Dok je govorio o iskustvima koja je doživio tokom posjete zapadnim zemljama, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sergej%20Lavrov&amp;">ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov</a> sa javnosti je podijelio svoje utiske o toaletima u Švedskoj.Pritom nimalo nije skrivao koliko se neugodno iznenadio kad je saznao da će morati posjetiti tzv. uniseks WC, koji koriste i žene i muškarci.
- Ono što sam doživio prošle godine u Švedskoj, tokom sastanka OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj)… Oprostite na detaljima, ali kad sam pitao gdje je toalet, pokazali su mi na vrata na kojima je pisalo – WC - rekao je on, prenosi Jutarnji.hr.

<blockquote class="twitter-tweet">Sergei <a href="https://twitter.com/hashtag/Lavrov?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Lavrov</a> told of a shocking discovery of a gender-neutral toilet in <a href="https://twitter.com/hashtag/Sweden?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Sweden</a> and told how &quot;unhuman&quot; it was. <a href="https://t.co/H134ePI6ga">pic.twitter.com/H134ePI6ga</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/1600460179564380160?ref_src=twsrc%5Etfw">December 7, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Pitao sam da li je to ženski ili muški toalet, a oni su mi odgovorili: nama je to sve zajedničko! Nisam mogao vjerovati, ali baš tako je bilo. Ma nemate pojma koliko je to nehumano, zajednički toaleti, jednostavno nehumano - ispričao je zgroženi Lavrov.

Njegove izjave izazvale su pravu lavinu podsmjeha među korisnicima Twittera. Jedan je sarkastično napisao "kako je ono što je Lavrov doživio u Švedskoj zbilja nehumano i puno strašnije od ubijanja nedužnih civila u Ukrajini".A u komentarima nije nedostajalo ni fotografija "egzotičnog" dizajna toaleta iz same Rusije.

Pitao sam da li je to ženski ili muški toalet, a oni su mi odgovorili: nama je to sve zajedničko, ispričao je Lavrov

Lavrov: Ma nemate pojma koliko je to nehumano

Lavrov o incidentu u švedskom WC-u: To je nehumano

Potres jačine 6,1 po Rihteru pogodio je u četvrtak&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Indonezija&amp;">indonezijsku pokrajinu zapadnu Javu,</a> saopćila je državna agencija za geofiziku (BMKG), a stanovnici u područjima u blizini epicentra u panici su napuštali domove.Potres s epicentrom 22 kilometra od grada Sukabumija nije imao potencijal izazvati cunami, objavila je agencija, dok snimke informativnog kanala TVOne pokazuju da su stanovnici pobjegli iz svojih kuća u tom gradu.&nbsp;Potres se osjetio i u glavnom gradu Jakarti i okolnim područjima, rekli su Reutersovi svjedoci.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/gempa?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#gempa</a>) possibly felt 41 sec ago in <a href="https://twitter.com/hashtag/Indonesia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Indonesia</a>. Felt it? Tell us via: 📱<a href="https://t.co/LBaVNedgF9">https://t.co/LBaVNedgF9</a> 🌐<a href="https://t.co/AXvOM7I4Th">https://t.co/AXvOM7I4Th</a> 🖥<a href="https://t.co/wPtMW5ND1t">https://t.co/wPtMW5ND1t</a> ⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! <a href="https://t.co/D9VxEL8qQz">pic.twitter.com/D9VxEL8qQz</a>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://twitter.com/LastQuake/status/1600654445083336707?ref_src=twsrc%5Etfw">December 8, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Abdul Muhari, dužnosnik indonezijske agencije za ublažavanje katastrofa (BNPB) za Reuters je rekao da za sada nema izvještaja o šteti, ali agencija još uvijek procjenjuje situaciju.

Prošlog mjeseca potres magnitude 5,6 pogodio je grad Cianjur, također u zapadnoj Javi, usmrtivši više od 300 ljudi i uzrokujući štetu na hiljadama domova.
Indonezija ima historiju razornih potresa, a onaj iz 2004. magnitude 9,1 kod otoka Sumatre u sjevernoj Indoneziji izazvao je cunami koji je pogodio 14 zemalja, usmrtivši 226 hiljada ljudi.

Potres se osjetio i u glavnom gradu Jakarti i okolnim područjima

Jak zemljotres pogodio Indoneziju: Ljudi u panici napuštali domove

<a href="https://avaz.ba/tag/39000/vitali-klitschko">Gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko</a> u razgovoru za Sky News rekao je da se ukrajinskoj prijestolnici sprema prava apokalipsa ako se nastave ruski napadi.

Kazao je da nije vrijeme za kompletnu evakuaciju stanovništva, ali je upozorio da najgori mogući scenarij nije tako daleko.

<h2>"Imamo 500 skloništa, ali to je ništa"</h2>

- Kijev ostaje bez struje, vode i grijanja. Moguće je da nas zadesi apokalipsa, baš kao u holivudskim filmovima. Na ovim temperaturama bit će nemoguće živjeti - naglasio je Kličko, bivši svjetski bokserski šampion. Rekao je da se bore i daju sve od sebe da do takvog scenarija ne dođe, ali da je najveći problem u tome što Kijev u ovom trenutku nema dovoljno zagrijanih skloništa.- Pripremili smo oko 500 skloništa, ali u gradu od 3.6 miliona ljudi to je ništa. Nažalost, ako opskrba strujom i dalje bude problematična, bit ćemo prisiljeni ispuštati vodu iz zgrada. Na ovim temperaturama postoji mogućnost pucanja cijevi i ugrozila bi se kompletna opskrba vodom - upozorio je kijevski gradonačelnik.

Kličko je zamolio građane da pripreme najosnovnije stvari za moguću evakuaciju. - Pripremite hranu, vodu, dokumente i toplu odjeću u slučaju da odmah morate napustiti grad - istakao je.Odgovorio je i na prozivke predsjednika Zelenskog da se Kijev nije dovoljno pripremio za nestašice struje i grijanja.- Čudno je to. Imamo zajedničkog neprijatelja, a počinjemo se boriti između sebe. Mislim da nije vrijeme za političke obračune - zaključio je Kličko.

Imamo zajedničkog neprijatelja, a počinjemo se boriti između sebe, rekao je o kritikama Zelenskog na njegov račun

Vitali Kličko: Kijev ostaje bez struje, vode i grijanja

Kličko: Moguće je da Kijev zadesi apokalipsa, baš kao u holivudskim filmovima

<a href="https://avaz.ba/tag/6083/peru">Peruanski parlament je u srijedu izglasao</a> smjenu predsjednika Pedra Kastilja (Castillo), ubrzo nakon što je Kastiljo najavio raspuštanje zakonodavnog tijela prije glasanja o njegovoj smjeni.&nbsp;Kastiljo u srijedu je raspustio Kongres i objavio je da će vladati dekretom, u potezu koji se smatra "pučem" samo nekoliko sati prije nego što je zakazana debata o njegovom opozivu.

Nekadašnji školski učitelj, koji je neočekivano preuzeo vlast od tradicionalne političke elite Perua, suočava se s neprekidnim krizama, s višestrukim rekonstrukcijama vlade, brojnim istragama o korupciji i protestima otkako je izabran u julu prošle godine.

- Ova nepodnošljiva situacija se ne može nastaviti - rekao je 53-godišnji šef države u televizijskom obraćanju naciji, odjeven u plavo odijelo i predsjednički pojas.
Također je najavio da "privremeno raspušta Kongres" i postavlja “izuzetnu vanrednu vladu".
Dodao je da će sazvati novi Kongres "što je prije moguće kako bi izradio novi Ustav u roku od najviše devet mjeseci."
- Od ovog datuma pa do osnivanja novog Kongresa, zemljom će se upravljati dekretima. Od danas je uveden nacionalni policijski sat od 22.00 do 04.00 ujutru – kazao je.

<h2>Reorganizacija pravosudnog sistema </h2>

Kastiljo je također proglasio "reorganizaciju pravosudnog sistema, pravosudnih ovlasti javnog ministarstva, nacionalnog odbora pravde i ustavnog suda".

Ova najava uslijedila je par sati prije nego što je Kongres kojim dominira opozicija trebao raspravljati o svom trećem prijedlogu za opoziv Kastilja otkako je došao na vlast.
- Danas je došlo do puča u stilu 20. stoljeća. To je puč koji je predodređen da propadne, Peru želi da živi u demokratiji. Ovaj državni udar nema pravnu osnovu - izjavio je predsjednik Ustavnog suda Francisko Morales za radio stanicu RPP.
Državna tužiteljica Perua Patricija Benavidez (Benavides) izrazila je svoje "odlučno odbacivanje" bilo kakvog kršenja ustavnog poretka i pozvala predsjednika da "poštuje Ustav, vladavinu zakona i demokratiju, što nas je toliko koštalo".

Politički analitičar Augusto Alvarez za AFP je naveo da je predsjednik&nbsp;Kastiljo izveo državni udar, te da je prekršio član 117. peruanskog ustava i postao je nelegalan.&nbsp;- Ovo je samodržavni udar - izjavio je Alvarez.Opozicija je pokušala opozvati Kastilja zbog moralne nesposobnosti, što je ustavna odredba prema kojoj su dva predsjednika smijenjena od 2018.
Kastiljo je izbjegao opoziv u sličnoj debati u martu, ali je ostao na udaru kritika.&nbsp;Nedavno je imenovao svog petog premijera i vladu od svog izbora, dok su hiljade ljudi izašle na ulice u novembru tražeći njegovu smjenu.Također, Kastiljo je pod istragom u šest slučajeva korupcije, uključujući optužbe protiv njegove porodice i političkog okruženja.
- Nikada nisam krao iz svoje zemlje, nisam korumpiran - izjavio je on u utorak, blokiran u borbi za vlast s Kongresom otkako je državni tužilac podnio tužbu optužujući Kastilja da je bio na čelu zločinačke organizacije koja uključuje njegovu porodicu i saveznike koja dijeli javne ugovore u zamjenu za novac.
Dok služi svoj petogodišnji mandat koji završava 2026. godine, Kastiljo ne može biti krivično gonjen, a tužioci su tražili da bude "suspendovan", što je potez bez presedana koji je ocjenjivao Kongres.

Opozicija je pokušala opozvati Kastilja zbog moralne nesposobnosti, što je ustavna odredba prema kojoj su dva predsjednika smijenjena od 2018. godine

Kastiljo: Pod istragom u šest slučajeva korupcije

Peruanski parlament izglasao smjenu predsjednika Pedra Kastilja

<a href="https://avaz.ba/tag/834/evropska-komisija">Evropska komisija predložila je deveti paket</a> sankcija protiv Rusije, uključujući sankcioniranje još 200 pojedinaca i pravnih osoba te tri banke.

- Osam dosadašnjih paketa sankcija već jako nagriza Rusiju, a danas pojačavamo pritisak devetim paketom sankcija - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen.

Dodala je da Rusija nastavlja sijati smrt i razaranje u Ukrajini te da namjerno gađa civile i civilnu infrastrukturu, nastojeći paralizirati zemlju početkom zime.- Stojimo uz Ukrajinu i natjerat ćemo Rusiju da plati za svoju okrutnost - istakla je Von der Lejen.Deveti paket sankcija uključuje, među ostalim, stavljanje gotovo 200 dodatnih pojedinaca i pravnih subjekata na popis sankcioniranih. Među njima su ruske oružane snage, pojedinačni funkcioneri, odbrambene kompanije, članovi parlamenta, ministri, guverneri i političke stranke.

Evropska komisija predlaže i uvođenje sankcija protiv još tri ruske banke te punu zabranu transakcija Ruskoj banci za regionalni razvoj kako bi se dodatno paralizirao "Putinov bankomat". Predlažu se i dodatna ograničenja za izvoz proizvoda za dvostruku namjenu, uključujući ključne hemikalije, nervne agense, elektroniku i IT komponente koje bi se mogle koristiti za ruski ratni stroj.Također se predlaže zabrana izvoza svih vrsta dronova i bespilotnih letjelica te motora za bespilotne letjelice u Rusiju i izvoz u bilo koje treće zemlje, poput Irana, koji bi Rusiji mogao isporučivati dronove. Predlaže se i udar na ruski propagandni stroj zabranom četiri dodatna kanala i drugih platformi za distribuciju sadržaja.

Stojimo uz Ukrajinu i natjerat ćemo Rusiju da plati za svoju okrutnost, rekla je fon der Lejen

EU predložila deveti paket sankcija prema Rusiji: Evo šta on podrazumijeva

<a href="https://avaz.ba/tag/16643/kokain">Na brodu pod brazilskom zastavom, francuska mornarica je zaplijenila&nbsp;4,6 tona kokaina</a>, u operaciji provedenoj pod koordinacijom Policijske službe Evropske unije (Europol).U saopćenju Europola navodi se da je 4,6 tona kokaina zaplijenjeno na brodu pod brazilskom zastavom koji je plovio u međunarodnim vodama u blizini obale Siera Leonea (Sierra).
Francuska mornarica je na temelju podataka do kojih su došle obavještajne snage Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Francuske, 30. novembra izvela operaciju na 21-metarskom brodu.
Nakon zapljene droge sigurnosne snage pokrenule su istragu protiv kriminalnih organizacija koje djeluju s obje strane Atlantskog okeana.

akon zapljene droge sigurnosne snage pokrenule su istragu protiv kriminalnih organizacija koje djeluju s obje strane Atlantskog okeana

Francuska mornarica zaplijenila 4,6 tona kokaina: Nalazio se na brodu koji je bio pod brazilskom zastavom

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Šef Twittera i kompanije Tesla Ilon Mask (Elon Musk)</a> od danas više nije najbogatiji čovjek svijeta.To pokazuju podaci njujorškog prestižnog magazina "Forbes".Naime, nakon kupovine Twittera, Mask više nije na prvom mjestu.

Sada ga je zamijenio Bernard Arnault, vlasnik luksuznog brenda Louis Vuitton i brojnih kompanija, čije se bogatstvo procjenjuje na 185,4 milijardi dolara prema “Forbesu”.

Imovina Maska, koji je bio na prvom mjestu od septembra 2021. godine, procjenjuje se na 185,3 milijarde dolara.

To pokazuju podaci njujorškog prestižnog magazina "Forbes"

Ko je čovjek koji je prestigao Maska na listi najbogatijih ljudi

Fotografije zabilježene tokom rata u četiri zemlje - Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Siriji i Iraku, izložene su u metrou u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, koja je u februaru napadnuta od Ruske Federacije.Izloženo je oko 70-tak fotografija, a među njima su i one <a href="https://avaz.ba/tag/238/ron-haviv">Rona Haviva</a> koje je svojim objektivom napravio u Bosni i Hercegovini, a koje prikazuju sve užase koje su Bosanci i Hercegovci proživljavali 90-tih godina.Među njima je i ona nastala u Bijeljini 2. aprila 1992. godine na kojoj se prikazuje brutalnost ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana i njegovih sljedbenika, koji nogama udaraju ljude koje su prethodno ubili. Haviv je bio na otvorenju izložbe, a za portal "Avaza" iz Kijeva je poručio:-&nbsp;Nadam se da će Ukrajinci, kada vide slične slike u Bosni od prije 30 godina, shvatiti da će se u jednom trenutku rat završiti i da će krenuti naprijed. Ali u isto vrijeme, kako se i sjećamo, u bivšoj Jugoslaviji smo govorili: "Ne možemo vjerovati da je još jedan rat u Evropi u 20. vijeku". Sada kažemo: "Ne možemo vjerovati da je rat u Evropi u 21. vijeku." Zašto nismo naučili nikakve lekcije od onih koji su ranije patili?

Haviv je jedan od najpoznatijih svjetskih ratnih fotoreportera, a ističe da posao koji u Ukrajini rade domaći i međunarodni fotografi ima istu svrhu kao i posao bosanskih i međunarodnih fotografa u Bosni za vrijeme agresije na ovu državu.

- Prvo i najvažnije je da komunicirate šta se dešava. Drugo je osigurati da građani i vlade shvate da su stvarni ljudi pogođeni, da nisu samo brojevi. Fotografija pomaže da to bude jasno - istakao je Haviv.
Na kraju je poručio:
- Fotografija postoji kao skup dokaza koji pozivaju ljude na odgovornost za svoje postupke i nedostatak poduzimanja akcije. Jedina je nada da će ljudi pokušati učiniti svijet barem malo boljim mjestom.

Njegove fotografije iz BiH nastale tokom agresije izložene su u kijevskom metrou

Ron Haviv: Nadam se da će Ukrajinci, kada vide slične slike u Bosni od prije 30 godina, shvatiti da će se u jednom trenutku rat završiti i da će krenuti naprijed

Ron Haviv iz Kijeva za "Avaz": Zašto nismo naučili nikakve lekcije od onih koji su ranije patili

<a href="https://avaz.ba/tag/5310/talibani">Prvi put od povratka ponovnog stupanja</a> na vlast u Afganistanu, Talibani su danas izvršili javno pogubljenje.Oni su učinili smaknuće muškarca koji je bio osuđen na smrtnu kaznu zbog ubistva.Na zapadu zemlje, u Farahu, izvršeno je pogubljenje. To se desilo par sedmica nakon što je vrhovni vođa Talibana, mula Hejbetulah Akundzada (Haibatulah Akhundzada)&nbsp;naredio najstrožu primjenu islamskog zakona.

- Vrhovni sud dobio je naredbu da na mjestu javnog okupljanja u Farahu provede presudu oko za oko, zub za zub, saopćio je glasnogovornik talibana Zabihulah Mudžahid.

Osuđenik Tadžmit, sin Ghulama Sarvara, osuđen je zbog ubistva jednog čovjeka i krađe njegovog motocikla i mobitela. Počinitelja zločina identificirala njegova porodica koji potom priznao krivično djelo.

Nakon povratka na vlast talibani su obećali da će biti blaži u primjeni šerijatskog zakona.&nbsp;Međutim, ubrzo su se vratili rigidnoj i rigoroznoj interpretaciji vjerskog zakona, kao u vrijeme njihove prve vladavine od 1996. do 2001. Vrlo strogo javno kažnjavaju silovanja, otmice ili preljub, obično amputacijom nekog organa ili kamenovanjem.

Vrhovni sud dobio je naredbu da na mjestu javnog okupljanja u Farahu provede presudu oko za oko, zub za zub, saopćio je glasnogovornik talibana Mudžahid

Talibani prvi put od povratka na vlast javno pogubili muškarca

<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Ruski predsjednik Vladimir Putin</a> izjavio je u srijedu kako bi se njegova vojska mogla još dugo boriti u Ukrajini, ali da u ovom trenutku ne vidi potrebu za mobilizacijom dodatnih vojnika.

 

- Što se tiče trajanja specijalne vojne operacije, pa, naravno, to može biti dugačak proces - kazao je Putin, koristeći izraz koji preferira za rusku invaziju koja je sada u desetom mjesecu.

<h2>"Drugi krug mobilizacije nema smisla"</h2>

Rekao je, ipak, kako u ovom trenutku "nema smisla" drugi krug mobilizacije, nakon poziva 300.000 rezervista u septembru i oktobru.Putin je rekao da je od tog ukupnog broja 150.000 vojnika sada raspoređeno u Ukrajini. Od toga je 77.000 bilo u borbenim jedinicama, a ostatak je obavljao obrambene funkcije, dodao je.Putin je govorio na televizijskoj godišnjoj sjednici svog Vijeća za ljudska prava gdje se požalio da zapadne organizacije za ljudska prava gledaju na Rusiju kao na "zemlju drugog reda koja uopće nema pravo postojati".- To je ono s čim imamo posla. S naše strane može biti samo jedan odgovor - dosljedna borba za naše nacionalne interese. Upravo ćemo to i činiti. I neka niko ne računa na ništa drugo - izjavio je ruski čelnik.

- Da, mi ćemo to činiti na različite načine i sredstva. Prije svega, naravno, fokusirat ćemo se na mirna sredstva, ali ako ne ostane ništa drugo, branit ćemo se svim sredstvima koja su nam na raspolaganju - kazao je.Putin je pričao i o mogućem nuklearnom sukobu između velikih sila.- Što se tiče prijetnje nuklearnim ratom, takva prijetnja raste. Međutim, nismo poludjeli i svjesni smo šta je nuklearno oružje. Nećemo njime mahati kao s britvom - istakao je Putin.Putin je odgovorio na komentare člana Vijeća za ljudska prava koji je rekao da ukrajinske snage granatiraju stambena područja regije Donjeck pod ruskom kontrolom.Ukrajina je tokom rata pretrpila teške civilne žrtve. Rusija negira da je napadala civile, prenosi Reuters.

Putin je rekao da je od 300.000 rezervista njih 150.000 sada raspoređeno u Ukrajini

Vladimir Putin: To može biti dugačak proces

Putin: Svjesni smo šta je nuklearno oružje, nismo poludjeli

<a href="https://avaz.ba/tag/37/angela-merkel">Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel</a> priznala je da je bilo propusta u politici prema Rusiji u razdoblju kada se ona nalazila na čelu njemačke vlade.&nbsp;- Mi smo brže trebali reagirati na agresivno ponašanje Rusije - rekla je Merkel za ovosedmično izdanje "Die Zeit".

Ona se osvrnula na njemačku suzdržanost u pogledu izdvajanja za obranu, koja nije odgovarala dogovorenom postotku izdvajanja na nivou NATO-a.&nbsp;- Njemačka nikada nije ostvarila dogovorenih dva posto izdvajanja za odbranu, a ni ja se nisam baš pretjerano za to zalagala - rekla je Merkel.
Ona je istakla da posebno žali&nbsp;što se nije snažnije prionulo jačanju Bundesvera (Bundeswehra) nakon ruske aneksije Krima 2014., nakon koje su članice NATO-a pristale izdvajati 2 posto na odbranu.&nbsp;Također, Merkel je branila i sporazum iz Minska koji je, po njezinom mišljenju, trebao spriječiti rat koji je ipak započeo početkom ove godine.

- Moramo na ove stvari gledati iz današnje perspektive. Početkom 2015. je Rusija mogla Ukrajinu lako savladati. I ja sumnjam da je NATO tada mogao u tolikoj mjeri pomoći Ukrajini kao što to čini danas - rekla je Merkel.

Istovremeno, ona, izdavanje dozvole za izgradnju druge trase plinovoda Sjeverni tok ne smatra greškom.&nbsp;- Zabrana projekta tada bi osjetno pogoršala odnose s Rusijom - poručila je bivša kancelarka Njemačke.Dodaje, kako pojačana ovisnost Njemačke o ruskom plinu nije samo rezultat zajedničkog njemačko-ruskog projekta Sjeverni tok nego i činjenice da je iz Norveške, Velike Britanije i Nizozemske pristizalo manje plina. Nakon napada Rusije na Ukrajinu mnogi su njemačku kancelarku optuživali za propuste u odnosima prema Rusiji posljednjih godina te posebno za preveliku ovisnost o ruskom plinu.

Njemačka nikada nije ostvarila dogovorenih dva posto izdvajanja za odbranu, a ni ja se nisam baš pretjerano za to zalagala, izjavila je Merkel

Merkel: Zabrana projekta tada bi osjetno pogoršala odnose s Rusijom

Merkel priznala da je pogriješila: Trebali smo reagirati na agresivno ponašanje Rusije

<a href="https://avaz.ba/tag/242/jens-stoltenberg">Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg</a> rekao je da Rusija pokušava zamrznuti sukob u Ukrajini te kako ne pokazuje bilo kakav znak za mirno okončanje sukoba.Na događaju koji je organizirao list "Financial Times" (FT), Stoltenberg se putem videokonferencije obratio.
U razgovoru s urednicom FT-a Roulom Kalaf (Khalaf(, Stoltenberg je naglasio važnost da saveznici iz NATO-a nastave da podržavaju Ukrajinu, navedeno je u saopćenju NATO-a.
Dodao je da će sukob vjerovatno ući u mirniju fazu tokom zime, ali i to da Rusija nije pokazala znakove mirnog okončanja sukoba.
Osvrćući se i na napredak Ukrajine na terenu, Stoltenberg je također kazao da rusija pokušava da zamrzne sukob kako bi prikupila svoje snage, a zatim pokrenula veliku ofanzivu.Stoltenberg je ponovio da će Ukrajina odlučiti o vremenu i sadržaju bilo kakvih pregovora s Rusijom.
- Koliko god želimo mirno rješenje, u toj mjeri je hitno da pružimo vojnu podršku Ukrajini - rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Koliko god želimo mirno rješenje, u toj mjeri je hitno da pružimo vojnu podršku Ukrajini, rekao je Stoltenberg

Stoltenberg: Rusija pokušava zamrznuti sukob u Ukrajini

Američki časopis Time proglasio je ukrajinskog <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zelenski&amp;">predsjednika Volodimira Zelenskog</a> i "duh Ukrajine" osobom 2022. godine. Uredništvo časopisa kaže da se radilo o najlakšoj odluci o osobi godine u dugo vremena.

<h2>"Njegova odluka je bila odlučujuć"</h2>

- Nezavisno o tome ispunjava li vas borba za Ukrajinu nadom ili strahom, Volodimir Zelenski potaknuo je svijet na način koji nismo vidjeli desetljećima. U sedmicama nakon što su ruske bombe počele padati 24. februara, njegova odluka da ne pobjegne iz Kijeva, nego da ostane i prikuplja podršku bila je odlučujuća - stoji u obrazloženju uredništva.

- Od njegove prve objave na Instagramu 25. februara, koja je dokazala da su njegova vlada, ali i civilno društvo netaknuti i na svom mjestu, pa sve do dnevnih govora koje je videovezom održavao u parlamentima, Svjetskoj banci i na dodjeli nagrada Gremija, ukrajinski predsjednik bio je svugdje. Njegova informacijska ofanziva promijenila je geopolitički sistem te pokrenula val akcija koji je zapljusnuo cijeli svijet - navelo je uredništvo Timea.

- U svijetu koji definiraju podjele dogodilo se okupljanje oko jednog cilja, oko zemlje koju neki izvana nisu mogli pronaći na karti. U UN-u je invaziju osudila 141 zemlja. Samo su diktature stale uz Moskvu: Sjeverna Koreja, Sirija, Eritreja i Bjelorusija. Velike kompanije masovno su se povukle iz Rusije te izbrisale milijarde u prihodima.
Finansijska, materijalna, humanitarna i vojna pomoć krenula je prema Ukrajini. Stranci su primali izbjeglice, restorani su hranili gladne, doktori su stizali kako bi pomogli s ranjenima. Ukrajinska zastava proširila se društvenim mrežama te osvijetlila spomenike od Tokija do Ohaja.Duh Ukrajine utjelovili su bezbrojni pojedinci u zemlji, ali i izvan nje - naveo je Time obrazlažući počast ne samo Zelenskom nego i svima onima koji su utjelovili duh solidarnosti s Ukrajinom, kako Ukrajincima, tako i strancima.

Uredništvo časopisa kaže da se radilo o najlakšoj odluci o osobi godine u dugo vremena

Zelenski: Osoba godine prema magazinu Time

Časopis Time proglasio Volodimira Zelenskog osobom 2022. godine

Od ranog jutra traje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Njema%C4%8Dka&amp;">velika akcija njemačke policije u kojoj su uhapsili</a> 25 ljudi za koje se sumnja da su planirali oružani državni udar.

Tužioci su objavili identitete dvojice osumnjičenih vođa urote. Prvi je Hajnrih (Heinrich) XII. P.R., a drugi Ruediger v. P. Njemački zakoni o privatnosti zabranjuju objavu prezimena osumnjičenih.&nbsp;

<h2>Željeli uspostaviti novi poredak</h2>

Njemački Der Spiegel piše kako je Hajnrih XII. dobro poznati 71-godišnji pripadnik njemačke plemićke porodice, a Ruediger v. P. je 69-godišnji bivši padobranac. Prema navodima tužioca, urotnici su planirali instalirati Hajnriha XII. P.R. kao novog lidera Njemačke. On je uspostavio kontakt s ruskim dužnosnicima u želji da ustanovi novi poredak u Njemačkoj nakon što vlada u Berlinu bude srušena. Ruskinja koju su tužioci identificirali kao Vitaliju B. navodno mu je pomagala. 

Marko Bušman (Marco Buschman), njemački ministar pravosuđa, komentirao je jutrošnju akciju policije i snaga sigurnosti. Pohvalio je hapšenja pripadnika "terorističke ćelije" i dodao kako je ova akcija "pokazala da je Njemačka sposobna obraniti svoju demokratiju".
Hajnrih XII. dolazi iz stare plemićke porodice poznate kao "Kuća Reus", koja je vladala dijelovima moderne istočne njemačke države Thuringije do 1918. godine. Svi muški članovi porodice dobivali su ime Hajnrih uz pripadajući broj nakon njega, piše BBC.
Hajnrih XIV., rođak uhapšenog plemića, izjavio je kako se radi o ''zbunjenom starcu'' koji se prije 14 godina otuđio od porodice i izgubio se u teorijama zavjere. 
Prema izvještajima njemačkih vlasti, skupina ekstremnih desničara planirala je državni udar. Htjeli su upasti u zgradu Reichstaga i preuzeti vlast.

<h2>Vjeruje se da je učestvovalo još 50 ljudi</h2>

Grupa uključuje i pripadnike ekstremističke skupine Reichsbürger (građani Reicha), koja je dobro poznata policiji, a imaju historiju nasilnih napada i širenja rasističkih teorija zavjere. Oni također odbijaju priznati modernu njemačku državu.

Oni vjeruju kako njemački ustav prije Drugog svjetskog rata nikada nije bio pravilno poništen. Smatraju da formiranje Zapadne Njemačke 1949., a zatim i ujedinjene Njemačke nikada nije bilo važeće po zakonu.
Kako javlja BBC, istražitelji su shvatili da takva teroristička grupa&nbsp; postoji kad je prošlog aprila otkrivena urota o otmici, u koju je bila uključena skupina koja se naziva "Ujedinjeni Patrioti". I ta grupa bila je dio scene Reichsburgera te je navodno planirala oteti ministra zdravstva Karla Loterbaha (Lauterbach) i u isto vrijeme "stvoriti uvjete građanskog rata" kako bi uništila demokratiju u Njemačkoj.
Vjeruje se da je osim uhapšenih još najmanje 50 ljudi sudjelovalo u planiranju državnog udara. Željeli su srušiti aktualnu njemačku vlast i državu vratiti na Njemačku kakva je bila 1871. godine.

Njemački Der Spiegel piše kako je Hajnrih XII. dobro poznati 71-godišnji pripadnik njemačke plemićke porodice, a Ruediger v. P. je 69-godišnji bivši padobranac

Hajnrih XII. dolazi iz stare plemićke porodice poznate kao "Kuća Reus"

Ovo je čovjek koji je htio rušiti vlast u Njemačkoj: Rusi pomogli princu Hajnrihu isplanirati državni udar

<a href="https://avaz.ba/tag/105707/dmytro-kuleba">Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba (Dmytro)</a>&nbsp;izjavio je da će imati dva uvjeta za kraj rata.Prvi je da Rusija odustane od svojih planova invazije, dok je drugi ova zemlja da povuče svoje trupe s ukrajinskog tla.- Da bi se okončao rat u Ukrajini, moraju se učiniti dvije stvari - mišljenje u Kremlju se mora promijeniti, a sile poput Indije mogu pomoći u tome. Moskva mora odustati od svojih ratnih planova i prebaciti se s ratnohuškačkog na miroljubiv način razmišljanja. Drugo, Rusija mora povući svoje snage s cijelog teritorija Ukrajine - rekao je za indijski informativni kanal NDTV.

Moskva mora odustati od svojih ratnih planova i prebaciti se s ratnohuškačkog na miroljubiv način razmišljanja, pporučio je Kuleba

Kuleba: Imamo dva uslova za okončanje rata

Najmanje 155 osoba lakše je povrijeđeno u srijedu u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Barselona&amp;">sudaru dva voza na stanici u Barseloni.</a> Hitna služba Katalonije saopštila je da su tri osobe prebačene u medicinske centre, ali da se niko od putnika ne smatra ozbiljno povrijeđenim.
Španski državni željeznički operater Renfe saopštio je da je voz naletio na drugi i udario ga sa zadnje strane. Nesreća se dogodila na stanici Montcada i Reixac u 7.50 sati po lokalnom vremenu, javila je novinska agencija EFE.
Oba voza saobraćaju na Renfeovoj prigradskoj liniji R4, koja je trenutno zatvorena za željeznički saobraćaj, kao i dvije druge linije, R7 i R12.
Vlasti su pokrenule istragu kako bi se utvrdio uzrok nesreće.

Hitna služba Katalonije saopštila je da su tri osobe prebačene u medicinske centre, ali da se niko od putnika ne smatra ozbiljno povrijeđenim

Oba voza saobraćaju na Renfeovoj prigradskoj liniji R4

Lavrov o incidentu u švedskom WC-u: To je nehumano

Jak zemljotres pogodio Indoneziju: Ljudi u panici napuštali domove

Kličko: Moguće je da Kijev zadesi apokalipsa, baš kao u holivudskim filmovima

Peruanski parlament izglasao smjenu predsjednika Pedra Kastilja

EU predložila deveti paket sankcija prema Rusiji: Evo šta on podrazumijeva

Francuska mornarica zaplijenila 4,6 tona kokaina: Nalazio se na brodu koji je bio pod brazilskom zastavom

Ko je čovjek koji je prestigao Maska na listi najbogatijih ljudi

Ron Haviv iz Kijeva za "Avaz": Zašto nismo naučili nikakve lekcije od onih koji su ranije patili

Talibani prvi put od povratka na vlast javno pogubili muškarca

Putin: Svjesni smo šta je nuklearno oružje, nismo poludjeli

Merkel priznala da je pogriješila: Trebali smo reagirati na agresivno ponašanje Rusije

Stoltenberg: Rusija pokušava zamrznuti sukob u Ukrajini

Časopis Time proglasio Volodimira Zelenskog osobom 2022. godine

Ovo je čovjek koji je htio rušiti vlast u Njemačkoj: Rusi pomogli princu Hajnrihu isplanirati državni udar

Kuleba: Imamo dva uslova za okončanje rata

Više od 150 povrijeđenih u sudaru vozova u Barseloni

Globus

Lavrov o incidentu u švedskom WC-u: To je nehumano

Jak zemljotres pogodio Indoneziju: Ljudi u panici napuštali domove

Kličko: Moguće je da Kijev zadesi apokalipsa, baš kao u holivudskim filmovima

Peruanski parlament izglasao smjenu predsjednika Pedra Kastilja

EU predložila deveti paket sankcija prema Rusiji: Evo šta on podrazumijeva

Francuska mornarica zaplijenila 4,6 tona kokaina: Nalazio se na brodu koji je bio pod brazilskom zastavom

Ko je čovjek koji je prestigao Maska na listi najbogatijih ljudi

Ron Haviv iz Kijeva za "Avaz": Zašto nismo naučili nikakve lekcije od onih koji su ranije patili

Talibani prvi put od povratka na vlast javno pogubili muškarca

Putin: Svjesni smo šta je nuklearno oružje, nismo poludjeli

Merkel priznala da je pogriješila: Trebali smo reagirati na agresivno ponašanje Rusije

Stoltenberg: Rusija pokušava zamrznuti sukob u Ukrajini

Časopis Time proglasio Volodimira Zelenskog osobom 2022. godine

Ovo je čovjek koji je htio rušiti vlast u Njemačkoj: Rusi pomogli princu Hajnrihu isplanirati državni udar

Kuleba: Imamo dva uslova za okončanje rata

Više od 150 povrijeđenih u sudaru vozova u Barseloni