<a href="https://avaz.ba/tag/5982/vakcine">Besplatne vakcine protiv koronavirusa</a>, Evropska unija ponudila je Kini. Tu informaciju potvrdilo je izvršno tijelo EU,&nbsp;u trenutku kad je u Kini došlo do porasta broja zaraženih nakon što je Peking ublažio svoju politiku "nula covid-slučajeva".Kina nije još odgovorila hoće li prihvatiti ponudu, rekao je novinarima glasnogovornik Evropske komisije na redovnom brifingu.&nbsp;Nije precizirao količinu vakcina koju nude EU ili proizvođači.

- S obzirom na situaciju s koronavirusom u Kini, povjerenica za zdravstvo Stela Kiriakides (Stella Kyriakides) obratila se svojim kineskim kolegama da ponudi evropsku solidarnost i podršku. To uključuje javnozdravstvenu ekspertizu, kao i donacije EU vakcina prilagođene varijantama virusa - rekao je evropski portparol.Kad je upitana hoće li prihvatiti ponudu EU, portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning izbjegla je direktan odgovor rekavši Reutersu da kineska stopa vakcinacije i kapacitet liječenja nastavljaju rasti i da su njihove zalihe adekvatne.
Rekla je da je Kina otvorena prema jačanju solidarnosti i saradnje s međunarodnom zajednicom kako bi se bolje nosila sa svojim pandemijskim izazovima, iako je zemlja u mogućnosti vakcinisati svakoga ko to želi.

Kina je za svoju populaciju do sada inzistirala na korištenju samo kineskih vakcina, koja se ne temelje na zapadnjačkoj mRNA tehnologiji. Prošli mjesec je Njemačka poslala 11.500 doza BioNTechovog vakcina njemačkim firmama, ambasadama i konzulatima u Kini kako bi se njime vakcinisali njemački državljani.

Izvor upoznat sa situacijom rekao je svojevremeno da se vode pregovori s vladama Evropske unije o tome da se vakcine dostave i građanima drugih nacija.&nbsp;Zdravstveni stručnjaci Evropske unije trebali su se danas sastati da rasprave o situaciji s koronom u zemljama članicama uoči još jednog okupljanja gdje će predstavnici vlada Unije razmatrati zajednički pristup Unije prema putnicima iz Kine.

Izvor upoznat sa situacijom rekao je svojevremeno da se vode pregovori s vladama Evropske unije o tome da se vakcine dostave i građanima drugih nacija

Evropska unija ponudila Kini besplatne vakcine: Još nisu odlučili prihvatiti ponudu

<a href="https://avaz.ba/tag/8493/nafta">Na međunarodnim tržištima cijene nafte</a> pale su danas ispod 85 dolara (oko 170 KM). Razlog toga je jer su&nbsp;trgovce zabrinuli nagovještaji slabe kineske potražnje i sumorne prognoze za svjetska ekonomija u novoj godini.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,13 dolara (oko 2,26 KM) nego na zatvaranju trgovine zadnjeg radnog dana prošle godine i iznosila je 84,78 dolara (oko 169 KM). Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,01 dolar (oko 2 KM) nižoj cijeni, od 79,25 dolara (oko 158,50 KM). Tržišta su jučer bila zatvorena zbog novogodišnjih praznika.

Pred kraj 2022. godine trgovci su pomno pratili najave ublažavanja strogih mjera suzbijanja koronavirusa u Kini koje su kočile potražnju. Peking je konačno popustio pod pritiskom građana i ublažio ograničenja koja su bila na snazi još od 2020. godine, ali zaraza se nakon toga razmahala. U takvim je uslovima pažnju privukla odluka kineske vlade o povećanju izvoznih kvota za derivate na početku ciklusa u 2023. godini, što je pripisano procjeni o slaboj domaćoj potražnji u uvjetima širenja koronavirusa. Tržišta je zabrinuo i podatak o padu aktivnosti u kineskoj industriji u decembru zbog poremećaja u radu fabrika.Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva dodala je sumornom raspoloženju još tamniju notu upozorenjem da će nova godina biti teža za svjetsku ekonomiju od prošle zbog istovremenog usporavanja aktivnosti u SAD-u, Kini i Evropi.

Izgledi za svjetsku ekonomiju igrat će u novoj godini "puno važniju ulogu" u kretanjima cijena nafte nego proizvodna politika Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika, napisali su u bilješci analitičari njemačkog Commerzbanka.

Naznake oporavka aktivnosti "u ključnim ekonomskim područjima" ponovno će podići cijene nafte na londonskom tržištu prema 100 dolara (oko 200 KM), potencijalno od drugog tromjesečja nadalje, procjenjuju u njemačkoj banci.&nbsp;OPEC je odvojeno saopćio da je barel korpe nafte njegovih članica prošli petak pojeftinio 90 centi, na 81,29 dolara (oko 162 KM).

Tržišta su jučer bila zatvorena zbog novogodišnjih praznika

Cijene nafte na međunarodnim tržištima pale

<a href="https://avaz.ba/tag/30/recep-tayyip-erdogan">Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan)</a> razgovarat će telefonski sutra sa svojim ruskim i ukrajinskim kolegama Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim (Zelensky), rekao je danas glasnogovornik Ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin, prenosi Anadolu Agency (AA).

Gostujući na televiziji, Kalin je rekao da Turska nastavlja svoju "intenzivnu diplomatiju" s Rusijom i Ukrajinom u jeku tekućeg rata između dviju strana.
- Zaista, naši resorni ministri, ministri vanjskih poslova i odbrane i druge kolege vode razgovore sa svojim kolegama s obje strane - dodao je Kalin.
On je također rekao da je Turska jedina zemlja koja je "smisleno" dovela Rusiju i Ukrajinu za pregovarački sto.
&nbsp;- Turska je jedina zemlja koja bi to mogla učiniti u ovom kapacitetu - rekao je Kalin.
Turska, koja je dobila međunarodne pohvale za svoju jedinstvenu posredničku ulogu između Ukrajine i Rusije, više puta je pozivala Kijev i Moskvu da okončaju rat pregovorima.

Kalin je također rekao da je Turska jedina zemlja koja je "smisleno" dovela Rusiju i Ukrajinu za pregovarački sto

Erdoan: Turska nastavlja intenzivnu diplomatiju u jeku ukrajinskog rata

Erdoan će sutra telefonski razgovarati sa Putinom i Zelenskim

<a href="https://avaz.ba/tag/43913/aviokompanije">Aviokompanije Etihad i Emirates nalaze se na</a> samom vrhu globalne skale najsigurnijih zračnih prijevoznika u 2022. godini.To pokazuje i analiza agencije za zračne nesreće sa sjedištem u Hamburgu JACDEC.

Vodeći njemački zračni prijevoznik Lufthansa zauzeo je 14. mjesto po sigurnosti na globalnoj skali 25 najvećih kompanija, prema izvještaju objavljenom u časopisu za zrakoplovstvo Aero International.&nbsp;

Međunarodni zračni saobraćaj bio je u 2022. uglavnom siguran, nakon zastoja zbog pandemije koronavirusa, navodi se u izvještaju.

Analitičari ipak upozoravaju da je novi izvor neizvjesnosti ruski rat protiv Ukrajine. Ruski zračni prijevoznik Aeroflot znatno je lošije ocijenjen na novoj skali, zauzevši 25. mjesto, zbog nezakonitog uvrštenja u ruski registar aviona unajmljenih na Zapadu.&nbsp;Dodatni je problem prekid isporuke Rusiji rezervnih dijelova za avione zbog sankcija. Najteža avionska nesreća u prošloj godini bila je prema ocjeni stručnjaka pad Boeinga 737-800 China Eastern Airlinesa 21. marta, u kojem su poginuli svi putnici i članovi posade. Ukupno su život izgubile 132 osobe.

JACDEC je prošle godine u svijetu zabilježio ukupno 19 avionskih nesreća u kojima nije bilo preživjelih, s ukupno poginule 233 osobe, odnosno 60 više nego u 2021. godini, kada je međutim, kako se napominje, i broj letova bio znatno manji.Poređenja radi, u zadnjih 10 godina prosječno su u avionskim nesrećama stradale 372 osobe. JACDEC-ov indeks rizika temelji se na podacima o nesrećama svakog pojedinog zračnog prijevoznika u posljednjih 30 godina, specifičnom okruženju zemlje u kojoj posluje i specifičnim faktorima rizika.Iako je teoretski moguće postići vrijednost indeksa od 100 bodova, čak ni najboljim avionskim kompanijama to ne polazi za rukom. Ocjena kompanije također uzima u obzir prijeđene kilometre, pa bolje na skali sigurnosti kotira zračni prijevoznik koji više kilometara prijeđe bez nesreće.

Međunarodni zračni saobraćaj bio je u 2022. uglavnom siguran, nakon zastoja zbog pandemije koronavirusa, navodi se u izvještaju

Ovo su najsigurnije aviokompanije u 2022. godini

<a href="https://avaz.ba/tag/394/policija">Policija je uhapsila 29-godišnju</a> majku bebe, koja odbija da prizna da je bacila dijete u ledene vode rijeke u novogodišnjoj noći.&nbsp;Žena je, navodno, 31. decembra uzela taksi iz mjesta Stavros Imatijas, sa bebom u naručju i uputili se ka mjestu gdje ga je bacila u vodu. Potom je otišla u Aleksandriju i odsjela u hotelu, gdje je provela novogodišnju noć. Čim je svanulo, vratila se u kuću u kojoj je živjela sa bebom, bakom i djedom.
Kada se vratila kući bez kćerke porodica je alarmirala policiju koja je odmah pokrenula istragu kako bi se utvrdilo šta se tačno dogodilo .

<blockquote class="twitter-tweet">Αυτή είναι η 29χρονη που έριξε το μωράκι της στο ποτάμι στη Βέροια - <a href="https://t.co/Bojp1lNf82">https://t.co/Bojp1lNf82</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/news?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#news</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/ioannina?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#ioannina</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/giannena?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#giannena</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/epirus?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#epirus</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/gianniotika?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#gianniotika</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/greece?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#greece</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/grnews?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#grnews</a> <a href="https://t.co/yo4MCsRaxY">pic.twitter.com/yo4MCsRaxY</a>— gianniotika.gr (@gianniotika) <a href="https://twitter.com/gianniotika/status/1609993104785899523?ref_src=twsrc%5Etfw">January 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Policija je ispitala majku koja je policajcima prvo nagovijestila da je bebu ostavila u napuštenoj kući u Veriji. Međutim, vlasti tamo nisu mogle da pronađu nikakve tragove.

Policija je izvršila pritisak na majku i ona je na kraju odbacila svoje tvrdnje, rekavši da je bacila bebu u branu Aliakmonas kasno u novogodišnjoj noći.
Nakon pretresa u okolini, policija je locirala bebu i izvukla tijelo iz rijeke. Tijelo je prenijeto u bolnicu Verija, gdje su ljekari mogli samo da potvrde smrt djeteta.
Kako prenosi lokalni medij veriotis.gr, ljekari koji su pregledali tijelo ustanovili su da ima ujede životinja. Zatražena je obdukcija kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti.

<blockquote class="twitter-tweet">Αυτή είναι η 29χρονη ανύπαντρη μητέρα που πέταξε το 11 μηνών παιδί της σε ποταμό - Σε αντίθεση με αυτά που είπε η αστυνομία, η ίδια αρνήθηκε στον Εισαγγελέα ότι ήταν αυτή που το σκότωσε - Κατηγορείται για ανθρωποκτονία από πρόθεση (ΦΩΤΟ-ΒΙΝΤΕΟ)<a href="https://t.co/ZK9EHvK3Nb">https://t.co/ZK9EHvK3Nb</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/%CE%91%CE%BB%CE%B9%CE%B1%CE%BA%CE%BC%CE%BF%CE%BD%CE%B1?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Αλιακμονα</a> <a href="https://t.co/T9ThsCx0f8">pic.twitter.com/T9ThsCx0f8</a>— eviazoom.gr (@eviazoom) <a href="https://twitter.com/eviazoom/status/1610143341429260290?ref_src=twsrc%5Etfw">January 3, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Otac djeteta rekao je za protothema.gr da je uprkos naporima koje je ulagao da prizna dijete nakon njegovog rođenja, uvijek nailazio na zid njene porodice, ali se brinuo o njemu i posjećivao ga vrlo često. Izjavio je da je šokiran zbog ubistva i ne može da vjeruje kako je 29-godišnja djevojka donijela ovu odluku.

- Od dana kada se rodila borio sam se za ovu bebu i želio sam da je priznam. Često sam je viđao, uvijek je bila u čistoj odjeći i izgledala je dobro, nikad nisam mogao da zamislim da će ovo da se desi. Da je postojao znak, uradio bih drugačije - kaže on.
Nezvanični rezultati obdukcije navodno pokazuju da je beba preminula od gušenja, a majka nastavlja da negira zločin, pokušavajući da se opravda riječima da dijete nije bacila u rijeku, već da joj je ispalo iz ruku.
- Nisam ubila svoje dijete, ne znam šta se dogodilo - rekla je na saslušanju i dodala da joj je dijete palo u vodu i da nije mogla da skoči da je izvuče.
Sljedećeg dana bebi bi bio rođendan i djevojčica bi napunila godinu.

Kako prenosi lokalni medij veriotis.gr, ljekari koji su pregledali tijelo ustanovili su da ima ujede životinja

Policija uhapsila 29-godišnju majku bebe

U novogodišnjoj noći bacila dijete u rijeku, pa otišla slaviti

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Poznata 101. zračno-desantna</a>&nbsp;divizija američke kopnene vojske već se mjesecima nalazi u Rumuniji, blizu granice s Ukrajinom, i redovno provodi vježbe i manevre u saradnji s rumunskim oružanim snagama u sklopu operacije odvraćanja na istočnoj granici NATO-a.

Riječ je o vojnoj brigadii koja se proslavila u Drugom svjetskom ratu zbog svoje uloge u Danu D, operaciji Market Garden, oslobađanju Nizozemske te herojskoj obrani grada Bastogne u Belgiji tokom posljednje velike protivofenzive Wehrmachta kada se našla u potpunom okruženju neprijateljskih snaga.

<h2>Nekoliko kilometara udaljene od granice</h2>

Brigadu je proslavila i američka televizijska serija "Združena braća" (Band of Brothers) koju je producirao Steven Spielberg.

Tokom rata u Vijetnamu brigada je reorganizirana iz padobranske u helikoptersko-desantnu diviziju, no zadržala je ugled visoko pokretljive elitne brigade čiji su vojnici iznimno kvalitetno obučeni za niz misija. Takozvani "Vrišteći orlovi" (Screaming Eagles) učestvovali su i u Zaljevskom ratu, ratu u Afganistanu te u Iraku.
Posljednji se put divizija nalazila u Evropi prije više od dva desetljeća, 2000. godine, kada je njena 3. pješadijska brigada učestvovala u mirovnoj misiji na Kosovu.
Kako izvještava New York Times, vojnici 101. divizije izvode vojne vježbe sa svojim rumunskim kolegama na lokacijama koje su samo nekoliko kilometara udaljene od granice s Ukrajinom, sedam minuta leta krstarećih raketa daleko od ruskih arsenala projektila na Krimu.

Vježbe uključuju artiljerijsku paljbu, izvođenje helikopterskih desanta i izradu utvrđenih pozicija - kopanje rovova poput onih koji se upravo nalaze na prvim linijama rata u Ukrajini, na ratištu blizu Hersona.&nbsp;Misija 101. zračno-desantne divizije, prema navodima NYT-a, predstavlja novi model operacija američke vojske, koja je provela protekla desetljeća suzbijajući pobunjenike i islamističke skupine u Afganistanu i Iraku.

Nova zadaća Oružanih snaga SAD-a je odvraćanje, čime se vraćaju svojoj ulozi iz vremena hladnog rata - demonstracija sposobnosti vođenja velikih združenih operacija na kopnu, moru i u zraku u sukobu s protivnikom koji raspolaže usporedivim vojnim i tehnološkim kapacitetima.
- Ovo je regionalni sukob, ali ima globalne implikacije - rekao je vrhovni zapovjednik američke kopnene vojske general James McConville sredinom prošlog mjeseca kada je posjetio bazu "Mihail Kogălniceanu".

Misija je 101. divizije u Rumuniji da posluži kao upozorenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne razmišlja o mogućoj eskalaciji sukoba preko granice zemalja NATO-a, u sklopu obećanja predsjednika Joea Bidena da će braniti "svaki inč" NATO-ova teritorija.

Osim primarne svrhe odvraćanja napada, zajedničke vojne vježbe pripremaju saveznike na istoku Evrope da drže svoje odbrambene pozicije u slučaju napada.
Za neke vojne analitičare, kao i pojedine članove Kongresa, ruska invazija na Ukrajinu dokaz je da SAD nije dovoljno radio na odvraćanju napada.
Vojni stratezi podržavaju ovu strategiju i ističu kako 101. divizija u Rumuniji izvodi i vježbe odbrane obala Crnog mora, a ta vještina će im dobro doći u slučaju kineskog pokušaja amfibijskog desanta na Tajvan.

Takozvani "Vrišteći orlovi" učestvovali su i u Zaljevskom ratu, ratu u Afganistanu te u Iraku

Riječ je o vojnoj brigadii koja se proslavila u Drugom svjetskom ratu

Upozorenje Vladimiru Putinu: Slavna američka vojna brigada već na granici s Ukrajinom

Doktorica iz Vajnhajma (Weinheima) pored Manhajma (Mannheima) <a href="https://avaz.ba/tag/3999/zatvor">osuđena je na dvije godine i devet mjeseci zatvora</a> zato što je tokom pandemije koronavirusa neutemeljeno izdala više od 4.000 potvrda za oslobađanje obaveze nošenja zaštitne maske.&nbsp;- Tu se ne radi o medicinskoj usluzi, nego o čistoj prodaji - stoji u obrazloženju presude suda u Vajnhajmu pored Manhajma.

Naime, ona je također dužna vratiti 28.000 eura (oko 56.000 KM), koliko je zaradila na izdavanju ljekarskih potvrda za oslobađanje obaveze nošenja zaštitne maske tokom pandemije koronavirusa.&nbsp;

U obrazloženju presude navodi se da je ona potvrde izdavala osobama širom zemlje bez prethodnog ljekarskog pregleda ili uvida u historiju bolesti.

Isto tako, za te osobe nisu bili, kako to zakon propisuje, otvarani dosjei pacijenata.
U pandemiji koronavirusa nošenje zaštitnih maski moglo se izbjeći pomoću potvrda koje su oslobađale nošenja maski iz zdravstvenih razloga, kao kod hroničnih bolesti disajnih puteva.&nbsp;Državno tužilaštvo tražilo je tri i po godine zatvora, a odbrana doktorice, koja je presudu primila bez vidne reakcije, govorila je o "terorističkom procesu" i "totalitarnom korona-režimu".

Tokom suđenja pred zgradom suda bili su održavani i prosvjedi protivnika mjera koje je vlada tokom pandemije uvela u borbi protiv širenja koronavirusa.

Osuđena doktorica, kojoj je izrečena i trogodišnja zabrana obavljanja ljekarske djelatnosti, tokom pandemije upala je u oči zbog čestog pojavljivanja na prosvjedima protiv vladinih mjera tvrdeći da je nošenje maski štetno.&nbsp;Zaposlenica u njenoj ordinaciji je zbog izdavanja potvrda osuđena na novčanu kaznu od 2.700 eura (oko 5.400 KM).

Tu se ne radi o medicinskoj usluzi, nego o čistoj prodaji, stoji u obrazloženju presude suda u Vajnhajmu pored Manhajma

Njemačka doktorica izdavala lažne potvrde u vrijeme korone: Sada ide u zatvor

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Patriotska grupa koja predstavlja udovice ruskih vojnika</a> pozvala je ruskog predsjednika Vladimira Putina da "naredi veliku mobilizaciju miliona muškaraca kako bi se osigurala pobjeda u Ukrajini", prenosi Sky News.Udovice ruskih vojnika su od Putina tražile i da zatvori granice da se osigura pobjeda u susjednoj zemlji.- Tražimo od našeg predsjednika Vladimira Putina da provede mobilizaciju velikih razmjera. Tražimo od našeg predsjednika, našeg vrhovnog komandanta, da zabrani odlazak vojno sposobnih muškaraca iz Rusije.&nbsp;Imamo moralno pravo na to: naši su muževi umrli štiteći ove ljude, ali ko će zaštititi nas ako oni pobjegnu - poručile su udovice ruskih vojnika na Telegramu.Podsjetim, Putin je u septembru prošle godine naredio djelimičnu mobilizaciju u Rusiji, prvoj mobilizaciji u toj zemlji još od Drugog svjetskog rata.

Imamo moralno pravo na to: naši su muževi umrli štiteći ove ljude, ali ko će zaštititi nas ako oni pobjegnu, poručila je grupa ruskih udovica

Putin: U septembru proglasio djelimičnu mobilizaciju

Udovice ruskih vojnika od Putina traže da objavi mobilizaciju većih razmjera

<a href="https://avaz.ba/tag/569/poljska">Njemačka je odbacila najnoviji</a> poziv poljske nacionalističke vlade za golemim reparacijama za Drugi svjetski rat odgovorivši na diplomatsku notu da je to pitanje zatvoreno, saopćilo je danas ministarstvo vanjskih poslova u Varšavi.

Poljska svoje gubitke u Drugom svjetskom ratu procjenjuje na 1.40 biliona dolara te zahtijeva odštetu od Njemačke, no Berlin je više puta odgovorio da su sva financijska potraživanja povezana s ratom namirena. 

- Po njemačkoj vladi, pitanje reparacija i odštete za ratne gubitke ostaje zatvoreno te ona ne namjerava ući u pregovore o tom pitanju - saopćilo je poljsko ministarstvo vanjskih poslova.
- Vlada Republike Poljske nastavit će svoje napore za podmirenjem dugova proizašlih iz njemačke agresije i okupacije od 1939. do 1945. godine - stoji u saopćenju.
Tokom rata je ubijeno oko šest miliona Poljaka, uključujući tri miliona poljskih Židova, a Varšava je nakon pobune 1944. sravnjena sa zemljom, pri čemu je poginulo oko 200.000 ljudi. Godine 1953. tadašnja komunistička vlast Poljske pod pritiskom Sovjetskog Saveza odustala je od svih zahtjeva za ratnom odštetom jer je Moskva Istočnu Njemačku, također sovjetski satelit, željela osloboditi bilo kakvih obveza.

Vladajuća poljska nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) smatra da je taj dogovor nevažeći jer Poljska nije mogla ispregovarati pravednu naknadu. PiS je oživio zahtjeve za kompenzacijom nakon preuzimanja vlasti 2015. godine, promičući poljsku ratnu žrtvu.

Borbeni stav prema Njemačkoj, kojim se PiS često koristi da mobilizira svoje birače, ugrozio je odnose Varšave i Berlina.
Jaroslaw Kaczynski, čelnik PiS-a, u razgovoru za njemački Bild 2020. rekao je kako bi Poljska trebala tražiti reparacije i od Moskve, koja je 1939., kao Sovjetski Savez, s Berlinom dogovorila podjelu Poljske u sklopu sporazuma Molotov-Ribbentrop, što je 1993. otkrio bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin.
Kaczynski je u tom razgovoru rekao kako bi Rusija trebala platiti odštetu, no da je ona neusporediva s Njemačkom, koja je demokratska i u njoj "vrijede zakon i moral", što se ne može reći za autokratsku Rusiju.
- Ne mislim da će naša generacija ikada vidjeti da se Moskva suočava sa svojom odgovornošću - kazao je tada.&nbsp;

Poljska svoje gubitke u Drugom svjetskom ratu procjenjuje na 1.40 biliona dolara

Razrušena Poljska u Drugom svjetskom ratu

Poljska od Njemačke traži odštetu za Drugi svjetski rat: Za Berlin je to pitanje zatvoreno

Bivši izraelski premijer Jair Lapid (Yair) kritikovao je današnju posjetu ministra nacionalne sigurnosti te zemlje Itamara Ben-Gvira kompleksu džamije Al-Aksa u istočnom Al-Qudsu (Jerusalemu), prenosi Anadolu Agency (AA).

- Da bi se omogućilo Ben-Gviru da uživa 13 minuta na Brdu hrama (kompleks džamije Al-Aksa), Izrael je doveden u svađu s polovinom svijeta - rekao je Lapid, koji je sada lider opozicije.

Bivši premijer nazvao je Ben-Gvirovu posjetu Al-Aksi "neodgovornom na nacionalnom nivou i samo naglašava slabost (premijera Benjamina) Netanijahua pred njegovim ministrima".

Iako su izraelski mediji sinoć objavili da je ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir odgodio kontroverznu posjetu kompleksu džamije Al-Aksa, on je jutros u pratnji policije ipak to uradio. Krajnji desničar Ben-Gvir, koji je u ranim jutarnjim satima ušao u Aksu pod zaštitom izraelske policije, prvi je izraelski ministar na dužnosti koji je ušao u ovu džamiju nakon pet godina.
Izraelski političar je ovaj potez, kojim je prekršen status quo džamije Al-Aksa, izveo 10. dana mjeseca "tevet" (Asara BeTevet) po hebrejskom kalendaru.
Palestinska strana je osudila je Ben-Gvirov upad u Al-Aksu nazvavši taj čin "napadom na Al-Aksu" te proglasila izraelskog premijera Benjamina Netanijahua odgovornim za napetost.

<h2>Krajne desničarski stavovi o Palestincima</h2>

Ben-Gvir ima krajnje desničarske stavove o Palestincima i poziva na njihovo raseljavanje. U više navrata se pridružio izraelskim doseljenicima u napadu na kompleks džamije Al-Aksa.

Al-Aksa predstavlja treće najsvetije mjesto za muslimane, dok Jevreji to područje nazivaju "Brdo hrama", tvrdeći da su se u davna vremena na tom lokalitetu nalazila dva jevrejska hrama.
Izrael od 2003. godine dozvoljava izraelskim doseljenicima ulazak u kompleks skoro svakodnevno, osim petkom i subotom.
Izrael je tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine okupirao Istočni Al-Quds, gdje se nalazi i Al-Aksa, a 1980. godine je anektirao čitav grad, što međunarodna zajednica nikada nije priznala.

Krajnji desničar Ben-Gvir, koji je u ranim jutarnjim satima ušao u Aksu pod zaštitom izraelske policije, prvi je izraelski ministar na dužnosti koji je ušao u ovu džamiju nakon pet godina

Lapid: U svađi s pola svijeta zbog Ben-Gvirovog hira

Lapid osudio posjetu izraelskog šefa diplomatije Al Aksi: To dovodi Izrael u svađu s pola svijeta

<a href="https://avaz.ba/tag/3986/norveska">Norveška je potvrdila prvo mjesto u svijetu po prodaji</a> električnih automobila u 2022. godini i vlada ih se sada sprema oporezivati, prebacujući fokus na elektrifikaciju teških kamiona.&nbsp;Električna vozila na baterije činila su lani 79.3 posto prodanih novih automobila, najviše otkad su puštena u prodaju, objavila je u ponedjeljak Norveška federacija za saobraćaj (OFV).

U 2021. njihov je udio iznosio 65 posto, a prije deset godina samo 2,9 posto. Norvežani su lani najviše kupovali Teslin Model Y, na drugom je mjestu Volkswagenov ID.4, a na trećem Škoda Enyaq.&nbsp;

Tesla je tako zadržao vodeću poziciju na tržištu, s udjelom od 12.2 posto, ispred VW-a koji je osvojio 11.6 posto, pokazuju podaci o registracijama.Kina je daleko najveće tržište automobila, ali Norveška prednjači u svijetu s tržišnim udjelom električnih automobila, uz podršku izdašnih vladinih subvencija. Kako bi potaknula građane na kupnju, vlada je ukinula poreze na kupnju, koje plaćaju kupci benzinaca.
Tako je električni Porsche Turbo S stajao minimalno 1,7 miliona norveških kruna. Kada bi se oporezivao kao benzinski pandan, stajao bi 2,1 milion kruna. Teret za proračun natjerao je u međuvremenu da ispita poreznu politiku.
Poticaji su u 2022. državnu blagajnu stajali 3,75 milijardi eura, objavilo je ministarstvo finansija, i vlada sada planira izmjene u sistemu poticaja.

Najavili su novi porez koji će se bazirati na težini vozila i već je izazvao kritike u udruzi vlasnika automobila, uz upozorenja da je motor električnog vozila teži od onog s pogonom na fosilna goriva.&nbsp;- Pribojavamo se pada prodaje jer je vlada predložila novi porez koji će se bazirati na težini - objasnio je portparol Norveške automobilske federacije (NAF) Tor Egil Bredlend (Thor Egil Braadland). Vlada istodobno nije ponudila kompletno rješenje za ključne praktične probleme vlasnika električnih automobila, koji i dalje muku muče sa stanicama za punjenje i plaćanjem njihove upotrebe, dodao je Bredlend.&nbsp;

- Da bi se dobro pripremio za električni automobil, vlasnik u Norveškoj mora imati 10 do 15 aplikacija. Dobro znamo da mnogi građani zato odgađaju kupnju električnog vozila - pojasnio je.NAF se zalaže za "e-roaming" koji bi vozače poštedio te obaveze. Vlada brani svoju politiku i tvrdi da porezi neće pokolebati građane.&nbsp;- Električni automobil nova je normala za Norvežane, a to znači da moramo preispitati upotrebu novca kojim društvo raspolaže - izjavio je državni sekretar u ministarstvu saobraćaja Johan Vasara.
- Potpuno smo sigurni da ništa ne može ugroziti budućnost električnih automobila (u Norveškoj) - istakao je Vasara, dodavši da se vlada sada mora fokusirati na druge saobraćajne segmente, poput teških kamiona.&nbsp;

Električni automobil nova je normala za Norvežane, a to znači da moramo preispitati upotrebu novca kojim društvo raspolaže, izjavio je državni sekretar u ministarstvu saobraćaja

Norveška uvodi porez na električne automobile

U Indiji je došlo do jedne smiješne situacije, koja je mogla završitit tragično.&nbsp;Naime, na jednoj od njiva gdje su radnici radili, reklo bi se da je regularni dan poljoprivrednika, međutim na kraju se nije ispostavilo tako.&nbsp;Na fotografijama se vidi traktor i ljudi oko njega, međutim u sljedećem trenutku vozač traktora je izgubio kontrolu.&nbsp;

Prednji dio vozila se podigao, te nekoliko sekundi poslije je odletio točak u zrak, a svi prisutni su počeli da bježe. Međutim, točak nije nikoga udario, te je samo pao na njivu.

Prednji dio vozila se podigao, a nekoliko sekundi poslije je odletio točak u zrak

Vozač traktora zamalo usmrtio radnike: Odletio točak u zrak

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">Ministarstvo odbrane Rusije u jučerašnjem</a> saopćenju priznalo je da su desetine ruskih vojnika ubijeni u ukrajinskom napadu na zgradu u okupiranom gradu Makijivki (Makiivka).&nbsp;Ukrajinski službenici su još ranije objavili da je 400 ruskih vojnika poginulo u napadu na zgradu u kojoj su bili smješteni ruski vojnici.&nbsp;

Neprovjereni snimci su objavljeni na društvenim mrežama.Oni sugerišu da je zgrada, koja je nekada bila škola, gotovo sravnjena sa zemljom. Ruski vojni blogeri su bijesno reagirali na novi neuspjeh ruskih oružanih snaga, pri čemu su bijes uglavnom usmjerili na vojno vodstvo.&nbsp;

<h2>Streljivo neadekvatno skladišteno</h2>

- Ono što se dogodilo u Makijivki je užasno - napisao je Arčangel Spetsnaz Z (Archangel), ruski vojni bloger s više od 700.000 pratitelja na Telegramu.

- Ko je došao na ideju da velik broj ljudi smjesti u jednu zgradu, gdje i budala razumije da će, čak i ako gađaju topništvom, biti puno ranjenih ili mrtvih - upitao je.&nbsp;Optužio je komandante da "nisu mogli manje mariti" za streljivo koje je bilo neadekvatno skladišteno.

Bivši komandant proruskih trupa u istočnoj Ukrajini, Igor Girkin, kazao je da su stotine vojnika ubijeni ili ranjeni u napadu.&nbsp;O incidentu su se oglasili i ruski političari, a član ruskog Senata Grigorij Karasin pozvao je na provođenje "precizne interne analize", prenosi <a href="https://news.sky.com/story/ukraine-war-latest-belarus-taking-on-significant-but-discreet-role-for-russia-standing-ovation-as-president-zelenskyy-addresses-us-congress-12541713">Sky News</a>.

Bivši predsjednik Senata, ruskog gornjeg doma, Sergej Mironov, zatražio je krivičnu odgovornost za službenike koji su "dopustili koncentraciju vojnika u nezaštićenoj zgradi" i "članove vlasti koji nisu osigurali odgovarajući nivo sigurnosti".
Potpredsjednik moskovske Gradske dume i prokremaljski novinar, Andrej Medvedev,&nbsp; rekao je da vlasti moraju više cijeniti živote Rusa.&nbsp;- Ili će svaka osoba biti od najveće vrijednosti, a onda glupe gubitke osoblja treba kažnjavati kao izdaju domovine, ili je zemlji kraj - napisao je Medvedev na Telegramu.

Ko je došao na ideju da velik broj ljudi smjesti u jednu zgradu, gdje i budala razumije da će, čak i ako gađaju topništvom, biti puno ranjenih ili mrtvih, upitao je Spetsnaz

Ruski vojni blogeri bijesni: Ono što se dogodilo u Makijivki je užasno

<a href="https://avaz.ba/tag/123/nato">Bivši general NATO-a</a> Hans Lotar Domruse (Hans-Lothar Domröse) izjavio je kako vjeruje da će Rusija i Ukrajina pristati na primirje i započeti pregovore o završetku rata u nekom trenutku 2023., kada "obje strane shvate da se ne miču s mrtve tačke".

Domruse, njemački vojni časnik koji je do 2016. vodio jedno od najviših NATO-ovih zapovjedništava, dodao je da bi pregovori mogli trajati dugo nakon početnog primirja.&nbsp;Završetak rata za sada je vrlo neizvjestan jer se ni jedna strana ne slaže oko uvjeta za postizanje mirovnog sporazuma.

- Očekujem primirje početkom ljeta, kada će obje strane reći: "Sada to više nema smisla". Do prekida vatre doći će 2023. godine - rekao je Domruse u razgovoru za portal Ukrajinska pravda.&nbsp;Međutim takvo bi primirje samo zaustavilo vojnu akciju. Za pregovore o okončanju rata trebat će znatno više vremena, smatra Domruse. - Prekid vatre znači da prestajemo pucati. Pregovori će vjerojatno trajati dugo. Trebate posrednika. Možda će to biti glavni sekretar UN-a Gutereš (Guterres), turski predsjednik Erdoan (Erdoğan) ili indijski premijer Modi, iako se niko zapravo ne nameće.Rekao je i da bi pregovori o prekidu rata mogli biti teški jer su i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) naveli zahtjeve na koje druga strana ne pristaje.
- Prekid vatre je moguć ako bi Zelenski pristao na "prijelazno razdoblje" za reintegraciju okupiranih teritorija poput Krima - rekao je Domruse.

Nakon 10 mjeseci borbi i ogromnih gubitaka s obje strane, napori da se započnu pregovori su u zastoju.&nbsp;Ukrajina je posljednjih mjeseci postigla značajan vojni napredak, povrativši prethodno okupirani teritorij. Ali Rusija ne pokazuje znakove odustajanja, a Putin je navodno razmišljao o pokretanju nove ofanzive početkom ove godine. Prošle je sedmice ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naveo tri uslova za mir koja Kremlj neće prihvatiti, rekavši da je "očito da Kijev nije spreman za dijalog".
Rekao je da Rusija neće pristati na uklanjanje svojih trupa iz Donjecka, Krima te Zaporožja i Hersona koji su pripojeni u septembru. Rusija također ne bi pristala na plaćanje odštete ili na "predaju međunarodnim sudovima i slično".

Prekid vatre je moguć ako bi Zelenski pristao na "prijelazno razdoblje" za reintegraciju okupiranih teritorija poput Krima, rekao je Domruse

Domoruse:  Očekujem primirje početkom ljeta

Bivši general NATO-a otkrio kada bi Rusija i Ukrajina mogle prekinuti rat

I izbori u Turskoj, koji će se održati 23. juna 2023., nedvojbeno su najvažniji izbori na svijetu ove godine, piše Politico. Na tim izborima će zemlja s 85 miliona stanovnika odlučiti o tome hoće li se nastaviti kretati prema autoritarnoj, ekspanzionističkoj sili ili će izabrati liberalniji, pluralistički put.

Prvi put otkako je Erdoanova Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002., postoji ozbiljna mogućnost političkih promjena. Erdoanova popularnost je padala kako su ekonomske poteškoće rasle i ankete sugeriraju da je u ozbiljnim problemima. 
Erdoanov odgovor na novonastale probleme je karakteristično brutalan i na domaćem i na međunarodnom planu. Unatoč protivljenju i Vašingtona i Moskve, Erdogan je najavio da se priprema za slanje tenkova u Siriju kako bi istjerao kurdske milicije koje su se udružile sa Zapadom u borbi protiv militanata Islamske države.

<h2>Erdogan nije ugrozio svoj odnos s Putinom</h2>

Ankara smatra da su kurdske milicije povezane sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom strankom (PKK). Turski predsjednik je također uputio prijetnje i NATO saveznici Grčkoj zbog sporova oko bušenja plina, Kipra i navodne "militarizacije" grčkih otoka u Egejskom moru, iako je jasno da bi međunarodna ekonomska i politička cijena zbog potencijalnog napada na Grčku bila ogromna. Otkako je započela ruska invazija na Ukrajinu, Erdoan je pozicionirao Tursku kao nezamjenjivog posrednika između Moskve i Kijeva pomažući u sklapanju poslova i ugošćujući razgovore između američkih i ruskih šefova sigurnosti. Uspio je i podržati Ukrajinu prodajom vojnih bespilotnih letjelica, ali je istovremeno održavao trgovinske i energetske veze s Rusijom.
Nije ugrozio svoj odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i nije izazvao bijes zapadnih zemalja. U međuvremenu, turski predsjednik je kod kuće upotrijebio pravosudni sistem koji nije baš poznat po svojoj neovisnosti kako bi pokušao diskvalificirati svoje najjače potencijalne protivnike.

<h2>Erdoan je prije dolaska na vlast bio osuđen</h2>

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, popularna figura iz sekularne Republikanske narodne stranke lijevog centra (CHP), koji bi mogao biti predsjednički kandidat ujedinjene oporbe, osuđen je na više od dvije godine zatvora. Za sada je presuda obustavljena zbog žalbe, ali Erdoan bi mogao pokušati ubrzati sudski proces kako bi svom suparniku zabranio da se kandidira. Također, pokrenuto je suđenje protiv više od 100 političara iz prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP) zbog navodnih teroristička djela, što bi moglo dovesti do toga da pokret bude zabranjen. Erdogan, bivši gradonačelnik Istanbula, i sam je bio na udaru sličnog pravosudnog maltretiranja prije nego što je AKP trijumfirao 2002.
Osuđen je na godinu dana zatvora zbog čitanja navodno islamističke pjesme i zabranjeno mu je da se kandidira na izborima. Teško je procijeniti koliko je turski predsjednik spreman ići ovoga puta u smislu prave vojne akcije kako bi osigurao svoj ponovni izbor.

<h2>"EU je izgubila utjecaj u Turskoj"</h2>

Nadolazeći mjeseci će biti puni borbene retorike jer će Erdogan htjeti projicirati obnovljenu moć Turske u multipolarnom svijetu, u kojem sile srednje veličine mogu imati više utjecaja jer su SAD i Rusija manje voljne ili sposobne djelovati kao globalni policajci. Europska unija će vjerojatno biti promatrač. Iako je EU najveći trgovinski partner Turske, izgubila je utjecaj u Ankari s obzirom na to da je zaustavljeni proces pristupanja zemlje EU na izdisaju. Zapadnim zemljama bi nedvojbeno laknulo kada bi Erdogan bio smijenjen, ali izbjegavaju pomoći oporbi iako se potiho nadaju umjerenijoj, prozapadno orijentiranoj Turskoj u lipnju.

Prvi put otkako je Erdoanova Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002., postoji ozbiljna mogućnost političkih promjena

Erdoan bi mogao pokrenuti rat da "spasi svoju kožu"

Turska i Bugarska potpisale su danas sporazum o prijenosu do 1,5 milijardi <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Prirodni%20plin&amp;">kubnih metara prirodnog plina godišnje.</a> - Novi ugovor pokriva period od 13 godina - rekao je turski ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez u Sofiji, gdje ga je primio njegov bugarski kolega Rossen Hristov.
Donmez je dodao da bi takva saradnja uvelike pridonijela sigurnosti opskrbe Evrope prirodnim plinom, zajedno s Bugarskom.&nbsp;Plinski sporazum između dviju zemalja potpisali su generalni direktori Turske naftne plinovodne kompanije (BOTAS) i Bulgargaza.Dogovor dolazi mjesec dana nakon sastanka čelnika i ministara energetike u Istanbulu.
- Zadovoljni smo što su se teme o kojima se razgovaralo u Istanbulu danas u Sofiji pretvorile u konkretne korake, manje od mjesec dana nakon našeg posljednjeg sastanka - rekao je Donmez.

Resorni turski ministar Donmez rekao je da bi takva saradnja uvelike pridonijela sigurnosti opskrbe Evrope prirodnim plinom, zajedno s Bugarskom

Dogovor dolazi mjesec dana nakon sastanka čelnika i ministara energetike u Istanbulu

Evropska unija ponudila Kini besplatne vakcine: Još nisu odlučili prihvatiti ponudu

Cijene nafte na međunarodnim tržištima pale

Erdoan će sutra telefonski razgovarati sa Putinom i Zelenskim

Ovo su najsigurnije aviokompanije u 2022. godini

U novogodišnjoj noći bacila dijete u rijeku, pa otišla slaviti

Upozorenje Vladimiru Putinu: Slavna američka vojna brigada već na granici s Ukrajinom

Njemačka doktorica izdavala lažne potvrde u vrijeme korone: Sada ide u zatvor

Udovice ruskih vojnika od Putina traže da objavi mobilizaciju većih razmjera

Poljska od Njemačke traži odštetu za Drugi svjetski rat: Za Berlin je to pitanje zatvoreno

Lapid osudio posjetu izraelskog šefa diplomatije Al Aksi: To dovodi Izrael u svađu s pola svijeta

Norveška uvodi porez na električne automobile

Vozač traktora zamalo usmrtio radnike: Odletio točak u zrak

Ruski vojni blogeri bijesni: Ono što se dogodilo u Makijivki je užasno

Bivši general NATO-a otkrio kada bi Rusija i Ukrajina mogle prekinuti rat

Erdoan bi mogao pokrenuti rat da "spasi svoju kožu"

Turska i Bugarska potpisale važan sporazum o prenosu prirodnog gasa

Globus

Evropska unija ponudila Kini besplatne vakcine: Još nisu odlučili prihvatiti ponudu

Cijene nafte na međunarodnim tržištima pale

Erdoan će sutra telefonski razgovarati sa Putinom i Zelenskim

Ovo su najsigurnije aviokompanije u 2022. godini

U novogodišnjoj noći bacila dijete u rijeku, pa otišla slaviti

Upozorenje Vladimiru Putinu: Slavna američka vojna brigada već na granici s Ukrajinom

Njemačka doktorica izdavala lažne potvrde u vrijeme korone: Sada ide u zatvor

Udovice ruskih vojnika od Putina traže da objavi mobilizaciju većih razmjera

Poljska od Njemačke traži odštetu za Drugi svjetski rat: Za Berlin je to pitanje zatvoreno

Lapid osudio posjetu izraelskog šefa diplomatije Al Aksi: To dovodi Izrael u svađu s pola svijeta

Norveška uvodi porez na električne automobile

Vozač traktora zamalo usmrtio radnike: Odletio točak u zrak

Ruski vojni blogeri bijesni: Ono što se dogodilo u Makijivki je užasno

Bivši general NATO-a otkrio kada bi Rusija i Ukrajina mogle prekinuti rat

Erdoan bi mogao pokrenuti rat da "spasi svoju kožu"

Turska i Bugarska potpisale važan sporazum o prenosu prirodnog gasa