Nakon pune dvije godine pandemijskih ograničenja danas su u Štokholmu dodijeljene Nobelove nagrade za fiziku, medicinu, hemiju, književnost i ekonomiju, dok su na svečanosti u Oslu dodijeljene nagrade za mir, prenosi Anadolija. Svečanosti održanoj u štokholmskoj koncertnoj kući (Konsert Huset) prisustvovala je švedska kraljevska porodica, švedski premijer Ulf Kristersson, ministri, predstavnici diplomatskog kora i dobitnici nagrada, kao i brojni gosti.
Nagradu za fiziku dobili su Alain Aspect, John F. Clauser, Anton Zeilinger; nagrada za hemiju Carolyn R. Bertozzi, Morten Meldal i K. Barry Sharpless; nagrada za fiziologiju/medicinu Svanteu Paabou, dok je nagrada za ekonomiju dodijeljena Benu S. Bernankeu, Douglasu W. Diamondu i Philipu H. Dybvigu.
Dobitnici nagrade za mir su osobe iz tri glavne države sudionice ukrajinskog sukoba: bjeloruski aktivist Ales Bjaljacki, koji se nalazi u bjeloruskom zatvoru, ruska nevladina organizacija “Memorial”, raspuštena po nalogu ruskog pravosuđa i ukrajinski Centar za građanske slobode (CCL).
Dobitnicima Nobelove nagrade uručene su diplome, Nobelova medalja i novčani ček od 900.000 eura.
Primajući prestižnu nagradu u Oslu, ukrajinski, ruski i bjeloruski dobitnici Nobelove nagrade za mir pozvali su svijet da ne polaže oružje u “ludom i zločinačkom” ratu koji je u Ukrajini pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin.
Zbog epidemije COVID-19 laureati iz 2020. i 2021. nisu mogli otputovati u glavni grad Švedske da bi preuzeli svoje nagrade.

Dodijeljene nagrade za fiziku, medicinu, hemiju, književnost, ekonomiju i mir

Nagradu za fiziku dobili su Alain Aspect, John F. Clauser, Anton Zeilinger

U Štokholmu i Oslu: Nakon dvije godine održana svečana dodjela Nobelovih nagrada

<a href="https://avaz.ba/tag/126/andrej-plenkovic">Andrej Plenković</a> komentirao je postignuća svoje vlade u ovoj godini.&nbsp;Plenković je tokom obraćanja komentirao i utakmicu protiv Brazila te rekao da nakon uspjeha nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu svi na Hrvatsku gledaju kao na nogometnog giganta. 
- Mi kada govorimo s liderima oni gledaju na Hrvatsku kao na nogometnog giganta. Tu uopće nema dileme - rekao je Plenković novinarima koji su ga nakon druge sjednice Nacionalnog odbora HDZ-a upitali je li jučer u društvu evropskih kolega u Alicanteu gledao utakmicu s Brazilom.
Istaknuo je i da je Hrvatska po treći put, od zadnjih šest svjetskih fudbalskih prvenstava, ušla među četiri najbolje ekipe, što je svrstava među zemlje koje nisu nikakvi autsajderi ili srednja liga nogometa nego imamo jedan vrlo ozbiljan kontinuitet. 
- Tako to gledaju svi - rekao je Plenković i potvrdio da je u društvu evropskih kolega u Alicanteu gledao utakmicu s Brazilom, pri čemu su, istaknuo je, svi i navijali za Hrvatsku. Dodao je i da se francuski predsjednik Emmanuel Macron nada zajedničkom finalu, kao i na prošlom svjetskom prvenstvu u Rusiji.
Plenković je kazao i da će sigurno biti dočeka nogometaša te da se jučer čuo s predsjednikom Hrvatskog nogometnog saveza Marijanom Kustićem i selektorom Zlatkom Dalićem. Prisjetio se i anegdote s trenerom Dalićem. “Kažem ja Zlatku: Ti ne ideš na svjetsko prvenstvo bez da igraš svih sedam utakmica. On kaže: I to većinom 120 minuta". 
Vezano uz izgradnju fudbalskih stadiona u Hrvatskoj podsjetio je da je donesen novi Zakon o sportu za koji su, rekao je, dobili širok konsenzus svih saveza u Hrvatskoj. Smatra da se u stadione mora ulagati ravnomjerno, a ne samo da se uloži u jedan stadion u Zagrebu. 
Premijer Hrvatske je naveo i da će se u to ići kroz koncept "miksanja" u financiranju, gdje će država dati dio sredstava, dio Grad Zagreb, klub, sponzori te će dobiti i sredstva od UEFA-e i i FIFA-e. "Na taj način podići ćemo i sportsku infrastrukturu koja se odnosi na nogomet na nivo koji je primjereniji", kazao je.&nbsp; &nbsp;

Plenković je tokom obraćanja komentirao i utakmicu protiv Brazila te rekao da nakon uspjeha nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu svi na Hrvatsku gledaju kao na nogometnog giganta

Plenković: Macron se nada finalu Hrvatske i Francuske

Plenković: Rekao sam Daliću da ne ide na svjetsko bez da igra svih sedam utakmica

Ljudi u Velikoj Britaniji jedu hranu za kućne ljubimce i pokušavaju da zagriju obroke pomoću svijeća.Ovaki postupci dolaze kao rezultat krize u toj zemlji, prenosi&nbsp;<a href="https://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/cost-of-living-food-candles-b2236712.html">Independent</a>.Inflacija u Velikoj Britaniji dostigla je maksimum u posljednjih 41 godinu, sa troškovima hrane i bezalkoholnih pića koji su porasli za 16,4 posto do oktobra ove godine, što je najveći rast od 1977. godine.
Uz rastuće račune za energiju, domaćinstva su prinuđena da prave teške izbore između grejanja i hrane - a tvrdi se da su neka pribjegla ekstremnijim mjerama.

Ovaki postupci dolaze kao rezultat krize u toj zemlji, prenosi Independent

U Velikoj Britaniji jedu hranu za životinje i podgrijavaju obroke svijećama

Sva infrastruktura, osim ključne, u lučkom gradu <a href="https://avaz.ba/tag/59105/odesa">Odesi</a>&nbsp;na jugu Ukrajine ostala je bez struje nakon što je Rusija upotrijebila bespilotne letjelice za udar na energetska postrojenja, objavili su lokalni funckioneri, a nestankom struje pogođen je i velik dio okolne regije.

- Zbog razmjera štete svi potrošači u Odesi osim ključne infrastrukture isključeni su iz mreže - napisao je gradonačelnik Odese Genadij Truhanov na Facebooku. Odesa, najveći ukrajinski lučki grad, imala je više od milion stanovnika prije ruske invazije 24. februara.
U saopštenju koje je gradska uprava objavila na aplikaciji Telegram navodi se da su ruski udari pogodili ključne dalekovode i postrojenja u regiji Odese u ranim jutarnjim satima u subotu. Guverner regije Odese Maksim Marčenko rekao je da je Rusija koristila dronove kamikaze, koji se zabiju u svoju metu umjesto da ispaljuju streljivo, te da su dva oborena iznad Crnog mora.
- Zbog udara nema struje u gotovo svim okruzima i zajednicama naše regije - napisao je Marčenko na Telegramu.

Moskva od oktobra u velikim valovima gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena. Ukrajina kaže da su napadi ratni zločini zbog razornog učinka na život civila, dok Moskva tvrdi da su to legitimni vojni ciljevi. Ruske snage napadale su ukrajinske položaje u Luhansku i Donjecku, prema ruskom ministarstvu odbrane, a glasnogovornik ministarstva u subotu je rekao da su vojnici zauzeli položaje u blizini dva grada.
- U području Donjecka ruske jedinice nastavile su s napadima i protjerale neprijatelja iz utvrđenih položaja&nbsp; - rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov. Utvrdio je da su osvojeni položaji na sjeveru između gradova Kremina i Limana.

Sednicama se pojavljuju izvještaji da je ukrajinska vojska u defenzivi u Donjecku u istočnoj Ukrajini i pokušava zadržati svoje položaje ispred industrijskog grada Donecka i istočno od urbanog područja između Slovjanska i Kramatorska. U tom području vode se žestoke borbe, posebno u blizini grada Bahmuta, a obje strane izvještavaju o značajnim gubicima. Rusija je u septembru jednostrano aneksirala ukrajinske regije Luhansk, Donjeck, Herson i Zaporižju, uprkos protestima Ukrajine i Zapada da je taj potez prekršio međunarodno pravo.
Moskva nema potpunu kontrolu nad tim regijama i Ukrajina je nedavno oslobodila njihove dijelove od ruske okupacije.
Sjevernije ukrajinske snage još uvijek imaju prednost nakon što su istjerale ruske borce iz regije Harkiva. Obje strane izvještavaju o uzajamnim napadima u tom području. Promatrači su također izvijestili da su ruske snage u tom području izgradile utvrde duge 60 kilometara do ruske državne granice.

Moskva nema potpunu kontrolu nad tim regijama i Ukrajina je nedavno oslobodila njihove dijelove od ruske okupacije

Rusi dronovima napadaju Odesu

Ni ledeni bečki vjetar danas nije spriječio brojne&nbsp;turiste kao i stanovnike austrijske prijestonice da uživaju u predblagdanskoj atmosferi. Doduše, čini se da je ove godine blagdanska dekoracija nije raskošna kao što je to bivalo ranije, ali ipak ljudi uživaju u kuhanom vinu i drugim delicijama, karakterističnim za vrijeme prije Božića.
Na ulicama vlada gužva, mogu se čuti razni svjetski jezici, mnogi se smrzavaju u baštama pod vedrim nebom da bi mogli konzumirati cigarete.
U centru grada pred nekim kioscima za hranu i kafeterijama ljudi u redovima čekaju da bi dobili ono što žele pojesti ili popiti.
Bečki božićni sajam koji ima dugu tradiciju jedna je od omiljenih adresa i turista i domaćina.

Mnogi se smrzavaju u baštama pod vedrim nebom samo da bi mogli konzumirati cigarete

Beč ususret blagdanima: Pogledajte atmosferu u austrijskoj prijestonici

Australija je sankcionirala sedam Rusa kao i iranske pojedince i organizacije za koje se vjeruje da su umiješani u kršenje ljudskih prava, stoji u saopštenju na službenoj internetskoj stranici australskog ministarstva vanjskih poslova.

Pojedinim iranskim građanima i organizacijama uvedene su sankcije zbog optužbi o isporukama iranskih bespilotnih letjelica Rusiji, piše ruska prorežimska novinska agencija TASS. Optužbe su Moskva i Teheran više puta odbacili.
- Australska vlada uvodi sankcije za 13 pojedinaca i dva poslovna subjekta koji su uključeni u neopisiva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe. Među njima su iranska moralna policija, Snage otpora Basij i šest iranskih pojedinaca uključenih u nasilno gušenje protesta nakon smrti Mahse Amini i kontinuirano ugnjetavanje naroda Irana - rekla je australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong.Ministrica Wong je istaknula da će biti uvedene sankcije i protiv sedam Rusa za koje Australija tvrdi da su umiješani u pokušaj atentata na Alekseja Navalnog, zatvorenog čelnika opozicije u Rusiji i Putinovog kritičara.
Navalni je u augustu 2020. kolabirao na letu iz Tomska za Moskvu. Kremlj je tada objavio da u organizmu Navalnog nisu otkrivene otrovne tvari. Poslije toga je prebačen u bolnicu u Berlin.

Australska vlada uvodi sankcije za 13 pojedinaca i dva poslovna subjekta koji su uključeni u neopisiva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe

Australija sankcionirala pojedince optužene za isporuku iranskih dronova Rusiji

Jedna od potpredsjednica Europskog parlamenta, grčka zastupnica Eva Kaili, uhapšena je u vezi s istragom o korupciji u Belgiji. Greek Reporter javlja da je osumnjičena za primanje mita iz Katara, ali još nije jasno je li to vezano za Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Kataru. Ostat će u pritvoru do nedjelje, kada će belgijski tužitelji odlučiti kako nastaviti sa slučajem.

Vijest o hapšenju je stigla nakon što je njena stranka u Grčkoj, Panhelenski socijalistički pokret, u petak navečer objavila da je Kaili izbačena zbog istrage belgijskog javnog tužitelja koja se odnosi na nekoliko ljudi u Evropskom parlamentu, za koje se sumnja na to da su počinili koruptivna krivična djela.
Prema medijskim informacijama potvrđenim AFP-u, najmanje troje uhapšenih su Italijani ili su italijanskog porijekla: bivši socijalistički zastupnik u Evropskom parlamentu Pier-Antonio Panzeri, glavni sekretar Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) Luca Visentini te Francesco Giorgi, asistent italijanskog člana Evropskog parlamenta iz kluba socijaldemokrata, koji je ujedno i partner Eve Kaili.
Italijanske novinske agencije pišu da su, osim pet hapšenja u Belgiji, bila i dva hapšenja u Italiji, a riječ je o supruzi i kćeri Pier-Antonija Panzerija. Belgijska policija navodno je zapečatila njihove urede, zajedno s Kailinim.

Šesnaest pretresa je obavljeno jučer u Briselu, a petero ljudi je uhappeno u sklopu slučaja, prema uredu briselskog javnog tužitelja. Istraga uključuje navodnu kriminalnu organizaciju, pokušaj trgovanja utjecajem jedne zaljevske države i navode o korupciji i pranju novca. Prema medijskim izvješćima, slučaj se tiče arapske zemlje Katar. Grupa socijalista u EP-u, koja pripada lijevom centru, odmah je suspendirala Kailino članstvo s neposrednim učinkom. Grčka zastupnica je jedna od 14 potpredsjednika Evropskog parlamenta.
Podsjetimo, jučer je više osoba, uključujući i bivšeg eurozastupnika, uhapšeno u Briselu u sklopu istrage o korupciji koja se odnosi na jednu "zemlju Perzijskog zaljeva", objavilo je savezno tužilaštvo Belgije.Tada tužilaštvo još nije bilo imenovalo državu, ali belgijski list Le Soir imenovao je Katar. Naime, tamošnji funkcioneri pokušali su kupiti bivšeg zastupnika italijanskih socijalista koji je zasjedao u EP-u od 2004. do 2019.
Istraga je obuhvatila radnje "korupcije" i "pranja novca" organizirane bande, saopštila je istraga. Već nekoliko mjeseci belgijski istražni suci "sumnjiče jednu državu Perzijskog zaljeva da utječe na gospodarske i političke odluke Evropskog parlamenta, uplaćujući novac ili nudeći velike darove trećim osobama koje svojom političkom i/ili strateškom pozicijom imaju veliku važnost" u toj instituciji.
Policija koja istražuje sumnju na podmićivanje Katara u Evropskom parlamentu pronašla je veliku količinu gotovine u njenom domu, piše belgijski dnevnik L'Echo. "U kući potpredsjednice Europskog parlamenta pronađene vreće s gotovinom", stoji na naslovnici lista.
Dodaje se da i njen otac ima kofer pun novca. Navodno je u bijegu jer su ga upozorili njegovi saradnici. Izvor blizak slučaju rekao je novinarima da je istraga usredotočena na navodne pokušaje Katara da korumpira talijanskog socijalista koji je bio član Europskog parlamenta od 2004. do 2019. godine.

Katar je pod povećalom javnosti zbog toga što je domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu. U 2011. pojavila se zabrinutost da je Katar "kupio" Svjetsko prvenstvo podmićivanjem dužnosnika FIFA-e. U maju 2011. navodno je podmićivanje omogućio Mohammed bin Hammam koji je u to vrijeme bio predsjednik Azijske fudbalske konfederacije. Katarski funkcioneri uvijek su poricali optužbe o podmićivanju povezane s njihovom kandidaturom za Svjetsko prvenstvo.
Nije jasno je li tekuća istraga protiv Kaili i ostalih članova Europskog parlamenta izričito povezana s korupcijskim skandalom na Svjetskom prvenstvu.
Poznato je da je Eva Kaili početkom novembra otputovala u Katar, gdje je u prisutnosti katarskog ministra rada pozitivno govorila o reformama što su ih u ovom sektoru poduzeli emirati. "Katar je lider u pogledu radničkih prava", rekla je grčka europarlamentarka 22. novembra za govornicom Evropskog parlamenta, a njezina je izjava izazvala komešanje u redovima ljevice.Francuska zastupnica u Evropskom parlamentu Manon Aubry (radikalna ljevica) osudila je "agresivno lobiranje Katra" te je zatražila raspravu o toj temi sljedeći tjedan u Strasbourgu, gdje se održava plenarna sjednica Parlamenta.

Eva Kaili (44) je grčka političarka iz stranke PASOK (Panhellenic Socialist Movement). Početkom ove godine, točnije 18. januara, izabrana je za potpredsjednicu Evropskog parlamenta s 454 glasa. Od 2014. obnaša dužnost zastupnice u Evropskom parlamentu. Prije ulaska u politiku Kaili je bila voditeljica vijesti za Mega Channel između 2004. i 2007. Bila je i konsultantica više grčkih farmaceutskih kompanija.
Kaili radi u Evropskom parlamentu kao savjetnica za pitanja vanjske politike i ljudskih prava. Predsjednik 16-članog izaslanstva njemačke Socijaldemokratske stranke u Europskom parlamentu Jens Geier pozvao je Kaili da odmah podnese ostavku na mjesto čelnice.
- Naravno da više ne može predstavljati parlament", rekao je Geier za dpa u subotu. "Ne može ovako još jedan dan". Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola odbila je komentirati racije i uhićenje Kaili, jedne od njezinih 14 zamjenica. Metsola, s Malte, napisala je da je "naš parlament čvrsto protiv korupcije - u objavi na Twitteru.

Greek Reporter javlja da je osumnjičena za primanje mita iz Katara, ali još nije jasno je li to vezano za Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Kataru

Detalji hapšenja potpredsjednice Evropskog parlamenta: U stanu imala vreće katarskog novca?

Četrdesetogodišnji muškarac, kojega se sumnjiči da je ubio svoju majku prije nego što je uzeo taoce u gradu Dresdenu na istoku Njemačke, umro je od ozljeda zadobivenih u policijskoj operaciji, priopćile su vlasti. Policija je rekla da je 40-godišnji muškarac ubio 62-godišnju majku u subotu rano ujutro u stambenoj zgradi u četvrti Prohlis u Dresdenu.

Policija je pronašla truplo žene u subotu ujutro. 
Policija je objavila da je kasnije uzeo zaposlenika i dijete kao taoce u trgovačkom centru Altmarkt-Galerie u centru Dresdena. Vlasti su evakuirale trgovački centar i okolna područja. Taoci su oslobođeni i nisu pretrpjeli ozljede. Prije talačke krize, 40-godišnjak je pucao u urede Radija Dresden i pokušao provaliti kroz vrata. 
Osumnjičenik je pokušao provaliti u urede oko 8,30 u subotu ujutro, ali nije uspio proći kroz vrata, rekao je izvršni direktor Tino Utassy za dpa. Nakon što nije uspio ući u prostorije radija, osumnjičeni je pucao u vrata.
Tamo su bile ekipe jutarnjih emisija Hitradija RTL-a i Radija Dresden. "Srećom, osoblje je bilo prisebno, istrčalo je kroz drugi izlaz i pobjeglo", rekao je Utassy.
Niko nije povrijeđen.&nbsp;

Policija je rekla da je 40-godišnji muškarac ubio 62-godišnju majku u subotu rano ujutro u stambenoj zgradi u četvrti Prohlis u Dresdenu

Gotova talačka kriza u Dresdenu, otmičar mrtav

U Amsterdamu planiraju zabraniti pušenje marihuane u centru grada u jednoj od niza mjera za sprječavanje pretjeranog tulumarenja turista i zaštitu područja za lokalno stanovništvo. 

Očekuje se da će nova pravila uglavnom utjecati na noćni život. Funkcioneri su rekli da otvoren i slobodan karakter Amsterdama daje posjetiteljima pogrešan dojam da "sve može proći i da je sve dopušteno".
Zahtijevat će se da catering i prostitucija u izlozima prestanu ranije navečer i postavit će se stroža ograničenja za momačke večeri i organizirane posjete pubovima.
Gradske vlasti planiraju kampanju obeshrabrivanja međunarodnih turista da dođu u Amsterdam kako bi se "oslobodili".
Planirana zabrana pušenja trave u dijelovima centra grada nije usmjerena na prodaju u kafićima, nego na konzumaciju na otvorenom na određenim trgovima i ulicama. Naplaćivat će se visoke novčane kazne prijestupnicima.Amsterdamski funkcioner žele zaštititi centar grada od "pretjeranog turizma", odnosno da dolazi više posjetitelja nego što to područje može podnijeti.
Očekuje se da će 2023. doći 18 miliona posjetitelja, a gradske vlasti navode da je limit 20 miliona. 
Amsterdam ima 900.000 stanovnika, a gradsko vijeće trebalo bi donijeti stroža pravila uoči Božića.&nbsp;

Gradske vlasti planiraju kampanju obeshrabrivanja međunarodnih turista da dođu u Amsterdam kako bi se "oslobodili"

Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada

Njemačka vlada saopštila je da u Njemačkoj ima 263.000 beskućnika, što je prvi put da je objavila podatke o broju ljudi bez krova nad glavom, a cilj je iskorjenjivanje te pojave do 2030. godine, objavio je danas Dojče vele (DW).


List je naveo da beskućnika ima zapravo više.
Prema izvještaju Savezne vlade, najviše beskućnika je smješteno u prihvatilišta (178.000), potom kod porodice i prijatelja (49.000), dok ostali (37.000) žive uglavnom na ulici i u improvizovanim smještajima.
Prema izvještaju, gotovo dvije trećine beskućnika su muškarci, u prosjeku su stari 44 godine, i znatno su stariji od onih koji su u zvaničnim smještajima ili kod porodice i prijatelja koji u prosjeku imaju 32 odnosno 35 godina.
Takođe se navodi da dvije trećine beskućnika koji su na ulici i tri četvrtine onih koji borave kod nekoga imaju njemačko državljanstvo, dok su ostali stranog porijekla ili nemaju dokumentovano državljanstvo.
Savezna vlada će izraditi i usvojiti nacionalni akcioni plan za rješavanje pitanja beskućnika naredne godine, rekla je ministarka građevine i stambenih pitanja Klara Gejvic.
Sljedeći izvještaj bi trebalo da bude predstavljen 2024. godine.

List je naveo da beskućnika ima zapravo više

Njemačka: Namjerava iskoristiti beskućništvo

U Njemačkoj 263.000 beskućnika

Predsjednik Organizacije veterana Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Faton Klinaku izjavio je, povodom najave direktora Ureda Vlade Srbije za Kosovo Petra Petkovića da će Beograd razmotriti povratak do 1.000 pripadnika snaga sigurnosti na Kosovo, da će ta organizacija odgovoriti ratom.


Kako prenose kosovski mediji, Klinaku je rekao da rat "neizbježan".
- Kao što je Kali rekao da je rat pravedan, neizbježan i neophodan, odgovorimo ponovo pravednim, neizbježnim i neophodnim ratom - napisao je Klinaku na društvenim mrežama uz objavu Petkovićeve fotografije.
Petković je izjavio da će Beograd razmotriti, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, povratak do 1.000 pripadnika sigurnosnih snaga na teritorij Kosova.
Ova izjava Petkovića uslijedila je nakon što je kosovska policija ušla u sjeverni dio Kosovske Mitrovice.

Kao što je Kali rekao da je rat pravedan, neizbježan i neophodan, odgovorimo ponovo pravednim, neizbježnim i neophodnim ratom - napisao je Klinaku na društvenim mrežama uz objavu Petkovićeve fotografij

Veterani OVK poručili Vladi Srbije: Rat je neizbježan!

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> izrazio je u petak razočarenje nedavnim izjavama bivše njemačke kancelarke Angele Merkel o Ukrajini.

Rusija je protumačila njezinu izjavu u intervjuu za Zeit online da znači da je mirovni plan iz Minska sklopljen samo kako bi se Ukrajini dalo vremena da se naoruža i pripremi za rat s Rusijom.- To je za mene bilo apsolutno neočekivano. To je razočaravajuće. Iskreno, nisam očekivao čuti nešto takvo od bivše njemačke kancelarke - rekao je Putin novinarima u Biškeku. 
Mirovni plan iz Minska za istočnu Ukrajinu, koja je bila pod ruskim utjecajem nakon početka neprijateljstava 2014., predvidio je dalekosežne obveze za sukobljene strane koje nikada nisu provedene. 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da neće provesti sporazume sklopljene uz posredovanje Njemačke i Francuske. Putin je zbog toga pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. veljače.
- Uvijek sam pretpostavljao da će se vodstvo Savezne Republike Njemačke ponašati iskreno prema nama - rekao je Putin.&nbsp;

Iskreno, nisam očekivao čuti nešto takvo od bivše njemačke kancelarke - rekao je Putin novinarima u Biškeku

Putin o izjavama Merkel: To je za mene bilo apsolutno neočekivano, razočaravajuće

Policija u Dresdenu saopštila je da je naoružani muškarac uzeo ljude za taoce u šoping-centru. Kako navodi lokalni Radio Dresden, naoružani muškarac je još na slobodi. Bild javlja da je napadač ubio najmanje jednu osobu, no policija je odbila potvrditi smrt.Hitna pomoć pronašla je mrtvu 62-godišnju ženu u stambenoj zgradi u dresdenskoj četvrti Prohlis. Kako javlja Radio Dresden, osumnjičen je njezin 40-godišnji sin kojeg policija povezuje s talačkom krizom. 
Jutros se oko 8:30 dogodila oružana pljačka u Ammonhofu, poslovnoj zgradi kod glavnog kolodvora u Dresdenu, gdje je napadač ispalio nekoliko hitaca. Policija nije potvrdila informacije, ali je prema neslužbenim navodima ubijena jedna osoba. S obzirom na to da se sakrio u trgovačkom centru Altmarktgalerie, policija je počela evakuirati kupce. Međutim, napadač je u jednom trenutku uzeo taoce, a u ovom trenutku nije jasno je li uhićen.Policija je pozvala ljude da izbjegavaju područje u središtu grada. Radio Dresden je ranije izvijestio da je pucano na zgradu u blizini glavnog željezničkog kolodvora.Bild javlja da je napadač ubio najmanje jednu osobu, no policija je odbila potvrditi smrt.

Bild javlja da je napadač ubio najmanje jednu osobu, no policija je odbila potvrditi smrt

Talačka kriza u šoping-centru u Dresdenu: Napadač ubio svoju majku

<a href="https://avaz.ba/globus/svijet/785061/postignut-dogovor-iran-salje-novo-mocno-oruzje-u-rusiju">Rusija pokušava nabaviti više oružja od Irana</a>, uključujući stotine balističkih projektila, i nudi Teheranu neviđen nivo vojne i tehničke podrške zauzvrat - izjavila je britanska ambasadorica u UN-u Barbara Vudvard (Woodward).

Od avgusta Iran je prebacio stotine dronova poznatih i kao bespilotne letjelice (UAV) Rusiji, koja ih je koristila za "ubijanje civila i ilegalno gađanje civilne infrastrukture" u Ukrajini, istakla je Vudvard.&nbsp;
- Rusija sada pokušava nabaviti više oružja, uključujući stotine balističkih projektila - dodala je.
Također, Vudvard je navela da Rusija nudi Iranu neviđen nivo vojne i tehničke podrške.
-Zabrinuti smo da Rusija namjerava Iranu pružiti naprednije vojne komponente, što će Iranu omogućiti da ojača svoje kapacitete naoružanja - rekla je ona.

Vudvard je dodala da je Britanija potpuno sigurna da Rusija ima u planu nabaviti oružje iz Sjeverne Koreje i drugih država pod velikim sankcijama, jer njihove zalihe osjetno opadaju.
Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzia rekao je Vijeću sigurnosti da je Moskva već "u više navrata" odbacila optužbe da Rusija prima vojne zalihe od Irana.

Zabrinuti smo da Rusija namjerava Iranu pružiti naprednije vojne komponente, što će Iranu omogućiti da ojača svoje kapacitete naoružanja, kazala je Vudvard

Britanska ambasadorica u UN-u: Rusija nastoji nabaviti balističke rakete od Irana

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da bi kriza u Ukrajini mogla da izmakne kontroli, ali je izrazio uvjerenje da će oružana konfrontacija između Rusije i NATO-a biti izbjegnuta.


- Bojim se da će rat u Ukrajini izmaći kontroli. Plašim se sukoba između Rusije i NATO-a, ali sam siguran da ćemo ga izbjeći - rekao je Stoltenberg za norvešku mrežu NRK.
Stoltenberg, bivši premijer Norveške, rekao je da je sadašnje vrijeme "sudbonosno za Evropu i Norvešku".
- Ako nešto krene naopako, to bi moglo da ima strašne posljedice - rekao je Stoltenberg i dodao da NATO svakodnevno radi na sprečavanju dalje eskalacije.
On je rekao da postoji mogućnost opšteg rata i da je važno da se izbjegne sukob koji će uključivati više evropskih zemalja i koji bi postao opšti rat u Evropi.
Stoltenberg je istakao da je vojna podrška Ukrajini sada važna.
Mnogo prije rata u Ukrajini, Kremlj je izrazio zabrinutost zbog napora SAD da razviju takozvanu sposobnost brzog globalnog udara koja predviđa gađanje strateških ciljeva protivnika preciznim navođenim konvencionalnim oružjem bilo gdje u svijetu u roku od jednog sata, navodi AP.

Stoltenberg, bivši premijer Norveške, rekao je da je sadašnje vrijeme "sudbonosno za Evropu i Norvešku"

Stoltenberg: Plašim se sukoba NATO-a i Rusije

<a href="https://avaz.ba/tag/73307/josep-borrell">Visoki predstavnik Žozep Borelj (Josep Borrell)</a> uputio je izjavu u ime Evropske unije povodom Dana ljudskih prava, koji se obilježava danas, 10. decembra. Podsjetio je da je na današnji datum 1948. godine usvojena Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.

<h2>Nasilno gušenje mirnih demonstracija u Iranu</h2>

- Ovaj dan predstavlja priliku da se podsjetimo da su ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, neotuđiva, međuzavisna i međusobno povezana. Pored toga što je njihova promocija i zaštita od presudne važnosti za očuvanje ljudskog dostojanstva, istinsko poštovanje i ostvarivanje ljudskih prava je također neophodno za mir, demokratiju i održivi razvoj - izjavio je Borelj.

Nastavio je govoreći o ozbiljnim i masovnim napadima na ljudska prava – "od nezakonitog, ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine koji je izazvao i dalje izaziva nesagledive ljudske patnje, do teških kršenja i povreda ljudskih prava u Afganistanu, Bjelorusiji, Etiopiji i Mjanmaru/Burmi".
- EU je također izrazila duboku zabrinutost zbog daljnjeg pogoršanja stanja u pogledu ljudskih prava u Rusiji te se osvrnula na stanje ljudskih prava u Kini, kao i na aktuelno nasilno gušenje mirnih demonstracija u Iranu. Žene i djevojke su posebno bile na meti represije i restriktivnih politika u mnogim zemljama i nesrazmjerno su više patile zbog kršenja ljudskih prava u konfliktnim okruženjima. Sloboda okupljanja, sloboda izražavanja na internetu i van njega te sloboda medija i dalje su pod ozbiljnom prijetnjom. Ovo je tek dio rastuće liste kršenja ljudskih prava širom svijeta koja i dalje ostaju u centru našeg interesovanja - kazao je Borelj.

Naglasio je da će EU nastaviti da prati, skreće pažnju i preduzima odlučne korake na međunarodnom planu u cilju sprečavanja i borbe protiv kršenja i povreda ljudskih prava, kao i da podržava međunarodne inicijative da svi počinioci odgovaraju za svoje postupke.

- U okviru Akcionog plana o ljudskim pravima i demokratiji 2020-2024, EU koristi širok spektar instrumenata za očuvanje i unapređenje ljudskih prava širom svijeta. To uključuje bilateralnu i multilateralnu saradnju u oblasti ljudskih prava, izricanje sankcija licima i subjektima umiješanim u teška kršenja i povrede ljudskih prava, kao i programsku i projektnu podršku u okviru Tematskog programa o ljudskim pravima i demokratiji 2021-2027.
EU podržava i stoji uz aktiviste u oblasti ljudskih prava i organizacije civilnog društva širom svijeta. U tom smislu, 24. forum EU-NVO o ljudskim pravima ove će godine ponovo poslužiti kao platforma za saradnju sa aktivistima u oblasti ljudskih prava širom svijeta. Razgovarat ćemo o mogućnostima i najboljim praksama za okončanje nekažnjivosti i obezbjeđivanje pristupa pravnoj zaštiti kao i o odgovornosti za kršenja i povrede ljudskih prava.
Na Dan ljudskih prava, obavezujemo se da ćemo udvostručiti naše napore u pravcu podrške i zastupanja potlačenih i ugroženih, gdje god da žive - zaključio je Borelj.

EU će nastaviti da prati, skreće pažnju i preduzima odlučne korake na međunarodnom planu u cilju sprečavanja i borbe protiv kršenja i povreda ljudskih prava, kao i da podržava međunarodne inicijative da svi počinioci odgovaraju za svoje postupke

Borelj: Ovaj dan predstavlja priliku da se podsjetimo da su ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, neotuđiva, međuzavisna i međusobno povezana

U Štokholmu i Oslu: Nakon dvije godine održana svečana dodjela Nobelovih nagrada

Plenković: Rekao sam Daliću da ne ide na svjetsko bez da igra svih sedam utakmica

U Velikoj Britaniji jedu hranu za životinje i podgrijavaju obroke svijećama

Rusi dronovima napadaju Odesu

Beč ususret blagdanima: Pogledajte atmosferu u austrijskoj prijestonici

Australija sankcionirala pojedince optužene za isporuku iranskih dronova Rusiji

Detalji hapšenja potpredsjednice Evropskog parlamenta: U stanu imala vreće katarskog novca?

Gotova talačka kriza u Dresdenu, otmičar mrtav

Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada

U Njemačkoj 263.000 beskućnika

Veterani OVK poručili Vladi Srbije: Rat je neizbježan!

Putin o izjavama Merkel: To je za mene bilo apsolutno neočekivano, razočaravajuće

Talačka kriza u šoping-centru u Dresdenu: Napadač ubio svoju majku

Britanska ambasadorica u UN-u: Rusija nastoji nabaviti balističke rakete od Irana

Stoltenberg: Plašim se sukoba NATO-a i Rusije

Borelj povodom Dana ljudskih prava: Rat Rusije protiv Ukrajine izaziva nesagledive ljudske patnje

Globus

U Štokholmu i Oslu: Nakon dvije godine održana svečana dodjela Nobelovih nagrada

Plenković: Rekao sam Daliću da ne ide na svjetsko bez da igra svih sedam utakmica

U Velikoj Britaniji jedu hranu za životinje i podgrijavaju obroke svijećama

Rusi dronovima napadaju Odesu

Beč ususret blagdanima: Pogledajte atmosferu u austrijskoj prijestonici

Australija sankcionirala pojedince optužene za isporuku iranskih dronova Rusiji

Detalji hapšenja potpredsjednice Evropskog parlamenta: U stanu imala vreće katarskog novca?

Gotova talačka kriza u Dresdenu, otmičar mrtav

Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada

U Njemačkoj 263.000 beskućnika

Veterani OVK poručili Vladi Srbije: Rat je neizbježan!

Putin o izjavama Merkel: To je za mene bilo apsolutno neočekivano, razočaravajuće

Talačka kriza u šoping-centru u Dresdenu: Napadač ubio svoju majku

Britanska ambasadorica u UN-u: Rusija nastoji nabaviti balističke rakete od Irana

Stoltenberg: Plašim se sukoba NATO-a i Rusije

Borelj povodom Dana ljudskih prava: Rat Rusije protiv Ukrajine izaziva nesagledive ljudske patnje