Zamjenik ruskog ministra obrane Dmitrij Bulgakov smijenjen je s dužnosti i premješten na "drugo radno mjesto", saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.&nbsp;&nbsp;Zamijenit će ga general pukovnik Mihail Mizincev koji se smatra odgovornim za teške napade na južni ukrajinski grad Mariupolj koji je Rusija okupirala krajem maja.Mizincev je bio šef nacionalnog centra za upravljanje odbranom. Sada će biti odgovoran za logistiku oružanih snaga. Rusko vojno vodstvo pod ministrom obrane Sergejem Šojguom nedavno je kritizirano u krugovima bliskim Kremlju. Moskovska vojska povukla se iz istočne ukrajinske regije Harkiv pod pritiskom ukrajinskih protuofenziva prije otprilike dvije sedmice.

Mizincev je bio šef nacionalnog centra za upravljanje odbranom

Smijenjen Šojguov zamjenik, dužnost preuzima general koji je vodio napad na Mariupolj

<a href="https://avaz.ba/tag/40/francuska">Poslanici francuske Nacionalne skupštine</a> rekli su da su zatražili od predsjednika donjeg doma parlamenta zemlje da osnuje istražni odbor koji će ispitati navodno rusko finansiranje političkih stranaka.

U pismu Jael Braun-Pivet (Yael), koje je pokazano novinarima, poslanici su rekli da je taj potez podstaknut nedavnom deklasifikacijom američkih obavještajnih podataka koji pokazuju da je Rusija platila stotine miliona eura stranim političkim strankama "sa ciljem da utiče na izbore".

Osmorica poslanika, koji pripadaju stranci En Marche francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), također su istakli da krajnje desničarska Nacionalna partija Marine Le Pen i dalje otplaćuje kredit koji su dale ruske banke, javlja Reuters.

- Ove činjenice jasno upućuju na rusku volju da se odmjeri u francuskoj javnoj debati... one opravdavaju uspostavljanje istražnog odbora kako bi se utvrdilo da li su francuske političke stranke, i koje su, imale koristi od ruskog finansiranja - napisali su poslanici.

Pozivajući se na deklasifikovane dokumente američke obavještajne službe, visoki dužnosnik Bajdenove (Biden) administracije rekao je 13. septembra da Sjedinjene Države očekuju da će se Rusija sve više okretati tajnom političkom finansiranju u narednim mjesecima kako bi smanjila međunarodne sankcije zbog rata u Ukrajini i održala uticaj Moskve u inostranstvu. Međutim, zvaničnik nije naveo detalje.&nbsp;

Naveli su da je taj potez podstaknut nedavnom deklasifikacijom američkih obavještajnih podataka

Francuski poslanici traže istragu o navodnom ruskom finansiranju stranaka

<a href="https://avaz.ba/tag/133144/mariupolj">Stanovnici Mariupolja održali su protest</a> pod nazivom "Mariupolj je Ukrajina" u ukrajinskom gradu Odesi.

Okupljeni su u znak protesta protiv referenduma prošetali i ulicama lučkog grada.

<h2>Putin izjavio da će podržati rezultate glasanja</h2>

Na području takozvanih narodnih republika u Donjecku i Luhanjsku i u oblastima Zaporožje i Herson jučer su počeli referendumi o pripajanju Rusiji tih regija na istoku Ukrajine koje su pod kontrolom proruskih separatista.Referendumi će trajati do 27. septembra, a ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je izjavio da će podržati rezultate glasanja.Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba ranije je reagovao na odluke o referendumu u istočnoukrajinskim regijama i kazao da su to lažni referendumi i obmana koja neće ništa promijeniti.

Brojne države i međunarodne organizacije reagovale su na referendume i izrazile zabrinutost da se time produbljuje kriza u regiji.Rusija planira anektirati navedene regije na bazi rezultata referenduma, a ruski zvaničnici upozorili su da bi ta zemlja mogla posegnuti i za upotrebom strateškog nuklearnog oružja za odbranu regija koje će Moskva nakon referenduma smatrati ruskom teritorijom.

Na području takozvanih narodnih republika u Donjecku i Luganjsku i u oblastima Zaporožje i Herson jučer su počeli referendumi o pripajanju Rusiji tih regija na istoku Ukrajine koje su pod kontrolom proruskih separatista

Protiv referenduma: Protest izbjeglica iz Mariupolja u Odesi

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> je zapovjednicima rekao da će on određivati strategiju, prenosi The New York Times američke obavještajne izvore, koji su se, još od kraja prošle godine, pokazali pouzdanim u procjenama.

Putin je, prenosi NYT, zabranio povlačenje ruskih snaga s desne strane Dnjipra iako bi, u vojnom smislu, bilo bolje povući te snage i na lijevoj strani, gdje postoji strateška dubina, uspostaviti obrambeni položaj koji se, u slučaju slabljenja ukrajinskog napada, može iskoristiti kao tačka napada. Putin nije mogao prihvatiti takvu opciju jer bi time Herson, grad koji je pao u ruske ruke u ranim danima agresije - gotovo bez otpora i zbog izdaje - bio proglašen porazom, koji bi se nadovezao na ukrajinske uspjehe u Harkivskoj oblasti, a to bi za Kremlj bilo politički neprihvatljivo. Iako je dio zapovjednika tumačio da bi povlačenjem mogli na bojišnici ostaviti manji dio snaga, a dio prebaciti na linije na istoku koje su pred pucanjem na prostoru Luhanske oblasti. Putin je rekao ne. I Hitler je pred kraj rata preuzeo zapovijedanje što nije pomoglo, mnogi će reći da je odmoglo.
Povlačenje iz Hersona bi, također, u pitanje dovelo provedbu “referenduma” u toj oblasti što Moskva vidi rješenjem koje će odvratiti ukrajinske napade. Upitno, iako Putin prijeti i oružjem masovnog uništenja.

I američki izvori potenciraju dio Putinovog govora u kojem je rekao da je pristao na prijedlog Ministarstva obrane i glavnog štaba da se provede djelomična mobilizacija što je, s jedne strane, stvaranje pozicije za prebacivanje krivice na ministra Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova, ali s druge strane davanje ustupka vojsci da bi zatim preuzeo donošenje strateških odluka. Što ne može izaći na dobro jer Putin, što god mislio o sebi, nije strateg, nema te sposobnosti, loš je taktičar, a tokom ovih više od 20 godina vlasti je pokazao da samo zna iskoristiti prigodu koja se pruži. Tako je munjevito anketirao Krim. Ta sposobnost u ratu nema gotovo nikakve vrijednosti. - U ovom ratu postoji dosljedna neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje - prenosi NYT riječi Majkla Kofmana 8Michael), direktora ruskih studija na CNA, obrambenom istraživačkom institutu u Arlingtonu.&nbsp;Dodatni je problem što Putinove odluke, tumače američki obavještajni izvori za NYT, jačaju podjelu unutar zapovjedništva ruske vojske gdje postoje skupine suprotstavljenih mišljenja kad je riječ o odgovoru na ukrajinske vojne uspjehe. Jedna grupa smatra da bi se trebali oštro suprotstaviti Putinovim naredbama prije nego što Ukrajinci probiju njihove trenutne linije, što se prije svega odnosi na istočni front. Drugi vjeruju da bi trebalo slijediti predsjednikove upute.

Situacija na bojištu i dalje ne izgleda dobro za Moskvu, ISW (Institute for the Study of War, Institut za ratne studije) u pregledu za petak navodi da ukrajinske snage i dalje napreduju na istočnom pravcu u smjeru grada Limana dok ruski agresori i dalje ne uspijevaju ostvariti uspjeh oko grada Bahmuta. Oko Hersona nije bilo većih promjena. Rusija prema najnovijem planu planira potrošiti 34 bilijuna rubalja (600 milijardi dolara) na obrambeni i sigurnosni sektor te policiju između 2022. i 2025. godine, rekao je Reutersu u petak izvor upoznat s planovima ministarstva financija. Riječ je o ukupnom iznosu ruskih rezervi prije rata koje su, zbog sankcija, prepolovljene jer je dio sredstava ostao blokiran u bankama izvan Rusije.
Središnja banka Rusije je potvrdila da su banke u zemlji izgubile 1,5 trilijuna rubalja (25,5 milijardi dolara) zbog posljedica sukoba u Ukrajini. Maksim Ljubomudrov iz Središnje banke Rusije rekao je da je ovo "prihvatljiva" razina gubitaka i da vlada ima planove za potporu ruskim financijskim institucijama tijekom krize.
Što će sve doći u pitanje kad krajem godine EU prestane s uvozom ruske nafte što će smanjiti prihode koje donosi prodaja energenata. Uz novi paket sankcija koji se priprema Rusiji.

Jedna grupa smatra da bi se trebali oštro suprotstaviti Putinovim naredbama prije nego što Ukrajinci probiju njihove trenutne linije

Putin je upravo donio odluku po uzoru na Hitlera

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">Zemlje Grupe sedam (G7) nikada neće priznati legitimitet lažnih referenduma koje Rusija organizuje na</a> privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine i pozivaju sve zemlje svijeta da se odlučno suprotstave ovim pokušajima Kremlja da opravda svoje međunarodni zločini, piše Ukrinform.

To se navodi u saopćenju lidera G7, čiji je kompletan tekst objavljen na web stranici Evropskog vijeća.

- Mi, lideri Grupe sedam (G7), najoštrije osuđujemo lažne referendume koje Rusija pokušava da iskoristi da stvori lažni izgovor za promjenu statusa ukrajinske suverene teritorije, koja je porpište ruske agresije. Ovi postupci jasno krše Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo i protive se vladavini prava - navodi se u saopćenju.

Prema riječima čelnika G7, ovi lažni referendumi koje je pokrenula Rusija i njeni opunomoćenici nemaju nikakav pravni legitimitet, što pokazuju i ishitrene metode organizacije Rusije, koje ni na koji način ne poštuju demokratske norme, i njeno eklatantno zastrašivanje lokalnog stanovništva.
- Ovi referendumi u područjima koja su nasilno stavljena pod privremenu kontrolu Rusije ni na koji način ne predstavljaju legitiman izraz volje ukrajinskog naroda, koji se dosljedno opirao ruskim naporima da silom promijeni granice - navode iz G7.

- Nikada nećemo priznati ove referendume koji izgledaju kao korak ka ruskoj aneksiji i nikada nećemo priznati navodnu aneksiju ako do nje dođe - navodi se u dokumentu.

Oni su također osudili namjerne ruske eskalacijske korake, uključujući djelimičnu mobilizaciju rezervista i neodgovornu nuklearnu retoriku.

Oni su također osudili namjerne ruske eskalacijske korake, uključujući djelimičnu mobilizaciju rezervista i neodgovornu nuklearnu retoriku

Zemlje Grupe sedam nikad neće priznati lažne referendume Rusije u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Bivši predsjednik SAD, Donald Tramp (Trump)</a>&nbsp;jučer je izjavio da su Sjedinjene Američke Države sada "prosjak za energiju".- Rat u Ukrajini&nbsp;nikada nije trebalo da se desi - poručio je.&nbsp;Tramp je istakao da je, prije dvije godine, dok je on još uvijek bio predsjednik, benzin koštao 1,87 dolara po galonu (1 galon = 3,8 litara), a da je cijena padala čak i na 1,5 dolara.&nbsp;Sada se, dodao je, koriste strateške rezerve, iz kojih je uzeto oko 75 miliona barela nafte, prenio je Teletrejder.
- Pod mojim vođstvom, Amerika je imala energetsku nezavisnost i uskoro bismo bili dominantni. Ali sadašanja ministracija nije uspjela da izađe na kraj sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kreirala je trenutnu situaciju - zaključio je Tramp.

Rat u Ukrajini nikada nije trebalo da se desi, poručio je

Tramp: SAD je sada prosjak

<a href="https://avaz.ba/tag/13298/ramzan-kadirov">Čečenski lider Ramzan Kadirov danas je predložio</a> da se&nbsp;mobiliše polovina pripadnika saveznih snaga za takozvanu, kako je Rusi nazivaju "vojnu operaciju" u Ukrajini, koja je rat.- Čak i ukoliko uklonimo dobrovoljce iz priče, i dalje imamo ogroman broj pripadnika državnih službi koji su na ovaj ili onaj način u dobroj fizičkoj formi i vješti su sa oružjem - naveo je Kadirov na Telegramu.

Kadirov objašnjava da je mislio na pripadnike ministarstva za vanredne situacije, ruske vojne maršale, bezbjednjake, gardiste, obavještajce, zatvorske čuvare, graničare i pripadike istražnih organa.

- U kombinaciji sa vojnim i bezbjednosnim službama, radi se o brojci od pet miliona ljudi, koji redovno prolaze fizičke testove. Ukoliko ostavimo 50 posto osoblja na svojim radnim mjestima, onda će preostalih 50 posto, a to je 2,5 miliona ljudi, pregaziti bilo kakvu armiju sa zapada. Rezervisti neće biti potrebni - dodao je Kadirov.

Čečenski lider kaže da šefovi ovih saveznih agencija treba da odmah počnu sa planom.

- Rusija je velika zemlja, ima toliko resursa da će se NATO i Zapad umoriti od brojanja, a vojno osoblje je mnogo veće nego što iko može da zamisli - dodao je Kadirov.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je 21. septembra naredio djelimičnu mobilizaciju, a prema riječima ministra odbrane Sergeja Šojgua, 300.000 ljudi će biti pozvano u dobrovoljce, prevashodno oni koji imaju iskustvo u borbi i vještine koje se traže u armiji.

Rusija je velika zemlja, ima toliko resursa da će se NATO i Zapad umoriti od brojanja, izjavio je Kadirov

Ramzan Kadirov: Vojno osoblje je mnogo veće nego što iko može da zamisli

Kadirov: Imamo ogroman broj pripadnika državnih službi koji su vješti s oružjem

Snažna oluja Fiona popraćena uraganskim vjetrovima danas je pogodila istočnu Kanadu, gotovo sedam dana nakon što je razorila dijelove Kariba.

Američki nacionalni centar za uragane (NHC) saopćilo je da je središte ove oluje, posttropskog ciklona nazvanog Fiona, prošlo istočnom Novom Škotskom i sa sobom donijelo jake vjetrove i kišu.

Oluja je na putu prema sjeveru nešto oslabila. Oko pet sati ujutro, oluja je došla na otprilike 255 kilometara sjeveroistočno od Halifaksa. Sa sobom je donijela vjetrove maksimalne brzine do 150 kilometara na sat, a prema sjeveru se kretala brzinom od oko 43 kilometra na sat, kazali su iz NHC-a. Stručnjaci su predvidjeli da će Fiona uzrokovati jake vjetrove, olujna nevremena i obilne padaline. Iako je bilo predviđeno da će tokom sljedećih nekoliko dana postupno slabiti, dodaju da je očekivano da će Fionu uraganski vjetrovi pratiti do danas poslijepodne.

Ranije nazivana uraganom, oluja je ranije ove sedmice pogodila karipske otoke, pri čemu je poginulo najmanje osam ljudi, a struja je u doba jakih vrućina nestala za gotovo svih 3.3 miliona stanovnika. Gotovo milion ljudi bez struje je bilo pet dana.

Kako bi primio brifinge i podržao hitnu reakciju vlade, kanadski premijer&nbsp; Džastin Trudo (Justin Trudeau) odgodio je odlazak u Japan gdje je trebao prisustvovati sprovodu bivšeg premijera Shinza Abea.
Upozorenje za uragan bilo je na snazi ​​za veći dio centralne Nove Škotske, Otok princa Edwarda i dijelove Newfoundlanda, što je područje na kojem živi više od 150.000 ljudi, objavio je NHC iz svog sjedišta u Majamiju.&nbsp;

Na putu prema sjeveru je nešto oslabila

Snažna oluja Fiona pogodila Kanadu

<a href="https://avaz.ba/tag/40/francuska">Na jugu Francuska, aerodrom u Monpeljeu</a>&nbsp;zatvoren je nakon što je teretni avion promašio pistu i zaustavio se u obližnjem jezeru.Regionalne vlasti saopštile su da se u avionu "Boingu 737" nalazile tri osobe i da nisu povrijeđene. Prednji dio aviona se zaustavio u travi i vodi jezera u blizini aerodroma.
Vlasti ističu da je aerodrom zatvoren za putnički i teretni saobraćaj dok avion ne bude uklonjen.
U toku je istraga o uzroku nesreće.

Prednji dio aviona se zaustavio u travi i vodi jezera u blizini aerodroma

Avion promašio pistu i sletio u jezero

<a href="https://avaz.ba/tag/25543/charles-michel">Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel)</a>&nbsp;rekao je da Evropa treba dopustiti ulazak ruskim građanima koji bježe od mobilizacije.Dodao je da treba da pokaže "otvorenost prema onima koji ne žele da ih Kremlj instrumentalizira", prenosi Sky News.
- U principu mislim da Evropska unija treba prihvatiti one koji su u opasnosti zbog svojih političkih stavova - rekao je on za Politico.

- Ako su u Rusiji ljudi u opasnosti zbog svojih političkih stavova, jer ne slijede ovu suludu odluku Kremlja da pokrene ovaj rat u Ukrajini, moramo to uzeti u obzir - dodao je.

Članice EU Latvija, Litvanija i Estonija već su potvrdile da neće ponuditi utočište Rusima koji bježe.
Kako navodi Sky News, cijene za jednosmjerne letove iz Rusije su drastično skočile i karte su se rasprodale nakon što je Putin naredio djelimičnu mobilizaciju.

- Odbijanje da se ispuni građanska dužnost u Rusiji ili želja da se to učini ne predstavlja dovoljan osnov za dobijanje azila u drugoj zemlji - rekao je estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu.

Podsjećamo, prošlo je nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio djelimičnu mobilizaciju blizu 300.000 vojnika za rat u Ukrajini.

Članice EU Latvija, Litvanija i Estonija već su potvrdile da neće ponuditi utočište Rusima koji bježe

Mišel: Evropa treba dopustiti ulazak ruskim građanima koji bježe od mobilizacije

Jedan je Hrvat na teži način naučio šta se dogodi kada u Njemačkoj ne vraćate kredit.&nbsp;Njega je njemačka savezna policija uhapsila tokom granične kontrole na autocesti u blizini Kiferzfeldena jer je za njim tragalo državno tužilaštvo u Minhenu.&nbsp;Muškarac je još 2018. godine podigao kredit od oko 20.600 eura za kupovinu automobila, <a href="https://fenix-magazin.de/njemacka-hrvat-digao-kredit-od-oko-20-600-eura-za-auto-pa-ga-nije-vracao-uhicen-nakon-dvije-godine/">piše Fenix magazin.</a>Međutim, nakon što je primio novac i kupio vozilo, nije platio ni jednu ratu kredita. Umjesto toga, Hrvat je automobilom nestao u smjeru rodne zemlje. Po povratku u Njemačku uhapšen je i odgovarao je pred sudom.

Nakon što je primio novac i kupio vozilo, nije platio ni jednu ratu kredita, a umjesto toga, Hrvat je automobilom nestao u smjeru rodne zemlje

Hrvat na teži način naučio šta se dogodi kada u Njemačkoj ne vraćate kredit

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">U registracione centre u istočnom gradu Petropavlovsk-Kamčatski, ljudi su danas počeli</a> dolaziti nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio djelimičnu vojnu mobilizaciju.
Ruska najava djelimične vojne mobilizacije ove sedmice i eskalacije tenzija izazvali su strah od još jednog izbjegličkog talasa iz Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je prije nekoliko dana djelImičnu mobilizaciju u toj zemlji, koja će obuhvatiti oko 300.000 ljudi starosti između 18 i 50 godina.

Ruska najava djelimične vojne mobilizacije ove sedmice i eskalacije tenzija izazvali su strah

Nakon djelimične vojne mobilizacije ljudi stižu u centre za registraciju

<a href="https://avaz.ba/tag/6011/tornado">Snažan tornado sa jakim pljuskovima</a>&nbsp;i vjetrom u subotu je pogodio centralni Japan, usmrtivši dvije osobe, dok je desetine hiljada domaćinstava ostalo bez struje, javila je novinska agencija Kyodo.

Grad Šizuoka (Shizuoka), jugozapadno od glavnog grada Tokija, posebno je pogođen, gdje je zabilježeno rekordnih 417 milimetara padavina otkako je kiša počela u četvrtak, saopćila je Japanska meteorološka agencija (JMA).
Vjetrovi u središtu tornada Talas dostigli su brzinu od oko 65 kilometara na sat, a najjači vjetrovi su imali brzinu od oko 90 kilometara na sat, navodi se, javlja BBC.
Muškarac u 40-im godinama smrtno je stradao u klizištu, a 29-godišnji muškarac pronađen je mrtav nakon što je njegov automobil upao u rezervoar, izvještava Kyodo.
Oko 120.000 domaćinstava izgubilo je napajanje električnom energijom jer su u klizištu srušena dva strujna stuba.
&nbsp;

Vjetrovi u središtu tornada Talas dostigli su brzinu od oko 65 kilometara na sat

Najjači vjetrovi su imali brzinu od oko 90 kilometara na sat

Snažan tornado pogodio centralni Japan: Poginule najmanje dvije osobe

<a href="https://avaz.ba/tag/30644/eiffelov-toranj">Svjetla na Ajfelovom (Eiffelovom) tornju</a>, jednom od simbola Pariza, glavnog grada Francuske, u petak su ugašena sat ranije kao primjer za uštedu energije kao odgovor na trenutnu energetsku krizu.

Najprepoznatljiviji simbol Pariza - Ajfelov toranj trenutno je osvijetljen do jedan sat ujutro posebnim sistemom rasvjete koji mu daje treperavi zlatni sjaj. Gašenje svjetla u 23:45 sati omogućit će 4-postotno smanjenje potrošnje energije.
Gradska uprava Pariza predložila je da se svjetla potpuno ugase u 23:45 sati, kada odlaze posljednji posjetioci.
Reflektori na vrhu 330 metara visokog tornja učinili su ga svjetionikom na noćnom nebu u Parizu, a 20.000 blještavih sijalica davalo je tornju blistav izgled po pet minuta svakog sata.
Noćna rasvjeta godišnje troši 6,7 gigavati električne energije u satu.
Francuska vlada je apelovala na pojedince, domaćinstva i preduzeća da troše manje energije jer se zemlja suočava s nestašicom struje, gasa i goriva izazvanom ruskim ratom protiv Ukrajine.
Nekoliko gradova rješava problem gašenjem svjetla na javnim zgradama i ulicama kada se ne koriste.

Nekoliko gradova rješava problem gašenjem svjetla na javnim zgradama i ulicama kada se ne koriste

Gradska uprava Pariza predložila je da se svjetla potpuno ugase u 23:45 sati, kada odlaze posljednji posjetioci

Grad ljubavi: Svjetla na Ajfelovom tornju gase se sat vremena ranije

<a href="https://avaz.ba/tag/73307/josep-borrell">Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Žozep Borelj (Josep Borrell)</a> izjavio je da EU&nbsp;mora ozbiljno shvatiti prijetnje Vladimira Putina o korištenju nuklearnog oružja u Ukrajini.
Za BBC je kazao da je rat dostigao "opasan trenutak".

Njegove primjedbe uslijedile su u vrijeme kada je Rusija pokrenula djelimičnu mobilizaciju i prelazi na aneksiju četiri regiona Ukrajine.

Putin se suočio sa neuspjesima na bojnom polju, a njegove snage su potisnute tokom ukrajinske kontraofanzive.
- Svakako je to opasan trenutak jer je ruska vojska gurnuta u ćošak, a Putinova reakcija, prijetnja nuklearnim oružjem, vrlo je loša - rekao je Borelj.
Sedam mjeseci otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, analitičari se slažu da su snage predsjednika Putina isrcpljene, ali on je rekao da se mora postići "diplomatsko rješenje", koje će "očuvati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".

- U suprotnom možemo završiti rat, ali nećemo imati mir i imat ćemo još jedan rat - rekao je on.

U rijetkom obraćanju naciji ranije ove sedmice, Putin je rekao da njegova zemlja ima "razna oružja za uništavanje" i da će "upotrijebiti sva sredstva koja su dostupna", dodajući da "ne blefira".
- Kada ljudi kažu da to nije blef, morate ih shvatiti ozbiljno - rekao je Borelj.
U istom govoru Putin je najavio mobilizaciju 300.000 Rusa koji su odslužili obaveznu vojnu službu, što je izazvalo proteste, a izvještaji stalno potvrđuju o ljudima koji bježe iz zemlje kako bi izbjegli slanje na liniju fronta&nbsp;

Svakako je to opasan trenutak jer je ruska vojska gurnuta u ćošak, izjavio je Borelj

Borelj: Evropska unija mora ozbiljno shvatiti prijetnje Putina o korištenju nuklearnog oružja

<a href="https://avaz.ba/tag/68837/kyriakos-mitsotakis">Premijer Grčke Kirjakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis)</a> obratio se na Generalnoj skupštini UN-a. Tom prilikom on je&nbsp;optužio rukovodstvo Turske za potkopavanje mira i stabilnosti u na Sredozemlju.Poručio je turskom narodu da Grčka nije prijetnja njihovoj zemlji. Turska i Grčka u sukobu su godinama zbog niza pitanja. Samo neka od njih su problem granice, raspodjele energetskih resursa, preleta u Egejskom moru ali i podijeljenog Kipra.

Obje zemlje su saveznice NATO-a.

Micotakis je dodao da tursko vodstvo ima čudnu opsesiju sa njegovom zemljom.
- Prijete da će Turska doći noću, ako tako odluči. To je jezik agresora - dodao je grčki premijer.

- Iz UN-a bih se želio obratiti direktno turskom narodu: Grčka ne predstavlja prijetnju vašoj zemlji. Mi nismo vaši neprijatelji, mi smo komšije - rekao je grčki premijer.
Naime, ove napetosti koje traju godinama nedavno su se rasplamsale, jer se Grčka tokom ovog mjeseca žalila NATO-u&nbsp;i Ujedinjenim narodima zbog, kako ih je nazvala, "zapaljivih" izjava turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recepa Tayyip Erdogana).Osvrćući se na postupanje Grčke prema migrantima koji dolaze s bliskog istoka, Erdoan je ranije optužio ovu državu za "zločine protiv čovječnosti".

Smijenjen Šojguov zamjenik, dužnost preuzima general koji je vodio napad na Mariupolj

Francuski poslanici traže istragu o navodnom ruskom finansiranju stranaka

Protiv referenduma: Protest izbjeglica iz Mariupolja u Odesi

Putin je upravo donio odluku po uzoru na Hitlera

Zemlje Grupe sedam nikad neće priznati lažne referendume Rusije u Ukrajini

Tramp: SAD je sada prosjak

Kadirov: Imamo ogroman broj pripadnika državnih službi koji su vješti s oružjem

Snažna oluja Fiona pogodila Kanadu

Avion promašio pistu i sletio u jezero

Mišel: Evropa treba dopustiti ulazak ruskim građanima koji bježe od mobilizacije

Hrvat na teži način naučio šta se dogodi kada u Njemačkoj ne vraćate kredit

Nakon djelimične vojne mobilizacije ljudi stižu u centre za registraciju

Snažan tornado pogodio centralni Japan: Poginule najmanje dvije osobe

Grad ljubavi: Svjetla na Ajfelovom tornju gase se sat vremena ranije

Borelj: Evropska unija mora ozbiljno shvatiti prijetnje Putina o korištenju nuklearnog oružja

Micotakis: Grčka nije prijetnja Turskoj

Globus

Smijenjen Šojguov zamjenik, dužnost preuzima general koji je vodio napad na Mariupolj

Francuski poslanici traže istragu o navodnom ruskom finansiranju stranaka

Protiv referenduma: Protest izbjeglica iz Mariupolja u Odesi

Putin je upravo donio odluku po uzoru na Hitlera

Zemlje Grupe sedam nikad neće priznati lažne referendume Rusije u Ukrajini

Tramp: SAD je sada prosjak

Kadirov: Imamo ogroman broj pripadnika državnih službi koji su vješti s oružjem

Snažna oluja Fiona pogodila Kanadu

Avion promašio pistu i sletio u jezero

Mišel: Evropa treba dopustiti ulazak ruskim građanima koji bježe od mobilizacije

Hrvat na teži način naučio šta se dogodi kada u Njemačkoj ne vraćate kredit

Nakon djelimične vojne mobilizacije ljudi stižu u centre za registraciju

Snažan tornado pogodio centralni Japan: Poginule najmanje dvije osobe

Grad ljubavi: Svjetla na Ajfelovom tornju gase se sat vremena ranije

Borelj: Evropska unija mora ozbiljno shvatiti prijetnje Putina o korištenju nuklearnog oružja

Micotakis: Grčka nije prijetnja Turskoj