Rumunski europarlamentarac i bivši ministar unutrašnjih poslova Vasile Blaga poslao je poruku kancelaru Austrije Karlu Nehammeru zbog toga što Rumunija nije ušla u schengenski prostor. Podsjetimo, EU je odobrila ulazak Hrvatske u Schengen te stopirala ulazak Rumunije i Bugarske.

Zbog toga je rumunjski političar burno reagirao na Austriju koja je glasala protiv. Blaga je u emisiji National Audience optužio austrijskog kancelara da je cijelo vrijeme lagao Rumunjima te da će neulazak u schengenski prostor stvoriti frustraciju u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Blaga je sugerirao da austrijski ministar unutrašnjih poslova i kancelar igraju ruske igre, prenosi Digi24. " Ako neko pobijedi s ove njihove pozicije, to je Putinova pobjeda", komentirao je. "Kancelar ste i lažete. Frontex kaže da Rumunija briljantno radi svoj posao na granici. Austrija i Mađarska to ne rade, Hrvatska to ne radi. Samo politički mali ljudi pribjegavaju takvim lažima.
Ovo će stvoriti frustraciju u Rumunjskoj i Bugarskoj i ako iko pobijedi s ove pozicije, to će biti Putin jer će to stvoriti frustraciju i u Rumuniji i u Bugarskoj", rekao je Blaga u emisiji National Audience.

Blaga je rekao da je vrijeme da Rumunija prestane klečati kada je u pitanju ulazak u schengenski prostor te da će, bez obzira na jučerašnju odluku, Rumunija 2023. ući u Schengen.
Blaga je rekao da bi pravi razlozi zašto Rumunija nije dobila zeleno svjetlo za ulazak u Schengen mogli biti u domaćoj politici, ekonomskim pritiscima i ruskom utjecaju. Tokom intervjua još jednom je napao Austriju i političare te zemlje.
"Gotovo svi austrijski političari, osim rijetkih iznimaka, u posljednjih 30 godina, nakon završetka mandata na mjestu kancelara ili ministra, postanu zaposlenici raznih ruskih firmi. Nije to slučajno", komentirao je rumunjski političar.

Kancelar ste i lažete. Frontex kaže da Rumunija briljantno radi svoj posao na granici. Austrija i Mađarska to ne rade, Hrvatska to ne radi. Samo politički mali ljudi pribjegavaju takvim lažima - kazao je Blaga

Rumunski političar teško otpužuje: Nije slučajno što austrijski političari poslije rade za ruske firme

Britanski parlamentarni zastupnik i član Konzervativne stranke Bob Seely je najavio kako planira predložiti zakon koji bi omogućio da se princu Harryju i Meghan Markle oduzmu titule vojvode i vojvotkinje od Sussexa. Nacrt prijedloga zakona bi trebao biti pripremljen do kraja godine, a omogućio bi britanskim parlamentarcima da glasaju o davanju ovlasti Tajnom vijeću da degradira kraljevski status para.

Seely je potvrdio da će napisati prijedlog novog zakona, samo dan nakon objavljivanja dokumentarca o Harryju i Meghan na Netflixu, koji je izazvao bijes dijela kraljevskih obožavatelja. Ipak, tvrdi da je razmišljao o zakonu čak i prije dokumentarca, istaknuvši da postoji "politički problem" s Harryjevim komentarima, budući da je Harry prestao raditi kao viši član kraljevske porodice prije više od dvije godine.Nejasno mu je zbog čega je Harry nastavio koristiti svoju titulu dok je "istovremeno uništavao instituciju monarhije i svoju obitelj".
"Osim što uništava svoju porodicu i unovčava svoju bijedu, on također napada neke važne institucije u ovoj zemlji", kazao je Selly, prenosi Sky News. Na temu potencijalnog oduzimanja titula se osvrnuo i ministar zapošljavanja Guy Opperman, koji je uvjeren da su Harry i Meghan "posve nebitni" za napredak Ujedinjenog Kraljevstva, ali i cjelokupne kraljevske porodice. 
"Mislim da su oni očito vrlo problematičan par, za koji mislim da svatko tko ih pogleda može reći koliko je tužno stanje stvari. Prema tome, slažem se da su potpuno nevažni za ovu zemlju i napredak ove zemlje i kraljevske porodice koju svi podržavamo", kazao je Opperman.

Na temu potencijalnog oduzimanja titula se osvrnuo i ministar zapošljavanja Guy Opperman, koji je uvjeren da su Harry i Meghan "posve nebitni" za napredak Ujedinjenog Kraljevstva

Britanski parlamentarac predložio da se princu Harryju i Meghan Markle oduzmu titule

<a href="https://avaz.ba/tag/5087/moskva">U tržnom centru u predgrađu Moskve</a>, u Rusiji, sinoć je izbio veliki požar, javljaju hitne službe. Požar je&nbsp;zahvatio 7.000 kvadratnih metara.Ruske službe za izvanredne situacije sumnjaju da je krivično djelo uzrok velikog požara koji je u noći na petak buknuo u trgovinskom centru u predgrađu Moskve, izvijestile su ruske novinske agencije.
- Vatrogasci gase požar na površini od 7.000 četvornih metara u okolici Moskve - objavio je na Twitteru ruski ministar za izvanredne situacije.

Požar je buknuo u trgovinskom centru Mega Himki, u predgrađu Himki, sjeverno od ruskog glavnog grada.

Ruske službe za izvanredne situacije sumnjaju da je požar podmetnut, objavile su nedugo zatim novinske agencije, pozivajući se na izvore u hitnoj službi.&nbsp;- Mislimo da je ovo planirano, da je požar podmetnut - objavila je agencija Interfax, pozivajući se na neimenovani izvor.

Na videosnimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se vatra dok ljudi bježe iz zgrade prema parkiralištu. Mega je bila dom velikom broju zapadnih trgovačkih lanaca prije odlaska firmi&nbsp; iz Rusije nakon početka sukoba u Ukrajini, uključujući jednu od prvih IKEA-inih trgovina na području Moskve.

Vatrogasci gase požar na površini od 7.000 četvornih metara u okolici Moskve, objavljeno je na Twitteru

Gori trgovački centar kod Moskve: Sumnja se da je požar podmetnut

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Velika%20Britanija&amp;">Tri svjetske sile, Velika Britanija,</a> Italija i Japan dogovorili su partnerstvo te planiraju spojiti svoje projekte nove generacije mlaznih borbenih aviona.&nbsp;Partnerstvo obuhvata Evropu i Aziju, a ovo je prva velika japanska&nbsp;industrijska odbrambena saradnja izvan SAD od Drugog svjetskog rata.

<h2>Slobodni i otvoreni međunarodni poredak</h2>

Ugovor, o kojem je Reuters pisao u julu, ima za cilj napraviti borbeni avion kombinirajući britanski projekt Future Combat Air System, također poznat kao Tempest, s japanskim F-X programom u pothvatu pod nazivom Global Combat Zračni program (GCAP), rekle su tri zemlje u saopćenju objavljenom u petak.
U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i intenziviranja kineske vojne aktivnosti oko Japana i Tajvana, sporazum bi mogao pomoći Japanu da se suprotstavi rastućoj vojnoj moći svog većeg susjeda i Britaniji dati veću sigurnosnu ulogu u regiji koja je ključni pokretač globalnog ekonomskog rast.
- Predani smo održavanju slobodnog i otvorenog međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, što je važnije nego ikad u vrijeme kada se ta načela osporavaju, a prijetnje i agresija rastu - istaknule su tri zemlje u zajedničkoj izjavi lidera.

Usred onoga što vidi kao pogoršanje regionalne sigurnosti, Japan će ovog mjeseca objaviti plan obnove vojske za koji se očekuje da će udvostručiti potrošnju za odbranu na oko 2 posto bruto domaćeg proizvoda tokom pet godina.

Britanski premijer Riši Sinak (Rishi) izjavio je da njegova zemlja mora ostati na vrhuncu odbrambene tehnologije i da će sporazum otvoriti nova radna mjesta.
Britanski BAE Systems , japanski Mitsubishi Heavy Industries te talijanski Leonardo razvijat će dizajn aviona koji će imati napredne digitalne mogućnosti u AI i cyber ratovanju, prema japanskom ministarstvu odbrane.

Cilj je napraviti borbeni avion kombinirajući britanski projekt Future Combat Air System, također poznat kao Tempest, s japanskim F-X programom u pothvatu pod nazivom Global Combat Zračni program

Velika Britanija, Italija i Japan potpisali sporazum: Zajedno će razvijati novi borbeni avion

<a href="https://avaz.ba/tag/2757/sankcije">Nove sankcije</a> Kini i Rusiji, SAD planira nametnuti, a one će&nbsp;uključivati kažnjavanje Moskve zbog njene upotrebe iranskih dronova u ratu protiv Ukrajine, rekla su dva američka dužnosnika.Prema njihovim riječima, sankcije će pogoditi Kinu zbog, kako tvrdi Vašington (Washington), ilegalnog ribolova u Pacifiku, dok sve više raste zabrinutost zbog mogućeg kineskog prekomjernog izlova ribe i širenja kineskog utjecaja na moru.
Većina sankcija, o kojima je saopćio Wall Street Journal, bit će nametnuta po takozvanom globalnom "zakonu Magnitsky" iz 2016. koji američkoj vladi omogućuje uvođenje sankcija protiv dužnosnika inozemnih vlada za koje se procijeni da krše ljudska prava, zamrzavanje njihove imovine i zabranu ulaska u SAD.
Sjedinjene Američke Države osudile su izvoz iranskih vojnih dronova u Rusiju, koja ih koristi u ratu protiv Ukrajine te se očekuje da će sankcije pogoditi neke uključene u rusku vojnu industriju i povezane s isporukom iranskih dronova Rusiji, rekli su dužnosnici.

Prema njihovim riječima, sankcije će pogoditi Kinu zbog, kako tvrdi Vašington (Washington), ilegalnog ribolova u Pacifiku

SAD planira uvesti nove sankcije Kini i Rusiji

Ministarstvo pravosuđa SAD traži od saveznog sudije da <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tramp&amp;">optuži bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trump)</a> za nepoštivanje suda jer se nije pridržavao sudskog naloga izdanog ovog ljeta kojim mu se naređuje da preda zapise označene kao povjerljivi, tvrde CNN-ovi izvori.
Do ovoga dolazi nakon što je Trampov pravni tim rekao da je proveo pretrage na četiri lokacije neposredno prije Dana zahvalnosti, pronašavši dva dokumenta s oznakama tajnosti u skladištu na Floridi.

Trampov tim predao je ta dva dokumenta FBI-u i objavio saveznom sudiji u Vašingtonu, te su izjavili da vjeruju da Tramp sada poštuje sudski nalog star 6 mjeseci.

Ali Ministarstvo pravosuđa nije se složilo s tim. U eskalaciji prošle sedmice, tužitelji odjela rekli su glavnoj sutkinji Beril Hauel (Beryl Howell), koja nadzire postupke tamošnje savezne velike porote, da istrage&nbsp; nisu bile zadovoljavajuće. Postupak za nepoštivanje suda pred Hauel je pod pečatom.

Postupak pojačava pritisak na Trampa jer se suočava s mogućom kaznenom odgovornošću u istrazi dokumenata Mar-a-Lago koju vodi posebni tužitelj Džek Smit (Jack Smith).

Također dodaje još jedno poglavlje u tekućoj borbi saveznih dužnosnika da povrate vladine zapise, posebno one koji sadrže tajne nacionalne sigurnosti od Trampa nakon što je njegova administracija završila.

Do ovoga dolazi nakon što je Trampov pravni tim rekao da je proveo pretrage na četiri lokacije neposredno prije Dana zahvalnosti, pronašavši dva dokumenta s oznakama tajnosti u skladištu na Floridi

Novi problemi za Trampa: Ministarstvo pravosuđa SAD traži podizanje još jedne optužnice

Meksiko je počeo konsultacije sa vlastima Perua o zahtjevu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kastiljo&amp;">bivšeg predsjednika Pedra Kastilja (Castillo)</a> da dobije azil u toj zemlji, saopćio je sinoć meksički ministar vanjskih poslova Marselo Ebrard (Marcelo).
Ambasador Meksika u Peruu sastao se sa Kastiljom na mjestu gdje on boravi u pritvoru, napisao je Ebrard na Twitteru.&nbsp;Ebrard je podijelio kopiju Kastiljevog zahtjeva za azil koji je napisao njegov advokat, u kojem se navodi da je Kastiljo bio "u velikoj opasnosti" u Peruu i da je pretrpio "neosnovani progon".Podsjećamo, Kastiljo je uhapšen nakon što je u srijedu pokušao raspustiti Kongres u posljednjem neuspjelom pokušaju da izbjegne glasanje o opozivu.

Ambasador Meksika u Peruu sastao se sa Kastiljom na mjestu gdje on boravi u pritvoru

Pedro Kastiljo traži azil u Meksiku

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Sjedinjene Američke Države pripremaju se</a> poslati Ukrajini vojnu pomoć u vrijednosti od 275 miliona dolara, koja će joj omogućiti odbranu od dronova i ojačati njenu protuzračnu odbranu, stoji u dokumentu koji je Reuters u četvrtak dobio na uvid.&nbsp;Vijest o pomoći mogla bi biti objavljena najranije u petak, ali još nisu poznati detalji o opremi za odbranu od dronova i protuzračnu odbranu.

Prema dokumentu, očekuje se da će Pentagon uključiti rakete za sistem HIMARS koje proizvodi Lockheed Martin, 155 mm streljivo, vojna vozila Humvee i generatore. Glasnogovornik Nacionalnog vijeća sigurnosti odbio je komentirati taj paket pomoći. Obim i vrijednost paketa pomoći može se mijenjati sve dok ih ne potpiše predsjednik.

Iznos od 275 miliona dolara bit će pokriven predsjedničkim ovlastima koje SAD u hitnom slučaju omogućuju prijenos odbrambene opreme iz zaliha bez odobrenja Kongresa.

Cilj ruskih raketnih napada u Ukrajini djelomično je iscrpljivanje ukrajinskih zaliha zračne oDbrane i stjecanje dominacije u zračnom prostoru iznad te zemlje, rekao je u NOVEMBRU viši dužnosnik Pentagona.

Kako bi se odgovorilo na te napade, SAD su Ukrajini poslale sofisticirane protuavionske sisteme NASAMS, koji sad djeluju već nekoliko sedmica. Američki Zastupnički dom u četvrtak je izglasao najmanje 800 miliona dolara dodatne vojne pomoći Ukrajini tokom sljedeće godine.

Prema dokumentu, očekuje se da će Pentagon uključiti rakete za sistem HIMARS koje proizvodi Lockheed Martin, 155 mm streljivo, vojna vozila Humvee i generatore

Vijest o pomoći mogla bi biti objavljena najranije u petak

SAD šalje Ukrajini protuzračnu odbranu vrijednu 275 miliona dolara

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije istaknutom turskom biznismenu Sitkiju Ajanu (Ayan)</a>, koji je navodno blizak turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu (Recep Tayyip Erdogan), jer je navodno prodavao iransku naftu.Američko Ministarstvo finansija je saopćilo da kažnjava Ajana i brojne kompanije koje kontrolišu on i njegova porodica i saradnici zbog posredovanja u prodaji iranske nafte u vrijednosti više stotina miliona dolara za iransku Revolucionarnu gardu.&nbsp;Navodi se da su Ajan i sve kompanije koje su povezane s njim također prale novac od te prodaje i za Revolucionarnu gardu i za libanski Hezbolah koje Sjedinjene Američke Države smatraju terorističkim organizacijama.Sankcije uvedene Ajanu i kompanijama povezanim s njim uključuju zamrzavanje imovine u Sjedinjenim Američkim Državama i zabranu Amerikancima da s njima posluju.- Ajanove kompanije su sklopile međunarodne ugovore o prodaji iranske nafte sa stranim kupcima, dogovorile isporuke nafte i pomogle u pranju novca od prihoda, prikrivajući poreklo nafte i interes (Revolucionarne garde) za prodaju - saopćeno je iz Ministarstva finansija SAD.

<blockquote class="twitter-tweet">For years, businessman Sitki Ayan has provided support to Iran's Islamic Revolutionary Guard Corps and Lebanese Hizballah. <a href="https://twitter.com/USTreasury?ref_src=twsrc%5Etfw">@USTreasury</a> designated his international oil smuggling and money laundering network. We'll continue to enforce sanctions on the IRGC’s illicit oil sales.— Secretary Antony Blinken (@SecBlinken) <a href="https://twitter.com/SecBlinken/status/1600955131662462976?ref_src=twsrc%5Etfw">December 8, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ministarstvo finansija SAD je saopćilo da kažnjava Ajana i brojne kompanije koje kontrolišu on i njegova porodica i saradnici zbog posredovanja u prodaji iranske nafte u vrijednosti više stotina miliona dolara za iransku Revolucionarnu gardu

SAD uvele sankcije turskom biznismenu zbog prodaje iranske nafte

<a href="https://avaz.ba/tag/7165/estonija">Dodatne trupe u Estoniji</a>&nbsp;će rasporediti SAD. Tim povodom oglasilo se i estonsko Ministarstvo dobrane koje je potvrdilo ovu informaciju.&nbsp; Navedeno je da će američki raketni sistem HIMARS i oprema povezana s tim sistemom također biti raspoređeni u Estoniju.
Estonski ministar odbrane Hano Pevkur (Hanno) rekao je da ova odluka označava značajno povećanje naizmjenične vojne prisutnosti SAD-a u Estoniji i baltičkim državama.
Pevkur je naveo da odluka pokazuje dugogodišnju predanost SAD-a sigurnosti regije i jača prisutnost NATO-a.
Američka pješadijska jedinica obično ima 80 do 250 vojnika.
U vrijeme dok bjesni ukrajinsko-ruski rat, smatra se da najavljeno raspoređivanje snaga u Estoniji, članici NATO-a i susjedu Rusije, ima za cilj ojačati istočno krilo NATO-a.
Estonski odbrambeni dužnosnici objavili su 3. decembra da će kupiti raketni sistem HIMARS od SAD-a a riječ je o nabavci vrijednoj 200 miliona dolara.

Estonski odbrambeni dužnosnici objavili su 3. decembra da će kupiti raketni sistem HIMARS od SAD-a a riječ je o nabavci vrijednoj 200 miliona dolara

SAD raspoređuje dodatne trupe u Estoniji

<a href="https://avaz.ba/tag/2784/papa-franjo">Tokom tradicionalne molitve u Rimu Papa Franjo</a>&nbsp;danas je zaplakao kada je govorio o Ukrajincima.Dok je govorio, Papi je zadrhtao glas, prilikom čega je morao zastati par sekundi.Kad je nastavio molitvu, glas mu je pucao.

Okupljeni, uključujući i gradonačelnika Rima Roberta Gualtierija koji se nalazio odmah pored pape, aplaudirali su kad su shvatili da papa ne može pričati i kad su vidjeli da plače.

Franjo se slomio tokom tradicionalne molitve Djevici Mariji u podnožju kipa na blagdan Bezgrešnog začeća, nacionalnog praznika u Italiji.
- Bezgrešna djevice, danas bih ti želio prenijeti zahvalu ukrajinskog naroda - rekao je prije nego što su ga svladale emocije i prije nego što se morao zaustaviti.

- Umjesto toga, još jednom ti moram prenijeti molbe djece, starijih, očeva i majki, mladih ljudi te mučeničke zemlje, koja toliko pati - izjavio je Papa.&nbsp;U gotovo svim dosadšnjim svojim obraćanjima, od početka ruske invazije na Ukrajinu, Papa stalno spominje ovu državu.&nbsp;

Bezgrešna djevice, danas bih ti želio prenijeti zahvalu ukrajinskog naroda, rekao je Papa Franjo

Papa Franjo plakao tokom molitve: Pominjao patnje Ukrajinaca

Dječak koji je pronađen mrtav u <a href="https://sport.avaz.ba/tag/6259/philadelphia">kutiji u Filadelfiji (Philadelphiji)</a>&nbsp;konačno je identifikovan. Trebalo je 60 godina da istražitelji putem DNA analize otkriju o kome je riječ
U slučaju koji je poznat kao "Dječak u kutiji", dijete je 25. februara 1957. pronađeno umotano u deku u kartonskoj kutiji u šumovitom području sjeveroistočne Filadelfije, objavio je Nacionalni centar za nestalu i izrabljivanu djecu.U centru su rekli da je dječak imao nekoliko ožiljaka na tijelu i da mu je kosa bila nasilu ošišana, piše CNN.&nbsp;

Smatra se da je dječak imao od četiri do šest godina. On je težio oko 13 kilograma, a smatra se da je bio pothranjen.&nbsp;Uprkos brojnim pokušajima da se dijete identificira tokom godina, identitet dječaka ostao je misterij. Kroz detektivski rad i analizu DNA, policija je konačno uspjela identificirati dijete, saopćila je policijska uprava Filadelfije.
Slučaj "Dječaka u kutiji" je najstarije neriješeno ubistvo u Philadelphiji. Policija još uvijek traži ubicu djeteta, a postoji i nagrada od 20.000 dolara (oko 40.000 KM) za informaciju koja bi dovela do hapšenja i osude u slučaju.
Policija je danas održala konferenciju za medije na kojoj je objavila identitet dječaka, kao i neke druge detalje. Vlasti su dječaka identificirale kao Jozefa Augustusa Zarelija (Josepha Augustusa Zarellija).&nbsp;

Njegov datum rođenja je 13. januara 1953. godine.

Unuka Bila Kelija (Billa Kellyja), koji je uzeo dječakove otiske prstiju na dan kada je pronađen, rekla je da bi njen djed bio zadovoljan razvojem događaja nakon što je bio prvi na mjestu događaja kada je dječak pronađen.
- Nikada nije zaboravio taj prizor. Mislim, kako bi mogao? On je bio stručnjak za otiske prstiju na sceni. Ti otisci prstiju bili su ukorijenjeni u njegovom umu cijeli život - rekla je za ABC News.

U centru su rekli da je dječak imao nekoliko ožiljaka na tijelu i da mu je kosa bila nasilu ošišana

Vlasti su dječaka identificirale kao Jozefa Augustusa Zarelija

Misterija riješena nakon 60 godina: Otkriven identitet dječaka koji je mrtav pronađen u kutiji

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/133323/brittney-griner">Jedna od najboljih košarkašica svih vremena i WNBA zvijezda Britni Grajner (Brittney Griner)</a> puštena je iz ruske zatvorske kolonije nakon što je Vašington postigao dogovor s Moskvom o razmjeni zatvorenika.Kako je potvrdila Bijela kuća, Grajner je već na putu za Sjedinjene Američke Države, a američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) rekao je da će ubrzo biti kući.

Navodno su u pregovorima Vašingtona i Kremlja posredovali prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohamed bin Salman i predsjednik UAE Mohamed bin Zajed. Zamjena se dogodila na aerodromu u Abu Dabiju.

Zvaničnik je rekao da je Grajner bila "sva nasmijana" na pisti dok je prilazila američkoj delegaciji. Podsjetimo, ona je uhapšena u februaru ove godine jer je u koferu imala ulje kanabisa, a u avgustu je osuđena na devet godina.

Zamjena se dogodila na aerodromu u Abu Dabiju

Grajner: Nakon deset mjeseci puštena na slobodu

Kako je dogovorena razmjena zatvorenika: U oslobađanju Britni Grajner posredovao i saudijski prijestolonasljednik

Većinom glasova usvojen je Prijedlog zakona o pravnoj zaštiti prava na istospolni brak <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">na sjednici Zastupničkog doma Kongresa SAD-a</a>.U SAD-u dugo se raspravljalo o ovoj tematici.
Generalna skupština Zastupničkog doma izglasala je zakon nazvan "Zakon o poštivanju braka", koji je 29. nevembra odobrio Senat. Prijedlog zakona usvojen je sa 169 glasova "protiv" i 258 glasova "za".
Zakon o kojem je riječ ići će na odobrenje predsjednika SAD-a Džo Bajdena (Joea Bidena) kako bi stupio na snagu. 
Istospolni brakovi trenutno su zakonski dopušteni u Sjedinjenim Državama prema odluci Vrhovnog suda iz 2015. godine.
Nakon što je Vrhovni sud prethodno poništio odluku kojom se garantuje pobačaj, navedeno je kako bi mogao poništiti i ovu odluku te da to treba biti zagarantovano saveznim zakonom. Demokrate u Kongresu su potom preduzele akciju po ovom pitanju.

U SAD-u dugo se raspravljalo o ovoj tematici

Predstavnički dom Kongresa SAD-a usvojio zakon koji štiti istospolne brakove

Novoizabrani brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva odnio je prvu pobjedu u parlamentu pošto je u srijedu kasno navečer u Senatu prihvaćen ustavni amandman koji odobrava izvanredne troškove za isplatu minimalne plate.

Tekst je odobrila velika većina, 64 od 81 senatora, u dvama glasanjima u gornjem domu, a bilo je potrebno tek 49 (tri petine) glasova. Amandman omogućuje budućoj Lulinoj vladi da u iduće dvije godine potroši dodatnih 26 milijarda dolara za finansiranje socijalnih programa.
Da bi stupio na snagu, amandman još mora dobiti glas najmanje 309 od 513 zastupnika koji će o njemu raspravljati od iduće sedmice.Odobravanjem ovih izvanrednih troškova želi se nastaviti isplata pomoći najsiromašnijim obiteljima u iznosu od 110 eura, koju su već primali od augusta, u vrijeme vlade desničarskog predsjednika na odlasku Jaira Bolsonara.
Lula, koji dužnost preuzima 1. januara, obavezao se da će porodica za svako dijete predškolske dobi dobivati 30 eura na mjesec. Amandman će, ako ga donji dom odobri u ovom obliku, ujedno omogućiti izdvajanje sredstava za sufinanciranje lijekova i za povećanje minimalne plate.
- Ovo je ugovor brazilskog društva za suzbijanje gladi - rekao je senator Marcelo Castro, suautor teksta, tokom rasprave u gornjem domu. Više od 33 miliona Brazilaca trpi glad, a kupovna moć najsiromašnijih znatno je oslabljena zbog krize covida-19 i inflacije.

Da bi stupio na snagu, amandman još mora dobiti glas najmanje 309 od 513 zastupnika koji će o njemu raspravljati od iduće sedmice

Lula da Silva: Ljevičarski predsjednik Brazila

Novoizabrani predsjednik Brazila: Planira povećati minimalnu platu, pomagati najsiromašnijim, finansirati svako dijete...

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da će ruska vojska nastaviti napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu usprkos globalnom valu kritika zbog udara koji su milioni ljudi ostavili bez struje i vode na početku zime.

- Puno je buke o našim udarima na energetsku infrastrukturu susjedne zemlje. Da, radimo to. Ali tko je prvi počeo? - rekao je Putin na ceremoniji dodjela nagrada, koja je danas održana u Kremlju. Ustvrdio je kako "kritike neće omesti borbene misije".Udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu opisao je kao odgovor na eksploziju na Krimskom mostu i druge napade, optužujući Kijev da je u zrak digao dalekovodne kablove iz nuklearne elektrane Kursk, ali i za prekid opskrbe Donjecka vodom.
- Prekid opskrbe vodom gradu s više od milion stanovnika je čin genocida - rekao je Putin, optuživši Zapad za "totalnu šutnju" o tome.&nbsp;- Čim se pokrenemo i napravimo nešto kao odgovor, odmah se digne buka - rekao je ruski predsjednik.
Niz zapadnih dužnosnika ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu nazvao je ratnim zločinom.

Prekid opskrbe vodom gradu s više od milion stanovnika je čin genocida - rekao je Putin, optuživši Zapad za "totalnu šutnju" o tome

Putin: Prekid opskrbe vodom gradu s više od milijun stanovnika je čin genocida

Rumunski političar teško otpužuje: Nije slučajno što austrijski političari poslije rade za ruske firme

Britanski parlamentarac predložio da se princu Harryju i Meghan Markle oduzmu titule

Gori trgovački centar kod Moskve: Sumnja se da je požar podmetnut

Velika Britanija, Italija i Japan potpisali sporazum: Zajedno će razvijati novi borbeni avion

SAD planira uvesti nove sankcije Kini i Rusiji

Novi problemi za Trampa: Ministarstvo pravosuđa SAD traži podizanje još jedne optužnice

Pedro Kastiljo traži azil u Meksiku

SAD šalje Ukrajini protuzračnu odbranu vrijednu 275 miliona dolara

SAD uvele sankcije turskom biznismenu zbog prodaje iranske nafte

SAD raspoređuje dodatne trupe u Estoniji

Papa Franjo plakao tokom molitve: Pominjao patnje Ukrajinaca

Misterija riješena nakon 60 godina: Otkriven identitet dječaka koji je mrtav pronađen u kutiji

Kako je dogovorena razmjena zatvorenika: U oslobađanju Britni Grajner posredovao i saudijski prijestolonasljednik

Predstavnički dom Kongresa SAD-a usvojio zakon koji štiti istospolne brakove

Novoizabrani predsjednik Brazila: Planira povećati minimalnu platu, pomagati najsiromašnijim, finansirati svako dijete...

Putin: Da, napadamo ukrajinske elektrane i nastavit ćemo to raditi

Globus

Rumunski političar teško otpužuje: Nije slučajno što austrijski političari poslije rade za ruske firme

Britanski parlamentarac predložio da se princu Harryju i Meghan Markle oduzmu titule

Gori trgovački centar kod Moskve: Sumnja se da je požar podmetnut

Velika Britanija, Italija i Japan potpisali sporazum: Zajedno će razvijati novi borbeni avion

SAD planira uvesti nove sankcije Kini i Rusiji

Novi problemi za Trampa: Ministarstvo pravosuđa SAD traži podizanje još jedne optužnice

Pedro Kastiljo traži azil u Meksiku

SAD šalje Ukrajini protuzračnu odbranu vrijednu 275 miliona dolara

SAD uvele sankcije turskom biznismenu zbog prodaje iranske nafte

SAD raspoređuje dodatne trupe u Estoniji

Papa Franjo plakao tokom molitve: Pominjao patnje Ukrajinaca

Misterija riješena nakon 60 godina: Otkriven identitet dječaka koji je mrtav pronađen u kutiji

Kako je dogovorena razmjena zatvorenika: U oslobađanju Britni Grajner posredovao i saudijski prijestolonasljednik

Predstavnički dom Kongresa SAD-a usvojio zakon koji štiti istospolne brakove

Novoizabrani predsjednik Brazila: Planira povećati minimalnu platu, pomagati najsiromašnijim, finansirati svako dijete...

Putin: Da, napadamo ukrajinske elektrane i nastavit ćemo to raditi