<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mask&amp;">Multimilijarder Ilon Mask (Elon Musk) oglasio se po prvi</a> put nakon što je više od 10 miliona ljudi glasalo za njegov odlazak s mjesta izvršnog direktora Twittera. On je na ovoj društvenoj mreži objavio da&nbsp;će samo plaćeni pretplatnici Twittera Blue moći glasati u budućim anketama vezanim uz politiku kompanije.&nbsp;Mask je u nedjelju pitao korisnike Twittera treba li se povući s mjesta šefa kompanije, obećavši da će se pridržavati rezultata ankete. Kad je anketa zatvorena u ponedjeljak, 57,5 posto je reklo da bi on trebao odstupiti.

Inače konstantan korisnik platforme, Mask nije tvitao nekoliko sati nakon ankete. Njegova šutnja konačno je prekinuta kada je odgovorio "Zanimljivo" na više sugestija da su rezultati ankete iskrivljeni lažnim računima.

Odgovarajući na prijedlog drugog korisnika da bi "Blue pretplatnici trebali biti jedini koji mogu glasati u anketama vezanim uz politiku", Mask je rekao: "Dobra poenta. Twitter će napraviti tu promjenu.”
Twitter Blue pretplata je koja se plaća i omogućuje svakome da kupi plavu kvačicu potvrđene značke za svoj račun.
Kao većinskog vlasnika privatne kompanije, niko ne može prisiliti Maska da ode, ali niz zbunjujućih odluka u proteklih nekoliko dana natjerao je čak i neke od njegovih najbližih podupiratelja da prekinu veze s njim.
Nakon odluke o zabrani računa koji je pratio lokaciju njegovog privatnog aviona prošle sedmice uslijedila je masovna suspenzija novinara koji su izvještavali o zabrani. To je zauzvrat dovelo do egzodusa nekih angažiranih korisnika na druge društvene mreže, uglavnom na njegovog decentraliziranog konkurenta Mastodon, čiji je račun bio blokiran zbog objavljivanja veze na račun jet trackera na konkurentskoj platformi.
Mask je u nedjelju reagirao zabranom svih poveznica na druge društvene mreže, uključujući Mastodon, Instagram, Facebook, pa čak i manje platforme kao što su Nostr, koju koristi osnivač Twittera Džek Dorsi (Jack Dorsey), i Linktree, alat za izradu početne stranice koju vole influenseri.

Ta je zabrana povučena do kraja dana, nakon ankete na Twitteru s računa Twitter Safety, a Mask je rekao: “Ubuduće će se glasati za velike promjene politike. Moje isprike. Neće se ponoviti.”

Mask ima historiju korištenja anketa na Twitteru za potvrđivanje važnih odluka, prodajući desetinu svojih Teslinih dionica nakon jedne ankete 2021. godine, vraćajući račun Donalda Trampa i ponovno aktivirajući niz suspendiranih računa nakon treće anekte. "Vox Populi, Vox Dei", tvitao je Mask nakon Trampove ankete.
Međutim, u mnogim je slučajevima ostavljao dojam kao da je već odlučio o ishodu prije objavljivanja. Već je najavio prodaju svog udjela u Tesli, na primjer, mnogo prije nego što je to stavio na glasanje i njegov plan da vrati Trampa raspravljalo se još prije nego što je uopće kupio Twitter.
Ideja o odlasku s mjesta izvršnog direktora također je bila nagoviještena puno prije objave ankete na Twitteru. Dana 16. novembra rekao je sudiji iz Delavera da planira smanjiti svoje vrijeme na Twitteru i "naći nekog drugog ko će s vremenom voditi Twitter", prenosi Guardian.

Kad je anketa zatvorena u ponedjeljak, 57,5 posto je reklo da bi on trebao odstupiti

Mask: Oglasio se prvi put nakon što je anketa zatvorena

Mask se oglasio nakon što su korisnici Twittera glasali da napusti mjesto direktora

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Putin&amp;">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> prvi put je situaciju u okupiranim teritorijima Ukrajine koje je Rusija proglasila svojim regijama nazvao "izuzetno teškom".

Putin je izjavio da je "situacija u regijama DNR, LNR, Herson i Zaporožje izuzetno teška" i poručio snagama sigurnosti u četiri okupirane regije da moraju učiniti sve kako bi osigurale sigurnost građana u njima.

- Želio bih posebno istaknuti jedinice sigurnosnih agencija koje su počele djelovati u novim regijama Rusije. Da, teško vam je sada, situacija u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti je izuzetno teška. Ali ljudi koji tamo žive nadaju se vama, vašoj zaštiti - izjavio je Putin, prenosi ruska državna novinska agencija RIA Novosti.Predsjednik Rusije nazvao je dužnošću tajnih službi učiniti sve kako bi osigurali maksimalnu sigurnost građana i zaštitili njihova prava i slobode. Također je obećao osigurati nove postrojbe sa savremenom opremom i naoružanjem, kao i iskusnim ljudstvom.&nbsp;

<h2>Postavio zahtjeve sigurnosnim službama</h2>

Putin je također pozvao na jačanje rada sigurnosnih agencija u ključnim područjima uslijed pojave novih prijetnji i naložio specijalnim službama da drže pod stalnom kontrolom mjesta masovnijeg okupljanja građana te strateške objekte prometne i energetske infrastrukture.

- Od protuobavještajnih agencija, uključujući vojsku, sada se traži maksimalna pribranost, koncentracija snaga. Potrebno je oštro suzbiti akcije stranih specijalnih službi, brzo identificirati izdajnike, špijune i sabotere - rekao je Putin.
Također je zatražio jačanje rada granične službe FSB-a, nazivajući granicu "najvažnijom, ključnom granicom za osiguranje sigurnosti zemlje", koja mora biti pouzdano pokrivena.

Također je zatražio jačanje rada granične službe FSB-a, nazivajući granicu "najvažnijom, ključnom granicom za osiguranje sigurnosti zemlje", koja mora biti pouzdano pokrivena

Putin: Sada se traži maksimalna pribranost

Putin prvi put priznao: Situacija je izuzetno teška

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Sjedinjene Američke Države optužile</a> su glavnog sekretara UN-a Antonija Gutereša (Guterres) da je "očigledno popustio ruskim prijetnjama" i da nije poslao dužnosnike u Ukrajinu da pregledaju bespilotne letjelice koje koristi Rusija, a za koje Vašington i drugi tvrde da ih je isporučio Iran, objavio je Reuters.

<h2>Kršenje rezolucije Vijeća UN-a</h2>

Rusija je, navodi se, negirala da su njene snage koristile iranske bespilotne letjelice u Ukrajini i tvrdi da službenici UN-a nemaju mandat da putuju u Kijev kako bi istražili porijeklo bespilotnih letjelica.

Iran je, s druge strane, priznao da je opskrbio Moskvu bespilotnim letjelicama istaknuvši, međutim, da su one poslane prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.&nbsp;&nbsp;Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države i Ukrajina ističu da isporuka bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji krši rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a iz 2015. kojom se potvrđuje iranski nuklearni sporazum. Očekuju da Gutereš pošalje dužnosnike u Kijev da istraže taj problem.

<h2>"Žao nam je što UN nije pokrenuo normalnu istragu tog kršenja"</h2>

- Žao nam je što UN nije pokrenuo normalnu istragu tog kršenja - rekao je zamjenik američkog ambasadora pri UN-u Robert Vud (Wood), na sastanku Vijeća sigurnosti, u ponedjeljak, o rezoluciji iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015.

U izvještaju Vijeću ranije ovog mjeseca, Gutereš je rekao da dužnosnici UN-a ispituju dostupne informacije i da će svi nalazi biti dostupni nadležnima u dogledno vrijeme.
Upitan u ponedjeljak o pritisku s kojim se suočio, Gutereš je novinarima rekao da se optužbe zapada da je Iran opskrbio Rusiju bespilotnim letjelicama koje se koriste u Ukrajini promatraju u širem kontekstu svega onoga što UN poduzima vezano uz taj rat, a kako bi se utvrdilo bi li i kada trebali poslati dužnosnike u Kijev.

Rusija je, navodi se, negirala da su njene snage koristile iranske bespilotne letjelice u Ukrajini i tvrdi da službenici UN-a nemaju mandat da putuju u Kijev kako bi istražili porijeklo bespilotnih letjelica

SAD optužio Antonia Gutereša da je popustio ruskim prijetnjama

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo</a> je u ponedjeljak da su njene snage oborile četiri američke rakete iznad regije na jugu Rusije koja graniči s Ukrajinom. Ovo je jedna od prvih takvih tvrdnji koje je Moskva iznijela otkako je započela agresiju na Ukrajinu prije devet mjeseci.&nbsp;- Četiri američke antiradarske rakete "HARM" oborene su u zračnom prostoru Belgorodske oblasti - rekao je Igor Konašenkov, portparol ruskog Ministarstva odbrane, na svom dnevnom brifingu.
"HARM", raketa vazduh-zemlja, velike brzine, dizajnirana je da "traži i uništava" radarom opremljene sisteme protivvazdušne odbrane.

Ovo je jedna od prvih takvih tvrdnji koje je Moskva iznijela otkako je započela agresiju na Ukrajinu prije devet mjeseci

Rusija tvrdi da je oborila četiri američke rakete "HARM"

Rusija tvrdi: Oborili smo četiri američke rakete na našoj teritoriji

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Wall%20Street&amp;">Na Wall Streetu su danas cijene dionica</a> pale četvrti trgovinski dan zaredom jer se ulagači plaše da će daljnje povećanje kamatnih stopa američke centralne banke izazvati recesiju. Dow Jones oslabio je 0,49 posto, na 32.757 bodova, dok je S&amp;P 500 skliznuo 0,90 posto, na 3.817 bodova, a Nasdaq indeks 1,49 posto, na 10.546 bodova.

Tržište je pod pritiskom od prošle srijede, kada je Fed poručio da bi kamate mogle biti povećane na veće nivoe nego što se očekivalo i da bi se na tim nivoima mogle zadržati duže nego što se očekivalo. Prema tim procjenama, konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, mogla bi dosegnuti 5,1 posto, dok se prije očekivalo 4,6 posto.

To znači da će Fed i u idućoj godini povećavati kamate, ukupno za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto. Nakon povećanja za 0,50 postotnih bodova prošle srijede, ključne kamate kreću se u rasponu od 4,25 do 4,50 posto, što je njihov najviši nivo u posljednjih 15 godina.

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci ponešto popuštaju, no prošle sedmice predsjednik Feda Džerom Pauel (Jerome Powell) poručio da su podaci o inflaciji u oktobru i novembru dobrodošle naznake usporavanja tempa rasta cijena, ali da to nije dovoljno.
A zbog povećanja kamata usporava se rast ekonomije. Fed procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) iduće godine porasti 0,5 posto, kao i ove godine, no čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi ekonomija iduće godine mogla uroniti u recesiju.

- Postavlja se pitanje hoće li se ekonomija mekano prizemljiti ili zaroniti u recesiju? Je li Fed reagirao primjereno? - kaže Melisa Braun (Melissa Brown), direktorica u kompaniji Applied Research. U ovo doba godine obično cijene dionica rastu jer investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje, što je uobičajeno za kraj godine.

No, analitičari kažu da bi ove godine taj inače uobičajeni rast cijena mogao izostati ili će biti vrlo slab.
- Uspon Djeda Mraza obično započinje polovinom decembra na krilima veselja i novogodišnjeg optimizma, ulaganja bonusa, niskog obima trgovanja i izostanka povlačenja kapitala s tržišta. No, u godinama kada je tržište u minusu do polovine decembra, kao što je slučaj sada, uspon Djeda Mraza obično je slabiji ili manje pouzdan - objašnjava Šejn Oliver (Shane), strateg u kompaniji AMP Capital.
A na evropskim su berzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,40 posto, na 7.361 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,36 posto, na 13.942 boda, a pariški CAC 0,32 posto, na 6.473 boda.

Tržište je pod pritiskom od prošle srijede

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci ponešto popuštaju

Wall Street pao četvrti dan za redom

Muškarac star 73 godine otvorio je vatru i ubio je pet osoba na nekoliko <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Toronto&amp;">spratova zgrade u predgrađu Toronta</a> prije nego što su ga policajci ubili, saopćile su vlasti u ponedjeljak.

Policija je saopćila da je njen pripadnik smrtno ranio napadača u zgradi u kojoj je napadač živio, u Vaughanu, u pokrajini Ontario.
Policija nije otkrila mogući motiv napada niti je objavila imena ili godine ubijenih, uključujući i navodnog napadača.

Jedinica za specijalne istrage Ontarija, koja se angažuje kada je riječ o ubistvima ili težim ranjavanjima, saopćila je u ponedjeljak da je napadač imao 73 godine.

Glasnogovornica jedinice Kristi Denet (Kristy Denette) izjavila je da je policija pronašla žrtve na spratovima zagrade. Nije mogla reći da li su ubijeni u svojim stanovima ili na vratima.
Denet je rekla da služba neće objaviti ime napadača jer njegova porodica nije pristala na to. Dodala je da je imao poluautomatski pištolj i da istražitelji ne vjeruju da je razmijenio vatru s policajcem koji ga je ubio.
- Užasan prizor. Šest mrtvih. Jedan od njih je napadač. Ostalih pet su žrtve - izjavio je Džejms Meksven (James MacSween), načelnik policije regije Jork.
Jedna osoba koju je napadač ranio hospitalizovana je i očekuje se da će preživjeti, rekao je načelnik.

<h2>Ne zna se da li je napadač živio u zgradi</h2>

Meksven je rekao da ne zna da li je napadač živio u stambenoj zgradi.

Regionalna policija Jorka navodi da su policajci pozvani u stan u Vaughanu zbog pucnjave oko 19:20 sati po lokalnom vremenu.
Policija je evakuisala zgradu u nedjelju, ali je Meksven rekao da više nema prijetnje po zajednicu. Stanovnicima je dozvoljeno da se vrate kući u ponedjeljak ujutru.
Stanovnik Džon Santoro (John) rekao je da je policija išla s prizemlja na spratove da pokuša otkriti da li je još neko umiješan.
- Kada sam otvorio vrata, policija je bila u hodniku. Pred mojim vratima bila su dvojica policajca - rekao je.
Masovne pucnjava rijetkost su u Kanadi, a Toronto se već dugo ponosi kao jedan od najsigurnijih velikih gradova na svijetu. Vaughan je sjeverno od Toronta, prenosi AP.

Napadač je imao poluautomatski pištolj i istražitelji ne vjeruju da je razmijenio vatru s policajcem koji ga je ubio

Policija nije otkrila mogući motiv napada

Šest osoba ubijeno u pucnjavi u blizini Toronta: Među njima i 73-godišnji napadač

<a href="https://avaz.ba/tag/14353/evropski-parlament">Jednu stvar bi evropski parlamentarci</a> trebali znati o čovjeku koji pokreće optužbe o katarskoj trgovini gotovinom i utjecajem u srcu EU-a: on neće stati.&nbsp;Radi se o belgijskom istražnom sudiji Mičelu Kleisu (Michel Claise), koji je najzaslužniji što je rasvijetljena korupcijska afera u koju su uključeni visokopozicionirani zvaničnici Evropske unije, piše <a href="https://www.politico.eu/article/belgium-magistrate-tackling-eu-qatar-european-parliament-corruption-eva-kaili-michel-claise-prosecutor-roberta-metsola/">Politico</a>.Njegova&nbsp;uloga je identična onoj američkog javnog tužitelja. U subotu navečer, kada je policija upala u dom belgijskog europarlamentarca Marka Tarabelja (Marco Tarabella), bio je s Robertom Metsolom, predsjednicom Evropskog parlmenta.Klais i njegov istražni tim su nastavili pretrese i zaplijenili 1.5&nbsp;miliona eura u gotovini i uhapsili šest osoba koje se terete za korupciju, pranje novca i formiranje kriminalne organizacije. Među uhapšenima je donedavna članica grčke socijaldemokratske stranke PASOK i donedavna potpredsjednica Evropskog parlamenta Eva Kaili.&nbsp;

Uhapšeni se terete da su svoje političke pozicije zloupotrijebili za ostvarivanje katarskih interesa. Kaili negira ono što joj se stavlja na teret.
Osumnjičeni u ovoj aferi bi trebali biti vrlo zabrinuti s obzirom na to na kakvom je Klais glasu i kako je do sada radio. U briselskoj Palati pravde poznat je kao "šerif" zbog toga što je iznimno posvećen svom poslu, prenosi Politico.Klais uživa u onome što radi, a navodno je, prenosi Politico, nakon jednog od uspješnih pretresa u slučaju korupcije u Evropskom parlamentu uzviknu "Bingo". Njegova biografija djeluje kao da čitate o ulozi jednog od glavnih glumaca koji glumi tužitelja u borbi protiv kriminala. Za list "Le Soir" 2020. godine je govorio o detaljima iz privatnog života.
Tada je ispričao kako&nbsp;su ga mladi roditelji kao bebu ostavili u korpi u pekari njegove bake i djeda. To se desilo u Anderlehtu, predgrađu Brisela. Odrastao je rezajući hljeb svaki dan prije škole i trudio se da pročita što više knjiga. Otac nikada nije želio da bude dio njegovog života, a odnos s majkom je opisao kao "izuzetno teškim".Inače, Klais je poznat i po slučajevima koji su vrlo osjetljivi, kao što je slučaj pranja novca u belgijskim fudbalskim klubovima, a koji je otkriven u istrazi nazvanoj "Operacija nula". To je operacija koja je potresla cijeli fudbalski svijet, a koja je otkrila isprepletenost belgijskog biznisa i politike.Poznat je i po tome što ne mari za osjetljiva diplomatska pitanja. Pravi, kako ga je <a href="https://www.politico.eu/article/belgium-magistrate-tackling-eu-qatar-european-parliament-corruption-eva-kaili-michel-claise-prosecutor-roberta-metsola/">Politico</a> nazvao, "belgijski šerif".

On je najzaslužniji što je rasvijetljena korupcijska afera u koju su uključeni visokopozicionirani zvaničnici Evropske unije

Klaise: Njegova uloga je identična onoj američkog javnog tužitelja

Belgijski "šerif" razotkrio je veliku aferu u EU: Uživa u tome što radi, a razotkrio je i veliku aferu fudbalskih klubova

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Andrej Ilarionov, nekadašnji bliski saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina</a>, upozorio je kako bi šef Kremlja mogao krenuti na Moldaviju ukoliko bi završio "posao" u Ukrajini.Naveo je da je Bjelorusija već okupirana, te da bi onda krenuo na baltičke zemlje, Poljsku. On je istakao kako se korijeni Putinovih politika mogu pronaći u ranim godinama njegove vladavine.&nbsp;- U centru pažnje je ovaj imperijalistički rat koji Putin i dalje vodi, ali i imperijalistička politika prema Gruziji, Moldaviji i drugim zemljama. To je rat i protiv Evrope i svijeta i civilziranih naroda.&nbsp;Započeo je ovaj rat napadom na pojas Tuzla u Kerčkim vratima u rujnu 2003., to je bila jasna indikacija onoga što slijedi. Ovo sve što se događa, nastavak je njegove imperijalističke želje da uzme teritorij drugih država - rekao je Ilarinov.

Upitan je šta je Putina natjeralo da krene na Ukrajinu.

- Umislio je da je takve zadatke dobio od Boga, zato se ne konzultira s ljudima, oni su tu samo da izvršavaju naredbe. Prije nekoliko godina je izjavio da nakon Gandijeve smrti nema s kim razgovarati. Neki su se tome smijali, ali to je činjenično stanje njegovog uma da u stvarnom svijetu ne postoji nitko s kim može razgovarati, sklapati dogovore. 
Zato kažem da on misli da je na mesijanskoj misiji ispuniti zadatak, a više puta je rekao što je taj zadatak – povratak takozvane povijesne Rusije, što je prema njegovom pisanju nešto blizu Ruskog carstva, još jedan mesijanski zadatak je poraz Zapada, on je uporan u tome - poručio je Ilarinov za N1 i dodao kako će Putin biti uporan sve dok bude mogao.

Umislio je da je takve zadatke dobio od Boga, zato se ne konzultira s ljudima, oni su tu samo da izvršavaju naredbe, rekao je Ilarionov

Ilarinov: Korijeni njegovih politika se vide u ranim godinama njegove vladavine

Nekadašnji Putinov saradnik: Pobijedi li u Ukrajini, krenut će dalje na Moldaviju, Poljsku i Zapad

<a href="https://avaz.ba/tag/3129/apple">Trgovački sud u Parizu kaznio je Apple</a> s oko milion eura zbog nametanja ograničavajućih komercijalnih klauzula francuskim programerima aplikacija za pristup trgovini za aplikacije APP Store.&nbsp;U presudi pariškog suda se navodi da nema potrebe narediti Appleu da prilagodi kaluzule APP Storea jer nadolazeći Zakon o digitalnim tržištima Evropske unije, koji svakako zahtijevaju te promjene.Inače, Zakon o digitalnim tržištima (DMA) će prisiliti Apple i Google da na svojim iOS i Android uređajima osiguraju prostor za trgovine drugih subjekata. Ovaj Zakon je stupio na snagu 1. novembra. Trenutno je u šestomjesečnoj fazi provedbe prije nego se od 2. maja 2023. godine krene većim dijelom primijenjivati. Apple se tako suočava s pojačanim antimonopolskim nadzorom nad svojim ugovornim praksama nakon usvajanja novog zakona Evropske unije koji cilja tehnološke kompanije čije su platforme i softver postali neizbježni za manje digitalne kompanije.

<blockquote class="twitter-tweet">Apple fined 1 million euros by Paris court over App Store practices <a href="https://t.co/evY23aw58R">https://t.co/evY23aw58R</a> <a href="https://t.co/XEgz9GAC7A">pic.twitter.com/XEgz9GAC7A</a>— Reuters (@Reuters) <a href="https://twitter.com/Reuters/status/1604953569664421900?ref_src=twsrc%5Etfw">December 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zakon o digitalnim tržištima (DMA) će prisiliti Apple i Google da na svojim iOS i Android uređajima osiguraju prostor za trgovine drugih subjekata

Apple se tako suočava s pojačanim antimonopolskim nadzorom nad svojim ugovornim praksama

Sud u Parizu kaznio Apple s milion eura

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Odbor Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država</a> koji istražuje napad na američki Kapitol 6. januara 2021. godine preporučio je u ponedjeljak da Ministarstvo pravosuđa pokrene kaznenu prijavu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trump), javlja Anadolu Agency (AA).








Kongresni Odbor koji vodi istragu odobrio je podizanje optužnice protiv Trampa zbog njegove uloge u pokušaju poništavanja predsjedničkih izbora iz 2020. godine.&nbsp;Ministarstvo pravosuđa donijet će konačnu odluku o tome da li će podići optužnicu protiv bivšeg američkog predsjednika, čiji su napori da poništi izborne rezultate iz 2020. godine kulminirali neredima.

U posljednjem javnom saslušanju nakon 18 mjeseci istrage o nasilnom napadu, devet članova Odbora Zastupničkog doma jednoglasno je preporučilo da Ministarstvo pravosuđa pokrene krivične prijave protiv Trumpa zbog njegovih napora da poništi predsjedničke izbore 2020. godine.

Krivične prijave se odnose na ometanje službenog postupka, zavjeru za davanje lažne izjave te pomaganje ili pružanje pomoći u pobuni.

Napad na Kapitol Sjedinjenih Američkih Država desio se 6. januara 2021. godine kada je velika grupa demonstranata koji su podržavali tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa upala u Kapitol, narušavajući sigurnost i zauzimajući dijelove zgrade nekoliko sati.

Nerede su potaknuli komentari koje je Tramp dao na ranijem skupu. Upad je poremetio zajedničko zasjedanje Kongresa za prebrojavanje glasova Izbornog koledža i potvrdu pobjede Džoa Bajdena (Joe Biden) na predsjedničkim izborima 2020. godine, te dovela do evakuacije i zaključavanja zgrade.
Od posljedica nasilja tog 6. januara umrlo je pet osoba, a zgrada Kapitola je teško oštećena. Kapitol Sjedinjenih Američkih Država, koji se često naziva i zgrada Kapitola, mjesto je okupljanja Kongresa i sjedište zakonodavnog ogranka američke savezne vlade.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/January6thCommittee?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#January6thCommittee</a> Criminal Referrals of President Donald J. Trump to the Department of Justice. <a href="https://t.co/Ls8y9qLRX5">pic.twitter.com/Ls8y9qLRX5</a>— CSPAN (@cspan) <a href="https://twitter.com/cspan/status/1604917539343138816?ref_src=twsrc%5Etfw">December 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Napad na Kapitol Sjedinjenih Američkih Država desio se 6. januara 2021. godine

Tramp: Pokušao poništiti predsjedničke izbore 2020. godine

Zbog napada na Kapitol: Donald Tramp će biti krivično gonjen

<a href="https://avaz.ba/tag/20645/plin">Ministri energetike članica Evropske unije u ponedjeljak</a> su dogovorili gornju granicu cijene gasa, nakon višesedmičnih razgovora o hitnoj mjeri koja je podijelila mišljenja u tom bloku dok nastoji ublažiti energetsku krizu.&nbsp;Ograničenje je najnoviji pokušaj 27 država članica EU da snize cijene gasa koje su povećale račune građana za energiju i dovele do rekordno visoke inflacije ove godine, nakon što je Rusija prekinula većinu svojih isporuka gasa prema Evropi.Ministri su se usaglasili da uvedu gornju granicu ako cijene pređu 180 eura po megavat-satu tokom tri dana na osnovu ugovora o jednomjesečnom gasnom čvorištu nizozemskog Title Transfer Facility (TTF), koji služi kao evropsko mjerilo, saopćili su zvaničnici EU i navodi se u dokumentu u čiji je uvid došao Reuters.
Ograničenje se može aktivirati od 15. februara 2023. godine, navodi se u dokumentu koji detaljno opisuje konačni sporazum. Dogovor će zemlje formalno odobriti u pisanoj formi, nakon čega može stupiti na snagu.&nbsp;Kada se provede, spriječio bi bilo kakvu trgovinu TTF ugovorima po cijeni većoj od 35 eura po megavat satu, iznad referentnog nivoa zasnovanog na postojećim procjenama cijena tečnog prirodnog gasa (LNG), izjavila su za Reuters dvojica zvaničnika EU.&nbsp;Njemačka je glasala za podršku sporazumu, uprkos tome što je izrazila zabrinutost zbog uticaja politike na sposobnost Evrope da privuče zalihe gasa na globalnim tržištima po konkurentnim cijenama, izjavila su tri zvaničnika EU.- Ovdje se radi o našoj energetskoj budućnosti. Riječ je o energetskoj sigurnosti. Radi se o tome da imamo pristupačne cijene - izjavila je u ponedjeljak belgijska ministrica energetike Tine van der Streten (Tinne Van der Straeten).
U početku, ograničenje se neće primjenjivati na privatnu trgovinu plinom izvan energetskih berzi, iako se to može preispitati kada stupi na snagu.&nbsp;

Ograničenje se može aktivirati od 15. februara 2023. godine, navodi se u dokumentu koji detaljno opisuje konačni sporazum

Države članice EU dogovorile gornju granicu cijene gasa

Još jedan oligarh preminuo je u misterioznim okolnostima, a mediji javljaju da je umro nakon što je pao niz stepenice 9. decembra u gradu <a href="https://avaz.ba/tag/40/francuska">Antibesu na francuskoj rivijeri.</a>

Pedesetogodišnji Dmitrij Zelenov bio je vani na večeri s prijateljima kada se počeo osjećati loše. Nakon toga je navodno pao niz stepenice te je zadobio fatalne povrede glave, javljaju ruska novinska kuća Baza i lokalni francuski list Var Matin.

Hitno je prebačen u bolnicu, no ljekari ga nisu uspjeli spasiti, a njegovu smrt potvrdio je javni tužilac u obližnjoj općini Grasse sljedeći dan. Prema Bazinom Telegram kanalu, Zelenov je bio na operaciji zbog problema sa srcem nekoliko sedmica prije smrti, iako nisu objavljene dodatne informacije. Zelenov je bio suosnivač Don-Stroya, nekad jednog od najznačajnijih moskovskih imperija za ulaganja i razvoj nekretnina, koji je osnovao 1994. godine. Redovno se pojavljivao na Forbesovoj listi najbogatijih Rusa sve do 2008., kada je zbog finansijske krize Don-Story pretrpio znatne finansijske gubitke.Okolnosti smrti nekretninskog tajkuna nevjerovatno su slične onima Anatolija Geraščenka, bivšeg čelnika moskovskog Avioinstituta koji je umro nakon što je navodno u septembru pao niz stepenice u sjedištu instituta u Moskvi.

Geraščenkova vrlo sumnjiva smrt dogodila se manje od dvije sedmice nakon što je glavni čovjek Vladimira Putina za razvoj ruskih arktičkih resursa Ivan Pečorin "pao u more" dok je plovio uz paccifičku obalu. Njih dvojica bili su posljednji u dugom nizu visokih dužnosnika iz ruskog energetskog, tehnološkog i financijskog sektora povezanih s Kremljom, koji su posljednjih mjeseci umrli pod sumnjivim okolnostima. Bivši izvršni direktor Igor Nosov također je iznenada preminuo u februaru, navodno od moždanog udara. Naftni tajkun i predsjednik Lukoila Ravil Maganov pao je s prozora šestog sprata moskovske bolnice.U julu je Jurij Voronov, šef transportne i logističke tvrtke za kompaniju povezanu s Gazpromom, pronađen mrtav u svom bazenu. Zabilježene su još dvije smrti rukovodioca povezanih s Gazpromom u elitnim domovima u blizini Sankt Peterburga, što je potaknulo sumnje da su smrti možda bile ubistva.

Pedesetogodišnji Dmitrij Zelenov bio je vani na večeri s prijateljima kada se počeo osjećati loše

Još jedan oligarh umro u misterioznim okolnostima

<a href="https://avaz.ba/tag/64503/al-aksa">Desetine izraelskih doseljenika danas su ušle u kompleks džamije Al-Aksa</a> u okupiranom istočnom Al-Qudsu (Jerusalemu) da bi proslavili jevrejski praznik Hanuku, naveo je palestinski zvaničnik, javlja Anadolu Agency (AA).

Zvaničnik Odjeljenja zadužbine Al-Qudsa koje vodi Jordan rekao je da su 192 doseljenika ušla u grupama kroz kapiju Al-Mugharbah.
- Izraelska policija uvela je ograničenja na ulazak palestinskih vjernika na lokaciju tokom obilazaka doseljenika - dodao je zvaničnik, koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman.
Izraelske jevrejske ekstremističke grupe pozvale su doseljenike da se okupe u kompleksu Al-Aksa da bi proslavili osmodnevni praznik Hanuka, koji je počeo 18. decembra.
Za muslimane Al-Aksa predstavlja treće najvažnije svetilište, a Jevreji smatraju kako su na tom mjestu nekada postojala dva jevrejska hrama.
Kompleks Al-Akse koji se prostire na 15 posto površine starog jezgra Al-Qudsa nalazi se pod izraelskom okupacijom, a predstavlja tačku spajanja tri najveće religije svijeta. Nakon Mesdžidul-harema u Mekki i Poslanikove džamije u Medini, Al-Aksa je treće po važnosti mjesto za muslimane.

Za muslimane Al-Aksa predstavlja treće najvažnije svetilište, a Jevreji smatraju kako su na tom mjestu nekada postojala dva jevrejska hrama

Izraelske jevrejske ekstremističke grupe pozvale su doseljenike da se okupe u kompleksu Al-Aksa da bi proslavili osmodnevni praznik

Izraelci ušli u kompleks Al-Akse da bi proslavili Hanuku

Njemačka je "zabrinuta" zbog današnje posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Bjelorusiji, odnosno zbog mogućnosti da bi razgovori ruskog lidera i njegovog bjeloruskog kolege Aleksandra Lukašenka mogli utjecati na ulogu Minska u ratu u Ukrajini, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit rekao je novinarima da je njemački kancelar "itekako svjestan" današnjeg Putinovog posjeta Bjelorusiji.- Naravno, zabrinuti smo zbog mogućih posljedica tog posjeta, odnosno brinemo se hoće li se uloga Bjelorusije u ruskoj agresiji na Ukrajinu promijeniti - rekao je glasnogovornik dodajući kako "postoji mogućnost da bi Bjelorusija mogla pojačati razinu pomoći ruskoj vojsci.
- No treba pričekati kraj razgovora, ne treba zaključivati unaprijed - rekao je glasnogovornik njemačke vlade.

Zabrinuti smo zbog mogućih posljedica tog posjeta, odnosno brinemo se hoće li se uloga Bjelorusije u ruskoj agresiji na Ukrajinu promijeniti - rekao je glasnogovornik njemačke vlade

Šolc: Njemačka vlada zabrinuta zbog mogućih posljedica

Njemačka "zabrinuta" zbog Putinove posjete Bjelorusiji

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, osnivač Tesle i vlasnik Twittera Ilon Mask (Elon Musk)</a> prisustvovao je finalu Svjetskog prvenstva u Kataru u kojem je Argentina nakon penala slavila protiv Francuske (4:3).Mask je privukao veliku pažnju na Lusail stadionu, pozdravio je sa mnogima, čak i fotografisao. Jedna od onih s kojim se Mask fotografisao je i Naila Aker-Zade, sankcioniranom ruskog propagandisticom.&nbsp;Fotografiju Maska i Aker-Zade na društvenim mrežama je podijelila antikorupcijska fondacija, osnovana od strane Alekseja Navaljnog, uhapšenog ruskog aktiviste. Korisnici Twittera komentarišu fotografiju pitajući zašto je ovo Masku trebalo, ima i onih koji nisu sigurno da Mask uopće poznaje ko je Naila Aker-Zade.Inače, ona se na popisu sankcionisanih Rusa se našla zbog svoje povezanosti s VTB bankom i njenim čelnikom Andrejem Kostinom.

<blockquote class="twitter-tweet"> <a href="https://t.co/w2Eg5k21kS">pic.twitter.com/w2Eg5k21kS</a>&mdash; Dmitry_May. (@fk65O326DCf5DEf) <a href="https://twitter.com/fk65O326DCf5DEf/status/1604803657731407872?ref_src=twsrc%5Etfw">December 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Korisnici Twittera komentarišu fotografiju pitajući zašto je ovo Masku trebalo, ima i onih koji nisu sigurno da Mask uopće poznaje ko je Naila Aker-Zade

Aker-Zade: Ruska propagandistica na Mundijalu

Mask u Kataru s ruskom propagandisticom

Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko dali su prve izjave nakon što je ruski predsjednik danas u društvu ministra odbrane Sergeja Šojgua i šefa diplomatije Sergeja Lavrova posjetio Minsk.Putin je u izjavi rekao da je "Bjelorusija najbliži saveznik Rusije" dodavši kako očekuje da će trgovina između te dvije države ove godine oboriti rekord i prijeći iznos ekvivalentan 40 milijardi dolara. Lukašenko je pak rekao da će Rusija i Bjelorusija "usprkos nekim nesuglasicama naći odgovore na sve prijetnje" dodavši kako se nada da će "Zapad poslušati glas razuma kako bi se nastavio dijalog o sigurnosti".
Lukašenko je također spomenuo ekonomski odnose dviju zemalja kazavši kako su "Rusija i Bjelorusija zajedničkim radom uspjele nadići moguće negativne posljedice zapadnih sankcija".

Lukašenko je također spomenuo ekonomski odnose dviju zemalja kazavši kako su "Rusija i Bjelorusija zajedničkim radom uspjele nadići moguće negativne posljedice zapadnih sankcija"

Mask se oglasio nakon što su korisnici Twittera glasali da napusti mjesto direktora

Putin prvi put priznao: Situacija je izuzetno teška

SAD optužio Antonia Gutereša da je popustio ruskim prijetnjama

Rusija tvrdi: Oborili smo četiri američke rakete na našoj teritoriji

Wall Street pao četvrti dan za redom

Šest osoba ubijeno u pucnjavi u blizini Toronta: Među njima i 73-godišnji napadač

Belgijski "šerif" razotkrio je veliku aferu u EU: Uživa u tome što radi, a razotkrio je i veliku aferu fudbalskih klubova

Nekadašnji Putinov saradnik: Pobijedi li u Ukrajini, krenut će dalje na Moldaviju, Poljsku i Zapad

Sud u Parizu kaznio Apple s milion eura

Zbog napada na Kapitol: Donald Tramp će biti krivično gonjen

Države članice EU dogovorile gornju granicu cijene gasa

Još jedan oligarh umro u misterioznim okolnostima

Izraelci ušli u kompleks Al-Akse da bi proslavili Hanuku

Njemačka "zabrinuta" zbog Putinove posjete Bjelorusiji

Mask u Kataru s ruskom propagandisticom

Putin u Minsku: Bjelorusija je naš najbliži saveznik

Globus

Mask se oglasio nakon što su korisnici Twittera glasali da napusti mjesto direktora

Putin prvi put priznao: Situacija je izuzetno teška

SAD optužio Antonia Gutereša da je popustio ruskim prijetnjama

Rusija tvrdi: Oborili smo četiri američke rakete na našoj teritoriji

Wall Street pao četvrti dan za redom

Šest osoba ubijeno u pucnjavi u blizini Toronta: Među njima i 73-godišnji napadač

Belgijski "šerif" razotkrio je veliku aferu u EU: Uživa u tome što radi, a razotkrio je i veliku aferu fudbalskih klubova

Nekadašnji Putinov saradnik: Pobijedi li u Ukrajini, krenut će dalje na Moldaviju, Poljsku i Zapad

Sud u Parizu kaznio Apple s milion eura

Zbog napada na Kapitol: Donald Tramp će biti krivično gonjen

Države članice EU dogovorile gornju granicu cijene gasa

Još jedan oligarh umro u misterioznim okolnostima

Izraelci ušli u kompleks Al-Akse da bi proslavili Hanuku

Njemačka "zabrinuta" zbog Putinove posjete Bjelorusiji

Mask u Kataru s ruskom propagandisticom

Putin u Minsku: Bjelorusija je naš najbliži saveznik