<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kabul&amp;">Eksplozija je odjeknula u petak</a> u blizini džamije u Kabulu, glavnom gradu Afganistana, a policija je potvrdila da ima i žrtava.&nbsp; Na nebu se vidio oblak crnog dima, a pucnji su odjekivali nekoliko minuta nakon eksplozije u diplomatskoj četvrti grada.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Footage : Moments Ago A explosion occurred near Wazir Mohammad Akbar Khan Mosque. The explosion occurred when the worshipers were leaving the mosque after Friday prayers. <a href="https://twitter.com/hashtag/Kabul?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kabul</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Afghanistan?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Afghanistan</a> <a href="https://t.co/60BoxMIiJH">pic.twitter.com/60BoxMIiJH</a>&mdash; Abdulhaq Omeri (@AbdulhaqOmeri) <a href="https://twitter.com/AbdulhaqOmeri/status/1573252203124514822?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kalid Zadran, glasnogovornik šefa policije u Kabulu, potvrdio je da ima žrtava, ali nije mogao dati tačan broj poginulih ili ranjenih.

Portparol ministra unutrašnjih poslova Abdul Nafi Takor rekao je da je eksplozija odjeknula na glavnom putu u blizini džamije.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Powerful explosion reported at Wazir Akbar Khan area in Kabul <a href="https://t.co/zd6oMlqT3r">pic.twitter.com/zd6oMlqT3r</a>&mdash; Insider Paper (@TheInsiderPaper) <a href="https://twitter.com/TheInsiderPaper/status/1573249060777205762?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kazao je da su policijske ekipe na mjestu događaja i da je uviđaj u toku. Džamije su i ranije bile meta napada u Afganistanu.

Još se ne zna tačan broj poginulih ili ranjenih

Eksplozija u blizini džamije u Kabulu: Potvrđeno da ima žrtava

<a href="https://avaz.ba/tag/1712/belgija">Nuklearni reaktor Doel 3, koji je radio proteklih</a> 40 godina, u skladu sa Zakonom o denuklearizaciji koji su usvojile prethodne vlade u Belgiji danas se gasi.
Uprkos energetskoj krizi u Evropi, danas će biti zaustavljen rad nuklearnog reaktora u mjestu Doel, sjeverno od lučkog grada Antverpena (Antwerpena).
Reaktor Doel 3, jedan od četiri reaktora Nuklearne elektrane Doel, gasi se zbog Zakona o izlasku iz nuklearne elektrane pripremljenog u skladu s odlukama prošlih vlada, a isključenje iz električne mreže najavljeno je u 21:15 sati po lokalnom vremenu.
To će biti prvo trajno gašenje nuklearnog reaktora u Belgiji.

Nuklearni reaktor Doel 3 izgrađen je 1978. godine i priključen na mrežu 1982, a ima kapacitet proizvodnje električne energije od 1.006 megavat-sati.

U ispitivanjima izvršenim 2012. godine otkrivene su kapilarne pukotine u sistemu pritiska reaktora Doel 3. Remont reaktora trajao je dvije godine.
Belgija ima ukupno sedam reaktora, od kojih su četiri u Nuklearnoj elektrani Doel, blizu holandske granice, a tri u Nuklearnoj elektrani Tihange, koja je blizu granice s Njemačkom i Luksemburgom.
Električna energija proizvedena u ovim reaktorima zadovoljava oko polovinu potreba Belgije.
Nakon početka rusko-ukrajinskog rata, Belgija je odlučila da za deset godina produži radni period reaktora Doel 4 i Tihange 3, koje je ranije planirala ugasiti 2025. godine.
Pored današnjeg gašenja reaktora Doel 3, Belgija planira zatvoriti i rektor Tihange 2 u februaru 2023. godine.

Aktuelna Vlada je zbog energetske krize počela da radi na produžetku rada ovih reaktora, ali je u pregovorima između operatera reaktora i Vlade utvrđeno da tehnički i pravno nije moguće odgoditi proces gašenja u ovoj fazi.

U Doelu je održan i protest građana protiv zatvaranja reaktora Doel 3, na kojem se okupilo oko 100 ljudi.
- Zašto zatvarate nuklearnu elektranu u energetskoj i klimatskoj krizi - pitanje je koje su demonstranti ispisali na velikom transparentu.
Demonstranti od vlasti traže da odustanu od implementacije spornog zakona o izlasku iz nuklearnih pogona i da produže radni vijek nuklearnih elektrana.
- Danas smo ovdje zbog Doela 3, prvog reaktora u Belgiji koji je potpuno povučen i zatvoren - rekao je demonstrant Emrik (Emrick).
Ukazujući na njihovu podršku nuklearnoj energiji, Emrik je kazao da bi Vlada trebala promijeniti svoj plan postupnog ukidanja nuklearne energije i zadržati reaktor Doel 3 u funkciji.
Demonstrant je naglasio da je Belgiji potreban svaki megavat-sat električne energije koji proizvede na svojoj teritoriji.

Električna energija proizvedena u ovim reaktorima zadovoljava oko polovinu potreba Belgije

Belgija trajno gasi reaktor nuklearne elektrane Doel

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/8282/toyota">Fabriku u Rusiji zatvorila je japanska</a> automobilska kompanija Toyota.Ministarstvo industrije i trgovine Rusije potvrdilo je da je Toyotina fabrika u Sankt Peterburg (Saint Petersburg) zatvorena.

U saopćenju se navodi kako će kompanija nastaviti da ispunjava svoje obaveze prema radnicima fabrike, kao i da će nastaviti postprodajnu podršku za svoja vozila u Rusiji.
Japanska kompanija započela je analizu tržišta na osnovu koje će donijeti odluku o budućnosti poslovanja u Rusiji.
Ruski list “Kommersant“ javlja da se Toyota nije povukla sa ruskog tržišta, već da je odlučila da zatvori fabriku jer je imala poteškoća u nabavci potrebnih dijelova za proizvodnju.

Ruski list “Kommersant“ javlja da se Toyota nije povukla sa ruskog tržišta

U saopćenju se navodi kako će kompanija nastaviti da ispunjava svoje obaveze

Toyota zatvorila fabriku u Rusiji

Nevjerovatno tužan oproštaj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">između djeteta i oca iz Rusije</a> koji je mobilizovan i poslan na ratište u Ukrajini može se vidjeti na videosnimku koji kruži internetom.

Naime, nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da od 21. septembra počinje djelimična mobilizacija ljudi za rat u Ukrajini, krenulo se masovno s tim procesom, ali isto tako svi oni koji su uspjeli, pobjegli su iz zemlje budući da se tamošnje stanovništvo protivi toj odluci.
Tako se u jeku mobilizacije na inernetu pojavio potresan video koji prikazuje emotivan rastanak djeteta i njegovog oca.&nbsp;Dok sa grupom muškaraca odlazi u rat u Ukrajini, otac se pozdravlja sa svojim uplakanim sinom."Tata, zbogom. Molim te, vrati se. Tata!", poručuje mu sin.

Nakon toga, dijete nastavlja neutješno plakati, a njegov otac polako odlazi i gubi se u grupi muškaraca od kojih se, vjerovatno, neki više neće ni vratiti svojoj porodici i domovini.

Daily Mail piše da je riječ o grupi mobilizovanih Rusa iz mjesta Stari Oskol koje se nalazi u pokrajini Belgorod.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je objavio da uvodi djelimičnu mobilizaciju ruskog stanovništva. Ruske će vlasti poslati oko 300.000 ljudi na ratište u Ukrajinu.

"Tata, zbogom. Molim te, vrati se. Tata!", poručuje mu sin

Dok sa grupom muškaraca odlazi u rat u Ukrajini, otac se pozdravlja sa svojim uplakanim sinom

Potresan snimak emotivanog rastanak djeteta i njegovog oca koji je mobilizovan za rat u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Berluskoni&amp;">Silvio Berluskoni (Berlusconi),</a> bivši italijanski premijer koji je s Vladimirom Putinom posjetio Krim pošto ga je Rusija anektirala 2014., misli da su Rusi i bliski saradnici natjerali kremaljskog čelnika na okupaciju Ukrajine.&nbsp;

- Putin se našao u doista teškoj i dramatičnoj situaciji - rekao je u četvrtak navečer u političkoj emisiji javne televizije RAI čelnik Forze Italije (desnica) koji će u nedjelju sudjelovati na parlamentarnim izborima u koaliciji s dvjema strankama krajnje desnice, Italijanskom braćom Giorgije Meloni i Ligom Matea Salvinija. 

Ankete pokazuju da bi te tri stranke trebale pobijediti na izborima.
- Delegacije dviju proruskih republika u Donbasu došlo je u Moskvu, gdje je razgovaralo s predstavnicima radija, novina, televizije, s ljudima i s ministrima iz Putinove stranke i u razgovoru s njim rekli mu: "Zelenski je pojačao napade na naše snage na našoj granici. Sada imamo 16.000 mrtvih. Molimo vas, zaštitite nas, inače ne znamo što će s nama biti" - rekao je.

Putina su zatim, ocijenio je bivši italijanski premijer, "ruski stanovnici, njegova stranka i ministri natjerali da počne tu posebnu operaciju, kako su je u početku nazivali i tokom koje su ruske snage trebale ući u Kijev, smijeniti vladu Zelenskog, postaviti vladu u kojoj će biti dolični ljudi i vratiti se kući za sedam dana".

Izjava je podigla buru i Berluskoni je u četvrtak ocijenio da je ona "izvučena iz konteksta i pojednostavljena", istaknuvši da je rat u Ukrajini "neopravdan" i opetujući podršku NATO-u, EU i Sjedinjenim Državama.

Putin se našao u doista teškoj i dramatičnoj situaciji, rekao je Berluskoni

Berluskoni: Putina su natjerali na rat u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/13804/zima">Prvu dugoročnu prognozu za zimu objavio</a> je meteorološki servis Severe Weather Evrope, gdje su se&nbsp;fokusirali na model ECMWF iz Evrope.
- Ove prognoze daju prosječnu sliku tokom tri meteorološka zimska mjeseca (decembar-januar-februar) i pokazuju opće prevladavajuće vremenske prilike. Čak i da su modeli 100 posto tačni, to ne znači da bi ovakvi vremenski uvjeti trajali tri mjeseca zaredom. Samo sugerira kako bi vremenski obrasci mogli izgledati većinu vremena - napominju iz SWE-a.

ECMWF model se često smatra jednim od najpouzdanijih prognostičkih modela. Ali nijedna dugoročna/sezonska prognoza ne može se nazvati "pouzdanom" budući da gledamo samo trendove i kako bi se vremenski obrasci mogli razvijati tokom dužeg razdoblja, napominje SWE. Prema ovom modelu, u Evropi se očekuju prosječne temperature zraka na zapadu, uz uticaj obližnjeg područja niskog pritiska. Toplije anomalije predviđaju se nad dijelovima srednje Evrope, dižući se prema sjeveroistoku.
Što se tiče prognoze oborine, Evropa bi trebala imati uglavnom prosječnu količinu oborine za zimu, s nekim sušnijim područjima na sjeveroistoku. Više padavina predviđa se nad Sredozemljem.
Što se tiče prognoze snježnih padavina, nad Evropom se bilježe prvenstveno ispodprosječne količine snijega. Fotografija&nbsp;ispod prikazuje prosječnu visinu snijega za februar, koja je posljednji zimski mjesec.&nbsp;

Vidi se da uprkos negativnim anomalijama nad kontinentom još uvijek ima malo snježnog pokrivača. Dakle, čak i ako prognoza predviđa manje snijega, to ne znači da ga neće biti.

Severe Weather Europe je objavio sažetak prognoza za Evropu. Očekuje se da će Evropa imati više temperature od prosjeka u većem dijelu sjevernog i sjeveroistočnog dijela kontinenta te dijelu centralne Evrope. S druge strane, prosječne temperature očekuju se nad zapadnim predjelima.
To sugerira da može biti razdoblja s više hladnih fronti i hladnijim danima na zapadu kontinenta.
U centralnoj i zapadnoj Evropi očekuje se većinom prosječna količina padavina. Više padavina očekuje se nad južnim dijelovima kontinenta. Prognoza snježnih padavina pokazuje manje snježnih padavina nad Evropom, što nije u potpunosti u skladu s prognozama oborina i temperatura, zaključuju meteorolozi SWE-a.

Što se tiče prognoze snježnih padavina, nad Evropom se bilježe prvenstveno ispodprosječne količine snijega

Objavljena prva dugoročna prognoza za zimu: Evo kakvo nas vrijeme očekuje

<a href="https://avaz.ba/tag/3953/mark-zuckerberg">Osnivač Facebooka Mark Zakerberg (Zuckerberg)</a> izgubio je 71 milijardu dolara od početka godine.On je na taj način ispao sa liste najbogatijih ljudi na svetu. List Bloommberg navodi da je Zakerberga najviše koštalo ubjeđenje da je skup virtuelnih svijetova nazvan "Metaverzum" sledeća velika stvar u svijetu tehnologije.
Iako je ova godina bila teška za sve američke gigante, čini se da je najteže pogođena „Meta“, zajedno sa svojim vlasnikom Markom Zakerbergom.

Zakerberg je prije samo dvije godine „vrijedio“ 142 milijarde dolara i bio među elitnom grupom top 10 milijardera na Blumbergovoj (Bloomberg) listi.

Situacija je počela da se mijenja kada je Facebook promijenio ime svoje krovne kompanije u „Meta“.
Meta, koja posjeduje Facebook, Instagram, WhatsApp, Oculus i Messanger, je u posljednjih godinu dana mnogo uložila u „Metaverzum“, ideju o virtuelnoj realnosti koja se još uvijek nije isplatila. U isto vrijeme, pad popularnosti Facebooka doveo je do povlačenja investitora i odliva zarade.
Kompanija se nedavno suočila i sa kritikom stručnjaka, šire javnosti i investitora kada se saznalo da je „Meta“ bila svjesna da Instagram stvara zavisnost i probleme kod mladih ljudi i da po tom pitanju ništa nisu uradili.
Zbog svih tih događaja, nedavni izvještaji o prihodima su sumorni.

Meta je u februaru prvi put zabilježila pad broja korisnika na Facebooku, što je izazvalo historijski pad cijena akcija i smanjilo Zakerbergovo bogatstvo za 31 milijardu dolara. To je jedan od najvećih padova dosad zabilježenih u svijetu tehnoloških giganata.Akcije su dijelom pale i zbog ulaganja u „Metaverzum“, skup digitalnih svijetova za koje se „Meta“ kladi da su budućnost i sljedeća velika stvar u svijetu tehologije.Analitičari za Bloomberg kažu da nije bilo priče o „Metaverzumu“ i virtuelnoj realnosti, Meta bi bila tamo gdje se „Alfabet“ (vlasnik Googla) trenutno nalazi kada su u pitanju prihodi.
Sa 53,9 milijardi dolara, Zakerberg trenutno zauzima 22. mjesto među svjetskim milijarderima, što je najniža pozicija u posljednjih desetak godina.
Skoro kompletno Zakerbergovo bogatstvo je vezano za akcije „Mete“.

Skoro kompletno Zakerbergovo bogatstvo je vezano za akcije „Mete“

Zakerberg izgubio više od 70 milijardi dolara

<a href="https://avaz.ba/tag/48238/alexander-lukashenko">Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko</a> (Alexander Lukašenko) izjavio je da u ovoj zemlji neće biti mobilizacije. On je rekao da pojedine opozicione partije pokušavaju da razviju tezu o tome da je u Bjelorusiji moguća mobilizacija, kao u Rusiji.
- Neće biti mobilizacije. To je laž - rekao je Lukašenko.
Istovremeno, Lukašenko je istakao da će Bjelorusija svakako odgovoriti na moguće prijetnje i pokušaje terorističkih akata.
Podsjećamo, Rusija je 21. septembra objavila djelimičnu mobilizaciju zbog rata u Ukrajini.

Podsjećamo, Rusija je 21. septembra objavila djelimičnu mobilizaciju zbog rata u Ukrajini

Lukašenko: Neće biti mobilizacije u Bjelorusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/9017/gazprom">Ruski Gazprom povećao je proračun za ulaganja</a> u ovoj godini budući da su prihodi od izvoza nadmašili očekivanja i nadoknadili smanjeni obujam isporuka, izjavio je zamjenik izvršnog direktora Famil Sadigov.&nbsp;Investicijski program za ovu godinu povećan je za 222 milijarde rubalja, na 1980 milijardi rubalja (33.38 milijardi dolara), saopćila je ruska kompanija.

Kapitalna potrošnja bit će veća za 319.1 milijardu rubalja i iznosit će 1.750 milijardi rubalja, uglavnom zbog dodatnih sredstava za razvoj centara za proizvodnju plina na poluotoku Jamal i na istoku Rusije.&nbsp;- Novi proračunski plan odražava za 34 posto veće prihode od prodaje plina nego što je predviđeno u prvoj verziji proračuna - rekao je Sadigov jučer na kanalu Telegram.

Manji obujam izvoza plina u potpunosti je neutraliziran rastom izvozne cijene, objasnio je Sadigov. Veći prihodi u prvoj polovini godine 'pokrili' su veće porezne obaveze i važne investicijske projekte, poput plinovoda Snaga Sibira i skladišta na poluotoku Jamal u sjevernom Sibiru, dodao je čelnik Gazproma. Kompanija će također isplatiti 1.200 milijardi rubalja (20 milijardi dolara) dividendi za rezultate u prvoj polovini godine, naveo je Sadigov.

Veći prihodi u prvoj polovini godine 'pokrili' su veće porezne obaveze i važne investicijske projekte

Investicijski program za ovu godinu povećan je za 222 milijarde rubalja

Zamjenik šefa Gazproma: Prihodi od izvoza su veći od očekivanih

<a href="https://avaz.ba/tag/34/bugarska">Bugarska je jučer obilježila</a> 114. godišnjicu proglašenja nezavisnosti, javlja BTA. 

 

Dana 22. septembra 1908. godine, nakon molitve u crkvi Četrdeset svetih mučenika u srednjovjekovnoj prijestonici zemlje Tarnovo (Sjeverna centralna Bugarska), princ Ferdinand I pročitao je manifest kojim je vazalnu Kneževinu Bugarsku proglasio kraljevstvom nezavisnom od Otomanskog carstva.

Proglašenje nezavisnosti zahtijevalo je znatne napore bugarske diplomatije da osigura priznanje od Velike Britanije, Austro-Ugarske, Turske i Rusije.

Na kraju rusko-turskog rata koji se vodio između 1877. i 1878. godine, Sanstefanski preliminarni ugovor od 3. marta 1878. okončao je 482 godine osmanske vladavine nad Bugarskom, ali je nije učinio nezavisnom državom.
Na osnovu Člana VI tog Ugovora Bugarska je postala "autonomna tributarna kneževina". Članom I Berlinskog ugovora od 1. jula 1878. godine, potvrđen je ovaj status, koji je definirao Bugarsku kao "autonomnu i tributarnu kneževinu pod sizerenstvom Njegovog carskog veličanstva sultana".

Bugarska je narednih 30 godina postepeno odbacivala svoju vazalnu zavisnost od Turske, prestala da plaća godišnji porez, sklapala međunarodne ugovore, ratovala sa Srbijom bez sultanove sankcije i proglasila uniju sa Osmanskom autonomnom pokrajinom Istočna Rumelija septembra. 6, 1886. godine.

Proglašenje nezavisnosti ozvaničilo je promijenjenu situaciju na Balkanu i novi status zemlje kao zasebne kraljevine.
Taj čin je izveo Bugarsku iz stoljeća ovisnosti i vazalnog odnosa i vratio je na evropsku mapu nezavisnih država.

Proglašenje nezavisnosti ozvaničilo je promijenjenu situaciju na Balkanu i novi status zemlje kao zasebne kraljevine

Bugarska proslavila 114. godišnjicu nezavisnosti

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Turska&amp;">Tursko borbeno plovilo bez posade</a> "Sancar" po prvi put je predstavljeno javnosti, i to na Afričkom sajmu avijacije i odbrane AAD 2022 koji se održava u Pretoriji, glavnom gradu Južne Afrike, a uskoro bi se moglo naći u upotrebi. "Sancar" je proizveden u saradnji turskih kompanija u sektoru odbrambene industrije, HAVELSAN i Yonca-Onuk.
Na sajmu učestvuju i brojne druge turske kompanije, predstavnice sektora odbrambene industrije Turske, uključujući kompaniju HAVELSAN.

Generalni direktor HAVELSAN-a Mehmet Akif Nakar (Nacar) rekao je za Anadolu Agency da na sajmu učestvuje više od 20 turskih kompanija i da njihova firma učestvuje na sajmu po prvi put u ovoj regiji. Istakao je da HAVELSAN radi na razvoju poslovanja u Africi od 2020. godine.
- Vidimo da možemo poslovati u ovoj regiji, kako u okviru međudržavne saradnje u oblasti odbrane, tako i uz različite modele finansiranja - rekao je Nakar.

<h2>Veliko interesovanje za pomorska vozila</h2>

Istakao je da su na sajmu izložili svoje proizvode u oblasti sistema komandne kontrole, borbenog upravljanja i bespilotnih autonomnih sistema. - Znamo da u Africi postoji veliko interesovanje za pomorska vozila. Nadamo se da će bespilotna autonomna vozila i ovdje naći svoje mjesto na tržištu - pojasnio je Nakar.
Komentarisao je i mogući rok za ulazak autonomnih sistema u inventar.
- Dugo smo provodili testiranja na terenu. Sada su donesene neke odluke. Vrlo brzo, do kraja godine, moći ćemo vidjeti prve proizvode na terenu - kazao je Nakar.

Na sajmu učestvuju brojne turske kompanije u oblasti odbrambene industrije, uključujući kompaniju HAVELSAN

Tursko borbeno plovilo bez posade "Sancar"

"Sancar", tursko borbeno plovilo bez posade uskoro u upotrebi

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> držao je govor na konferenciji Globalnog fonda u Njujorku (New Yorku). Međutim, on se zbunjeno kretao po bini.Fox News objavio je video snimak na kojem je to prikazano.&nbsp;

U jednom trenutku razgovara sa ljudima oko sebe, ali i dalje se ponaša kao da ne zna kuda da krene.
Podsjećamo, ovo nije prvi slučaj da se američki predsjednik ponaša "izgubljeno". Jedna od sličnih situacija dogodila se nakon njegovog govora na Poljoprivrednom i tehničkom univerzitetu u Grinsborou, gdje je na bini pružao ruku kao da želi da se rukuje sa nekim, iako oko njega nije bilo nikoga.&nbsp;&nbsp;

U jednom trenutku razgovara sa ljudima oko sebe, ali i dalje se ponaša kao da ne zna kuda da krene

Bajden se zbunio: Lutao po bini izgubljen

<a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Pokušaj Donalda Trampa (Trump) da</a> spriječi krivičnu istragu o posjedovanju dokumenata uzetih iz Bijele kuće počeo se rasplitati.To su rekli pravni stručnjaci, nakon neuspjeha u sudnici, uključujući sumnje koje su sudije izrazile o tvrdnji bivšeg američkog predsjednika da je deklasifikovao zapise zaplijenjene u njegovoj kući na Floridi.Bivši predsjednik doživio je razočaranja na više frontova ove sedemice dok njegovi advokati pokušavaju usporiti istragu Ministarstva pravosuđa koja je krenula u višoj brzini pretragom njegove rezidencije u Mar-a-Lagu 8. avgusta koju je odobrio sud u kojoj su agenti FBI-a pronašli 11.000 dokumenata uključujući oko 100 označenih kao klasifikovani.
Tročlano vijeće 11. žalbenog suda SAD-a sa sjedištem u Atlanti odlučilo je u srijedu da federalni istražioci mogu odmah nastaviti s ispitivanjem povjerljivih zapisa, poništavajući odluku američke okružne sutkinje sa sjedištem u Floridi, Ailin Kanon da skloni te dokumente dok nezavisni arbitar procijeni treba li koji uskratiti kao povlašteni.
- Kanonina presuda toliko je izvan norme, a 11. okružni okrug je napravio tako dobar posao temeljno razotkrivajući njeno mišljenje - rekao je Džonatan Šaub, bivši advokat u Kancelariji pravnog savjetnika Ministarstva pravosuđa koji sada predaje pravo na Univerzitetu Kentaki, piše <a href="https://news.cgtn.com/news/2022-09-23/Trump-s-path-to-stall-documents-probe-narrows-after-legal-setbacks-1dyK1haBUas/index.html">CGTN</a>.

Tročlano vijeće 11. žalbenog suda SAD-a sa sjedištem u Atlanti odlučilo je u srijedu da federalni istražioci mogu odmah nastaviti s ispitivanjem povjerljivih zapisa

Pokušaj Trampa da spriječi krivičnu istragu počeo se rasplitati

<a href="https://avaz.ba/tag/101649/antony-blinken">Otac državnog sekretara SAD Entonija Blinkena (Antony)</a>, Donald, bivši američki diplomata i investicioni bankar preminuo je u 96 godini, prenosi AP.Blinken je objavio vijest o smrt svog oca, koji je preminuo jučer, u nizu tweetova dok je prisustvovao godišnjoj Generalnoj skupštini UN, navodi američka agencija.
- Moja porodica je izgubila roditelja i dedu, izvor ljubavi i inspiracije, mog oca Donalda Blinkena - napisao je američki državni sekretar.
On je saopćio da je Donald Blinken mirno preminuo u svom domu u Ist Hemptonu na Long Ajlendu.

<blockquote class="twitter-tweet">My family lost a parent and grandparent, a source of love and inspiration — my father Donald Blinken. A member of the U.S. Army Air Corps, a U.S. Ambassador, president of the Mark Rothko Foundation, chair of the State University of New York dad served his city, state and country.— Antony Blinken (@ABlinken) <a href="https://twitter.com/ABlinken/status/1573151379866132480?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Pripadnik Vazdušnog korpusa američke vojske, ambasador SAD, predsjednik upravnog odbora Fondacije Mark Rotko i Državnog univerziteta Njujork, tata je služio svom gradu i državi - rekao je Blinken i dodao da mu je otac bio inspiracija da se opredijeli za državnu službu.

Entoni Blinken je otkazao nekoliko događaja kojima je trebalo da prisustvuje na Generalnoj skupštini UN u četvrtak uveče, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja svog oca, a njegov današnji raspored biće prilagođen porodičnim obavezama, saopćio je zvaničnik Stejt departmenta.
Donald Blinken je bio predsjednik Upravnog odbora Državnog univerziteta u Njujorku od 1978. do 1990. i ambasador SAD u Mađarskoj od 1994. do 1997. godine, za vrijeme Klintonove administracije, navodi AP.

Moja porodica je izgubila roditelja i dedu, izvor ljubavi i inspiracije, mog oca Donalda Blinkena, napisao je američki državni sekretar

Preminuo otac Entoni Blinkena

<a href="https://avaz.ba/tag/1897/zemljotres">Muškarac koji je bio nestao 17 dana nakon zemljotresa</a> u kineskoj jugozapadnoj provinciji Sečuan pronađen je živ, javljaju lokalni mediji, prenosi <a href="https://abcnews.go.com/International/wireStory/man-missing-17-days-sichuan-earthquake-found-alive-90364538">ABC</a>.
28-godišnji zaposlenik hidroelektrane Gan Ju (Yu) ostao je sa svojim kolegom Luo Jongom (Yongom) nakon što je zemljotres magnitude 6,8 pogodio Sečuan 5. septembra. U potresu su poginule 93 osobe, a stotine povrijeđeno.

Gan je pružio prvu pomoć svojim kolegama i pomogao u sprečavanju poplava ispuštajući vodu iz brane, navodi kineski nacionalni radio. I Gan i Luo su zatim ostali u stanici više od jednog dana bez hrane ili mobilnog signala.

Dvojac je pokušao da ode 7. septembra, prešavši više od 12 milja. Ali Gan, koji je kratkovid, izgubio je naočare i teško se snalazio po planinskom terenu, javljaju lokalni mediji.
Par je na kraju odlučio da se raziđe, pri čemu je Luo otišao da nađe pomoć, a Gan je ostao na mestu sa divljim voćem i bambusovim izdanima za prehranu dok je čekao pomoć.
Spasioci su pronašli Lua 8. septembra, ali kada su se vratili na mjesto gdje je ostavio Gana, njega više nije bilo.&nbsp;

Našavši samo odbačenu odjeću i otiske stopala, spasioci su strahovali da je Gan možda podlegao hipotermiji.

Međutim, Gana je otkrio lokalni farmer koji je odlučio da se pridruži lovu u srijedu jer je bio upoznat s planinama. Ni Taigao je nakon dva sata potrage čuo Ganove slabašne plače i ugledao ga kako ranjen leži ispod drveća.
Nije bilo jasno zašto je Gan napustio mjesto čekanja. Prema državnim novinama China Daily, Gan je rekao da je preživio 17-dnevno iskušenje jedući divlje voće i pijući vodu.
Prevezen je u obližnju bolnicu, a ljekari su konstatovali da ima nekoliko prijeloma kostiju.
Snimci državne televizije CCTV pokazuju kako Gan jede užinu, kao i da se ponovo sastaje sa roditeljima iz bolničkog kreveta.

Prevezen je u obližnju bolnicu, a ljekari su konstatovali da ima nekoliko prijeloma kostiju

Muškarac pronađen 17 dana nakon zemljotresa

Okupirana područja na istoku i jugu Ukrajine, Rusija želi da prisvoji lažnim referendumima. To podsjeća na aneksiju Krima 2014. godine, ali postoje razlike, <a href="https://www.dw.com/bs/%C5%A1ta-putin-%C5%BEeli-da-postigne-referendumima-u-ukrajini/a-63199905">piše DW.</a>Prvih takvih najava bilo je na proljeće, a sad, po ubrzanom postupku, Rusija želi da anektira osvojena područja na jugu i istoku Ukrajine. Glasanje o pripajanju tih područja, trebalo bi istovremeno da se održi u oblastima Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, i to tokom više dana, od danas do 27. septembra. U svom govoru u srijedu 21. septembra, ruski predsjednik Vladimir Putin je najavio da će Moskva priznati rezultate.
Kao i za vrijeme aneksije Krima 2014. godine, Rusija nastoji da djeluje nepristrasno. Takozvane "referendume" su najavili lokalni ukrajinski političari koje je imenovala i vojno podržava Moskva. Slično kao i u slučaju Krima prije osam godina, glasanje je pomjereno unaprijed. Najprije se kao mogući datum spominjao 4. novembar. U Ukrajini su zabranjeni regionalni referendumi. Kao i na Krimu, nezavisnih posmatrača neće biti.

Toliko o paralelama. Razlika je još i više. Donjeck i Lugansk su separatističke republike koje su od 2014. godine faktički pod ruskom kontrolom i koje su neposredno prije invazije u februaru priznate od strane Putina kao nezavisne države. Oblasti Herson i Zaporožje su, međutim, gotovo potpuno ili djelimično okupirane od strane Rusije tek na početku invazije. U sve četiri oblasti borbe se vode sve do danas. „Referendum“ je planiran i u oblastima istočno od Harkova, koje su do prije neki dan bile okupirane. To je očigledno spriječila uspešna ukrajinska kontraofanziva.Kako javljaju ruski mediji, na glasanjima će biti regionalnih razlika. U Donjecku i Lugansku na papiru će biti samo jedno pitanje: „da“ ili „ne“ za priključenje Ruskoj Federaciji. U Hersonu i Zaporožju se postavljaju tri pitanja, na koja treba da se odgovori sa jednim „da“ ili „ne“: izlazak iz Ukrajine, osnivanje nezavisne države i priključenje Rusiji. Glasaće se i u Rusiji, gdje je od 2014. godine izbjeglo stotine hiljada Ukrajinaca. Međutim, velika većina, nekoliko miliona, pobjegla je u oblasti Ukrajine koji su pod kontrolom Kijeva.&nbsp;Elektronsko glasanje nije predviđeno. U oblasti Zaporožje bi, između ostalog, mobilni timovi s policijskom pratnjom trebalo da obilaze kuće, najavio je u intervjuu za rusku televiziju „Rusija 24“ načelnik vojno-civilne administracije Zaporoške oblasti Jevgenij Balicki.Ruski ciljevi s „referendumima“Nakon što se priključenje formalizuje, borci iz Donjecka i Luganska biće uključeni u rusku vojsku. Plan Moskve za Herson i Zaporožje je drugačiji: tamo će se regrutovati dobrovoljci. Priključenje novih oblasti Rusiji bi dalo mogućnost da upotrijebi „sve svoje snage za samoodbranu“, napisao je na svom kanalu na Telegramu bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev. Mnogi posmatrači to su protumačili kao prijetnju nuklearnim oružjem. Međutim, tokom ljeta je došlo do ukrajinskog napada na ruskim vojni aerodrom na anektiranom Krimu, ali nakon toga nije uslijedila momentalna reakcija Rusije.Ruski politikolog Dmitrij Oreškin u razgovoru za DW kaže da se odustalo od prvobitnog ruskog plana o naizgled urednom glasanju. To glasanje „za vrijeme rata, kada je skoro polovina stanovništva izbjegla“, ne može biti shvaćeno ozbiljno.Anketa iz 2019: U Donbasu nema većine za priključenje RusijiO trenutnom raspoloženju u ukrajinskim oblastima okupiranim od strane Rusija nema pouzdanih informacija. U anketi koju je 2019. godine naručio Berlinski centar za istočnoevropske i međunarodne studije (ZOiS), manje od polovine stanovnika separatističkih oblasti Donjeck i Lugansk izjasnilo se za pripajanje Rusiji, ukupno oko 45 odsto. Pritom su mnogi od njih podržali autonomni status – oko 27 odsto, dok se 54 odsto ispitanih izjasnilo za povratak tih oblasti u Ukrajinu.

Nakon što se priključenje formalizuje, borci iz Donjecka i Luganska biće uključeni u rusku vojsku. Plan Moskve za Herson i Zaporožje je drugačiji: tamo će se regrutovati dobrovoljci. Priključenje novih oblasti Rusiji bi dalo mogućnost da upotrijebi "sve svoje snage za samoodbranu", napisao je na svom kanalu na Telegramu bivši ruski predsjednik Dmitri Medvedjev. Mnogi posmatrači to su protumačili kao prijetnju nuklearnim oružjem. Međutim, tokom ljeta je došlo do ukrajinskog napada na ruskim vojni aerodrom na anektiranom Krimu, ali nakon toga nije uslijedila momentalna reakcija Rusije. Ruski politikolog Dmitrij Oreškin u razgovoru za DW kaže da se odustalo od prvobitnog ruskog plana o naizgled urednom glasanju. To glasanje "za vrijeme rata, kada je skoro polovina stanovništva izbjegla", ne može biti shvaćeno ozbiljno.O trenutnom raspoloženju u ukrajinskim oblastima okupiranim od strane Rusija nema pouzdanih informacija. U anketi koju je 2019. godine naručio Berlinski centar za istočnoevropske i međunarodne studije (ZOiS), manje od polovine stanovnika separatističkih oblasti Donjeck i Lugansk izjasnilo se za pripajanje Rusiji, ukupno oko 45 posto. Pritom su mnogi od njih podržali autonomni status – oko 27 posto, dok se 54 posto ispitanih izjasnilo za povratak tih oblasti u Ukrajinu.

U svom govoru u srijedu 21. septembra, ruski predsjednik Vladimir Putin je najavio da će Moskva priznati rezultate

Na ulicama Luganska volonteri dijele materijal na kojem piše "Rusija je budućnost, učestvujte na referendumu"

Eksplozija u blizini džamije u Kabulu: Potvrđeno da ima žrtava

Belgija trajno gasi reaktor nuklearne elektrane Doel

Toyota zatvorila fabriku u Rusiji

Potresan snimak emotivanog rastanak djeteta i njegovog oca koji je mobilizovan za rat u Ukrajini

Berluskoni: Putina su natjerali na rat u Ukrajini

Objavljena prva dugoročna prognoza za zimu: Evo kakvo nas vrijeme očekuje

Zakerberg izgubio više od 70 milijardi dolara

Lukašenko: Neće biti mobilizacije u Bjelorusiji

Zamjenik šefa Gazproma: Prihodi od izvoza su veći od očekivanih

Bugarska proslavila 114. godišnjicu nezavisnosti

"Sancar", tursko borbeno plovilo bez posade uskoro u upotrebi

Bajden se zbunio: Lutao po bini izgubljen

Pokušaj Trampa da spriječi krivičnu istragu počeo se rasplitati

Preminuo otac Entoni Blinkena

Muškarac pronađen 17 dana nakon zemljotresa

Šta Putin želi da postigne "referendumima" u Ukrajini?

Globus

Eksplozija u blizini džamije u Kabulu: Potvrđeno da ima žrtava

Belgija trajno gasi reaktor nuklearne elektrane Doel

Toyota zatvorila fabriku u Rusiji

Potresan snimak emotivanog rastanak djeteta i njegovog oca koji je mobilizovan za rat u Ukrajini

Berluskoni: Putina su natjerali na rat u Ukrajini

Objavljena prva dugoročna prognoza za zimu: Evo kakvo nas vrijeme očekuje

Zakerberg izgubio više od 70 milijardi dolara

Lukašenko: Neće biti mobilizacije u Bjelorusiji

Zamjenik šefa Gazproma: Prihodi od izvoza su veći od očekivanih

Bugarska proslavila 114. godišnjicu nezavisnosti

"Sancar", tursko borbeno plovilo bez posade uskoro u upotrebi

Bajden se zbunio: Lutao po bini izgubljen

Pokušaj Trampa da spriječi krivičnu istragu počeo se rasplitati

Preminuo otac Entoni Blinkena

Muškarac pronađen 17 dana nakon zemljotresa

Šta Putin želi da postigne "referendumima" u Ukrajini?