<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">Napadi na aerodrome duboko</a> unutar Rusije imat će snažan psihološki učinak, rekao je visoki zapadni dužnosnik dodajući da to znači da će Moskva morati dobro razmisliti kako da njeni bombarderi dalekog dometa budu na sigurnom.

Zračna baza Engels, nedaleko od Saratova i 600 kilometara od Ukrajine, i još dvije zračne baze bile su zadnja dva dana meta napada dronovima. Ukrajina nije preuzela odgovornost za napade, ali ih slavi, a Rusija je odgovorila masivnim napadom na kontrolni sistem ukrajinske vojske.

Visoki zapadni dužnosnici, koji su željeli ostati neimenovani, rekli su da su napadi najdublji unutar Rusije od početka invazije na Ukrajinu 24. februara.
- Ako su to bili oni (Ukrajinci), to dokazuje da mogu djelovati u Rusiji kako žele i to će jako zabrinuti Ruse. Psihološki mislim da je to udarac - rekao je jedan dužnosnik. 
Dužnosnici su rekli da su uvjereni da Rusija drži svoje strateške bombardere dalekog dometa u bazi Engels, a sada će morati razmisliti o tome da ih premjesti.

- To može imati za posljedicu premještanje tih bombardera na različite lokacije. Rusi su zbog toga sigurno manje sigurni da je bilo gdje sigurno. Rusija koristi bombardere u Ukrajini od oktobra uništavajući energetsku mrežu - rekao je dužnosnik.

Zapadni dužnosnici rekli su da su ukrajinske tvrdnje da su 85 posto uspješni u rušenju ruskih projektila vjerodostojne te da je Moskvi ponestalo iranskih dronova kojima je napadala kritičnu infrastrukturu, no da očekuje nove pošiljke.
- Očito vidimo usko partnerstvo između Rusije i Irana u opskrbi naprednim sistemima naoružanja, to je nešto što nas zabrinjava i što jako pratimo - rekao je jedan visoki dužnosnik.&nbsp;

Moskva morati dobro razmisliti kako da njeni bombarderi dalekog dometa budu na sigurnom

Visoki zapadni dužnosnici: Napadi na baze duboko u Rusiji imat će strašan psihološki učinak

<a href="https://avaz.ba/tag/22560/svecenik">Svećenik koji je 15 godina</a> obavljao dužnosti ove funkcije odlučio se na potez koji mu je iz korijena promijenio život.Naime, Vladimir Ugrjumov je svećenik pravoslavne crkve, a njegova priča je započela u momentu kada je jedna kršćanka odlučila preći na islam.Živjela je nedaleko od mjesta gdje je živio Vladimir. Ova mu je tema privukla pažnju, a on je s vremenom počeo proučavati islam. Zanimalo ga je zašto mnogi kršćani prepoznaju islam kao pravi način vjere u Boga.On je čitajući literaturu i tokom proučavanja uvidio da postoje sličnosti između kršćanstva i islama.&nbsp;Muslimani, kao i kršćani, vole i poštuju Isusa Krista i njegovu majku Mariju (mir s njima), te vjeruju u sva čuda koja je Isus činio, vjerujući da je liječio bolesne, slijepe, liječio gubavce i oživljavao mrtve. Sve te stvari činio je uz dopuštenje Svemogućeg Boga. Oni vjeruju da ga je Bog uzdigao na nebo, te da će se vratiti na zemlju. Kao i kršćani, muslimani vjeruju da je Isus čudesno rođen od Marije bez ikakvog muškog uplitanja, a također i vjeruju da je Marija, Kristova majka, najbolja od svih žena. Cijelo poglavlje u Kur’anu nosi njeno ime.

Isto tako, muslimani vjeruju u mnoge važne ličnosti poznate u Bibliji koji su poslani od Svemogućeg Boga, kao što su: Abraham, Ismael, Izak, Jakov, Josip, Mojsije, Aron, David, Salomon, Noa, Lot, Zaharija, Jona, Ivan (Krstitelj)… osim što vjeruju da su uz sve spomenute, također Muhammed i Isus poslani od Boga da šire ljudima Njegovu riječ. Također, muslimani vjeruju, prema Časnom Kur’anu, da je Isus Mesija.

Ali ono najvažnije što je velečasnom Vladimiru privuklo pažnju prilikom proučavanja islama i što ga je snažno privuklo, jeste lakoća koncepta monoteizma u islamu u odnosu na koncept Svetog Trojstva u kršćanstvu.
Sveto Trojstvo je kršćanska doktrina, kršćani vjeruju da je Otac Bog, Isus je Bog i Sin Božji u isto vrijeme, a Duh Sveti je Bog, ali to nisu tri boga nego samo jedan Bog. Otac nije Sin, Sin nije Duh, Duh nije Otac.&nbsp;Ovaj koncept Trojstva je vrlo složen i mnogi ga kršćani teško razumiju, ali velečasni Vladimir nije nikada pomišljao o promjeni njegove vjere, odnosno napuštanju kršćanstva, jer nije vjerovao da postoji druga vjera koja je ispravnija ili prihvatljivija od kršćanstva.
Kada je počeo proučavati islam, otkrio je da je koncept Boga u islamu vrlo jasan, da ovi ljudi vjeruju u samo jednog Boga, Ovaj Bog je Bog i Stvoritelj i Isusa i njegove majke i On je upravo isti Bog kojeg Isus spominje u Evanđelju po Ivanu, 20:17, govoreći: „Isus joj reče: "Ne zadržavaj me ! jer, ja nisam još uspeo se k Ocu mom. Ti, idi pronaći moju braću i reci im da se ja uspinjem k Ocu mom koji je vaš Otac, prema mom Bogu koji je vaš Bog…“

On je isti Bog kojeg je Isus obožavao i u čije ime je došao i kojem se molio na gori u Evanđelju po Luki 6:12: "U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noć provede s Bogom u molitvi".
Kada uzmete Kur’an (koji je uputa od Boga cijelom čovječanstvu, a ne samo muslimanima kako mnogi misle) naći ćete u njemu da je Isus pozivao ljude da obožavaju jednog Boga. "A Mesih (Isus) je govorio: "O sinovi Israilovi, klanjajte se Allahu, i mome i vašem Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah će mu ulazak u Džennet (Raj) zabraniti i boravište njegovo će Džehennem (Pakao) biti; a nevjernicima neće niko pomoći". (Kur’an, 5:72)

Ovaj Bog je Bog ovih ljudi, a on je i Kristov Bog. Muslimani ne vjeruju da je Isus Bog, već vjeruju da je on Božiji Poslanik. Velečasni Vladimir je rekao: To je ono što sam uvijek u sebi osjećao, da je Bog jedan, da je iznad svih i da je Isus poslan od Boga, ali nije Bog.

Velečasni Vladimir je spomenuo svoje osjećaje kada je prvi put čuo ezan u Turskoj prije prelaska na islam.&nbsp;- Osjetio sam poseban osjećaj kada sam čuo ezan, kao da mi se duša povukla u džamiju, ali ja sam svećenik zadnjih petnaest godina i služio sam u raznim crkvama, pa nisam poslušao moju dušu tada. Danas idem u džamiju i odlučio sam ići u Meku (Mekku) pješice - rekao je on.&nbsp;

Jedan od članova crkve kojoj je svećenik pripadao rekao je kako su ga svi poštovali i jako voljeli, no dogodilo mu se "nešto" zbog čega je napustio crkvu i "prešao na islam". Velečasni Vladimir je sa svoje strane rekao da svoje bivše članove crkve jako voli, poštuje i zahvaljuje im na dobrom ophođenju prema njemu.- Neki prijatelji me ne razumiju, ali ovo je odluka koju sam donio. Već neko vrijeme sam polako išao prema tome, a napravio sam to nakon dugog i dubljeg proučavanja - tvrdi on, piše NUM.
Nakon što je 48-godišnji Vladimir završio studij islama, znao je da je ova vjera vjera čistog monoteizma, i to je vjera svih poslanika, pa je potpuno napustio službu u crkvi, spoznao istinu i odlučio odmah nakon toga ići pješice na hadž. Nakon prelaska na islam svećenik Vladimir Ugrjumov odabrao je ime Said Muhamed.

Osjetio sam poseban osjećaj kada sam čuo ezan, kao da mi se duša povukla u džamiju, izjavio je Ugrjumov

Ruski svećenik Vladimir Ugrjumov prešao na islam: Život mu promijenila kršćanka

U eksploziji koja se dogodila u utorak, u gradu Mazar-i-Šerif (Sharif), <a href="https://avaz.ba/tag/1943/afganistan">na sjeveru Afganistana poginulo</a> je najmanje sedam osoba, dok je šest povrijeđeno u eksploziji.
Lokalni zvaničnici tvrde da se eksplozija pored puta dogodila u blizini raskrsnice Sejed Abad (Seyed) u trećem okrugu Mazar-i-Šerife, a meta je bio autobus koji je prevozio radnike naftne kompanije iz luke Haritan (Haritaan), javila je novinska agencija Khamma.

- Povrijeđene osobe, neke u kritičnom stanju, prebačene su u lokalnu bolnicu - rekao je Asif Vaziri (Waziri), glasnogovornik lokalne policije.

Strahuje se da bi broj žrtava mogao porasti.
Do sada nijedna grupa nije preuzela odgovornost za napad.

U srijedu je najmanje 15 ljudi poginulo, a 27 povrijeđeno u eksploziji bombe u provinciji Samangan u sjevernom Afganistanu.

Dva dana kasnije, pakistanski otpravnik poslova u Afganistanu Ubaid Ur Rehman Nizamani preživio je napad na Ambasadu Pakistana u Kabulu.
Istog dana, u petak, bivši afganistanski premijer i lider stranke Hezb-e-Islami Gulbudin Hekmatjar (Gulbuddin Hekmatyar) također je izbjegao samoubilački napad u glavnom gradu Kabulu tokom molitve petkom u džamiji.

Povrijeđene osobe, neke u kritičnom stanju, prebačene su u lokalnu bolnicu, rekao je Vaziri (Waziri), glasnogovornik lokalne policije

U eksploziji na sjeveru Afganistana poginulo sedam osoba

Uznemiren gotovo tromjesečnim širenjem protesta, iranski teokratski režim možda se povlači. U svom prvom ustupku prema protestima koji su izbili u septembru nakon smrti Mahse Amini jer nije nosila "odgovarajući" hidžab, iranske vlasti su nagovijestile ukidanje vjerskih policijskih snaga u čijem je pritvoru umrla Amini. Ključni simbol 43-godišnjeg režima, koji predstavlja striktno provođenje šerijata (islamskog zakona), možda izmiče.

Homeini, utemeljitelj Islamske Republike, nazvao je obavezu da žene nose maramu “zastavom revolucije”. Dakle, iznenadna odluka režima da je smanji je proglašena. Glavni tužilac i klerik Muhamed Jafar Montazeri (Muhammad Jaafar) rekao je da će do sredine decembra biti donesena odluka o tome hoće li se u potpunosti ukinuti obavezni hidžab. Ova pomirljiva gesta označava svjež pristup klerika. Do sada su portparoli bliski režimu prijetili da će pogubiti prekršioce i demonstrante. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei (Khamenei) rekao je da će "svaki pobunjenik, svaki terorista" biti kažnjen. Od početka protesta, grupe za ljudska prava kažu da je oko 470 ljudi ubijeno i najmanje 18.000 zatočeno, od kojih su mnogi tinejdžeri.
Ali represija nije uspjela slomiti nemire. Demonstranti, među kojima su većinom bile žene, prkosili su pucnjavi, premlaćivanju i strahu od silovanja u policijskoj ćeliji. Milioni žena su odbacili svoje marame, ponekad ih spaljujući. Slavne osobe koje su prethodno bile plaćene da pjevaju hvalospjeve režimu slijedile su primjer buntovnih učenica tako što su se pojavile gologlave.

Vlasti su nagovijestile daljnje ustupke. Ebrahim Raisi, iranski tvrdokorni predsjednik, nedavno je govorio o usvajanju "fleksibilnih" metoda. Njegov reformistički prethodnik Muhamed Hatami (Muhammad Khatami) ponovno se pojavio u državnim medijima nakon godina cenzure. Portparol Islamske revolucionarne garde, pretorijanske garde režima, sugerirao je da bi Hatami mogao pomoći u premošćivanju jaza između režima i demonstranata. Ipak, ako se režim nada da će njegovo naglo novo lice smiriti demonstrante, vjerovatno će biti razočaran. Povjerenje u riječ režima palo je na nezapamćeno nizak nivo. Čak i upućeni kažu da bi odluka o hidžabu mogla biti smicalica za podjelu demonstranata.
Na ulicama je raspoloženje skeptično.
- Premalo, prekasno - rekla je demonstrantica u istočnom Iranu.
Izgledi režima u defanzivi podsjećaju na posljednje mjesece šaha 1979. i mogu čak potaknuti demonstrante da udvostruče svoje napore. Grupe na društvenim mrežama koje žele iskoristiti nemire pozvale su na trodnevni opći štrajk ove sedmice. Posmatrajući reformistički kler kao istrošenu snagu, mnogi Iranci žele ništa manje nego da svi klerici i njihove pristalice jednostavno predaju vlast.

Iako su skloni okriviti Zapad za pobunu, lideri Hamnei i Raisi uglavnom su odgovorni za nju. Umjesto da poslušaju dugogodišnje savjete reformatora da ublaže nepopularna pravila odijevanja, oni su ih postrožili. Prošlog su ljeta pojačali patrole, povećali kazne za prekršaje i izdali novu moralnu uredbu. Kako su društva diljem muslimanskog Bliskog istoka okrenula leđa islamizaciji i postala sekularnija, Iranci su htjeli slijediti njihov primjer. Mnogi su sa zavišću primijetili da su čak i u Saudijskoj Arabiji vjerskoj policiji prije šest godina oduzete ovlasti hapšenja.

Mnogi Iranci žele ništa manje nego da svi klerici i njihove pristalice jednostavno predaju vlast <195> Žene odbacile svoje marame, neke su ih i spalile

Uznemirena iranska vlada se povlači?

Uslijed rasta cijena namirnica kao i lošeg roda krompita, <a href="https://avaz.ba/tag/31400/krompir">u Austriji su lopovi ukrali krompir</a>. To se desilo u&nbsp;austrijskom mjestu Horn.&nbsp;Policija je suočena sa serijom provala, u kojoj je i jedan poljoprivrednik bio meta, jer su mu lopovi ukrali 24 vreća od po pet kilograma krompira.Oni su sa ukupno ukrali 120 kilograma krompira, ali su i kamera za nadzor na solarnu energiju i akumulator nestali bez traga.
U seriji od pet provala, koje se sve povezuju sa istim kradljivcima, dovodi se u vezu i provala u prodavnicu koja prodaje konoplje u centru grada, gdje su ukrali opremu za uzgajanje marihuane

Policija je suočena sa serijom provala, u kojoj je i jedan poljoprivrednik bio meta, jer su mu lopovi ukrali 24 vreća od po pet kilograma krompira

Lopovi u Austriji ukrali 120 kilograma krompira

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kajgani%C4%87&amp;">Glavni tužitelj Tužilaštva BiH, Milanko Kajganić,</a> u State Departmentu u Vašingtonu sastao se sa Gabrijelom Eskobarom (Gabriel Escobar), zamjenikom podsekretara State Departmenta i specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan.

Na sastanku je razgovarano o borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, te je istaknuto da je korupcija ključni problem u Bosni i Hercegovini i da se borbom protiv ovih kaznenih djela, treba osigurati jačanje vladavine prava za sve građane Bosne i Hercegovine. 
Glavni tužilac Kajganić, upoznao je Eskobara sa aktivnostima koje Tužilaštvo BiH provodi u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, u kojima se realizira značajna saradnja sa partnerskim institucijama iz inostranstva, uključujući i dobru saradnju sa partnerskim institucijama iz SAD. 
Specijalni izaslanik Eskobar iskazao je punu podršku SAD Tužilaštvu BiH i procesu jačanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini u narednom periodu.

Na sastanku je razgovarano o borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, te je istaknuto da je korupcija ključni problem u Bosni i Hercegovini

Kajganić i Eskobar: Razgovarali o borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije

Glavni državni tužilac Kajganić i Eskobar: Puna podrška SAD Tužilaštvu BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/36/viktor-orban">Premijer Mađarske Viktor Orban danas je zatražio</a> da se izvrši revizija sankcija protiv Rusije, čime je podržao izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da sukob u Ukrajini na različite načine utiče na EU i SAD.- Makron je u pravu jer troškovi ukrajinskog sukoba nisu isti sa obje strane Atlantika. Ukoliko želimo opstanak evropske privrede, moramo da ubrzano rješavamo energetsku krizu. Vrijeme je za ponovnu procjenu sankcija - naglasio je Orban u poruci objavljenoj na Twitteru.
Francuski lider je jučer u izjavi za američki CBS News rekao da je bilo "desinhronizacije" u odnosima između Evrope i Vašingtona zbog visoke cijene energije.
On je podsjetio da je EU kupac gasa i nafte dok su SAD proizvođač i da zbog toga domaćinstva Unije i Amerike struju dobijaju po različitim cijenama i da ta razlika utiče na kupovnu moć i konkurentnost evropskog društva.

Ukoliko želimo opstanak evropske privrede, moramo da ubrzano rješavamo energetsku krizu, poručio je Makron

Orban: Makron je u pravu jer troškovi ukrajinskog sukoba nisu isti sa obje strane Atlantika

Orban: Vrijeme je za reviziju sankcija protiv Rusije

<a href="https://avaz.ba/tag/1856/indonezija">Parlament Indonezije danas</a> je odobrio krivični zakon prema kojem će spolni odnosi izvan braka biti kažnjivi kaznom zatvora do godinu dana.To je dio niza promjena za koje kritičari kažu da narušavaju političke slobode.

Ipak, novi krivični zakon neće stupiti na snagu još tri godine, a uključuje i zabranu vrijeđanja predsjednika i izražavanja stavova protivnih državnoj ideologiji, piše BBC.

Manje grupe su održale ove sedmice proteste ispred parlamenta u glavnom gradu Džakarti.
Zakon, koji će se primjenjivati i na Indonežane i na strance, uključuje nekoliko "moralnih" zakona i zabranjuje nevjenčanim parovima zajednički život i seks.
Partner ili roditelji osobe mogu prijaviti za prijestup izvanbračne spolne odnose.&nbsp;

Preljub će također biti prekršaj za koji ljudi mogu biti u zatvoru.

Međutim, novi kazneni zakon također utiče na druga područja javnog života, a grupe za ljudska prava kažu da se donošenjem ovog zakona narušavaju demokratska prava.
Prethodni nacrt zakona trebao je biti usvojen 2019., ali je izazvao proteste širom zemlje u kojima je učestvovalo desetine hiljada ljudi.
Mnogi, uključujući studente, izašli su na ulice, a došlo je i do sukoba s policijom u glavnom gradu.
Neki dijelovi Indonezije već imaju stroge vjerske zakone o seksu i vezama.

Preljub će također biti prekršaj za koji ljudi mogu biti u zatvoru

Partner ili roditelji osobe mogu prijaviti za prijestup izvanbračne spolne odnose

U Indoneziji usvojen zakon o zabrani spolnog odnosa izvan braka

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Medicinska&nbsp;kompanija Neuralink, koju je osnovao Ilon Mask (Elon Musk)</a>, nalazi se pod istragom zbog potencijalnog kršenja dobrobiti životinja.&nbsp;Zaposlenici Neuralinka su iznijeli interne pritužbe, tvrdeći da je užurbano provođenje pokusa na životinjama uzrokovalo nepotrebnu patnju i smrt.Novinska agencija Reuters je dobila uvid u zapise koji navode da je od 2018. godine zbog provedbe pokusa umrlo 280 ovaca, svinja i majmuna.&nbsp;

Inače, Neuralink pokušava razviti moždani implantat koji bi trebao pomoći paraliziranim ljudima da ponovno hodaju i izliječiti druge neurološke probleme, prenosi Sky News.

Uposlenici kompanije u pritužbama tvrde da je Mask vršio pritisak da se ubrza razvoj, što je dovelo do neuspješnih eksperimenata koje je potrebno ponoviti.&nbsp;Mask je ranije ove godine navodno poslao uposlenicima članak o švicarskim istraživačima koji su razvili električni implantat koji je pomogao čovjeku da ponovno hoda.
- Općenito, jednostavno se ne krećemo dovoljno brzo. To me izluđuje - poručio je navodno svojim uposlenicama.&nbsp;Reuters također tvrdi da je Mask u nekoliko navrata rekao zaposlenicima da bi se trebali ponašati kao da imaju bombu privezanu za glavu, kako bi ih natjerao da ubrzaju svoj rad.

Ukupan broj smrtnih slučajeva životinja ne znači nužno da Neuralink krši propise ili standardne istraživačke prakse. Brojne kompanije rutinski koriste životinje u eksperimentima kako bi unaprijedile zdravstvenu zaštitu ljudi, istovremeno se suočavajući s finansijskim pritiskom da što brže plasiraju proizvode na tržište, piše Reuters.

Životinje se obično ubijaju nakon završetka pokusa, najčešće kako bi se mogle pregledati post mortem u svrhu istraživanja. Međutim, sadašnji i bivši zaposlenici Neuralinka kažu da je broj smrtnih slučajeva životinja u toj kompaniji veći nego što bi trebao biti.
Ipak, dio zaposlenika s kojima je razgovarao Reuters tvrde da je kompanija dobro postupala sa životinjama u poređenju s drugim istraživačkim ustanovama. Jedan bivši zaposlenik Neuralinka ističe kako je Mask rekao da ne voli koristiti životinje za istraživanje, te želi biti siguran da su one "najsretnije životinje" dok su žive. Mask i ostatak vodstva Neuralinka nije želio komentirati optužbe.&nbsp;

Mask i ostatak vodstva Neuralinka nije želio komentirati optužbe

Mask:  Općenito, jednostavno se ne krećemo dovoljno brzo

Medicinska kompanija Ilona Maska pod istragom zbog potencijalnog kršenja dobrobiti životinja

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">Ministarstvo odbrane Rusije</a> saopćilo je da je razmjestilo mobilne odbrambene raketne sisteme na sjevernom Kurilskom otoku, dijelu strateški lociranog lanca otoka koji se proteže između Japana i ruskog poluotoka Kamčatke.&nbsp;Japan polaže pravo na južne Kurilske otoke koje drži Rusija, a koje Tokio naziva Sjevernim teritorijima.&nbsp;Radi se o teritorijalnom sporu koji datira još od kraja Drugog svjetskog rata, kada su ih sovjetske trupe zauzele i istisnule Japan.

Ruski raketni sistem Bastion, koji ima projektile s dometom do 500 km, raspoređen je na otoku Paramuširu u sjevernom dijelu Kurilskog otočja, saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.&nbsp;- Obalne službe Pacifičke flote držat će danonoćnu stražu kako bi kontrolirale susjedno morsko područje i zone tjesnaca - rečeno je.

Ministarstvo je saopćilo da je na Paramuširu postavljen vojni logor s uvjetima koji omogućuju cjelogodišnju službu, smještaj, rekreaciju i hranu za osoblje.&nbsp;Ovo raspoređivanje uslijedilo je godinu dana nakon što je Rusija postavila sisteme Bastion na otoku Matua, u središnjem dijelu Kurilskog grebena, navodi se u saopćenju ministarstva.

Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Vašingtonu (Washingtonu) u septembarskom je izvještaju napisao da je moskovska militarizacija Kurilskih otoka, u sjeni invazije na Ukrajinu, "uglavnom prošla ispod radara".

- Koraci Rusije da pojača svoju prisutnost sugeriraju da će otoci nastaviti igrati pogubnu ulogu u budućnosti rusko-japanskih odnosa i da bi Japan i Sjedinjene Države trebali produbiti konzultacije u vezi s ruskim aktivnostima u regiji - navodi se u izvještaju objavljenom na web stranici Centra.
Japan se pridružio zapadnim saveznicima u uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji nakon što je poslala desetke hiljada vojnika u Ukrajinu u, kako je Moskva naziva, "specijalnoj vojnoj operaciji". Ukrajina i njene saveznice kažu da je Rusija pokrenula ničim izazvani rat.
Rusija se povukla iz pregovora o mirovnom sporazumu s Japanom i zamrznula zajedničke ekonomske projekte vezane uz sporne Kurilske otoke zbog japanskih sankcija uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Obalne službe Pacifičke flote držat će danonoćnu stražu kako bi kontrolirale susjedno morsko područje i zone tjesnaca, navodi se u saopćenju

Rusija postavila moćan raketni sistem blizu Japana

<a href="https://avaz.ba/tag/249/njemacka">Muškarac je u južnoj Njemačkoj</a> nožem izbo i ubio 14-godišnju djevojčicu i teško povrijedio 13-godišnju djevojčicu na putu do škole.&nbsp;Njemačka policija za napad sumnjiči 27-godišnjeg tražitelja azila iz Eritreje. U saopćenju su naveli da je osumnjičeni muškarac tokom jučerašnjeg jutra izašao iz skloništa za izbjeglice u selu Ilerkirhberg (Illerkirchberg) i napao učenice.

Lokalni mediji javljaju da je starija djevojčica kasnije umrla u bolnici, dok trinaestogodišnja djevojčica nije u životnoj opasnosti, te se oporavlja od povreda. Policajci su osumnjičenog identificirali tokom pretrage obližnje zgradu, a kod njega je pronađen i nož za kojeg se pretpostavlja da je korišten u napadu.&nbsp;

Privedena su još dvojica muškaraca, piše <a href="https://www.bbc.com/news/world-europe-63866797">BBC</a>.

Osumnjičeni je trenutno pod policijskim nadzorom u bolnici, gdje mu se saniraju povrede. Policija je u pozvala javnost da ne koristi incident za poticanje sumnji prema strancima ili tražiteljima azila.- Sve što je povezano s ovim napadom zasad je potpuno nejasno - rekao je novinarima portparol policije Volfgang Jurgens (Wolfgang Juergens).
Napad se dogodio u njemačkom gradiću Ilerkirhbergu, koji prema spisku iz 2015. godine ima manje od 5.000 stanovnika. Gradonačelnik Markus Hesler (Haeussler) je poručio da su svi stanovnici gradića šokirani zbog napada.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nensi Feser (Nancy Faeser) je rekla da su je "užasne vijesti" potresle.&nbsp;- Žalim za ubijenom djevojkom i iskreno se nadam da će se ozlijeđena djevojka oporaviti... Policija intenzivno istražuje pozadinu slučaja - napisala je Feser na Twitteru.

Policajci su osumnjičenog identificirali tokom pretrage obližnje zgradu, a kod njega je pronađen i nož za kojeg se pretpostavlja da je korišten u napadu

Novi detalji o zločinu u Njemačkoj: Djevojčica koja je izbodena na putu do škole umrla

Napad dronom na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rusija&amp;">aerodrom u ruskoj regiji Kursk</a>&nbsp;zapalio je spremnik za skladištenje nafte, rekao je lokalni guverner. - Nije bilo žrtava. Požar je lokaliziran. Sve hitne službe rade na mjestu - rekao je Roman Starovoj, guverner regije, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Istraživač u istraživačkoj novinskoj kući Bellingcat objavio je video koji prikazuje dim koji se diže iz Kurska.

<blockquote class="twitter-tweet">Video showing the smoke <a href="https://t.co/fdUlCYMgyg">https://t.co/fdUlCYMgyg</a> <a href="https://t.co/l2L2mBpDCB">pic.twitter.com/l2L2mBpDCB</a>— Aric Toler (@AricToler) <a href="https://twitter.com/AricToler/status/1600000763530543105?ref_src=twsrc%5Etfw">December 6, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sve hitne službe rade na mjestu, rekao je Roman Starovoj, guverner regije

Napad dronom pogodio zračnu bazu Kursk u Rusiji

- Zbog posljedica raketiranja <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ukrajina&amp;">u svim dijelovima Ukrajine uvode se vanredna</a> isključenja struje kako bi se održala ravnoteža između proizvodnje i potrošnje. Struja će se posebno osigurati za važnu infrastrukturu - objavio je Ukrenergo na Telegramu.&nbsp;Ukrajinska energetska kompanija Ukrenergo upozorila je danas da će na cijelom području zemlje biti na snazi isključenja struje zbog novih ruskih napada na elektroenergetski sistem.&nbsp;

- Situacija je teška, ali je pod kontrolom - dodao je Ukrenergo, dok su snage Kijeva saopćile da su uništile više od 60 od sedamdesetak raketa što su ih ispalili Rusi. - U toku su hitni popravci, ipak, neke elektrane neko vrijeme neće moći raditi punim kapacitetom - navodi distributer.

Ruska vojska je priznala da je "izvela masovni zračni udar visokopreciznim oružjem” u ponedjeljak oko 13 sati po srednjoevropskom vremenu na ukrajinske vojne objekte i na energetsku infrastrukturu povezanu s vojskom.

Nakon što je pretrpjela velike poraze u sukobu koji je prerastao u najveći u Evropi od Drugog svjetskog rata, Rusija je u oktobru počela razarati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, zbog čega su na snazi isključenja struje.&nbsp;U petak je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da su ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu "neminovni".

Situacija je teška, ali je pod kontrolom, navode ukrajinske vlasti

Danas će u cijeloj Ukrajini biti isključenja struje

Cijela Ukrajina bez struje zbog posljedica ruskog raketiranja

Rusko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je na prijedloge Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o stvaranju demilitarizirane i zaštićene zone oko nuklearne elektrane Zaporožje, piše CNN.

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zaharova&amp;">Glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova</a> odgovorila je na pitanje ruske novinske agencije o statusu elektrane koju su ruske snage okupirale početkom marta i mogućnosti da ona dođe pod kontrolu "treće strane".
- Ne može biti govora o bilo kakvom povlačenju iz nuklearne elektrane Zaporožje. Ona ostaje pod ruskom kontrolom i neće biti predana nekoj "trećoj strani". Elektrana se nalazi na ruskom teritoriju i u potpunosti je pod kontrolom Rusije. Smatramo da samo mi možemo osigurati fizičku i nuklearnu sigurnost elektrane Zaporožje - odgovorila je novinarima Zaharova.

Ona ostaje pod ruskom kontrolom i neće biti predana nekoj "trećoj strani", poručila je Zaharova

Zaharova: Elektrana se nalazi na ruskom teritoriju

Zaharova: Nema govora o povlačenju ruskih snaga iz nuklearne elektrane Zaporožje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SAD&amp;">Sjedinjene Američke Države rekle</a> su da ne vide nikakav znak koji bi upućivao na to da će se položaj žena u Iranu popraviti nakon iznenadne odluke o ukidanju moralne policije.

<h2>"Ne želimo komentirati iranske nejasne izjave"</h2>

- Nažalost, ništa ne upućuje na to da će se iranski čelnici bolje odnositi prema ženama i djevojkama ili da više neće primjenjivati silu nad mirnim protestantima - rekao je glasnogovornik State Departmenta ne želeći komentirati "dvosmislene i nejasne izjave" iranskih vlasti.

Američki šef diplomatije Entoni Blinken (Antony) ocijenio je da još treba vidjeti hoće li režim povesti računa o težnjama iranskog naroda izraženim na protestima.
- Pokušaji represije, primjena sile i hapšenje ljudi nisu znak snage, nego slabosti - istaknuo je Blinken na marginama ekonomskih pregovora s Evropskom unijom u predgrađu Vašingtona.

<h2>Aktivisti: Sumnjamo u ukidanje moralne policije</h2>

Na vijest o ukidanju moralne policije, koju je ovog vikenda objavio iranski državni advokat, gleda se kao na čin dobre volje prema protestantima, ali neki iranski aktivisti za ljudska prava sumnjaju u njenu istinitost. Uz to, ocjenjuju da ukidanje moralne policije neće utjecati na obvezu nošenja hidžaba, koja je na snazi od 1983.

Iran potresaju protesti kakvi nisu viđeni od Islamske revolucije 1979., a potaknula ih je smrt mlade Mahse Amini 16. septembra, nakon što ju je uhapsila moralna policija. UN-ovo Ekonomsko i socijalno vijeće treba iduće sedmice glasati o isključenju Irana iz UN-ova Odbora za prava žena.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Naser Kanani optužio je Vašington da gura Iran prema izlazu uz pomoć nekih evropskih zemalja, što je nezakonit pokušaj koji ima politički cilj.

Američki šef diplomatije Entoni Blinken ocijenio je da još treba vidjeti hoće li režim povesti računa o težnjama iranskog naroda

SAD: Ništa ne upućuje na to da će se položaj žena u Iranu popraviti

<a href="https://avaz.ba/tag/1760/florida">Zamjenik šerifa u okrugu Brevard na Floridi Endrju Loson (Andrew Lawson)</a> greškom je pucao i ubio svog kolegu Ostina Volša (Austin Walsh), također zamjenika šerifa.

Šerif Ejvi je na video snimku objavljenom na društvenim mrežama rekao da je Endru Loson (23) optužen za ubistvo iz nehata, prenio je AP.
Ejvi je objavio kako je Volš preminuo na licu mjesta u svom stanu u Palm Beju. Kako se navodi, incident se dogodio kada su oni napravili pauzu od igranja onlajn igrice. Tako dok su stajali i razgovarali Loson je izvadio pištolj i uperio ga u Volša "u šali". Mislio je da je ispražnjen, pucao je i usmrtio ga.

Visoki zapadni dužnosnici: Napadi na baze duboko u Rusiji imat će strašan psihološki učinak

Ruski svećenik Vladimir Ugrjumov prešao na islam: Život mu promijenila kršćanka

U eksploziji na sjeveru Afganistana poginulo sedam osoba

Uznemirena iranska vlada se povlači?

Lopovi u Austriji ukrali 120 kilograma krompira

Glavni državni tužilac Kajganić i Eskobar: Puna podrška SAD Tužilaštvu BiH

Orban: Vrijeme je za reviziju sankcija protiv Rusije

U Indoneziji usvojen zakon o zabrani spolnog odnosa izvan braka

Medicinska kompanija Ilona Maska pod istragom zbog potencijalnog kršenja dobrobiti životinja

Rusija postavila moćan raketni sistem blizu Japana

Novi detalji o zločinu u Njemačkoj: Djevojčica koja je izbodena na putu do škole umrla

Napad dronom pogodio zračnu bazu Kursk u Rusiji

Cijela Ukrajina bez struje zbog posljedica ruskog raketiranja

Zaharova: Nema govora o povlačenju ruskih snaga iz nuklearne elektrane Zaporožje

SAD: Ništa ne upućuje na to da će se položaj žena u Iranu popraviti

Bizarno: Zamjenik šerifa na Floridi ubio kolegu, mislio da je pištolj prazan pa "u šali" povukao okidač

Globus

Visoki zapadni dužnosnici: Napadi na baze duboko u Rusiji imat će strašan psihološki učinak

Ruski svećenik Vladimir Ugrjumov prešao na islam: Život mu promijenila kršćanka

U eksploziji na sjeveru Afganistana poginulo sedam osoba

Uznemirena iranska vlada se povlači?

Lopovi u Austriji ukrali 120 kilograma krompira

Glavni državni tužilac Kajganić i Eskobar: Puna podrška SAD Tužilaštvu BiH

Orban: Vrijeme je za reviziju sankcija protiv Rusije

U Indoneziji usvojen zakon o zabrani spolnog odnosa izvan braka

Medicinska kompanija Ilona Maska pod istragom zbog potencijalnog kršenja dobrobiti životinja

Rusija postavila moćan raketni sistem blizu Japana

Novi detalji o zločinu u Njemačkoj: Djevojčica koja je izbodena na putu do škole umrla

Napad dronom pogodio zračnu bazu Kursk u Rusiji

Cijela Ukrajina bez struje zbog posljedica ruskog raketiranja

Zaharova: Nema govora o povlačenju ruskih snaga iz nuklearne elektrane Zaporožje

SAD: Ništa ne upućuje na to da će se položaj žena u Iranu popraviti

Bizarno: Zamjenik šerifa na Floridi ubio kolegu, mislio da je pištolj prazan pa "u šali" povukao okidač