<a href="https://avaz.ba/tag/284/vladimir-putin">Visoka diplomatkinja SAD-a jučer je izjavila da&nbsp;Vladimir Putin</a> nije iskren u pogledu mirovnih pregovora s Ukrajinom i podiže rat na novu razinu barbarstva pokušavajući ugasiti svjetla civilima.Podsekretar SAD-a za politička pitanja Viktoria Nuland (Victoria)&nbsp; sastala se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim (Volodymyr Zelensky) i drugim visokim ukrajinskim dužnosnicima u Kijevu kako bi iskazala podršku u trenutku kada Rusija pokušava uništiti energetsku infrastrukturu zemlje.

- Diplomatija je očito svačiji cilj, ali morate imati voljnog partnera. I vrlo je jasno, bilo da se radi o napadima na energetsku infrastrukturu, bilo da je riječ o retorici iz Kremlja i općem stavu, da Putin nije iskren niti spreman na to - kazala je ona.&nbsp; Predsjednik SAD-a Džo Bajden (Joe Biden) rekao je u četvrtak da je spreman razgovarati s Putinom ako je ruski lider zainteresiran za okončanje rata.&nbsp;- Međutim, ideja je brzo pokopana kada je Kremlj rekao da Zapad mora priznati moskovsku aneksiju četiri ukrajinske regije. Takva reakcija Rusije - rekla je Nuland, pokazala je "koliko su neozbiljni".
Rusija žestoko napada ukrajinsku infrastrukturu za prijenos električne energije i grijanje od listopada, a Kijev i njegovi saveznici kažu da se radi o namjernoj kampanji protiv civila, ratnom zločinu.

- Putin je podigao ovaj rat na novi nivo barbarstva, unoseći ga u svaki ukrajinski dom dok pokušava ugasiti svjetla i vodu i postići ono što nije mogao na ratištu - rekla je Nuland.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova brzo je odgovorila.
- Nije na Nuland da podučava svijet - SAD i NATO uništavali su energetske mreže" - rekla je Zaharova na kanalu Telegram, podsjećajući na napade na Srbiju 1999. godine.
Tokom napada borbeni su avioni u Srbiji isključili struju na više od 70 posto područja, prema NATO-u. Nuland se također sastala s Andrijem Jermakom, predstojnikom ureda Zelenskog, koji je izrazio zahvalnost na milijardama dolara vrijednoj pomoći koju je Vašington (Washington) osigurao Ukrajini.
- Pobjeda Ukrajine, u koju smo sigurni, bit će naša zajednička pobjeda - citirao ga je ured Zelenskog.

Diplomatija je očito svačiji cilj, ali morate imati voljnog partnera, rekla je Nuland

Zaharova: Nije na Nuland da podučava svijet

Zaharova reagovala na Nulandine izjave: SAD i NATO su uništavali energetske mreže, napadali su na Srbiju

U sjevernoj Siriji, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Turska&amp;">Turske snage</a>&nbsp;bezbjednosti uhapsile su najmanje 18 osoba za koje oni smatraju da su teroristi, riječ je o pripadnicima YPG/PKK i ISIS-a, saopšteno je u nedjelju iz Ministarstva unutrašnjih poslova Turkiye, javlja Anadolu Agency (AA).

U subotu tokom operacije u Al-Babu i Jarablusu, snage bezbjednosti uhapsile su 13 pripadnika ISIS-a, uključujući i višeg operativca terorističke grupe.
Snage bezbjednosti u odvojenoj akciji uhapsila su pet pripadnika YPG/PKK, koji su poslati u Jarablus zbog planiranja,&nbsp;terorističkog napada, kako su istakli iz Ministarstva.Prilikom pretresa oduzete su puške kalašnjikov, pištolji, 253 patrone i 10 kilograma ručno izrađenog eksploziva.
Turska je 2013. godine postala jedna od prvih zemalja koja je proglasila ISIS terorističkom grupom.
Zemlju je od tada više puta napadala teroristička grupa, više od 300 ljudi je ubijeno, a stotine su povrijeđene u najmanje 10 samoubilačkih bombaških napada, sedam bombaških napada i četiri oružana napada.
Ankara je od 2016. izvela tri uspješne velike antiterorističke operacije na sjeveru Sirije kako bi spriječila formiranje terorističkog koridora i omogućila mirno naseljavanje stanovnika. Štit Eufrata (2016.), Maslinova grana (2018.) i Izvor mira (2019) nazivi su operacija u kojim je od terorističke okupacije oslobođeno šire područje duž pograničnog pojasa na sjeveru Sirije.
U svojoj više od 35 godina dugoj terorističkoj kampanji protiv Turske, PKK, koji se nalazi na listi terorističkih organizacija Turske, SAD-a i Evropske unije, odgovoran je za smrt više od 40.000 ljudi, uključujući žene, djecu i stare. YPG je sirijski ogranak te terorističke organizacije.

Prilikom pretresa oduzete su puške kalašnjikov, pištolji, 253 patrone i 10 kilograma ručno izrađenog eksploziva

Turska je 2013. godine postala jedna od prvih zemalja koja je proglasila ISIS terorističkom grupom

Uhapšeno 18 pripadnika YPG/PKK i ISIS-a u sjevernoj Siriji

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ruski napadi nastavljaju se u području Bahmuta</a>, a stanovnici ukrajinskog ratom pogođenog grada borave u skloništima.

Zima je otežala ionako teške uslove koje trpe civili od početka rata.
&nbsp;- Najteže borbe vođene su u Bahmutu i Soledaru u Donjeckoj oblasti tokom rata zemlje sa Rusijom - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u subotu.
Rat, koji Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom", ušao je u deveti mjesec.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, do sada je prijavljeno 16.784 civilnih žrtava u Ukrajini, među kojima je 6.595 ubijenih i 10.189 ranjenih.

Najteže borbe vođene su u Bahmutu i Soledaru u Donjeckoj oblasti tokom rata zemlje sa Rusijom, rekao je  Zelenski sinoć

Zima otežala život stanovnicima Bahmuta

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Iran je nakon višemjesečnih demonstracija</a>, u kojima je ubijeno više od 300 ljudi, odlučio popustiti i ukinuti moralnu policiju.&nbsp;- Moralna policija nema nikakve veze s pravosuđem - i zbog toga je ukinuta, rekao je glavni iranski tužilac Džafar Montazeri, a prenosi AFP.- Moralna policija raspuštena je, ali će se pravosudna vlast nastaviti baviti tim društvenim izazovom - citirao je list Shargh glavnog državnog tužioca Mohameda Džafara Montazerija. Nisu navedeni nikakvi detalji o okolnostima ili provedbi odluke.

Režimski kritičari su sa strahom reagirali na tu objavu. Problem nije u policiji, već u zahtjevu za nošenjem pokrivača za glavu, tvitao je jedan perzijski aktivist.&nbsp;- Žene se moraju slobodno kretati bez marama - rekao je, napominjući da bi to bio "samo prvi korak". Posmatrači kažu da, iako raspuštanje moralne policije ne znači kraj obaveznog nošenja marama, ono predstavlja značajan korak u uspjehu ženskog pokreta u Iranu.

<h2>Preispituje se i zakon o obaveznom nošenju hidžaba</h2>

Uz to, Iran je saopćio i da će preispitati decenijama star zakon koji od žena zahtijeva pokrivanje glave, dok se bori da uguši više od dva mjeseca protesta povezanih sa strogim kodeksom oblačenja. Protesti su preplavili Iran nakon smrti 16. septembra u pritvoru Mahse Amini, 22-godišnje Iranke kurdskog porijekla koju je moralna policija uhapsila zbog navodnog kršenja tog šerijatskog zakona.Demonstranti su palili marame i uzvikivali protivvladine slogane. Od smrti Amini sve veći broj žena ne nosi hidžab, posebno u modernom sjevernom dijelu Teherana.&nbsp;- I parlament i pravosuđe rade na tome treba li zakon izmijeniti - rekao je jučer iranski državni tužilac Mohamad Džafar Montazeri.

<h2>"Rezultati se očekuju za sedmicu ili dvije"</h2>

On, prema novinskoj agenciji ISNA, nije precizirao što bi se u zakonu moglo promijeniti odlukom ta dva tijela, koja su u većinskim rukama konzervativaca. Tim za reviziju sastao se u srijedu s parlamentarnom komisijom za kulturu "i rezultati se očekuju za sedmicu ili dvije", rekao je glavni državni tužilac. Predsjednik Ebrahim Raisi jučer je rekao da su temelji iranske republike i islama zapisani u ustavu.&nbsp;- Ali postoje metode provođenja ustava koje mogu biti fleksibilne - rekao je u televizijskom obraćanju.Hidžab je postao obavezan za sve žene u Iranu u aprilu 1983., četiri godine nakon Islamske revolucije kojom je svrgnuta monarhija koju je podržavao SAD. To ostaje vrlo osjetljivo pitanje u zemlji u kojoj konzervativci insistiraju da bi hidžab trebao biti obavezan, dok reformisti to žele prepustiti individualnom izboru.

Nakon što je zakonom hidžab postao obavezan, s promjenom normi oblačenja postalo je uobičajeno vidjeti žene u uskim trapericama i širokim, šarenim maramama. Ali u septembru ove godine Raisi, ultrakonzervativac, pozvao je na mobilizaciju "svih državnih institucija za provođenje zakona o nošenju marama". Međutim, mnoge su žene nastavile kršiti nametnuta im pravila. U septembru je glavna iranska reformistička stranka pozvala na ukidanje zakona o obaveznom hidžabu.Unija islamske narodne stranke Irana, koju su osnovali rođaci bivšeg reformističkog predsjednika Mohamada Hatamija, u subotu je zatražila od vlasti da "pripreme zakonske elemente koji utiru put za ukidanje zakona o obaveznom hidžabu". Opoziciona grupa također poziva da se "službeno objavi kraj aktivnosti moralne policije" i "dopusti mirne demonstracije", stoji u saopćenju.

Iran optužuje svoje zaklete neprijatelje Sjedinjene Američke Države i njegove saveznike, uključujući Britaniju, Izrael i kurdske grupe izvan zemlje, za poticanje uličnih demonstracija koje vlada naziva "neredima". General iranske Islamske revolucionarne garde ove je sedmice, prvi put, rekao da je više od 300 ljudi izgubilo živote u nemirima od smrti Amini. Najviše iransko sigurnosno tijelo, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, u subotu je saopćilo da broj ljudi ubijenih tokom demonstracija "prelazi 200".Državna novinska agencija IRNA, navodi da ta brojka uključuje sigurnosne službenike, civile i "separatiste". Nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu u utorak je saopćila da su najmanje 448 ljudi "ubile sigurnosne snage u demonstracijama koji traju širom zemlje".Dužnosnik UN-a zadužen za ljudska prava Volker Turk rekao je prošle sedmice da je 14.000 ljudi, uključujući djecu, uhapšeno u gušenju demonstracija. Kampanja hapšenja obuhvatila je sportaše, slavne osobe i novinare.Među zadnjim osobama koje su uhapšene bila je filmska zvijezda Mitra Hajjar, koja je jučer privedena u svom domu, prema reformističkim novinama Shargh. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost saopćilo je da je osim ljudskih žrtava nasilje uzrokovalo štetu koja se procjenjuje na trilione riala (milione dolara).

Moralna policija raspuštena je, ali će se pravosudna vlast nastaviti baviti tim društvenim izazovom - citirao je list Shargh glavnog državnog tužioca Mohameda Džafara Montazerija

Uspjeh demonstracija u Iranu: Ukinuta moralna policija, očekuje se i razmatranje obaveze nošenja hidžaba

<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Iranske vlasti u nedjelju</a> su pogubile četiri osobe optužene da rade za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad (Mossad), objavila je državna novinska agencija IRNA. Još troje je osuđeno na duže zatvorske kazne.

IRNA je saopćila da je moćna Revolucionarna garda zemlje najavila hapšenja mreže ljudi povezanih s izraelskom agencijom. Rečeno je da su članovi imali ranije kriminalne dosijee i da su pokušali da naruše sigurnost zemlje, prenosi AP.

Izrael i Iran su regionalni najveći neprijatelji, a Iran povremeno najavljuje pritvaranje ljudi za koje kaže da špijuniraju za strane zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Izrael. Iran ne priznaje Izrael i podržava antiizraelske oružane grupe širom regiona, kao što su Hezbolah i Hamas.

Članovi mreže krali su i uništavali privatnu i javnu imovinu i kidnapovali pojedince i ispitivali ih, navodi se u izvještaju. Navodi se da su navodni špijuni imali oružje i primali plate od Mosada u obliku kriptovalute. Iranske vlasti nisu pružile dokaze ni za jedan od navodnih zločina.
IRNA je identificirala pogubljene zatvorenike kao Huseina Ordoukanzadeha (Hosseina Ordoukhanzadeha), Šahin Imani Mahmudabadija (Shahin Imani Mahmoudabadija), Milada Ašrafija (Ashrafija) i Maoučera Šabandija (Manouchehra Shahbandija). Još tri člana grupe osuđeni su na kazne od pet do 10 godina zatvora, navodi novinska agencija, ali nisu identifikovani. Uhapšeni su i osuđeni na smrt u junu pod optužbom za "obavještajnu saradnju sa Izraelom".

Iranski Revolucionarni sud redovno izriče smrtne kazne, iako ostaje nejasno koji je sud optužio četvoricu muškaraca u junu. Revolucionarni sud osnovan je nakon Islamske revolucije 1979. i poznat je po oštrim kaznama onima koji se protive iranskim klerikalnim vladarima. Prema Amnesty International-u, Iran je 2021. pogubio najmanje 314 ljudi, što je više od polovine ukupnog broja državnih pogubljenja zabilježenih širom Bliskog istoka te godine.

Iran i Izrael dugo se međusobno optužuju za špijuniranje. Izrael vidi Iran kao svoju najveću prijetnju i više puta je prijetio da će poduzeti vojnu akciju kako bi spriječio Iran da nabavi nuklearno oružje. Iran poriče da traži takvo oružje i obećao je oštar odgovor na bilo kakvu izraelsku agresiju.
Izrael je u januaru saopćio da je razbio iranski špijunski lanac koji je preko društvenih medija regrutovao Izraelke da fotografišu osjetljive sajtove, prikupljaju obaveštajne podatke i ohrabruju svoje sinove da se pridruže izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi.
Iran je u julu saopštio da je uhapsio članove naoružane grupe povezane sa Mosadom nakon što su se ušunjali u Iran preko njegove zapadne granice. Iran je 2020. godine pogubio čovjeka osuđenog za odavanje informacija SAD-u i Izraelu o istaknutom generalu Revolucionarne garde koji je kasnije ubijen u napadu američke bespilotne letjelice u Iraku.
Izrael također redovno izvodi napade na militantne grupe koje su savezničke Irana u susjednoj Siriji. Iran je bio glavni pristalica sirijskog predsjednika Bašara Asada (Bashara Assada) tokom 11-godišnjeg građanskog rata u zemlji, šaljući hiljade boraca koje podržava Iran iz cijelog regiona da se bore uz njegove snage. Izraelski zvaničnici rijetko razgovaraju o njegovim operacijama, ali su u prošlosti govorili da će raditi na sprječavanju iranskog učvršćivanja u Siriji, piše AP.&nbsp;

Članovi mreže krali su i uništavali privatnu i javnu imovinu i kidnapovali pojedince i ispitivali ih, navodi se u izvještaju

Ovo je lokatorska karta za Iran sa glavnim gradom Teheranom

Iran je pogubio četiri osobe za koje navodi da su špijunirali za Izrael

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Izraelski%20avion&amp;">Izraelsko ratno zrakoplovstvo</a> je rano u nedjelju pogodilo nekoliko meta u Pojasu Gaze, nakon što je nekoliko sati ranije ispaljena raketa na izraelsko pogranično područje, objavila je izraelska vojska.Pogođeni su ključna lokacija za proizvodnju raketa, kojom upravlja palestinska organizacija Hamas, koja vlada Pojasom Gaze, i Hamasov tunel na južnom dijelu obalnog pojasa, poručila je izraelska vojska.

Do napada je došlo nakon što su palestinski militanti u Pojasu Gaze ispalili projektil prema izraelskom pograničnom području u subotu navečer, prvi put u proteklih mjesec dana.

Izraelska vojska je rekla da proturaketna odbrana nije bila aktivirana i da nije bilo izvještaja o stradalima ili oštećenoj imovini. Prvobitno je bilo nejasno ko je odgovoran za napad.
Nekoliko projektila je lansirano prema Izraelu iz Pojasa Gaze početkom novembra.

Dvoje članova militantske palestinske organizacije Islamski džihad su u četvrtak navečer ubijeni u izraelskoj vojnoj operaciji u Zapadnoj obali. Islamski džihad je posebno aktivan u Pojasu Gaze i često odande vodi raketne napade.

Situacija u okupiranoj Zapadnoj obali je mjesecima napeta, a nakon niza napada na Izraelce koji su započeli u martu, vojska sve češće na tom području provodi racije.
Prema palestinskom ministarstvu zdravstva, 159 Palestinaca je ove godine ubijeno u vezi s vojnim operacijama, u sukobima ili vlastitim napadima. U Izraelu i Zapadnoj obali, ove je godine u napadima ubijen 31 civil ili član sigurnosnih snaga.

Do napada je došlo nakon što su palestinski militanti u Pojasu Gaze ispalili projektil prema izraelskom pograničnom području u subotu navečer, prvi put u proteklih mjesec dana

Dvoje članova militantske palestinske organizacije Islamski džihad su u četvrtak navečer ubijeni u izraelskoj vojnoj operaciji

Izraelsko ratno zrakoplovstvo pogodilo nekoliko meta u Pojasu Gaze

<a href="https://avaz.ba/tag/53671/alina-kabajeva">Alina Kabajeva, bivša gimnastičarka</a> i olimpijska šampionka, danas je većini svijeta poznata kao ljubavnica Vladimira Putina, predsjednika Rusije. Da li je to zaista istina ili ne vjerovatno nikada nećemo saznati, ali činjenica je da brojne informacije i saznanja svjedoče u prilog njihovoj dugogodišnjoj romansi.

Kabajeva se relativno rijetko pojavljuje u javnosti, pa je ove godine svega desetak puta viđena na nekim javnim, zvaničnim događajima, ali se u subotu obrela u Sočiju kako bi otvorila novi centar za gimnastiku.

Ova 39-godišnjakinja nije željela da razgovara o ratu o Ukrajini, niti je odgovarala ni na kakva pitanja o Putinu, već se obratila isključivo koleginicama gimnastičarkama.
- Kada sam se ja bavila gimnastikom i sportom, nisam mogla ni da sanjam uvjete kakvi danas postoje u ovom centru. Ali život nam pokazuje da je nemoguće moguće. A Rusija je zemlja velikih mogućnosti - rekla je ona.
Medijima je bila interesantna i Alinina pojava - već mjesecima se spekulira da su se i ona i Putin podvrgli izvjesnim plastičnim operacijama podmlađivanja i zatezanja lica. Ruskinja zaista izgleda vidno drugačije u odnosu na ranije godine - njene jagodice su punije, usne veće, a na licu nema nijednu boru iako je u godinama kada je to nemoguće.

Inače, moskovskim državnim medijima nije dozvoljeno da pišu o 15-godišnjoj ljubavnoj vezi Aline i Putina, kao ni o dvoje djece koje par navodno ima.

Inozemni mediji su u septembru ove godine objavili da je gimnastičarka navodn abortirala i to u trenutku kada je bila trudna već više od 20 sedmica, a na Putinovo insistiranje, prenosi "Daily Mail".
- Kao rezultat toga odnos Putina i Kabajeve se pogoršao. Također, poslije abortusa je došlo do komplikacija i Kabajeva nije mogla da se pojavljuje u javnosti neko vrijeme - piše na Telegram kanalu General SVR.
Oni tvrde da imaju pouzdanje informacije iz Kremlja, ali nisu pružili nikakve čvrste dokaze za to.Videosnimak pogledajte <a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-11498175/Putins-lover-makes-rare-public-appearance-shuns-mention-Ukraine-war-health-problems.html">OVDJE</a>.&nbsp;

Ova 39-godišnjakinja nije željela da razgovara o ratu o Ukrajini

Novo lice Putinove ljubavnice šokiralo javnost: Izgleda drugačije

<a href="https://avaz.ba/tag/12571/charles">Kruna svetog Edvarda uklonjena</a> je iz Londonskog tornja kako bi bila prilagođena za britanskog kralja Charlesa III. ususret njegovoj krunidbi, objavila je Buckinghamska palača u subotu.&nbsp;

Buckinghamska palača je rekla da su historijski krunski dragulji premješteni kako bi se mogli prilagoditi prije ceremonije krunidbe 6. maja. Premještanje neprocjenjive krune je držano u tajnosti dok nije sigurno dostavljena zlatarima.

Smatra se da se inačice krune sv. Edvarda koriste za krunidbu britanskih i engleskih monarha od 13. stoljeća. Trenutna je kruna izrađena za Charlesa II. 1661. kao zamjena za srednjovjekovnu krunu koja je rastaljena 1649. 
Smatralo se da original datira iz 11. stoljeća, kada je pripadao kraljevskom svecu Edvardu Ispovjedniku, posljednjem anglosaksonskom kralju Engleske. Kruna svetog Edvarda pojavljuje se u kraljevskom grbu Ujedinjenog Kraljevstva, logotipu Kraljevske pošte i na značkama oružanih snaga.

<blockquote class="twitter-tweet">The King will be crowned with St Edward’s Crown during the Coronation Service at <a href="https://twitter.com/wabbey?ref_src=twsrc%5Etfw">@Wabbey</a> on 6 May 2023. Made for King Charles II in 1661, the Crown has been removed from the Tower of London to allow for resizing work to begin ahead of the Coronation. 🔗 <a href="https://t.co/OAVH4JP6y5">https://t.co/OAVH4JP6y5</a> <a href="https://t.co/UrkGfshxaO">pic.twitter.com/UrkGfshxaO</a>— The Royal Family (@RoyalFamily) <a href="https://twitter.com/RoyalFamily/status/1599163433714257920?ref_src=twsrc%5Etfw">December 3, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Kruna svetog Edvarda, povijesni središnji dio kraljevskih dragulja, uklonjen je iz Londonskog tornja kako bi se omogućio početak prilagodbe ususret krunidbe u subotu, 6. maja 2023. - stoji u saopćenju Buckinghamske palače objavljenom u subotu.

Krunidba će se održati u Westminsterskoj opatiji, osam mjeseci nakon monarhovog stupanja na prijestolje i smrti kraljice Elizabete II.
Podrazumijeva se da će svečanost sadržavati iste središnje elemente tradicionalnog obreda, koji je zadržao sličnu strukturu više od hiljadu godina dok će istodobno uzeti u obzir duh našeg vremena. Očekuje se da će Charlesova krunidba biti manjih razmjera i da će biti kraća, a neki smatraju i da bi mogla trajati svega sat.

Također se očekuje da će biti više uključiva nego prošle krunidbe u Britaniji, koja se sastoji od više vjera, no svakako će se raditi o anglikanskom obredu, pri čemu će kraljica supruga biti okrunjena zajedno s Charlesom.

Broj gostiju bit će smanjen s 8.000 na otprilike 2.000, a od njih će se očekivati da nose odijela i haljine umjesto ceremonijalne odjeće, a niz rituala, poput davanja zlatnih poluga novom vladaru, bit će ukinut.
Saopćenje Buckinghamske palače objavljeno je nakon što je britanski dnevni list Daily Mirror pisao da kralj, zbog sve većih životnih troškova u Britaniji, planira jeftiniju ceremoniju manjih razmjera od svečanosti krunidbe pokojne kraljice 1953., koja je trajala oko tri sata.
Ipak, dio Britanaca je bijesan jer će kraljevske porodice organizirati krunidbu u vrijeme krize i inflacije. Neki jedva čekaju krunidbu i smatraju da će novi kralj i kraljica unijeti malo glamura i radosti u tužnu svakodnevicu Britanaca.

Podrazumijeva se da će svečanost sadržavati iste središnje elemente tradicionalnog obreda

Krunidba će se održati u subotu, 6. maja 2023.

Objavljeno kojom će krunom biti okrunjen kralj Čarls

<a href="https://avaz.ba/tag/706/kina">Vlasti u kineskom južnom gradu Gangzu (Hangzhouu)</a> izvinile su se nakon što su nasilno odvele muškarca iz njegovog doma jer je navodno odbio da ode u karantensku ustanovu.CNN je na Instagramu objavio uznemirujući snimak dva muškarca koji nasilno izvode muškarca iz njegovog doma.Podsjećamo, protesti u Kini održani su u nekoliko gradova protiv lokdauna (lockdowna).

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/ClrkjfFJgYS/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/ClrkjfFJgYS/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/ClrkjfFJgYS/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli CNN (@cnn)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Kineske vlasti u subotu su najavile daljnje ublažavanje ograničenja kako bi se suzbila pandemija COVID-19, dok veliki gradovi poput Shenzhena i Pekinga više ne traže negativne testove za korištenje javnog prijevoza.

Lagano ublažavanje zahtjeva za testiranje dolazi čak i u vrijeme kada dnevne cifre zaraženih virusom dostižu skoro rekordne nivoe, a prate ih protesti širom zemlje stanovnika nezadovoljnih krutim provođenjem antivirusnih ograničenja koja sada ulaze u svoju četvrtu godinu, čak i kada se ostatak svijeta otvorio.

Podsjećamo, protesti u Kini održani su u nekoliko gradova protiv lokdauna (lockdowna)

Video / Vlasti u kineskom gradu se izvinile jer su nasilno odveli muškarca u karantin

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">Vlada Rusije</a> koordinira cyber napade na ukrajinskoj kritičnoj infrastrukturi s raketnim i drugim napadima, dok se istovremeno ruske trupe povlače iz prethodno okupiranih područja u Ukrajinu, naveo je Microsoft u izvještaju objavljenom u subotu.Kako je ova kompanija upozorila, Kremlj bi također mogao proširiti cyber napade na susjede Ukrajine i to u pokušaju da poremeti vojne i humanitarne lance opskrbe i oslabi podršku evropskog stanovništva Kijevu.
Izvještaj Microsofta dolazi nakon gotovo 10 mjeseci brutalnog rata u Ukrajini, a u tom je periodu Rusija hakirala ukrajinske satelitske sisteme, energetske kompanije i druge kritične infrastrukture, zbog čega se pojačala međunarodna zabrinutost o tome da bi Moskva mogla proširiti svoje cyber napade.
U novembru Microsoft je okrivio Rusiju za napade na kompanije u Ukrajini i Poljskoj koje su uključene u pružanje vojne i humanitarne pomoći Ukrajini. Rusija bi mogla proširiti cyber napade izvan granica Ukrajine, s naglaskom na zemlje i kompanije koje Ukrajini pružaju vitalne lance za opskrbu i oružje ove zime, naveli su iz Microsofta.Microsoft procjenjuje da su ruski hakeri gotovo sigurno prikupili obavještajne podatke o opskrbnim rutama i logističkim operacijama što bi im moglo olakšati buduće napade.
U izvještaju Microsofta se navodi da bi Rusija mogla pokušati iskoristiti napetosti u Evropi zbog inflacije, visokih cijena energenata, ali i ogorčenost protiv migranata dok sve više ljudi bježi iz Ukrajine, prenosi Politico.
NATO je također pažljivo pratio razvoj u Ukrajini, a Savez je također vidio dokaze o tome kako Rusija koordinira fizičke napade sa cyber napadima.

Microsoft procjenjuje da su ruski hakeri gotovo sigurno prikupili obavještajne podatke o opskrbnim rutama i logističkim operacijama

U novembru Microsoft je okrivio Rusiju za napade na kompanije u Ukrajini i Poljskoj

Microsoft u svom izvještaju upozorio: Rusija bi mogla proširiti cyber napade

Predsjednik Ebrahim Raisi u subotu je hvalio&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/608/iran">Iransku islamsku republiku</a> kao garanta prava i sloboda, braneći vladajući sistem suočen s protuvladinim protestima u kojima je prema izvještaju Ujedinjenh nacija poginulo 300 ljudi.Državno tijelo zaduženo za sigurnost je ipak izvijestilo da je 200 osoba, uključujući pripadnike snaga sigurnosti, izgubilo živote u nemirima što je značajno niži broj od onoga koji navode svjetske organizacije i grupe za zaštitu ljudskih prava.
Na jednom videosnimku koji je objavljen na društvenim mrežama može se vidjeti kako se demolira porodični dom Elnaz Rekabi, i to od strane vlasti. Naime, Rekabi se u oktobru takmičila na međunarodnom takmičenju bez marame, kasnije je istakla&nbsp;da je to učinila nenamjerno.&nbsp;Mada postoji pretpostavka da je to učinila kako bi izrazila podršku protestima.

<blockquote class="twitter-tweet">Islamic Republic authorities have demolished Elnaz Rekabi's family home. Last month Elnaz broke the taboo and appeared in international competition without a Hijab. This video was recorded by Elnaz's brother. <a href="https://twitter.com/hashtag/ElnazRakebi?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#ElnazRakebi</a><a href="https://twitter.com/hashtag/IranRevolution?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#IranRevolution</a> <a href="https://t.co/40VREuasaI">https://t.co/40VREuasaI</a> <a href="https://t.co/3Q1W1U05hK">pic.twitter.com/3Q1W1U05hK</a>— Mo 💚🤍💔 (@MozFrame) <a href="https://twitter.com/MozFrame/status/1599293722713546752?ref_src=twsrc%5Etfw">December 4, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Također, demonstranti su i u subotu izvikivali slogane protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i iznova zahtijevali kraj islamske vlade.

Vlasti za pobunu krive, kako kažu, vanjske neprijatelje, uključujući SAD, Saudijsku Arabiju i Izrael.

Na videu na društvenim mrežama moglo se vidjeti kako vlasti demoliraju porodični dom Elnaz Rekabi, penjačice koja se u oktobru takmičila na međunarodnom takmičenju bez marame

Rekabi: Postoji pretpostavka da je to učinila kako bi izrazila podršku protestima

Iranska penjačica nastupila bez marame, vlasti joj demolirale dom

<a href="https://avaz.ba/tag/22023/upozorenje">Upozorenje najvišeg</a> nivoa nakon erupcije vulkana Semeru na ostrvu Java izdale su vlasti Indonezije.Kako javlja lokalna televizija "Kompas", regionalni administrator Torikul Hak rekao je da je počela evakuacija stanovnika koji žive u blizini vulkana u provinciji Istočna Java.Vlasti upozoravaju mještane da u krugu od osam kilometara od vulkana ne provode nikakve aktivnosti.
 &nbsp;

Do erupcije vulkana Semeru došlo je rano jutros po lokalnom vremenu.

Japanska meteorološka agencija, koja prati mogućnost formiranja cunamija, saopćila je da je erupcija izbacila stub pepela u visinu od oko 15 kilometara.
Male erupcije su se nastavile, a u regionu je zabilježena i kiša.- Većina prilaza putevima od jutros je zatvorena. Sada pada kiša vulkanskog pepela i ne vidi se planina - rekao je za Reuters Baju Deni Alfianto, lokalni volonter.

Indonezijski centar za vulkanologiju i ublažavanje geoloških rizika podigao je nivo vulkanske aktivnosti.

Erupcija vukana Semeru uslijedila je nakon niza zemljotresa na zapadu ostrva Java, uključujući onaj prošlog mjeseca u kojem je poginulo više od 300 ljudi.
Indonezija je zemlja sa najvećim broj stanovnika koji žive u neposrednoj blizini vuklana.
Na njenoj teritoriji nalaze se 142 vulkana u čijem krugu od 10 kilometara živi čak 8,6 miliona stanovnika.&nbsp;

Većina prilaza putevima od jutros je zatvorena. Sada pada kiša vulkanskog pepela i ne vidi se planina, rekao je Alfianto

Male erupcije su se nastavile, a u regionu je zabilježena i kiša

Izdato upozorenje najvišeg nivoa nakon erupcije vulkana Semeru

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Rusija je ove godine na</a> ukrajinskim poljima požnjela žito u vrijednosti od jedne milijarde dolara, objavila je američka svemirska agencija NASA.

Oko 5,8 miliona tona pšenice je požnjeveno na poljima u područjima koje nisu pod ukrajinskom kontrolom, objavio je NASA Harvest, program agencije za prehrambenu sigurnost i poljoprivredu, a prenijela njemačka agencija dpa.

NASA Harvest je u saradnji s nekoliko partnerskih ustanova radi istraživanja koristio satelitske podatke i modeliranje
Ukupno je na ukrajinskoj teritoriji ove godine požnjeveno 26,6 miliona tona pšenice, što je značajno više od prošlogodišnjih predviđanja, procjenjuju naučnici uključeni u istraživački projekt.

Iako je to manje od prošlogodišnje rekordne žetve od 33 miliona tona, količina je i dalje blizu petogodišnjeg prosjeka od 27,9 miliona tona. Ukrajina nije imala pristup 22 posto žita u istočnom dijelu zemlje zbog ruske invazije.

Ukupno je 88 posto prošlogodišnjih zimskih usjeva požnjeveno u područjima koje nisu pod ukrajinskom kontrolom, prema NASA-i.
Žito koje nije požnjeveno uglavnom se nalazi na poljima u blizini ratne linije.

Žito koje nije požnjeveno uglavnom se nalazi na poljima u blizini ratne linije

Ukrajina nije imala pristup 22 posto žita

Objavila NASA: Rusi požnjeli žito u vrijednosti od jedne milijarde dolara sa ukrajinskih polja

Kako bi se poništili izbori 2020. godine, bivši <a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump)</a> pozvao je na&nbsp;ukidanje Ustava.Cilj toga je da se vrati na vlast,&nbsp;nastavljajući svoje negiranje izbora i promociju teorija zavjere.

&nbsp;- Odbacujete li rezultate predsjedničkih izbora 2020. i proglašavate pravog pobjednika ili imate nove izbore? Ogromna prevara ove vrste i razmjera dopušta ukidanje svih pravila, propisa i članova, čak i onih koji se nalaze u Ustavu - napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

Također, Tramp je optužio i&nbsp; velike tehnološke kompanije za blisku saradnju s demokratima.
- Naši veliki Osnivači nisu željeli i ne bi oprostili lažne i lažirane izbore - prenio je CNN Trampovu izjavu.

Glasnogovornik Bijele kuće Andrej Bejts (Andrew Bates) rekao je da su Trampove izjave "anatema za dušu naše nacije i da ih treba univerzalno osuditi".

- Ne možete voljeti Ameriku samo kad pobjeđujete. Američki Ustav je sveti dokument koji više od 200 godina garantuje slobodu i vladavinu prava u našoj velikoj zemlji. Ustav okuplja američki narod, bez obzira na stranku, i izabrani čelnici polažu zakletvu da će ga se pridržavati - rekao je Bejts u izjavi.

Ne možete voljeti Ameriku samo kad pobjeđujete, rekao je Bejts

Tramp: Naši veliki Osnivači nisu željeli i ne bi oprostili lažne i lažirane izbore

Tramp odbacuje rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine: Ogromna prevara ove vrste i razmjera dopušta ukidanje svih pravila

Političarka u egzilu govorila je za Financial Times o "igri" koju Amerika igra u njenoj domovini, o "talibanskom sumraku za žene", te o danu kada su militanti pokušali da <a href="https://avaz.ba/tag/3096/automobil">dignu u vazduh njen automobil</a>.Zarifa Gafari kaže da joj je postalo jasno da više ne može da vjeruje svom vozaču kada su talibanski militanti pokušali da dignu njen automobil u vazduh iz raketnog bacača.
Godinu dana ranije, u martu 2020, bila je meta ubica nakon što je vozač, Masum, parkirao automobil i otišao da obavi neki posao. Nakon toga je unajmila blindirano vozilo i pet tjelohranitelja za svoje putovanje od 45 kilometara od Kabula do Majdan Šara, u kojem je radila kao gradonačelnica. Na dan napada iz ručnog raketnog bacača, jedan od tjelohranitelja je vozio nju i njenog vjerenika, a Masum je prevozio ostatak tima. Uprkos njenom naređenju da ostane iza kao podrška, on je pretekao njeno vozilo.

Ovo je samo jedna od smrtonosnih situacija koje su sastavni dio života mlade Zarife Gafari, koja je sa 24 godine postala senzacija kada je imenovana za glavnu zvaničnicu konzervativne pokrajine Vardak. Ova avganistanska političarka koja je postala aktivistkinja, je proizvod najdužeg rata Amerike. Obrazovana žena koja je pobijedila porodicu i tradiciju da bi se domogla pozicije u vlasti i koja je preživjela, navodi FT.

Napad raketnim bacačem je jedan od šest slučajeva kada je izbjegla smrt. Ruke su joj pune ožiljaka od opekotina izazvanih sumnjivom eksplozijom gasa u njenom stanu 2019. Bombaši samoubice su je kao djevojčicu dva puta teško ranili na putu do škole. U novembru 2020, njen otac, komandant avganistanske vojske koju je tada podržavao Zapad, ubijen je ispred njene porodične kuće u Kabulu.
- Teroristički napadi su me učinili Avganistankom - napisala je u nedavnim memoarima "Zarifa".&nbsp;Međutim, reporterki britanskog lista je rekla da se ne sjeća da se plašila.
Zarifa kaže da priča njenog vozača pokazuje zašto su se mnogi njeni sunarodnici na kraju pridružili islamističkim pobunjenicima protiv vlade u Kabulu, pojačavajući haos koji je nastao sa odlaskom Amerikanaca iz Avganistana u avgustu 2021. Kada su talibani preuzeli Vardak dva mjeseca prije toga, ona je prestala da angažuje Masuma, dijelom zbog toga što više nije mogla da se vrati u tu pokrajinu, a on je bio ogorčen.
- Njegova priča je išla od toga da je tako ponosan što radi sa mnom do 'Vladi ne ide dobro' i do "Osjećam se napušteno", a zatim je hvalio talibane, sastajao se sa njima, zabavljao i molio - nastavlja ona.&nbsp;

Gafari, koja boravi u Londonu da bi skrenula pažnju na humanitarnu krizu u svojoj zemlji i na nevolje Avganistanki pod vladavinom talibana, studirala je na univerzitetu Pendžab u Čandigaru, u podnožju indijskih Himalaja, za koji je sa 16 godina dobila stipendiju avganistanske vlade.

Rođena je u Kabulu 1994. godine, kao najstarija od osmoro djece. Roditelji su je i podržavali, ali i opirali tome da se školuje. Prije 2001, pošto je obrazovanje djevojčica bilo zabranjeno pod prvim talibanskim režimom, poslali su je u tajnu školu, rizikujući time svoje živote. Nakon invazije predvođene SAD, Zarifin otac je prebačen u Paktiju, talibansko uporište u blizini Pakistana. Tamo su joj roditelji zabranili da ide na časove nakon što je u samoubilačkom napadu na školu zamalo poginula.
Pohađala je nastavu tajno i završila u bolnici nakon što se zatekla u bombaškom napadu u kojem je ubijen guverner pokrajine. Po povratku u Kabul, njeni roditelji su odbili da je puste na univerzitet Kost, u istočnom Avganistanu, jer bi to značilo da živi sama. Bila je spremna da odustane sve dok nije saznala za stipendiju u Indiji. Kada ju je dobila, njen otac je pustio. Nakon što je diplomirala ekonomiju, mogla je da ostane u Čandigaru, gradu koji voli zbog arhitektonskog reda i čistoće. Ali uprkos opasnosti, odlučila je da se vrati kući jer je osjećala odgovornost da nešto vrati svojoj zemlji.
Kako je istakla za Financial Times, vratila se kući jer tamo pripada.- Kada sam ostala bez oca, prvih nekoliko sekundi sam sebe psovala. Psovala sam svoju porodicu, svoj narod. Pomislila sam: "Kakva je dođavola ova zemlja?" Ali, nakon nekoliko sekundi sam shvatila da ne prolazim samo ja kroz to, već milioni ljudi u ovoj zemlji. Nije u pitanja ova država, nego sve stvari koje su nam nametnute. Moja mama je ostala bez oca kada je imala tri godine, a ja kada sam imala 26, decenijama prolazimo kroz istu priču -&nbsp; navela je Gafari.

Otprilike dvije godine nakon povratka iz Indije, Gafari se prijavila za mjesto gradonačelnice u Vardaku, pokrajini njenog oca. Pobijedila je ostale kandidate, sve muškarce, i na pismenim i usmenim testovima. Ali, njeno imenovanje, koje je potpisao predsjednik Ašraf Gani, čija je vlada postajala sve nemoćnija i izolovanija u Kabulu, izazvalo je nasilne proteste. Ona je tek nakon devet mjeseci uspjela da preuzme funkciju.

Gafari je tokom mandata nastavila da izaziva pometnju time što se prosto držala zakona, pokušavajući da natjera vlasnike preduzeća da plate naknade za licence i otpuštajući korumpirane državne službenike. Borila se sa onim što je nazvala "zemljišna mafija" tako što je slala buldožere da ruše nelegalne građevine u Majdan Šaru. Većina je, međutim, ostala van domašaja u talibanskim ruralnim uporištama. Do proljeća 2021. pobunjenici su vršili noćne racije u blizini njene kancelarije. Gafari je prebačena u ministarstvo odbrane u Kabulu.
Kada su talibani zauzeli Kabul u haotičnom ljetu 2021. godine, Gafari je iskoristila veze u inostranstvu da prebaci svoju porodicu avionom u Njemačku. Do tada je dobila Međunarodnu nagradu za hrabrost od američkog Stejt departmenta na čijem čelu je bio Majk Pompeo. Šest mjeseci kasnije, kao izbjeglica u Diseldorfu u potrazi za misijom, odlučila je da se vrati kući.
Ništa ne govoreći porodici - osim vjereniku Baširu Mohamadiju, koji je pobjegao sa njom u Njemačku - dobila je uvjeravanja od talibanske administracije da neće biti uhapšena na aerodromu. FT ocjenjuje da su novi vladari u Kabulu vjerovatno bili popustljivi jer su pokušavali da natjeraju Zapad da ukine sankcije i oslobodi milijarde dolara rezervi (sankcije su i dalje na snazi). Međutim, to je mogla biti zamka. Gafari, koja je putovala sa filmskom ekipom (Netfliks je prošlog mjeseca prikazao dokumentarac o njenom životu) i britanskom novinarkom koja je koautor njenih memoara, očekivala je da će je zaštititi njen međunarodni profil. Kada je sletjela u Kabul, odvezla se direktno do očevog groba i objavila sliku na društvenim mrežama.
- To je bilo kao, vratila sam se kući. Ovdje sam. Ovdje sam zbog svog naroda i svoje zemlje. Nema ništa političko. Tako sam srećna što sam ovdje. To je to - kazala je Gafari.Ona je opisala radost koju je njen povratak priredio porodici i bivšim kolegama koji su ostali. Ali njeno putovanje je takođe izazvalo polemiku među avganistanskim izgnanicima koji su smatrali da pravi kompromis sa novim režimom.&nbsp;

- Napustila sam svoju zemlju zbog svoje porodice. I kada sam osjetila da su bezbjedni, vratila sam se", objasnila je. "A suočila sam se sa toliko mržnje, posebno onih u SAD, Velikoj Britaniji ili Evropi ... Možete li zamisliti? ... Nazvali su me talibom -&nbsp;Ona je dodala da uvijek govori da nije zauvijek napustila Avganistan.

- Nije to pitanje da li ću se ikada vratiti ... To je moj dom. Ne moram da objašnjavam zašto sam pošla - rekla je.&nbsp;Tokom nekoliko dana po povratku u rodnu zemlju, otkrila je "talibansku zonu sumraka". Siromaštvo je bilo šokantno, a prava žena masovno poništavana (talibani su nedavno zabranili ženama da idu u javne parkove i kupatila, na sajmove i u teretane). Ali određeni aspekti života, posebno bezbjednost, poboljšali su se za obične građane Kabula. Ona u svojim memoarima citira strica koji je rekao: "Da smo imali stranu podršku, ovaj režim bi bio bolji od Ganijeve vlade".
Zarifa oštro priča o dvije decenije američke intervencije.&nbsp;&nbsp;- To nije bio "rat protiv terora". Bio je to rat da bi se proizvelo više terorizma. Snage SAD su uništile čitava sela. A da ste ih pitali, rekli bi: "Tamo je bio jedan ili dva talibana" - dodaje.Afganistanska aktivistkinja smatra da je stalno strano miješanje doprinijelo dugotrajnim nevoljama njene domovine. Politiku Vašingtona prema Avganistanu otkako je Sovjetski Savez napao tu zemlju 1979. godine, Gafari opisuje kao "igru". Ona se sastoji od huškanja etničkih plemena i lokalnih ratnih vođa jednih protiv drugih, a kulminirala je dogovorom Donalda Trampa sa talibanima u februaru 2020. uoči povlačenja SAD.&nbsp;- Bili smo puni nade. A onda su se talibani ponovo uzdigli i oni su potpisali sporazum sa talibanima. Prodali su Avganistan talibanima - nastavlja.&nbsp;

To nije bio "rat protiv terora". Bio je to rat da bi se proizvelo više terorizma. Snage SAD su uništile čitava sela. A da ste ih pitali, rekli bi: "Tamo je bio jedan ili dva talibana".
Ona je ocijenila da ubistvo Ajmana al-Zavahirija, vođe Al-Kaide, u američkom napadu dronom u Kabulu u julu pokazuje da ta igra još traje. SAD ne samo da podržavaju mudžahedine koji su prisiljeni na izgnanstvo, već, tvrdi ona, podstiču aktivnosti Isis-K, džihadskog pokreta koji prijeti vlasti talibana u Avganistanu.
Za "najveću grešku" Vašingtona 2001, Gafari smatra dovođenje ranih vođa na vlast. Oni su pomogli Amerikancima da potisnu talibane u planine, ali kada su postali dio vlade, ponovo su stvorili lokalne feude, bavili se ilegalnim poslovima i podsticali korupciju, kaže ona. U međuvremenu, Hamid Karzai, predsjednik do 2014, zaradio je epitet "gradonačelnika Kabula" jer je bilo sve nesigurnije za njega da putuje van glavnog grada.Gafari ističe da je nepravedno porediti predsjednika Ganija, koji je pobjegao iz Kabula dok su talibani spremali da zauzmu prijestonicu, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je ostao u Kijevu nakon ruske invazije.

- Gani je bio potpuno sam, govorio je svima da dogovor sa talibanima znači da ćemo sve izgubiti. Ali svi su ga nazivali kukavicom - rekla je Gafari.&nbsp;U okviru sporazuma iz Dohe uz posredovanje SAD, vlada je trebalo da oslobodi 5.000 talibanskih zatvorenika. Gani se opirao tome. SAD su prestale da šalju novac.

- Cijeli svijet podržava Zelenskog, uključujući NATO, SAD, Evropu. Milioni dolara idu u tu zemlju. U mojoj zemlji, u posljednja tri mjeseca (prisustva SAD), nije bilo plate za vojnike - rekla je.&nbsp;Gafari je u svojim memoarima navela da su Talibani činjenica.&nbsp;Na pitanje da li namjerava da sarađuje sa režimom, odgovorila je: "Ako mi na tom nivou ukažu povjerenje žene, moj narod, onda sam spremna, jer neko treba da razgovara. Neko to treba da započne. Neko treba da čuje". Talibansko rukovodstvo je podijeljeno po pitanju obrazovanja žena, pri čemu se vrhovni vođa protivi, ali je za većinu pristalica talibana to u redu, prema njenim riječima.

Zarifa Gafari ističe da uvijek voli da testira granice koje joj nameću porodica i društvo, uprkos rizicima. Za oca, sa kojim se puno svađala, kaže da je "najvažnija osoba u njenom životu".&nbsp;- Tokom djetinjstva, nisam mogla da ga razumijem. Pitala sam zašto je mojoj braći nešto dozvoljeno, a meni ne - dodaje.&nbsp;Prisjetila se da je, kada je tražila privatno školovanje nakon što joj nije bilo dozvoljeno da pohađa fakultet, rečeno da porodica to ne može da priušti. Ali dva njena brata su dobila dodatno podučavanje kako bi se pripremili za ispite.
Gafari se pomirila ocem neposredno prije nego što je poginuo. On je "vidio i shvatio da mogu sama da se nosim sa svime i da ga mogu učiniti ponosnim".
Njen odnos sa majkom, međutim, i dalje je težak.&nbsp;- Ako ja i jedan od moje braće stanemo ispred moje mame, ona nikad neće izabrati mene - dodaje.&nbsp;Čak i van Avganistana, ona se i dalje bori protiv porodice i tradicije.&nbsp;- Danas samo pokušavam da se fokusiram na sebe, svoj život. Osjećam da sam sve žrtvovala za svoju porodicu. Sad je dosta. Ne radim to više. Vraćam se svojoj misiji, svojoj zemlji, svom poslu, svojoj budućnosti - zaključila je.&nbsp;

Teroristički napadi su me učinili Avganistankom, napisala je u nedavnim memoarima "Zarifa"

Zarifa Gafari: Prodali su Afganistan talibanima

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Ilon Mask (Elon Musk)</a>, Američki milijarder i vlasnik Twittera, postavio je anketu na svom nalogu u kojoj pita korisnike ove društvene mreže da li treba pomilovati osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža (Julian Assange)&nbsp;i bivšeg američkog obaveštajca Edvarda Snoudena (Edward Joseph Snowden).
- Ne izražavam svoje mišljenje, ali sam obećao da ću sprovesti anketu. Pitam da li treba pomilovati Asanža i Snoudena - naveo je Mask i ponudio dvije opcije "da ili ne".Asanžu u SAD prijeti 175 godina zatvora zbog optužbi za objavljivanje poverljivih informacija, a nalazi se u strogo čuvanom zatvoru u Velikoj Britaniji, Belmaršu.
New York Times, Guardian, Times, Mond i El Pais, pozvali su vladu SAD da odbaci optužbe protiv Asanža zbog puštanje u javnost poverljivih informacija, a Asanž je nedavno podnio žalbu Evropskom sudu za ljudska prava zbog moguće ekstradicije iz Velike Britanije u SAD.Snouden izašao u javnost 2013. godine sa informacijama o metodama elektronskog nadgledanja američkih obavještajnih agencija, uključujući i nelegalno prisluškivanje razgovora stranih lidera. Nakon što je pobjegao iz SAD, zatražio je azil u nekoliko zemalja,&nbsp; pa čak i u Rusiji, a prvog avgusta 2014. godine dobio je dozvolu za boravak od Moskve, a ove sedmice i pasoš.

Zaharova reagovala na Nulandine izjave: SAD i NATO su uništavali energetske mreže, napadali su na Srbiju

Uhapšeno 18 pripadnika YPG/PKK i ISIS-a u sjevernoj Siriji

Zima otežala život stanovnicima Bahmuta

Uspjeh demonstracija u Iranu: Ukinuta moralna policija, očekuje se i razmatranje obaveze nošenja hidžaba

Iran je pogubio četiri osobe za koje navodi da su špijunirali za Izrael

Izraelsko ratno zrakoplovstvo pogodilo nekoliko meta u Pojasu Gaze

Novo lice Putinove ljubavnice šokiralo javnost: Izgleda drugačije

Objavljeno kojom će krunom biti okrunjen kralj Čarls

Video / Vlasti u kineskom gradu se izvinile jer su nasilno odveli muškarca u karantin

Microsoft u svom izvještaju upozorio: Rusija bi mogla proširiti cyber napade

Iranska penjačica nastupila bez marame, vlasti joj demolirale dom

Izdato upozorenje najvišeg nivoa nakon erupcije vulkana Semeru

Objavila NASA: Rusi požnjeli žito u vrijednosti od jedne milijarde dolara sa ukrajinskih polja

Tramp odbacuje rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine: Ogromna prevara ove vrste i razmjera dopušta ukidanje svih pravila

Zarifa Gafari: Prodali su Afganistan talibanima

Mask pitao korisnike Twittera da li treba pomilovati Asanža i Snoudena: Postavio anketu sa opcijama da ili ne

Globus

Zaharova reagovala na Nulandine izjave: SAD i NATO su uništavali energetske mreže, napadali su na Srbiju

Uhapšeno 18 pripadnika YPG/PKK i ISIS-a u sjevernoj Siriji

Zima otežala život stanovnicima Bahmuta

Uspjeh demonstracija u Iranu: Ukinuta moralna policija, očekuje se i razmatranje obaveze nošenja hidžaba

Iran je pogubio četiri osobe za koje navodi da su špijunirali za Izrael

Izraelsko ratno zrakoplovstvo pogodilo nekoliko meta u Pojasu Gaze

Novo lice Putinove ljubavnice šokiralo javnost: Izgleda drugačije

Objavljeno kojom će krunom biti okrunjen kralj Čarls

Video / Vlasti u kineskom gradu se izvinile jer su nasilno odveli muškarca u karantin

Microsoft u svom izvještaju upozorio: Rusija bi mogla proširiti cyber napade

Iranska penjačica nastupila bez marame, vlasti joj demolirale dom

Izdato upozorenje najvišeg nivoa nakon erupcije vulkana Semeru

Objavila NASA: Rusi požnjeli žito u vrijednosti od jedne milijarde dolara sa ukrajinskih polja

Tramp odbacuje rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine: Ogromna prevara ove vrste i razmjera dopušta ukidanje svih pravila

Zarifa Gafari: Prodali su Afganistan talibanima

Mask pitao korisnike Twittera da li treba pomilovati Asanža i Snoudena: Postavio anketu sa opcijama da ili ne