršimo u Njemačkoj, a koje će postati stvarnost malo po malo iduće godine, mi ćemo zaista imati infrastrukturu za uvoz plina za Njemačku, tako da više nismo direktno ovisni o konkretnom dobavljaču na drugoj strani - poručio je njemački kancelar.

To što zavisimo od jednog dobavljača i zavisimo i od njegovih odluka sigurno nam se neće ponoviti, rekao je Šolc

Šolc posjetio UAE: Ovdje smo postigli napredak u čitavom nizu projekata

<a href="https://avaz.ba/tag/128907/liz-truss">Premijerka Velike Britanije Liz Tras (Truss)</a> rekla je da ova zemlja i njeni saveznici ne bi trebalo da slušaju "zveckanje oružjem" ruskog predsjednika Vladimira Putina o Ukrajini nakon što je naredio djelimičnu mobilizaciju trupa i ukazao na mogućnost nuklearnog sukoba.

- Ne bi trebalo da slušamo njegovo zveckanje sabljom i njegove lažne prijetnje. Umjesto toga, ono što treba da uradimo je da nastavimo da uvodimo sankcije Rusiji i da nastavimo da podržavamo Ukrajince - rekla je Tras za <a href="https://edition.cnn.com/videos/world/2022/09/25/british-prime-minister-liz-truss-putin-russia-ukraine-sotu-tapper-vpx.cnn">CNN</a>&nbsp;u intervjuu, koji je danas emitovan.

SAD najavio nove sankcije Rusiji: Ako iskoriste nuklearno oružje, odlučno ćemo odgovoriti

Izlazne ankete u Italiji: Đorđa Meloni je nova premijerka zemlje

Moskva bi mogla iskoristiti energetsku krizu kako bi potakla nemire u Njemačkoj

Ukrajinske snage ubile Alekseija Zuravka: "Tako se završava put izdaje"

Pomoć iz SAD: Zelenski potvrdio da je u Ukrajinu stigao raketni sistem NASAMS

Švicarci izglasali kasniji odlazak žena u penziju: One najavile proteste

Iran pozvao na razgovor britanskog i norveškog ambasadora

Lokalizovan požar u Parizu: Na terenu bilo 100 vatrogasaca

Šolc doputovao u Dohu: Dočekao ga katarski ministar

Uhapšen novinar u Pakistanu zbog umiješanosti u ubistvo

Rusi tvrde da su stanovnici otetih teritorija u Ukrajini glasali za pripajanje Rusiji

U Bangladešu potonuo brod: Poginule najmanje 23 osobe

Sedam brodova sa žitaricama krenulo iz ukrajinske luke

Papa Franjo: Migrante treba dočekati, pratiti, promovirati i integrirati

Šolc posjetio UAE: Ovdje smo postigli napredak u čitavom nizu projekata

Tras: Ne bi trebalo da slušamo Putinovo "zveckanje" oružjem

Globus

SAD najavio nove sankcije Rusiji: Ako iskoriste nuklearno oružje, odlučno ćemo odgovoriti

Izlazne ankete u Italiji: Đorđa Meloni je nova premijerka zemlje

Moskva bi mogla iskoristiti energetsku krizu kako bi potakla nemire u Njemačkoj

Ukrajinske snage ubile Alekseija Zuravka: "Tako se završava put izdaje"

Pomoć iz SAD: Zelenski potvrdio da je u Ukrajinu stigao raketni sistem NASAMS

Švicarci izglasali kasniji odlazak žena u penziju: One najavile proteste

Iran pozvao na razgovor britanskog i norveškog ambasadora

Lokalizovan požar u Parizu: Na terenu bilo 100 vatrogasaca

Šolc doputovao u Dohu: Dočekao ga katarski ministar

Uhapšen novinar u Pakistanu zbog umiješanosti u ubistvo

Rusi tvrde da su stanovnici otetih teritorija u Ukrajini glasali za pripajanje Rusiji

U Bangladešu potonuo brod: Poginule najmanje 23 osobe

Sedam brodova sa žitaricama krenulo iz ukrajinske luke

Papa Franjo: Migrante treba dočekati, pratiti, promovirati i integrirati

Šolc posjetio UAE: Ovdje smo postigli napredak u čitavom nizu projekata

Tras: Ne bi trebalo da slušamo Putinovo "zveckanje" oružjem