<a href="https://avaz.ba/tag/131374/volodimir-zelensky">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky)</a> pri povratku u Ukrajinu iz Sjedinjenih Američkih Država, doputovao je u Poljsku gdje se sastao s predsjednikom Andžejem Dudom (Andrzej).
 

Zelenski je na Telegramu objavio snimku sa sastanka i napisao: "Rezimirali smo godinu koja je zbog rata donijela historijske izazove."

- Također smo govorili o strateškim planovima za budućnost, bilateralnim odnosima i aktivnostima na međunarodnom nivou u 2023. godini - dodao je.

Na video snimku se vidi kako Zelenski izlazi iz aviona na aerodromu Rzezsov. Nije poznato kada je tačno stigao u Poljsku.

<blockquote class="twitter-tweet">⚡“ On the way home, I had a meeting with a friend of Ukraine – President of <a href="https://twitter.com/hashtag/Poland?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Poland</a> 🇵🇱 Andrzej Duda ”- President of <a href="https://twitter.com/hashtag/Ukraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Ukraine</a> <a href="https://twitter.com/ZelenskyyUa?ref_src=twsrc%5Etfw">@ZelenskyyUa</a> 🇺🇦🤝🇵🇱 <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a><a href="https://twitter.com/hashtag/UkraineRussiaWar%EF%B8%8F?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#UkraineRussiaWar️</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Zelensky?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Zelensky</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Poland?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Poland</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Duda?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Duda</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/UkraineWillWin?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#UkraineWillWin</a><a href="https://twitter.com/hashtag/StopRussia?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#StopRussia</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/RussiaIsATerroristState?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#RussiaIsATerroristState</a> <a href="https://t.co/yblKUC43hA">pic.twitter.com/yblKUC43hA</a>— 𝐀𝐧𝐧𝐚 𝐊𝐨𝐦𝐬𝐚 | 🇪🇺🇫🇷🇵🇱🤝🇺🇦 (@tweetforAnna) <a href="https://twitter.com/tweetforAnna/status/1605942792600948736?ref_src=twsrc%5Etfw">December 22, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zelenski je na Telegramu objavio snimku sa sastanka i napisao: "Rezimirali smo godinu koja je zbog rata donijela historijske izazove

Po povratku iz SAD: Zelenski posjetio Poljsku i sastao se sa Andžejem Dudom

<a href="https://avaz.ba/tag/62905/volodymyr-zelensky">Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky)</a> pozvan je na sastanak na vrhu EU-Ukrajina 3. februara, objavio je portparol predsjednika Evropskog vijeća Šarl Mišela (Charlesa Michela).- Samit (Summit) na kojem će Uniju predstavljati Mišel i predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) održat će se 3. februara - rekao je Barend Lejts (Leyts).
Zelenski je pozvan da dođe u Brisel (Bruxelles), ali mjesto sastanka još nije potvrđeno.&nbsp;Ukrajinski predsjednik je trenutno u Sjedinjenim Državama, na svom prvom putovanju izvan Ukrajine od početka rata 24. februara.

Ukrajinski predsjednik je trenutno u Sjedinjenim Državama, na svom prvom putovanju izvan Ukrajine od početka rata 24. februara

Zelenski pozvan u Brisel

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajinski povjerenik za</a> ljudska prava Dmitro Lubinec rekao je da bi broj djece koja su "nasilno deportirana" u Rusiju mogao doseći i nekoliko stotina hiljada. Ukrajinske su vlasti za sada potvrdile identitet više od 13.000 djece deportirane u Rusiju, rekao je na televiziji povjerenik ukrajinskog parlamenta za ljudska prava, a prenosi Sky news.

- Ne znamo tačan broj odvedene ukrajinske djece, ali, prema našim podacima, možemo pretpostaviti da su stotine hiljada ukrajinske djece prisilno deportirane - rekao je.
Istražitelji su u nedavno oslobođenom Hersonu otkrili i posebnu ćeliju u "komori za mučenje", gdje su djeca navodno bila zatočena i maltretirana, dodao je. - Nakon oslobađanja područja regije Herson lično sam posjetio grad Herson i tamo smo vidjeli mučilište, gdje je, prema svjedočenju ljudi koji su tamo bili zatočeni, bila posebna ćelija za djecu. Tako se i zvala: "dječja soba". Nije se razlikovala od ostalih ćelija, bila je u vrlo hladnom i vlažnom podrumu - rekao je Lubinec, a prenosi Sky news koji dodaje da njegove tvrdnje nije bilo moguće provjeriti.

Ne znamo tačan broj odvedene ukrajinske djece, ali, prema našim podacima, možemo pretpostaviti da su stotine hiljada ukrajinske djece prisilno deportirane, rekao je Lubinec

Ukrajina: Vjerujemo da je Rusija nasilno deportirala stotine hiljada djece

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Dmitrij Rogozin, bivši šef korporacije "Roskosmos"</a> prokomentarisao je granatiranje hotela u Donjecku, u kojem je povrijeđen. Mediji su ranije pisali da je Rogozin tamo proslavio rođendan.
Prema njegovim riječima, granatiranje hotela nije bilo slučajno, jer "za osam godina neprijatelj nikada nije granatirao ovo mjesto". On je sugerisao da bi neko mogao da "odati" informacije, ali Rogozin nije precizirao kakve su informacije mogle procuriti i da li sebe smatra direktnim ciljem granatiranja.&nbsp;

- Bio je to radni sastanak, u uskom krugu i mirnoj atmosferi nakon povratka iz jedne od naših dobrovoljačkih jedinica. U ovom hotelu živimo zadnjih nekoliko mjeseci. Oko 19:45 sati bilo je nekoliko visoko preciznih pogodaka, uključujući i mjesto gdje smo se nalazili. Kalibar 120 ili 150 mm. Istraga će utvrditi detalje - napisao je Rogozin na Telegramu. 

Prema riječima šefa anektirane DNR Denisa Pušilina, dvije osobe su poginule od posljedica granatiranja. Pored Rogozina, ranjen je i premijer samoproglašene republike Vitalij Hocenko.

On je sugerisao da bi neko mogao da "odati" informacije

Oglasio se Rogozin nakon ranjavanja: Granatiranje hotela nije bilo slučajno

"Šta je sljedeće? Ima li života poslije Putina? Ima li ko da ga mijenja?” To su pitanja koja ovih dana teško muče umove ruske elite, njenih birokrata i poslovnih ljudi, dok posmatraju napredovanje ukrajinske vojske, talentirane ljude kako bježe iz Rusije, a Zapad odbija pokleknuti pred energetskim i nuklearnim ucjenama <a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Vladimira Putina</a>.

To ne znači da se Putin sprema povući, da će biti svrgnut ili ispaliti nuklearno oružje. To znači da oni koji vode državu i posjeduju imovinu gube povjerenje u svog predsjednika. Čini se da ruski politički sistem ulazi u najturbulentnije razdoblje svoje postsovjetske historije. I zapadne vlade počinju se brinuti da bi Rusijom moglo biti nemoguće upravljati. Invazija na Ukrajinu 24. februara bila je šok za ruski establišment, koji je sam sebe uvjerio da Putin neće riskirati pravi rat. Ali mješavina njegovih početnih, iako ograničenih, vojnih napredaka, odsutnosti ekonomskog kolapsa u Rusiji i ranih pokušaja mirovnih pregovora smirila je živce. Neki članovi elite čak su se neko vrijeme uvjeravali da Putin ne može izgubiti.
Ovo gledište je razbijeno Putinovom "djelimičnom" mobilizacijom. Pokazalo je da je njegova "specijalna vojna operacija" posrnula; i, angažiranjem novih trupa, vidjelo se da uvlači zemlju dublje u sukob. A kao što su pokazali masovni egzodus i opsežno izbjegavanje vojnog roka, njegov pokušaj da svoj poduhvat pretvori u novi "veliki domovinski rat" dosad nije uspio. Mobilizacija je razbila osnovnu premisu pristajanja javnosti na rat: da se ne zahtijeva njeno aktivno učestvovanje. U Moskvi, najbogatijem gradu Rusije, gdje su muškarce na ulicama maltretirali, gradonačelnik Sergej Sobjanin se 17. oktobra osjećao ponukanim objaviti da je regrutacija gotova. Ostale regije, s manjom moći lobiranja, morat će nadoknaditi manjak.

Putin ne može dobiti svoj rat, jer od samog početka nije imao jasne ciljeve; i, pošto je toliko izgubio, ne može to okončati, a da ne bude duboko ponižen. Čak i kad bi borbe u Ukrajini prestale, povratak mirnom prijeratnom životu gotovo je nemoguć pod njegovim ratobornim predsjedavanjem. U međuvremenu, ekonomija počinje pokazivati učinke sankcija i egzodusa najkvalificiranijih i najobrazovanijih članova radne snage; povjerenje potrošača je u padu. Abas Galjamov, politički analitičar koji je proveo neko vrijeme u Kremlju, tvrdi da će u sljedećih nekoliko sedmica i mjeseci elita, čiji su članovi uvijek vjerovali u Putinovu sposobnost da očuva svoj režim (i njih), shvatiti da se treba spašavati od njega, pa čak i vlastite živote. To će, kaže, intenzivirati potragu za mogućim nasljednikom unutar sistema.

Ceremonija 30. septembra, na kojoj je, nakon bijesnog govora protiv Zapada, Putin anektirao četiri pokrajine u Ukrajini koje zapravo ne kontrolira, bila je toliko apsurdna da je vjerovatno potkopala njegovu auru snage čak i unutar Rusije. Kao što Tatjana Stanovaja, politička savjetnica, kaže: "Sve do septembra, ruske su elite donosile pragmatičnu odluku da podrže Putina... Ali stvari su toliko napredovale da će sada možda morati birati između raznih gubitničkih scenarija."

Invazija na Ukrajinu 24. februara bila je šok za ruski establišment, koji je sam sebe uvjerio da Putin neće riskirati pravi rat

Putin: Hoće li izgubiti povjerenje elite

Ruska elita počinje razmišljati o budućnosti bez Putina?

<a href="https://avaz.ba/tag/42/grcka">Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias</a> izrazio je nezadovoljstvo zbog "zbližavanja" susjedne Turske i Albanije nakon što su dvije zemlje potpisale ugovor o tri bespilotne letjelice Bajraktar.

Govoreći na konferenciji za novinare u Tirani zajedno sa albanskim kolegom Oltom Džačkom, Dendias je istakao prisustvo revizionističkih snaga koje "žele da se vratimo u druga vremena i percepcije i da utičemo na zapadni Balkan".

- Njihov cilj nije samo saradnja, već stvaranje zona uticaja, koje nisu u skladu ni sa evropskim acquisem, ni sa evropskom perspektivom ni sa evropskim vrijednostima - rekao je Dendias.

Ranije ove sedmice, albanski premijer Edi Rama pohvalio je turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) za njegovu pomoć u potpisivanju ugovora s turskom kompanijom o kupovini tri bespilotne letjelice Bajraktar, koje se naširoko koriste u ratu u Ukrajini.
- Potpisali smo izvozni ugovor sa Albanijom, zemljom s kojom dijelimo snažne historijske, kulturne i humanitarne odnose - rekao je izvršni direktor turske kompanije za dronove.

Dendiasova posjeta Tirani poklopila se sa izjavom koju je za EURACTIV dao bivši premijer Sali Berisha, koji je rekao da je Turska "intervenisala" da otkaže pomorski sporazum između Grčke i Albanije iz 2009. godine.

- Turska je bez sumnje prijatelj, partner, ali sa doktrinom neoosmanizma koju neću prihvatiti - rekao je on, misleći na oko 600 godina turske otomanske vladavine u regionu.
U međuvremenu, očekuje se da će grčki premijer Kyriakos Mitsotakis također posjetiti Albaniju u četvrtak kako bi posjetio regiju Himare u kojoj živi grčka manjina.

Njihov cilj nije samo saradnja, već stvaranje zona uticaja, rekao je Dendias

Grčka nezadovoljna sporazumom između Albanije i Turske o dronovima

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Lidl&amp;">Osnivač kompanije Lidl i najbogatiji</a> Nijemac Diter Švarc je prava misterija jer se rijetko pojavljuje u javnosti i vrlo malo se zna o njegovom životu. U nastavku donosimo zapravo ko je vlasnik Lidla.

Diter Švarc nikada nije davao intervjue niti želio da učestvuje u javnom životu. Ni u njegovom rodnom mjestu mnoge komšije ga ne bi prepoznale kada bi ga vidjele na ulici. Brojni njemački mediji pokušavali su da dođu do njega ili do nekog iz njegovog okružanja, ali su nailazili na "zid šutnje", piše El Pais.

<h2>1973. godine otvorili prvi market</h2>

Takva tajnovitost umnogome podsjeća na onu koju je nekada oko sebe održavao španski biznismen Amancio Ortega, vlasnik brojnih brendova, među kojima je i Zara. Ali, Švarc je tu tajnovitost uspio da održi. I u vremenu kada je došlo do ekspanzije društvenih mreža.

Diskrecija nije tako rijetka pojava za njemačke milijardere pa je tako i vlasnik konkurentskog lanca Aldi "nedostižan" za medije. I on i njegova porodica. Za Švarcovu tajnovitost "kriv" je i njegov karakter. Ali također i strah od otmice sa kojom se sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka suočavala porodica osnivača Aldija.
Ipak, neki podaci o vlasniku Lidla su poznati. Rođen je 1939. godine u Hejlbronu. Njegov otac bavio se prodajom voća na veliko zajedno sa partnerom, koji se prezivao Lidl.
Poslije završene srednje škole počeo je da radi sa ocem, a porodica Švarc je 1973. otvorila prvi market. Po uzoru na Aldi, koji se već širio Njemačkom nudeći niske cijene i širok asortiman proizvoda.
Pošto nije želio da koristi svoje prezime, jer u prevodu sa njemačkog znači "crno". I moglo bi da bude asocijacija na crno tržište, odlučio je da iskoristi prezime očevog partnera, kratko i jasno – Lidl.
Četiri godine nakon otvaranja prvog marketa, Lidl je već imao lanac od 33 prodavnice. Te 1977. godina Jozef Švarc je umro i njegov sin, Diter, našao se na čelu kompanije. Postao je izvršni direktor i proširio porodični biznis van Njemačke.

<h2>11.200 prodavnica u 29 zemalja širom svijeta</h2>

Ubrzo nakon toga, Švarc je kupio prava za imenovanje za Lidl od nepovezane osobe po imenu Ludvig Lidl, bivšeg školskog nastavnika. Kako bi izbjegao pravnu bitku. Danas njegova imperija ima 11.200 prodavnica u 29 zemalja širom svijeta.&nbsp;Godine 2009. procijenjeno je da Švarcova imovina vrijedi 10 milijardi eura. Od oktobra 2012. godine procijenjeno je da vrijedi 12 milijardi eura. Što je povećanje sa 11,5 milijardi eura u 2011. U 2013. godini procijenjeno je da vrijedi 19,6 milijardi eura. I bio je na 24. mjestu najbogatijih osoba na svijetu. Od februara 2014. bio je rangiran kao 23. najbogatija osoba na svijetu na Hurun Report Globalnoj listi bogatih.
Prema Forbsovoj listi bogatih, bogatstvo Ditera Švarca iznosi 51,2 milijarde dolara. Švarc Grup je u vlasništvu fondacije, tehnički društva sa ograničenom odgovornošću. Ali Diter zadržava potpunu kontrolu i stvarni je vlasnik.&nbsp;Njemačka televizija ZDF nedavno je emitovala reportažu o historiji Lidla, koja je počela rečenicom: "Diter Švarc, fenomen, duh". Novinari te kuće su otputovali u njegovo rodno mjesto da bi pitali mještane prepoznaju li ga na nekoj od malobrojnih fotografija. Ali je većina samo odmahnula glavom.

U trenutku kada vlasnik slavi 80 godina organizovana je proslava. Ali on svoje slavlje tretira kao povjerljivu informaciju. Na kraju krajeva, kompanija vrijedna milijarde dolara već skoro godinu dana ima kancelariju za štampu. Ali ona ništa o tome ne najavljuje.

Spekuliše se i o rođendanu. Kako pišu njemački mediji "Fantom" Diter Švarc "slavi sa preko 300 rođaka i pratilaca". Ali pazite: postoji "zabrana": svaki razgovor o tome je zabranjen. Međutim, prema Manager Magazinu, Švarc slavi sa "lično odabranim rukovodiocima iz Lidla i Kauflanda. Plus nekoliko pratilaca".
Diter Švarc nikada nije u centru pažnje, a o njemu kruži samo nekoliko fotografija. Ipak, 83-godišnji preduzetnik je veoma dobro zastupljen u svom gradu Hajlbronu. Milijarder je osnovao Fondaciju Diter Švarc, koja je nazvana po njemu i sa sjedištem u Nekarsulmu. Prije svega, promoviše nauku i istraživanje.
On svojim projektima oblikuje gradski pejzaž Hajlbrona i ostavlja svoj trag: kampus, laboratorija, međunarodna škola programiranja 42 i IT kampus koji će biti kreiran sa oko 3.500 novih radnih mjesta u Bad Fridrihšalu (okrug Hajlbron) samo su neki od primjera.
U nekoliko proteklih godina pandemije Lidl je imao probleme sa "razbijenim lancima snabdijevanja". I kasnijom inflacijom koje su "zahtijevale brze, ponekad nekonvencionalne odluke". U kojima je on uzimao stvar u svoje ruke, piše "Manager Magazin". Čak i sa 83 godine, Švarc ne želi da se penzioniše.&nbsp;

Ni u njegovom rodnom mjestu mnoge komšije ga ne bi prepoznale kada bi ga vidjele na ulici

Švarc: Nikada nije davao intervjue niti želio da učestvuje u javnom životu

Ko je tajanstveni vlasnik Lidla: Zbog straha od otmice krije svoj identitet

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Sjedinjene Američke Države</a> razmatraju da Ukrajini <a href="https://avaz.ba/tag/147968/patriot">pošalju Patriot odbrambene raketne sisteme</a>, najavili su američki zvaničnici, a Kremlj je upozorio da bi taj raketni sistem bio „legitimna meta”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je mjesecima tražio od SAD da pošalju sistem Patriot, kako bi ojačao protivzraćni odbranu od ruskih projektila. Američki zvaničnici su potvrdili sporazum, a uskoro se očekuje i zvanično saopštenje, piše <a href="https://ba.voanews.com/a/sad-ukrajina-pomoc-patriot-sistem-zelenskyy/6886156.html">Voice of America</a>.&nbsp;Ali stručnjaci upozoravaju da je efikasnost sistema ograničena i da možda neće promijeniti igru u ratu.

Patriot je raketni sistem zemlja-vazduh koji je prvi put korišten 1980-ih i može da gađa avione, krstareće rakete i balističke rakete manjeg dometa. Svaka jedinica sastoji se od sistema za lansiranje postavljenog na kamion, osam lansera koji mogu da drže do četiri presretača raketa, zemaljskog radara, kontrolne stanice i generatora. Vojska je saopštila da trenutno posjeduje 16 bataljona Patriota.
Patriot sistemi su raspoređeni širom svijeta, a imaju ih i Nizozemska, Njemačka, Japan, Izrael, Saudijska Arabija, Kuvajt, Tajvan, Grčka, Španija, Južna Koreja, UAE, Katar, Rumunija, Švedska, Poljska i Bahrein.
Ovaj sistem "jedan je od najšire korištenih i najpouzdanijih i dokazanih protivzračnih raketnih odbrambenih sistema", a kapacitet odbrane od balističkih raketa mogao bi da pomogne u odbrani Ukrajine od balističkih raketa koje isporučuje Iran, rekao je Tom Karako, iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Procjenjuje se da trenutno presretač raketa košta oko 4 miliona dolara po ispaljenoj rundi, a jedan lanser košta oko 10 miliona dolara, pokazuje izvještaj CSIS-a. Po toj cijeni nije isplativo koristiti ovaj sistem za obaranje manjih i daleko jeftinijih iranskih dronova koje Rusija koristi u Ukrajini.
- Ispaljivanje projektila od milion dolara na bespilotnu letelicu od 50.000 dolara je gubitak - rekao je Mark Cancian, penzionisani pukovnik i savjetnik u CSIS-u.

Svakom sistemu potrebno je oko 90 vojnika da bi njime upravljali i održavali ga. Zato su SAD mjesecima bile nespremne da pošalju Patriot u Ukrajinu, jer bi to podrazumijevalo i slanje američkih vojnika, što Bidenova administracija ne želi.
Ključna prepreka će biti trening. Američke trupe će morati da obučavaju ukrajinske snage kako da koriste i održavaju sistem. SAD su već obučavale ukrajinsku vojsku kako da rukuje drugim složenim sistemima naoružanja, uključujući raketne sisteme HIMARS. U mnogim slučajevima uspjeli su da skrate obuku, izvodeći ukrajinske trupe na front za nekoliko nedjelja.

Stručnjaci kažu da neke od prijetnji sa kojima se suočava Ukrajina Patriot može efikasno da ukloni, dok protiv drugih nije toliko koristan.
Jedan bivši visoki vojni zvaničnik koji poznaje sistem, rekao je da će on biti efikasan protiv balističkih projektila kratkog dometa i da predstavlja snažnu poruku podrške SAD, ali jedna jedinica neće promijeniti tok rata.
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman jer dogovor sa Ukrajinom još nije javno objavljen, kaže da jedan Patriot ima veliki domet paljbe, ali može da pokrije samo ograničeno područje. Na primjer, može efikasno da zaštiti malu vojnu bazu, ali ne i veliki grad kao što je Kijev.
Patrioti su često raspoređeni kao bataljon, koji uključuje četiri jedinice, što neće biti slučaj sa Ukrajinom koja će dobiti samo jednu.
Patriot ima moćniji radar koji je bolji u razlikovanju ciljeva od sovjetskog sistema S-300, ali ima ograničenja, ocjenjuju Karako i Cancian.
Komapnija Raytheon koja proizvodi Patriot saopštava da je sistem od 2015. uspješno presreo 150 balisitčkih raketa. Ali, tvrdnje o uspješnosti se dovode u pitanje.
U izvještaju američke vladine agencije iz 1992. godine navodi se da ne postoje dokazi da je Patriot uspješno presreo 70 odsto raketa u Zalivskom ratu. Njegova efikasnost dovedena je u pitanje i u ratu u Jemenu, gdje se na snimcima vidi da je sistem otkazao.
Stručnjaci zaključuju da je najsnažnija poruka samo isporučivanje Patriota Ukrajini.

Stručnjaci upozoravaju da je efikasnost sistema ograničena i da možda neće promijeniti igru u ratu

Patriot je raketni sistem zemlja-vazduh koji je prvi put korišten 1980-ih

Šta je sistem Patriot i koliko može pomoći Ukrajini?

Hotel u kojem je živjela <a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">grupa ruskih vojnih savjetnika,</a> među kojima je bio i Dmitrij Rogozin, bio je pod vatrom u Donjecku. Bivši šef Roskosmosa je ranjen u leđa, nema opasnosti po njegov život, rekao je njegov pomoćnik za RIA Novosti.

- Na periferiji Donjecka granatiran je hotel u kojem je posljednjih mjeseci živjela grupa vojnih savjetnika, uključujući Dmitrija Rogozina. Sam Dmitrij Rogozin je ranjen u leđa, hospitalizovan je. Nema prijetnje po njegovo zdravlje. Lica u njegovoj pratnji su također zadobila povrede različite težine - rekao je on.

Rogozin u junu ove godine dao je skandalozne izjave da se nada da će osuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić biti oslobođeni. 

- Dva heroja bratskog srpskog naroda i dva moja prijatelja. Od 1994. do 1996. godine često smo se sastajali. Jednom ću vam ispričati o tome detaljno - napisao je Rogozin na Twitteru. On je Karadžića i Mladića nazvao prijateljima.

<blockquote class="twitter-tweet">Два героя братского сербского народа и два моих друга. Профессор Радован Караджич - бывший глава Республики Сербской в Боснии и Герцеговине и генерал Радко Младич - легендарный полководец, командующий армией Республики Сербской. В 1994-1996 году мы часто встречались. Как-нибудь <a href="https://t.co/9XD1FhEfGt">pic.twitter.com/9XD1FhEfGt</a>— РОГОЗИН (@Rogozin) <a href="https://twitter.com/Rogozin/status/1536414967875915776?ref_src=twsrc%5Etfw">June 13, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U nastavku je rekao da se nada da će biti oslobođeni.- Nadam se da će biti izvučeni iz haških tamnica, gdje već dugi niz godina pokušavaju da ih osude za tuđe zločine, koje su inspirisale SAD i njihovi pomagači.&nbsp;Srbi u Bosni i srpski narod u cjelini ostaju vjerni tradiciji našeg viševijekovnog prijateljstva. Nadam se da će Crnogorci zbaciti izdajnike sa vlasti i vratiti se našoj porodici. Samo sloga Srbina spašava - naveo je on tada.Početkom juna zaprijetio je Crnoj Gori interkontinentalnim raketama jer je Crna Gora zatvorila svoj zračni prostor za avion kojim je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov trebao da stigne u Beograd.

Od 1994. do 1996. godine često smo se sastajali. Jednom ću vam ispričati o tome detaljno, napisao je Rogozin na Twitteru

Ranjen Dmitrij Rogozin: Ratne zločince Karadžića i Mladića naziva prijateljima, prijetio i Crnoj Gori

Odluka talibanskog režima da ženama zabrani studiranje na sveučilištima u Afganistanu u srijedu je izazvala oštre kritike generalnog sekretara Ujedinjenih nacija <a href="https://avaz.ba/tag/1806/antonio-guterres">Antonija Gutjereša</a> (Antónia Guterresa), kao i niza zapadnih zemalja.

Odluka talibana da zatvore univerzitete za žene izazvala je šok i bijes u Afganistanu.
- Generalni sekretarduboko je uznemiren medijskim izvještajima da su talibani spriječili pristup sveučilištima ženama i djevojkama - rekao je Gutjerešov glasnogovornik.
Glavni sekretar ponavlja da uskraćivanje obrazovanja ne samo da krši prava žena i djevojčica, već će imati razoran utjecaj na budućnost zemlje.Talibani su u utorak zabranili ženama pristup svim univerzitetima u Afganistanu, što je stupilo na snagu odmah. Posljednji je to u nizu poteza ograničavanja prava žena otkad je ultrakonzervativna islamistička skupina preuzela vlast 2021. godine. Talibani su zabranili i djevojčicama da pohađaju srednje škole.
SAD, Njemačka i Evropska unija su među onima koji su prvi osudili novu zabranu, zajedničkim saopćenjem koje je u srijedu navečer objavilo ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu.
- Talibanska politika osmišljena da izbriše žene iz javnog života imat će posljedice na način na koji se naše zemlje angažiraju s talibanima", stoji u izjavi ministara vanjskih poslova Australije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Nizozemske, Norveške, Španjolske, Švicarske, Britanije, SAD-a i visokog predstavnika EU-a.
- Talibanske represivne mjere protiv afganistanskih djevojčica i žena nemilosrdne su i sistemske - navodi se, pa dodaje da politika režima jasno pokazuje "talibansko nepoštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda naroda Afganistana".

Odluka talibana da zatvore univerzitete za žene izazvala je šok i bijes u Afganistanu

Gutjereš i zapadne zemlje osudili odluku talibana o zabrani studiranja ženama

<a href="https://avaz.ba/tag/1080/emmanuel-macron">Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron)</a> pozvao je Evropu da smanji svoju ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama i razvije vlastite odbrambene kapacitete te u isto vrijeme preuzme asertivniju ulogu u NATO-u.

Govoreći s novinarima po povratku u Pariz sa samita (summita) u Jordanu, Makron je naglasio da svoju incijativu za razvoj evropske odbrane kao alternativu NATO-u. 
- Jača Evropa će omogućiti da naš kontintent postane autonomniji u sklopu NATO-a. To znači unutar NATO-a, s NATO-om, ali ujedno i bez ovisnosit o NATO-u - rekao je Makron, a prenosi Wall Street Journal. - Savez nije nešto o čemu bismo trebali ovisiti. Savez je nešto što mogu odabrati, nešto s čim mogu sarađivati. Moramo promisliti o našoj strateškoj autonomiji - rekao je francuski predsjednik.

Jača Evropa će omogućiti da naš kontintent postane autonomniji u sklopu NATO-a, rekao je Makron

Makron:  Savez nije nešto o čemu bismo trebali ovisiti

Makron o sigurnosti Evrope: Moramo manje ovisiti o Americi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zima&amp;">Zimski solsticij nastupio je jučer u 22:36 sati,</a> odnosno trenutak u kojem Sunce u svom prividnom kretanju doseže svoju najjužniju tačku. Službeno je počela zima, što znači da nas od danas čekaju dulji dani i dani s više dnevnog svjetla. Prošla noć na sjevernoj Zemljinoj polutki bila je najduža, a dan najkraći. 

Pod tim se misli na period od izlaska do zalaska sunca. Jučer je sunce izašlo u 7:34, a zašlo je u 16:15. Dan je stoga trajao skoro sedam sati kraće nego noć. No nakon solsticija dani će postajati sve dulji tako da će se zalazak sunca do kraja godine pomaknuti na 16:20 i bit će pet minuta više danjeg svjetla.

Datum zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini na sjevernoj polutci, najčešće se poklapa s prvim danom zime. No datum zimskog solsticija može varirati od 20. do 23. decembra. Zimski solsticij označava veliku godišnju prekretnicu, astronomski početak zime te prelazak u period kada dani postaju sve dulji i svjetliji, a noći sve kraće.

Izraz solsticij potiče od latinskog solstitium, što znači "mirovanje sunca". Zimski solsticij je događaj koji su slavili drevni narodi te ih je ova pojava izbezumljivala. Zbog kratkog dana u mnogim drevnim kulturama 21. decembar se slavio kao dan smrti i ponovnog rođenja božanstava koja su simbolizirala plodnost, svjetlost i Sunce.

<h2>Na južnoj polutci najdulji dan u godini</h2>

Dok je kod nas jučer bio najkraći dan, situacija je potpuno drukčija na južnoj polutci, gdje živi samo deset posto svjetske populacije. Dakle, tamo decembarski solsticij označava najdulji dan u godini i početak ljeta. Svi oni koji stanuju unutar Arktičkog kruga tokomsolsticija neće ni vidjeti Sunce jer kod njih sad vlada polarna noć.

Prošla noć na sjevernoj Zemljinoj polutki bila je najduža, a dan najkraći

Zimski solsticij nastupio je jučer u 22:36 sati

Od danas će biti sve više dnevnog svjetla

<a href="https://avaz.ba/tag/5428/benjamin-netanyahu">Mandatar za sastav nove Vlade Izraela Benjamin Netanjahu (Netanyahu)</a> objavio je u srijedu uvečer da je postigao dogovor o formiranju kabineta sa svojim desničarskim saveznicima nekoliko minuta prije isteka roka.

Netanjahu je nazvao predsjednika Isaka Hercoga (Isaaca Herzoga), koji mu je prvobitno dao rok od 28 dana da formira vladu, nakon čega ga je produžio za još deset dana.
Vlada bi trebala položiti zakletvu prije zasjedanja Kneseta (Knesseta), izrealskog parlamenta, sljedećeg ponedjeljka, navodi izraelska televizija Channel 12.
Sljedeći korak koji čeka Netanjahua je raspodjela uloga među članovima Likuda, javlja list "Maariv".
Prva runda razgovora između Netanjahua i članova njegove stranke Likud prije dvije sedmice bila je "komplikovana" jer "broj članova koji traže ministarske pozicije premašuje broj resora koji su ostali za Likud nakon pregovora o koaliciji".
Netanjahu (73) je bio premijer od 1996. do 1999, a zatim 12 godina uzastopno, od 2009. do 2021. godine.

Sljedeći korak koji čeka Netanjahua je raspodjela uloga među članovima Likuda

Netanjahu obavijestio izraelskog predsjednika da je formirao Vladu

<a href="https://avaz.ba/tag/612/pucnjava">Pucnjava se dogodila jučer</a> u jutarnjim satima u Šorndorfu (Schorndorfu) u blizini Štutgarta (Stuttgarta), a na osnovu prvih informacija,&nbsp;muškarac je pucao u dvoje rođaka, a potom je počinio samoubistvo.
Pokušaj ubistva preživio je 57-godišnjak s povredama opasnim po život, dok su 48-godišnjakinja i 60-godišnji ubica preminuli, javljaju njemački mediji.- U 11:34 sati je pozvana hitna pomoć zbog teško povrijeđene žene u stambenoj zgradi u Šorndorfu kod Štutgarta. Policiju i hitnu pomoć pozvala su dva člana porodice koja su saznala za incident - saopćila je policija.
Na teren je izašlo 28 policijskih vozila i jedan helikopter. Drugi je povrijeđeni muškarac pronađen u susjednom gradu s povredama opasnim po život, a spasilački ga je helikopter prevezao u bolnicu.
Policija pretpostavlja da je ubijena žena rođakinja 60-godišnjeg počinioca. Portparol policije nije rekao u kakvom su tačno odnosu obje žrtve i počinilac. Motiv se tek treba utvrditi, a uviđaj&nbsp;je u toku.

Policiju i hitnu pomoć pozvala su dva člana porodice koja su saznala za incident, saopćila je policija

Drama u Njemačkoj: Muškarac pucao na rođake, pa presudio sebi

Šangajska bolnica rekla je svojim zaposlenicima da se pripreme za "tragičnu bitku" s kovidom-19 jer očekuje da će se polovina od 25 miliona ljudi u gradu zaraziti do kraja godine, dok se virus <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kina&amp;">uglavnom nezaustavljivo širi Kinom.</a>

Nakon velikih protesta i neumoljivog porasta slučajeva Kina je ovog mjeseca naglo promijenila politiku odustajući od svog režima politike nultog kovida, koji je uzeo velik finansijski i psihološki danak za njenih 1.4 milijarde ljudi.
Međutim prema službenim brojkama u Kini je od početka pandemije početkom 2020. godine umrlo 5.241 osoba - što je djelić onoga s čime se suočila većina drugih zemalja.
Kina je izvijestila da nema novih smrtnih slučajeva od kovida drugi dan zaredom 21. decembra. Vlasti, koje su suzile kriterije za smrt od kovida, potvrdile su 389.306 slučajeva sa simptomima.

<h2>Bolnica: Do kraja 2022. zarazit će se 12.5 miliona ljudi u Šangaju</h2>

Šangajska bolnica Deji objavila je na svom službenom WeChat nalogu kasno jučer da je u gradu bilo oko 5.43 miliona pozitivnih i da će se 12.5 miliona u glavnom kineskom komercijalnom središtu zaraziti do kraja godine.- U ovoj tragičnoj bici cijeli će Veliki Šangaj pasti, a mi ćemo zaraziti sve osoblje bolnice! Zarazit ćemo cijelu porodicu! Svi će naši pacijenti biti zaraženi! Nemamo izbora i ne možemo pobjeći - poručili su.&nbsp;U nastojanju da spriječe širenje virusa na cijelu Kinu, stanovnici Šangaja izdržali su dvomjesečnu karantenu koja je završila 1. juna, a mnogi su izgubili prihode i teško su dolazili do osnovnih potrepština.
Stotine su umrle, a stotine hiljada zaražene su u ta dva mjeseca. Stručnjaci kažu da bi se Kina sljedeće godine mogla suočiti s više od milion smrtnih slučajeva od kovida.

<h2>Kineski zdravstveni sistem nespreman</h2>

Zaokret kineske politike zatekao je krhki zdravstveni sistem nespreman - bolnice imaju premalo kreveta i zaliha krvi, apoteke premalo lijekova, a vlasti se utrkuju u izgradnji posebnih klinika.

Manji gradovi udaljeni od bogate istočne i južne obale posebno su ranjivi. Tongchuan, grad od 700.000 stanovnika u sjeverozapadnoj pokrajini Shanksi, pozvao je u srijedu sve medicinske radnike koji su otišli u penziju u posljednjih pet godina da se pridruže borbi protiv kovida.
- Zdravstvene ustanove na svim nivoima u gradu pod velikim su pritiskom - stoji u saopćenju. Državni mediji navode da se lokalne vlasti pokušavaju uhvatiti u koštac s nestašicom lijekova, dok farmaceutske kompanije rade dodatno na povećanju zaliha.

Donguan, veliki grad u južnoj Kini, rekao je da je ukupno 100.000 tableta ibuprofena stiglo u grad i da će biti distribuirane u 41 državnu drogeriju ove sedmice, prije nego što budu besplatno dostupne, izvijestio je Global Times.&nbsp;U Vuhanu, centralnom gradu u kojem je virus prvi put otkriven krajem 2019., 3 miliona tableta ibuprofena isporučeno je medicinskim ustanovama i maloprodajnim apotekama svaki dan od 17. decembra, stoji u izvještaju.&nbsp;Vlasti u Sanji na južnom otoku Hainan postavile su 18 apoteka za distribuciju besplatnih lijekova, dok apoteke u Zhoukou daju čak 10 besplatnih tableta dnevno stanovnicima koji pokažu ličnu kartu.

Njemačka je saopćila da je poslala svoju prvu seriju BioNTech vakcina u Kinu kako bi ona najprije dala njemačkim iseljenicima. Berlin se zalaže da se drugim stranim državljanima dopusti da ih uzmu.

To bi bila prva mRNA cjepiva, koja se smatraju najučinkovitijima protiv bolesti, dostupna u Kini. Kina ima devet domaćih vakcina protiv covida odobrenih za upotrebu.
Neki kineski stručnjaci predviđaju da će val kovida dosegnuti vrhunac krajem januara, a život će se vjerovatno vratiti u normalu krajem februara ili početkom marta.

Kina je izvijestila da nema novih smrtnih slučajeva od kovida drugi dan zaredom 21. decembra

Kina je ovog mjeseca naglo promijenila politiku odustajući od svog režima politike nultog kovida

Bolnica u Šangaju poručila zaposlenima: Pripremite se za tragičnu bitku s kovidom

Najtraženiji azijski kralj droge Si Či Lop (Tse Chi Lop) (59) <a href="https://avaz.ba/tag/1730/australija">izručen je Australiji gdje mu</a> prijeti doživotna zatvorska kazna.

Si, poznat kao "azijski El Čapo (Chapo)", optužen je za vođenje multimilijarderske trgovine drogom u nekoliko zemalja, od Japana do Novog Zelanda, piše BBC. Smatra se da je on na čelu organizacije koja dominira na ilegalnom tržištu droga u Aziji vrijednom 70 milijardi dolara.Narkobos kanadskog državljanstva lani je u nizozemskoj zračnoj luci uhapsio Interpol.

Australska policija objavila je fotografije naoružanih policajaca koji su ga u lisicama ispratili iz aviona u zračnoj luci u Melburnu (Melbourneu). Danas bi Si trebao doći pred lokalni sud.Kriminalna skupina azijskog narkobosa krijumčarila je ogromne količine metamfetamina, heroina i ketamina u Australiju u pakovanjima čaja.&nbsp;Optužbe Australije protiv Sia odnose se na operacije od 2012. do 2013. kada je u zemlju uvezeno metamfetamina u vrijednosti od 4.4 miliona australskih dolara, što je iznos od 2.98 miliona američkih dolara.
Policija je u Siovoj kući u Melbournu pronašla više od četiri miliona australskih dolara u gotovini, 99 dizajnerskih torbica i žuti Lamborghini.&nbsp;

Australska policija ga je lovila više od decenije. Kažu da je većina njegove droge završavala u Sidneju (Sydneyju) i Melbournu.Si je priveden na amsterdamskom aerodromu Šiphol (Schiphol) u januaru 2021. dok se pokušavao ukrcati na avion. Si&nbsp;je odbacio optužbe za drogu.&nbsp;Tvrdio je da su njegovo hapšenje namjestile australske vlasti i da je australska policija nezakonito organizirala njegovo protjerivanje iz Tajvana u Kanadu uključujući zaustavljanje u Nizozemskoj kako bi on tamo mogao biti uhapšen.

U hapšenju Sia učestvovalo je više od 20 agencija. Govorilo se da Si posljednjih godina živi u Hong Kongu, Makau i Tajvanu.&nbsp;U zatvoru je proveo devet godina nakon što je 90-ih uhapšen zbog trgovine drogom u SAD-u.

Narkobos kanadskog državljanstva lani je u nizozemskoj zračnoj luci uhapsio Interpol

Si, poznat kao "azijski El Čapo (Chapo)"

Po povratku iz SAD: Zelenski posjetio Poljsku i sastao se sa Andžejem Dudom

Zelenski pozvan u Brisel

Ukrajina: Vjerujemo da je Rusija nasilno deportirala stotine hiljada djece

Oglasio se Rogozin nakon ranjavanja: Granatiranje hotela nije bilo slučajno

Ruska elita počinje razmišljati o budućnosti bez Putina?

Grčka nezadovoljna sporazumom između Albanije i Turske o dronovima

Ko je tajanstveni vlasnik Lidla: Zbog straha od otmice krije svoj identitet

Šta je sistem Patriot i koliko može pomoći Ukrajini?

Ranjen Dmitrij Rogozin: Ratne zločince Karadžića i Mladića naziva prijateljima, prijetio i Crnoj Gori

Gutjereš i zapadne zemlje osudili odluku talibana o zabrani studiranja ženama

Makron o sigurnosti Evrope: Moramo manje ovisiti o Americi

Od danas će biti sve više dnevnog svjetla

Netanjahu obavijestio izraelskog predsjednika da je formirao Vladu

Drama u Njemačkoj: Muškarac pucao na rođake, pa presudio sebi

Bolnica u Šangaju poručila zaposlenima: Pripremite se za tragičnu bitku s kovidom

Azijski narkobos kojeg uspoređuju s El Čapom izručen Australiji

Globus

Po povratku iz SAD: Zelenski posjetio Poljsku i sastao se sa Andžejem Dudom

Zelenski pozvan u Brisel

Ukrajina: Vjerujemo da je Rusija nasilno deportirala stotine hiljada djece

Oglasio se Rogozin nakon ranjavanja: Granatiranje hotela nije bilo slučajno

Ruska elita počinje razmišljati o budućnosti bez Putina?

Grčka nezadovoljna sporazumom između Albanije i Turske o dronovima

Ko je tajanstveni vlasnik Lidla: Zbog straha od otmice krije svoj identitet

Šta je sistem Patriot i koliko može pomoći Ukrajini?

Ranjen Dmitrij Rogozin: Ratne zločince Karadžića i Mladića naziva prijateljima, prijetio i Crnoj Gori

Gutjereš i zapadne zemlje osudili odluku talibana o zabrani studiranja ženama

Makron o sigurnosti Evrope: Moramo manje ovisiti o Americi

Od danas će biti sve više dnevnog svjetla

Netanjahu obavijestio izraelskog predsjednika da je formirao Vladu

Drama u Njemačkoj: Muškarac pucao na rođake, pa presudio sebi

Bolnica u Šangaju poručila zaposlenima: Pripremite se za tragičnu bitku s kovidom

Azijski narkobos kojeg uspoređuju s El Čapom izručen Australiji