Muškarac koji je u novembru prošle godine nožem napao putnike u brzom vozu u Njemačkoj osuđen je na 14 godina zatvora, javlja Deutsche Welle. Tom prilikom je teže ranjeno troje ljudi.

Sud u Minhenu utvrdio je da je 28-godišnji Abdalrahman A. kriv uprkos tvrdnjama da je u tom periodu bio mentalno bolestan i imao šizofreniju. Proglašen je krivim za pokušaj ubistva i nanošenje tjelesnih ozljeda opasnih po život.

Sudac Jochen Boesl odbacio je odbranu ona osnovu mentalne bolesti na temelju sedam vještačenja i identificirao da se Abdalrahman vodio "džihadističkim motivima" kada je počinio ovo krivično djelo.

Sudac Boesl je rekao da je optuženik često slušao radijske programe "s islamističkim sadržajem" i da je od maja 2021. godine počeo razmišljati o učestvovanju u džihadu, odnosno oružanoj borbi.
- Ti stavovi su ga naveli na ovaj čin. Htio je ubiti putnike koji nisu muslimani jer su po njegovom mišljenju bili nevjernici i stoga nisu imali pravo na život - rekao je sudac u svom izlaganju prije donošenja presude.
U novembru 2021. godine, Abdalrahman A. putovao je vozom Intercity Express (ICE) iz Passaua u Nirnbergu kada je nožem napao četiri druga putnika.
Troje njih završilo je s teškim povredama. Kod 28-godišnjaka je pronađen sklopivi nož s oštricom od osam centimetara.

Prema medijskim izvještajima, u vozu je bilo više od 200 ljudi, a nekoliko ih je uskočilo kako bi spriječilo napadača da ozlijedi druge ljude.

U vrijeme napada istražitelji su sumnjali u teroristički motiv napada i rekli su da se čini da napadač pati od psihijatrijskih problema.
Okrivljeni je najprije odveden na psihijatrijski odjel bolnice, no nakon dva mjeseca određen mu je pritvor u kojem je ostao do danas.
Tokom dvomjesečnog suđenja, savezno tužilaštvo insistiralo je na islamističkom motivu za ovaj zločin i zatražilo doživotnu kaznu za pokušaj ubistva i nanošenje teških tjelesnih ozlijeda.
Prema njemačkoj obavještajnoj službi, Abdalrahman A. je posjećivao selefijsku džamiju i napadom je pokušao pridonijeti džihadu ubijanjem onih koji nisu muslimani.
Odbrana je tvrdila da je napad posljedica zablude izazvane paranoidnom šizofrenijom te je tražila smještaj optuženika u psihijatrijsku ustanovu. Više svjedoka, uključujući i zatvorskog psihijatra, izjavilo je da je okrivljenik bio u šizofrenom stanju.
Abdalrahman A., porijeklom Palestinac, živi u Njemačkoj od 2014. godine kao izbjeglica. Stigao je iz ratom razorene Sirije. On je živio u Passauu i nedavno je izgubio posao, rekla je policija.
Islamistički ekstremisti počinili su nekoliko nasilnih napada u Njemačkoj u proteklih nekoliko godina, a najsmrtonosniji je bio divljanje kamionom na božićnom sajmu u Berlinu u decembru 2016. godine, kada je ubijeno 12 ljudi.
Nedavno je sirijski džihadista osuđen na doživotni zatvor jer je u maju 2021. godine nasmrt izbo jednog Nijemca i teško ranio njegovog partnera u homofobnom napadu u gradu Dresdenu.

Troje njih završilo je s teškim povredama

Muškarac koji je u vozu u Njemačkoj nožem ranio ljude osuđen na 14 godina zatvora

<a href="https://avaz.ba/tag/44/pariz">Naoružani napadač pucao je danas u Parizu</a>, glavnom gradu Francuske, ubivši najmanje tri osobe, a ranivši još tri, javljaju lokalni mediji, prenosi Anadolu Agency (AA).

Priveden je muškarac star 69 godina, koji je otvorio vatru iz oružja na prolaznike u ulici Engijen, u 10. pariskom okrugu.&nbsp;Policija je na društvenoj mreži Twitter pozvala ljude da izbjegavaju to područje.

Pariska tužiteljica Laure Beccuau, koja je posjetila mjesto događaja, rekla je da je osumnjičeni u prošlosti izveo dva napada, uključujući jedan na ljude koji su boravili u šatorima u Parizu te da je nedavno pušten na slobodu.

- Pokrenuta je istraga za ubistvo, pokušaj ubistva i namjerna djela oružanog nasilja - navela je Beccuau.
Dodala je da će se ispitati sumnje na rasističke motive napada.

Priveden je muškarac star 69 godina, koji je otvorio vatru iz oružja na prolaznike u ulici Engijen, u 10. pariskom okrugu

Policija pozvala građane da izbjegavaju ulicu Engijen

Novi detalji pucnjave u Parizu: Napadač je ubio tri osobe i ranio još tri

<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> u autorskom članku za "<a href="https://www.ft.com/content/ccae3362-6e06-4a63-baf9-4922e03d9e43">Financial Times</a>" naveo je kako je godina na zalasku bila najizazovnija za evropsku sigurnost još od Drugog svjetskog rata.Stoltenberg je istakao kako je 2022. bila izrazito bolna za Ukrajince, ali i da je ova godina bila godina neuspjeha za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Šef NATO-a je istakao dvije greške koje je Putin napravio.

- Prvo, podcijenio je Ukrajinu. Mislio je da može zauzeti Kijev i obezglaviti vladu za nekoliko dana. Deset mjeseci kasnije ukrajinski narod, oružane snage i vodstvo nastavljaju braniti svoju domovinu vještinom, hrabrošću i odlučnošću koji su nadahnuli svijet. 

Druga Putinova greška bila je podcjenjivanje jedinstva NATO-a. Mislio je da nas može podijeliti i odvratiti od podrške Ukrajini. Iako NATO nije strana u ovom sukobu, saveznici su ujedinjeniji nego ikada prije u pružanju vojne pomoći bez presedana kako bi podržali pravo Ukrajine na samoodbranu, koje je sadržano u Povelji UN-a, i pomogli joj da ostane slobodna i demokratska zemlja - poručio je Stoltenberg za Financial Times.
Stoltenberg je istakao kako se sve temelji na NATO-ovoj dugogodišnjoj podršci Ukrajini. Od 2014. su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i drugi NATO-ovi saveznici obučili desetine hiljada ukrajinskih vojnika i podržali reformu oružanih snaga.
- Kada je Rusija pokrenula svoju invaziju punog obima u februaru, ukrajinske oružane snage bile su bolje vođene, bolje obučene i bolje opremljene da se odupru ponovnoj agresiji Rusije - istakao je Stoltenberg.

Ponovio je da je Putin odgovaran za početak rata i da može već danas okončati sukob odlaskom iz Ukrajine, ali da trenutno ne pokazuje znakove da traži istinski mir.&nbsp;Stoltenberg je naveo da mora nastaviti podržavati Ukrajinu da bi opstala kao suverena i nezavisna država u Evropi.

- Ako Putin prevlada u Ukrajini, poruka Rusiji i drugim autoritarnim režimima bit će da će im sila dati ono što žele. To bi bila katastrofa za Ukrajinu. Ali to bi također učinilo cijeli svijet opasnijim, a sve nas ranjivijima.&nbsp;Dakle, u našem je sigurnosnom interesu da zadržimo podršku Ukrajini ove zime, i koliko god je potrebno. NATO saveznici su jaki i ujedinjeni. Branit ćemo svaki pedalj savezničkog teritorija. I mi ćemo biti uz Ukrajinu, za njenu i našu budućnost - poručio je Stoltenberg za <a href="https://www.ft.com/content/ccae3362-6e06-4a63-baf9-4922e03d9e43">Financial Times</a>.

On je istakao kako je 2022. bila izrazito bolna za Ukrajince, ali i da je ova godina bila godina neuspjeha za ruskog predsjednika Vladimira Putina

Stoltenberg: Putin kriv za rat u Ukrajini

Stoltenberg: Putin je napravio dvije velike strateške greške

Jedna osoba je poginula, a više putnika, među kojima ima i djece je povrijeđeno kada je autobus pun grčkih turista udario u stub za mjerenje visine vozila <a href="https://avaz.ba/tag/31020/ruminija">u centru Bukurešta.</a>

Autobus, u kom je bilo 47 osoba krenuo je sinoć iz Volosa, stao je u Larisi i Solunu, a u Bukurešt je stigao u jutarnjim satima.
Kako prenose mediji, kada je vozač stigao u centar grada, nije vidio stub i udario je u znak, vjerovatno pri velikoj brzini. Autobus je zgnječen, a krov je spljoštio putnike.
Od siline udara popucala su stakla na autobusu.
Grčki mediji javljaju da je vozač bio negativan na alkohol i psihoaktivne supstance.
Vozač je u policiji ispričao da je pratio navigaciju kako bi stigao do zgrade Parlamenta.
Rumunsko Ministarstvo zdravlja saopćilo je da su neki putnici ostali zarobljeni u autobusu i da je na lice mjesta poslato 10 vozila Hitne pomoći. Hospitalizovane su 22 osobe. Stepen njihovih povreda za sada nije poznat.

Od siline udara popucala su stakla na autobusu

Autobus je zgnječen, a krov je spljoštio putnike

Stravična nesreća u Rumuniji: Autobus pun turista udario u stub, ima mrtvih

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Vladimir Solovjov, koji važi za Putinovog omiljenog propagandistu,</a> u potpunosti je izgubio živce u emsiji sa Dimitrijem Sajmsom,&nbsp;šefom vašingtonskog Centra za nacionalni interes.&nbsp;Ono što ga je dovelo do ovakvog stanja jeste videosnimak dočeka ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski od strane američkog predsjednika&nbsp;Džoa Bajdena (Joe Biden).Dok je Sajms govorio, u pozadini su se emitovane scene Zelenskog u Bijeloj kući i američkog Kongresa.
Nensi Pelosi i Kamala Haris su prikazane kako primaju i ponosno drže Ukrajinsku zastavu koju im je uručio Zelenski.
Solovjova je vidno uznemirio snimak dobrodošlice Zelenskog, a na drugom dijelu ekrana je bila fotografija Zelenskog koju su fotošopirali propagandisti. Na njemu je prikazan ukrajinski lider kako glanca Bajdenove cipele, uz natpis „Stigao je vazal“.

U trenutku dok Sajms govori, izgledalo je da Solovjov ljutito šalje nekome poruke.&nbsp;Na kraju je otkrio da je svojim producentima slao poruke tražeći od njih da uklone scene iz američkog Kongresa. Navodno, producenti nisu stigli da reaguju na njegove zahtijev i u jednom trenutku je "eksplodirao".- Oprosti mi, Dimitrije. Momci, uklonite ovaj video, ako ne možete da pročitate šta piše - ljutito je viknuo.
Zatim je Sajms govor Zelenskog opisao kao potpunu laž, od početka do kraja. Zajedno sa Solovjovom, smija se poređenjima Zelenskog sa Vinstonom Čerčilom, koja je iznijela Pelosi. Sajms je opisao Zelenskog kao „zlu pudlu“.
- Dok sam gledao TV prenos, razmišljao sam o poređenjima sa Čerčilom, ne sa Zelenskim, već sa Putinom. Naravno, Putin nije putovao u Ameriku tražeći pomoć, ali se obratio svom narodu i rekao da je nacija u opasnosti, da neprijatelji imaju dalekosežne planove. Bio je to govor dostojan Čerčila - rekao je.

Ono što ga je dovelo do ovakvog stanja jeste videosnimak dočeka ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski od strane američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden)

Dok je Sajms govorio, u pozadini su se emitovane scene Zelenskog u Bijeloj kući i američkog Kongresa

Putinov omiljeni novinar doživio nervni slom zbog videosnimka Bajdena i Zelenskog: Urlao na producente usred programa

Najmanje dvije osobe su ubijene, a više je ranjeno, u pucnjavi koja se danas <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Pariz&amp;">dogodila u Parizu u 10. arondismanu.</a>

Prema prvim informacijama do pucnjave je došlo u kurdskom Kulturnom centru.
Osumnjičeni za ubistvo je muškarac starosti oko 70 godina, koji je u međuvremenu uhapšen.

<blockquote class="twitter-tweet">Krvoproliće u Parizu: Snimak sa lica mesta <a href="https://t.co/dkTfHkRdXp">pic.twitter.com/dkTfHkRdXp</a>— Kalabaster (@KalabasterJak) <a href="https://twitter.com/KalabasterJak/status/1606257757237018630?ref_src=twsrc%5Etfw">December 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dvoje povrijeđenih je u teškom stanju i oni su prebačeni u bolnicu.

<blockquote class="twitter-tweet">ALERTE - Au moins 1 mort et plusieurs blessés en urgence absolue après des tirs à l’arme en feu en plein cœur de Paris. L’auteur présumé interpelé. <a href="https://t.co/G7tVko9gW4">pic.twitter.com/G7tVko9gW4</a>— Remy Buisine (@RemyBuisine) <a href="https://twitter.com/RemyBuisine/status/1606254528185061378?ref_src=twsrc%5Etfw">December 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mediji prenose da je osumnjičeni za napad francuski državljanin, inače penzioner, koji je nekad radio kao vozač.

<blockquote class="twitter-tweet">Užas na ulicama Pariza: U pucnjavi ubijeno dvoje ljudi <a href="https://t.co/4HvfK57zlz">pic.twitter.com/4HvfK57zlz</a>— Kalabaster (@KalabasterJak) <a href="https://twitter.com/KalabasterJak/status/1606258228622262272?ref_src=twsrc%5Etfw">December 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Motiv napada za sada nije poznat, a policija je uspjela da pronađe i oružje kojim je izvršeno ubistvo.

Policija je blokirala čitavo naselje. Snimci objavljeni na Twitteru u trenutku objavljivanja ovog teksta nisu mogli biti verifikovani.&nbsp;

Dvoje povrijeđenih je u teškom stanju i oni su prebačeni u bolnicu

Osumnjičeni za ubistvo je muškarac starosti oko 70 godina

Prvi snimci nakon pucnjave u Parizu: Dvije osobe ubijene, policija blokirala cijelo naselje

Dvoje ljudi je ubijeno, a nekoliko je ranjeno u <a href="https://avaz.ba/tag/44/pariz">pucnjavi u Parizu, javlja Le Parisien,</a> a prema prvim informacijama počinitelj je uhapšen.

Kako se navodi, do pucnjave je došlo u blizini kurdskog kulturnog centra Ahmet-Kaya.
Muškarac u 70-im godinama zapucao je prema ljudima, a tokom hapšenja policija mu je oduzela i oružje.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Paris10?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Paris10</a> rue d&#39;Enghien, intervention de police en cours. ➡️ Une personne interpellée 🔴 Évitez le secteur et laissez les services de secours intervenir <a href="https://t.co/5C5wcKCCHk">pic.twitter.com/5C5wcKCCHk</a>&mdash; Préfecture de Police (@prefpolice) <a href="https://twitter.com/prefpolice/status/1606246708140072960?ref_src=twsrc%5Etfw">December 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Policija se na Twitteru oglasila i upozorila građane da izbjegavaju to područje.

Muškarac u 70-im godinama zapucao je prema ljudima, a tokom hapšenja policija mu je oduzela i oružje

Do pucnjave je došlo u blizini kurdskog kulturnog centra Ahmet-Kaya

Pucnjava u Parizu: Dvije osobe ubijene, više povrijeđeno

ByteDance, kineska kompanija u čijem je vlasništvu izuzetno <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=TikTok&amp;">popularna aplikacija TikTok,</a> priznala je da je neprikladno prikupljala podatke korisnika, uključujući i one novinarke Financial Times-a, kako bi analizirala lokacije u okviru interne istrage, piše Financial Times.

Tokom leta, četiri zaposlena u timu za internu reviziju ByteDance-a su pokušavali da saznaju ko je iz kompanije pružao interne informacije novinarima.
Dva člana osoblja u SAD i dva u Kini dobili su pristup IP adresama i drugim ličnim podacima novinarke FT Kristine Kridl, kako bi utvrdili da li se nalazi u blizini nekog od zaposlenih u ByteDance-u, saopćila je kompanija. Međutim, kompanija nije uspjela da pronađe izvor curenja.

Na meti su bili i novinar BuzzFeed-a i određeni broj korisnika povezanih sa novinarima preko svojih TikTok naloga.

Od juna, FT je objavio seriju priča koje je vodila Kridl, a koje su otkrile da je desetine radnika napustilo TikTok-ovu kancelariju u Londonu od početka ove godine, a neki su prijavili da rade 12 sati dnevno ili da su nazadovani nakon što su otišli ​​na odsustvo. Neki zaposleni su također pričali o "listi za ubijanje", što je bio spisak kolega koje je kompanija htrela da istrera iz svoje kancelarije u Londonu.
Džošua Ma, izvršni direktor ByteDance-a zadužen za širenje e-trgovine u Evropi, smijenjen je nakon što je FT otkrio da je zaposlenima u Londonu rekao da "ne vjeruje" u porodiljsko odsustvo.
Nalazi interne istrage ByteDance-a, koju je vodio njihov globalni tim za usklađenost sa zakonima zajedno sa vanjskom advokatskom kancelarijom, objavljeni su jučer u mejlu osoblju. Istragu je pokrenuo članak u Forbes-u o tome da su zakonodavci zabranili aplikaciju u SAD zbog zabrinutosti za privatnost i bezbjednost.

<h2>Potpuno neprihvatljivo ponašanje</h2>

Generalni savjetnik Erih Andersen pisao je osoblju da je "prošlog ljeta nekoliko pojedinaca unutar odjeljenja interne revizije izradilo i sprovelo pogrešan plan", dodajući da su oni koji su uključeni "zloupotrijebili svoja ovlašctenja da dobiju pristup podacima korisnika TikTok-a" kršeći tako kodeks ponašanja aplikacije.

U posebnom mejlu osoblju, izvršni direktor ByteDance-a Lijang Rubo napisao je da kompanija treba da "duboko razmisli o našim postupcima i razmisli o tome kako možemo spriječiti da se slični incidenti ponovo dogode".
TikTok je odbio da komentariše dalje.
Nakon ovog otkrića, jedna osoba iz tima za ponašanje zaposlenih dala je ostavku, dok su ostale tri otpuštene. ByteDance je od tada restrukturirao svoj tim za internu reviziju i uklonio pristup američkim podacima iz tog odjeljenja.
Financial Times je rekao: "Špijuniranje novinara, miješanje u njihov rad ili zastrašivanje njihovih izvora potpuno je neprihvatljivo. Istražit ćemo ovu priču detaljnije prije nego što odlučimo o našem zvaničnom odgovoru."

ByteDance kaže da su njihovi zaposleni pristupili korisničkim podacima kako bi otkrili ko je iz kompanije davao informacije novinarima

TikTok priznao: Koristili podatke iz aplikacije za praćenje novinara

I Rusija i Ukrajina trenutno ubacuju ljude i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bahmut&amp;">materijal u borbu za Bahmut,</a> grad u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini koji ima relativno mali vojni značaj, ali je postao žestoko osporavani simbol za obje strane.Invazione ruske snage prvi put su stigle do ruba Bahmuta u julu, prije nego što se činilo da je plima rata krenula u korist Ukrajine nakon nekoliko ruskih povlačenja.&nbsp;Slike u galeriji je napravio ukrajinski fotoreporter Andrej Dubčak (Andriy Dubchak) za projekat Donbas Frontliner 18. decembra dok bitke i dalje bjesne na periferiji Bahmuta, koji se nalazi oko 65 kilometara od Donjecka.&nbsp;Od mirnodopskog stanovništva od oko 70.000, u gradu je ostalo samo oko 10.000 ljudi.

U gradu je ostalo samo oko 10.000 ljudi

Bitke i dalje bjesne na periferiji Bahmuta

Unutar Bahmuta dok bjesne borbe: Eksplozije svake minute

Kada su se u aprilu pojavile videosnimci i fotografije na kojima se vide tijela desetaka civila kako leže po ulicama ukrajinskog grada Buče, cijeli svijet je bio šokiran prizorima nasilja i pitao se <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Masakr%20u%20Bu%C4%8Di&amp;">ko je počinio masakr u Buči.</a>

Osim Rusije, koja je imala drugačiju priču negirala odgovornost i snimke prozvala namjernom provokacijom.

New York Times je nakon osmomjesečne istrage zaključio da su masakr u Jablunskoj ulici počinili padobranci iz 234. zračno-pješadijske jedinice. Nju je predvodio potpukovnik Artjom Gorodilov.

Dokazi ukazuju na to da su ubistva bila dio namjernog i sistemskog nastojanja da se osigura put do glavnog ukrajinskog grada, Kijeva.
Vojnici su ispitivali i ubijali nenaoružane muškarce sposobne za borbu. Ubijali su i one koji su im se slučajno našli na putu. Bilo da se radilo o djeci koja su bježala sa svojim porodicama, mještanima u potrazi za namirnicama ili ljudima koji su se jednostavno vraćali kući na biciklima.
Novinari Timesa proveli su više mjeseci u Buči nakon povlačenja ruskih snaga. Razgovarali su sa stanovnicima. Prikupljali su snimke s nadzornih kamera i istraživali dokumente koje im je predočila ukrajinska vlada.
Zatim su analizirali materijale i rekonstruirali scenu ubistva u Jablunskoj ulici, prenosi Index.
Neki od najsnažnijih dokaza koji impliciraju 234. jedinicu uključivali su telefonske zapise i dekodirane poruke koje su koristili komandanti na ruskim radio-kanalima.
Sve ukazuje na nemilosrdnu i krvavu kampanju. Ona je mirnu ulicu u predgrađu pretvorila u, kako je sada nazivaju stanovnici, "cestu smrti".

U Buči su se u to vrijeme nalazile razne vojne jedinice. U gradu je poginulo više od 400 ljudi. Ipak, Times precizira da je za masakr u Jablunskoj ulici odgovorna 234. jedinica, padobranska grupa bazirana u gradu Pskovu u zapadnoj Rusiji.

Među dokazima koji upućuju na njenu krivicu nalaze se vojna oprema, oznake na uniformi, radio-komunikacija, telefonski pozivi i potvrde o pakiranju na sanducima za municiju.Naime, stanovnici Buče su kazali novinarima da su im ruski vojnici često prilikom ispitivanja oduzimali mobitele.
Stoga su novinari od ukrajinskih vlasti dobili bazu podataka svih poziva i poruka upućenih iz regije tokom marta. Zatim su od rodbine žrtava prikupili njihove brojeve telefona i provjerili jesu li u bazi podataka.
Pojavio se zastrašujući obrazac. Vojnici su rutinski koristili telefone žrtava kako bi zvali nekoga u Rusiji, često samo nekoliko sati nakon počinjenih ubistava.

Analiza telefonskih brojeva i profila vojnika ili njihovih porodica na društvenim mrežama je utvrdila identitet dvadesetak padobranaca koji su pripadali 234. jedinici.

Times je uspio identificirati više desetaka žrtava iz Jablunske ulice, stradalih u martu. Novinari su pregledali smrtovnice većine njih.
Prevladavajući uzrok smrti bile su rane od vatrenog oružja. Žrtve su bili stanovnici Buče ili susjednih mjesta, svih dobi i zanimanja.
Među njima su bile 52-godišnja Tamila Miščenko i njena 14-godišnja kćerka Ana. Ruski vojnici su 5. marta pucali na njihov automobil kojim su pokušavale pobjeći iz Buče.
Gotovo sve žrtve bili su civili ili ukrajinski ratni zarobljenici. Njihova smrt nije bila "slučajna" posljedica rata. Naime, oni nisu stradali u unakrsnoj vatri između ruskih i ukrajinskih snaga. Nisu ni upucani zabunom.
Istraga je pokazala da su ih namjerno likvidirale ruske trupe. Očito u sklopu sistemske operacije “raščišćavanja” kako bi se osigurao put do glavnog grada.
Vojnici su tom prilikom upucali na desetine civila ili pogubili one muškarce za koje su sumnjali da su na naki način povezani s ukrajinskom vojskom.

<h2>Utvrđeno da je Gorodilov davao komande</h2>

Potpukovnik Artjom Gorodilov je nadgledao operacije padobranske jedinice u Buči. Novinari su došli su do dokumenata koji potvrđuju pozivni znak koji je koristio kada je komunicirao sa svojim vojnicima putem radija.

Sigurnosne kamere duž Jablunske ulice snimile su dio te komunikacije. Utvrđeno je da je Gorodilov davao komande. Dva vojnika 234. jedinice, koji su služili u Buči, potvrdili su u intervjuima da je on bio u gradu za vrijeme masakra.
Nakon što su se ruske trupe povukle iz Kijevske regije, Gorodilov je unaprijeđen i dobio je čin pukovnika. Ceremonija je održana nekoliko dana nakon što su se pojavile šokantni snimci iz Buče.
Niti general Serdjukov, koji je Gorodilovu uručio čin, niti general bojnik Sergej Čubarikin koji je u to vrijeme bio nadređeni Gorodilovu nisu objavili da se provodi istraga o pokolju, uprkos šokantnim snimcima koji su obišli cijeli svijet, prenosi Index.
Kao nadređeni oficiri, oni u konačnici odgovaraju za aktivnosti onih pod njihovom komamdon.
S obzirom da nisu zaustavili niti istražili zločine u Buči, oni bi u konačnici mogli snositi odgovornost za njih.
New York Times je o ovom slučaju poslao upite ruskom ministarstvu odbrane, ruskoj ambasadi u Vašingtonu i pukovniku Gorodilovu. No, za sada nije dobio nikakav odgovor.

Oni su zaključili da je masakr u Jablunskoj ulici počinili padobranci iz 234. zračno-pješadijske jedinice

Dokazi ukazuju na to da su ubistva bila namjerna

New York times tvrdi: Konačno znamo ko je počinio masakr u Buči

Čarls Sobhraj (Charles Gurumukh Sobhraj), osuđeni ubica za kojeg policija kaže da je odgovoran za niz ubistava 1970-ih i 1980-ih, pušten je danas iz nepalskog zatvora nakon gotovo 20 godina provedenih iza rešetaka.&nbsp;Prozvan “bikini-ubica” u Tajlandu i “zmija”, zbog svoje sposobnosti da izmigolji i izvuče se nakon počinjenih zlodjela, Sobhraj (78), francuski državljanin, osumnjičen je za ubistvo više od 20 turista sa zapada na “stazi hipija” kroz Aziju.

Očekuje se da će Sobhraj biti odveden iz zatvora u imigracijski odjel u glavnom gradu Katmanduu kako bi se pripremile isprave da se vrati u Francusku.
- Zatvorske vlasti predaće ga odjelu za useljeništvo danas - rekao je Sobhrajev advokat Gopal Šivakoti Čintan u petak te dodao da će tada “imigracijski službenici dovršiti potreban proces kako bi ga vratili u njegovu zemlju”.
Sobhraj je držan u zatvoru visoke sigurnosti u Nepalu od 2003., kada je uhvaćen pod optužbom za ubitvo američke turistkinje Connie Jo Bronzich 1975., a odslužio je 19 od 20 godina kazne. “Srećna sam i jako poštujem naše pravosuđe i Vrhovni sud”, rekla je Sobhrajeva tašta Sakuntala Tapa za ANI nakon što je objavljena vijest o njegovom oslobađanju.
Sobhraj je 2008. oženio Nihitu Bisvas, nepalsku državljanku i 44 godine mlađu ženu.

On je poricao da je ubio Amerikanku, a njegovi advokati rekli su da se optužba protiv njega temelji na pretpostavci. Nekoliko godina kasnije Sobhraj je takođe proglašen krivim za ubistvo Laurenta Carrierea, kanadskog prijatelja Connie Jo Bronzich.
No bio je osumnjičen za još mnogo ubistava, uključujući i ubistva na Tajlandu, gdje je navodno drogirao i ubio šest žena 1970-ih, od kojih su neke nađene mrtve na plaži u blizini ljetovališta Pataja. Bio je u zatvoru u Indiji zbog trovanja grupe francuskih turista u glavnom gradu, New Delhiju, 1976., prije nego što mu se moglo suditi za optužbe protiv njega na Tajlandu.

<h2>Pravi broj njegovih žrtava je nepoznat</h2>

Sobhraj je pobjegao iz indijskog zatvora Tihar 1986., nakon što je zatvorske čuvare drogirao kolačima u kojima su bile tablete za spavanje. Policija je uhapsila Sobhraja nekoliko dana kasnije u indijskoj saveznoj državi Goi na plaži.
Kip Sobhraja, s njegovom prepoznatljivom kapom sa šiltom, i dan-danas se može vidjeti u restoranu u Goi. Bio je u zatvoru u Indiji do 1997., kada se vratio u Francusku. Saradnici su ga opisali kao prevaranta, zavodnika, pljačkaša i ubicu. Pravi broj njegovih žrtava nije poznat.

Osumnjičen je za ubistvo više od 20 turista sa zapada na “stazi hipija” kroz Aziju

Zloglasni serijski ubica iz Nepala pušten na slobodu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Hiljade letova otkazano je u SAD nakon</a> što su prognostičari upozorili na "potencijalno štetne uticaje u centralnim i istočnim" dijelovima zemlje, koji će dovesti do velikih poremećaja u putovanjima i komunalnim uslugama tokom sezone praznika.Govoreći o potencijalnoj "bombi ciklonu", predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) rekao je u Bijeloj kući da to nije kao snježni dan kada ste bili dijete.- Ovo je ozbiljna stvar - upozorava Bajden.&nbsp;

"Ciklon bombe" nastaju kada atmosferski pritisak vrlo brzo opadne u jakoj oluji. Prognostičari su očekivali da će se to dogoditi u blizini Velikih jezera, pojačavajući vjetrove i stvarajući mećave.

- Oko 200 miliona ljudi u 48 država upozoreno je na ekstremne vremenske uslove - rekao je Bob Oravec, prognostičar Nacionalne meteorološke službe (NVS) u Koledž Parku u Merilendu.
Najmanje 4.400 letova je otkazano, navodi Reuters, što je poremetilo planove za odmor širom zemlje.
NVS navodi da će "snažna zimska oluja proizvesti široko rasprostranjene remetilačke i potencijalno štetne uticaje širom centralnih i istočnih dijelova Sjedinjenih Država".
Predviđa se da će "rekordna hladnoća i hladnoća opasna po život nad Velikim ravnicama do petka zahvatiti istočnu polovinu nacije", uz "značajnu kišu koja je moguća u dijelovima zapadnog Oregona i države Vašington" od četvrtka navečer.

Gradonačelnik Portlanda Ted Viler proglasio je vanredno stanje.

Kris Vos, direktor za upravljanje vanrednim situacijama u okrugu Multnomah, rekao je da je njegova najveća briga nagli pad temperature koji se očekuje u regionu gdje je niža temperatura od -4 stepena neuobičajena. Uz hladnoću vjetra, oni koji žive na ulici mogli bi da dožive temperature koje su ispod nule, rekao je Vos.
- Mislim da u mojih sedam i po godina života na sjeverozapadu Pacifika, a posebno ovdje u mojoj lokalnoj oblasti, ne sjećam se konkretnog slučaja kada bih mogao da se sjetim ovako niske temperature... Ovo apsolutno ne treba shvatati olako - rekao je Vos.
Prema NVS-u, očekuje se da će "veliki i anomalni olujni sistem" proizvesti "mnoštvo vremenskih opasnosti do početka vikenda", uključujući "jake snježne padavine, jake vjetrove i opasno niske temperature".
- Na čelu impresivnog vremenskog obrasca nalazi se opasna i rekordna hladna vazdušna masa nakon snažnog arktičkog hladnog fronta koji ponire ka jugu - navodi NSV.

Nekoliko hiljada letova je otkazano

Oko 200 miliona ljudi u 48 država upozoreno je na ekstremne vremenske uslove

SAD prijeti "ciklon bomba", oglasio se Bajden: Ovo je ozbiljna stvar

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jutros je objavio video u kojem govori da se vratio na posao u Kijevu nakon historijske posjete Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp;Zelenski je, podsjetimo, ove sedmice prvi put napustio Ukrajinu u 300 dana otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu kako bi se sreo s američkim predsjednikom Dćo Bajdenom (Joe Biden) i održao govor u američkom Kongresu. - Nalazim se u svom uredu. Radimo za pobjedu - rekao je Zelenski u videu objavljenom na Telegramu.

- Vraćamo se iz Vašingotna sa dobrim rezultatima. Sa stvarima koje će stvarno pomoći.
Kada kažemo "patriote" u Ukrajini i u SAD-u, podjednako mislimo na zaštitu države i naroda. Ovo pitanje je riješeno za Ukrajinu. Postoji i financijska podrška. Postoje i drugi sporazumi – više o tome kasnije.
Zahvaljujem predsjedniku Bajdenu na pomoći, međunarodnom vodstvu i odlučnosti da pobijedi. Zahvalan sam Kongresu Sjedinjenih Američkih Država – oba doma, obje stranke, svima onima koji podržavaju Ukrajinu, svima onima koji žele pobjedu koliko i svi mi.
Bit će pobjede - napisao je Zelenski na Facebooku.

Zelenski se vratio u Kijev, objavio video: Bit će pobjede

<a href="https://avaz.ba/tag/440/svedska">Švedski ministar vanjskih poslova</a> jučer je izjavio da se ova zemlja nada da će Turska ratificirati zahtjev ove zemlje za članstvo u NATO-u prije samita saveza u julu.- Stvari dobro napreduju, danas smo imali izvrstan sastanak - rekao je ministar vanjskih poslova Tobias Bilstrom (Tobias Billstrom) za Reuters nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Mevlutom Čavušoluom (Mevlütom Čavušogluom) u Ankari. Na konferenciji za novinare nakon sastanka, Čavušolu je priznao da je Švedska poduzela korake kako bi ispunila uvjete navedene u memorandumu između triju zemalja, ali je rekao da je potrebno učiniti više.

Bilstrom je rekao da je Švedska već dobro napredovala i rekao da je Ankara pozdravila strože antiterorističke zakone koji će u Švedskoj stupiti na snagu prvog januara.

- Nije čudno da Turska kaže da ima još stvari koje treba učiniti. Još nismo tamo, te stvari prvo treba provesti, ali poduzeli smo mnogo koraka - rekao je Bilstrom, dodajući da je i Švedska ukinula oružje izvozni embargo u Tursku.
Švedska nije poduzela nikakve konkretne korake za rješavanje sigurnosnih zabrinutosti Turske, rekao je u četvrtak turski ministar vanjskih poslova.
- Nema konkretnog razvoja događaja u vezi s izručenjem kriminalaca povezanih s terorizmom i zamrzavanjem imovine terorista - rekao je Čavušoglu na konferenciji za novinare s Bilstromom u glavnom gradu Ankari.

Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u u maju, napuštajući desetljeća vojne neutralnosti, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine.

Ali Turska, članica NATO-a više od 70 godina, izrazila je prigovore, optužujući dvije zemlje da toleriraju, pa čak i podržavaju terorističke skupine.
Ovog juna, Turska i dvije nordijske zemlje potpisale su memorandum na summitu NATO-a kako bi odgovorile na legitimne sigurnosne brige Ankare, utirući put njihovom konačnom članstvu u savezu.
Prijavu za NATO do sada je ratificiralo 28 od 30 zemalja članica. Mađarska je rekla da će njezin parlament odobriti zahtjev početkom 2023. godine. Ankara kaže da bi odluka mogla uslijediti nakon izbora u junu
- Nadamo se da ćemo moći postati članice najkasnije na summitu NATO-a u Vilniusu u julu. Naš cilj je da zahtjev ratificira turski parlament puno prije toga - rekao je Bilstrom za Reuters.Jedna od problema bila je izručenje osoba koje Turska smatra teroristima, a Čavušolu je žalio zbog odluke ranije ove sedmice, kada je najviši švedski sud odbio zahtjev Ankare za izručenje bjegunca povezanog s Gulenističkom (Gülenističkom) terorističkom skupinom (FETÖ), koja je bila odgovorna za neuspjeli pokušaj državnog udara 2016. godine.
Bilstromova posjeta uslijedila je nekoliko dana nakon što je vrhovni švedski sud odbio izručiti FETÖ-ovog bjegunca Bulenta Kenepa, kojeg Turska optužuje da je bio među zavjerenicima. Kenep, koji je dobio azil u Švedskoj, bio je urednik novina Today's Zaman na engleskom jeziku, koje su bile u vlasništvu FETÖ-a, a vlada ih je zatvorila u sklopu razbijanja grupe.
Bilstrom je tvrdio da Švedska ima nezavisno pravosuđe i da vlada ne može učiniti ništa da promijeni takve odluke.
- Naši su sudovi vezani švedskim i međunarodnim zakonima, uključujući Europsku konvenciju o izručenju, koju je Turska također potpisala, mogao bih dodati - rekao je.
Čavušolu je opisao odluku kao "vrlo negativan" razvoj događaja.
U četvrtak je Čavušolu istaknuo da je Švedska i dalje "centar privlačnosti" za FETÖ.

- Pozdravljamo izručenje osobe koja nije na našem spisku. Ove sedmice je Vrhovni sud Švedske odbio zahtjev za izručenje člana FETÖ-a našoj zemlji, što je vrlo negativan razvoj događaja - rekao je Čavušolu.

Terorističke skupine PKK i FETÖ nisu prijetnja samo Turskoj, već i drugim zemljama, dodao je.
- Ne želimo nemoguće, tražimo vašu podršku u borbi protiv terorizma. Naš odnos s vama je na razini strateškog partnerstva, želimo da razumijete sigurnosne probleme zemlje kojoj želite biti saveznik - rekao je Čavušolu.
Dodao je da, ako zemlje žele postati NATO saveznici, Turska mora vidjeti "konkretnu saradnju".
- Turski narod i naš parlament trebaju biti uvjereni. Turska će pružiti svaku vrstu podrške u koracima koje ćete poduzeti u tom smjeru - rekao je Čavušolu.
Turska vidi i cijeni političku volju nove švedske vlade da želi dalje razvijati svoje odnose s Ankarom, naglasio je.
- Turska također primjećuje "pozitivne" korake koje je poduzela Švedska - rekao je Čavušolu, dodajući: "... oni mijenjaju svoj ustav. Izjave da su (izvozna) ograničenja za proizvode u odbrambenoj industriji ukinute su izuzetno pozitivne. "
Bilstrom je sa svoje strane na konferenciji za novinare rekao da Švedska drži svoja obećanja i da trilateralni dogovor shvaća "ozbiljno".
- Pokrenuli smo korake u svakom paragrafu i nastavit ćemo ih provoditi. Povećali smo našu pravnu suradnju s Turskom u vezi s osumnjičenim teroristima - rekao je Bilstrom.

Nije čudno da Turska kaže da ima još stvari koje treba učiniti. Još nismo tamo, te stvari prvo treba provesti, ali poduzeli smo mnogo koraka, rekao je Bilstrom

Švedska se nada da će Turska odobriti njeno članstvo u NATO prije jula 2023. godine

Visokopozicionirani ruski diplomat rekao je da pregovori o sigurnosnim jamstvima za Rusiju ne mogu početi dok su instruktori NATO-a i "plaćenici" u Ukrajini, odnosno dok Zapad nastavlja slati oružje Ukrajini.

Aleksandar Darčijev, jedan od čelnika ruskog ministarstva vanjskih poslova zadužen za Sjevernu Ameriku, rekao je da bi "pregovori bili preuranjeni sve dok ne prestane slanje oružja i financiranje režima Zelenskog te dok se američki i NATO-ovi plaćenici i instruktori ne povuku iz Ukrajine".
Rusija, podsjetimo, strane dobrovoljce koji se bore u redovima ukrajinske vojske naziva "plaćenicima" te je dosad osudila niz zarobljenih stranih boraca.

Rusija, podsjetimo, strane dobrovoljce koji se bore u redovima ukrajinske vojske naziva "plaćenicima" te je dosad osudila niz zarobljenih stranih boraca

Rusija poručila: Nema pregovora dok su plaćenici NATO-a u Ukrajini

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> rekao je danas novinarima da <a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Rusija</a> želi okončati rat u <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajini</a> i da svi oružani sukobi na kraju završavaju diplomatskim pregovorima.

- Ne želimo eskalirati situaciju na bojnom polju. Naprotiv, želimo okončati rat u Ukrajini. To je bio i ostat će naš cilj. Nastojat ćemo da se tome stane na kraj; naravno - što prije, to bolje - kazao je Putin. - Svi oružani sukobi završavaju na ovaj ili onaj način nekom vrstom diplomatskih pregovora. Prije ili kasnije, sve strane u sukobu moraju sjesti i dogovoriti se. Što prije to shvate naši protivnici, to bolje. Nikada nismo odustali od pregovora - dodao je.

Putinova upotreba te riječi nije prošla nezapaženo.&nbsp;Nikita Yuferev, općinski zastupnik iz Sankt Peterburga koji je pobjegao iz Rusije zbog svog antiratnog stava, zatražio je od ruskih vlasti da se Putin krivično goni zbog "širenja lažnih informacija o vojsci".

- Nije bilo dekreta o završetku specijalne vojne operacije, nikakav rat nije objavljen - napisao je na Twitteru.&nbsp;- Za takve riječi o ratu već je osuđeno nekoliko hiljada ljudi, dodao je.

Putin rekao novinarima da Rusija želi okončati rat u Ukrajini i da svi oružani sukobi na kraju završavaju diplomatskim pregovorima

Putin:  Ne želimo eskalirati situaciju na bojnom polju

Muškarac koji je u vozu u Njemačkoj nožem ranio ljude osuđen na 14 godina zatvora

Novi detalji pucnjave u Parizu: Napadač je ubio tri osobe i ranio još tri

Stoltenberg: Putin je napravio dvije velike strateške greške

Stravična nesreća u Rumuniji: Autobus pun turista udario u stub, ima mrtvih

Putinov omiljeni novinar doživio nervni slom zbog videosnimka Bajdena i Zelenskog: Urlao na producente usred programa

Prvi snimci nakon pucnjave u Parizu: Dvije osobe ubijene, policija blokirala cijelo naselje

Pucnjava u Parizu: Dvije osobe ubijene, više povrijeđeno

TikTok priznao: Koristili podatke iz aplikacije za praćenje novinara

Unutar Bahmuta dok bjesne borbe: Eksplozije svake minute

New York times tvrdi: Konačno znamo ko je počinio masakr u Buči

Zloglasni serijski ubica iz Nepala pušten na slobodu

SAD prijeti "ciklon bomba", oglasio se Bajden: Ovo je ozbiljna stvar

Zelenski se vratio u Kijev, objavio video: Bit će pobjede

Švedska se nada da će Turska odobriti njeno članstvo u NATO prije jula 2023. godine

Rusija poručila: Nema pregovora dok su plaćenici NATO-a u Ukrajini

Putin prvi put rat nazvao ratom

Globus

Muškarac koji je u vozu u Njemačkoj nožem ranio ljude osuđen na 14 godina zatvora

Novi detalji pucnjave u Parizu: Napadač je ubio tri osobe i ranio još tri

Stoltenberg: Putin je napravio dvije velike strateške greške

Stravična nesreća u Rumuniji: Autobus pun turista udario u stub, ima mrtvih

Putinov omiljeni novinar doživio nervni slom zbog videosnimka Bajdena i Zelenskog: Urlao na producente usred programa

Prvi snimci nakon pucnjave u Parizu: Dvije osobe ubijene, policija blokirala cijelo naselje

Pucnjava u Parizu: Dvije osobe ubijene, više povrijeđeno

TikTok priznao: Koristili podatke iz aplikacije za praćenje novinara

Unutar Bahmuta dok bjesne borbe: Eksplozije svake minute

New York times tvrdi: Konačno znamo ko je počinio masakr u Buči

Zloglasni serijski ubica iz Nepala pušten na slobodu

SAD prijeti "ciklon bomba", oglasio se Bajden: Ovo je ozbiljna stvar

Zelenski se vratio u Kijev, objavio video: Bit će pobjede

Švedska se nada da će Turska odobriti njeno članstvo u NATO prije jula 2023. godine

Rusija poručila: Nema pregovora dok su plaćenici NATO-a u Ukrajini

Putin prvi put rat nazvao ratom