<a href="https://avaz.ba/tag/120741/rishi-sunak">Britanski premijer Riši Sunak (Rishi)</a> u subotu je najavio je dodatni paket pomoći Ukrajini, koji uključuje sistem protivvazdušne odbrane u vrijednosti od 50 miliona funti.

Sunak je u subotu doputovao u iznenadnu posjetu Kijevu kako bi se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, što je prva njegova posjeta toj zemlji otkad je prošlog mjeseca preuzeo dužnost premijera.
- Danas obezbjeđujemo novu protivvazdušnu odbranu, uključujući protivavionske topove, radare i opremu protiv bespilotnih letjelica i pojačavamo humanitarnu podršku za hladnu, tešku zimu koja je pred nama - rekao je Sunak, navodi se u saopštenju.
Paket uključuje 125 protuavionskih topova i tehnologiju za suzbijanje bespilotnih letjelica, uključujući desetine radara i mogućnost elektronskog ratovanja protiv bespilotnih letjelica.&nbsp;Britansko Ministarstvo odbrane nedavno je najavio da će više od 1.000 novih protivvazdušnih projektila biti poslano u Ukrajinu.Velika Britanija također šalje stručne vojne medicinare i inženjere u regiju kako bi unaprijedili sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga.

Paket uključuje 125 protuavionskih topova i tehnologiju za suzbijanje bespilotnih letjelica, uključujući desetine radara i mogućnost elektronskog ratovanja protiv bespilotnih letjelica

Sunak najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 50 miliona funti

<a href="https://avaz.ba/tag/57489/volodimir-zelenski">Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski</a> odbija mirovne pregovore s Rusijom iz straha da će biti ubijen, izjavio je u subotu bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
Zamjenik ruskog predsjednika Vijeća sigurnosti Medvedev rekao je na Telegramu da je nespremnost Zapada da optuži Rusiju da je lansirala projektil na Poljsku "simptom" umora Zapada od ukrajinske vlade, posebno od Zelenskog, koji "konstantno eskalira situaciju, kuka i traži više novca i oružja".
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i NATO ne žele "konačan raskid" s Rusijom, pa su počeli češće pozivati Zelenskog na mirovne pregovore s Rusijom, rekao je Medvedev.
Međutim, prema riječima Medvedeva, Zelenski ne želi pregovore jer je to opasno za njega, navodeći da će ga, ako prizna teritorije pod ruskom kontrolom, vojska i nacionalisti" ubiti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je nedavno da su "poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija i kompenzacija za gubitke" uslovi za početak mirovnih pregovora s Rusijom, što Moskva smatra neprihvatljivim.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbija mirovne pregovore s Rusijom iz straha da će biti ubijen, izjavio je u subotu bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev

Dmitrij Medvedev: Zelenski konstantno eskalira situaciju

Medvedev: Zelenski odbija mirovne pregovore "iz straha da će biti ubijen"

<a href="https://avaz.ba/tag/809/katar">Luksuzna vozila okupirala su</a>&nbsp;ulice Katara, koja je&nbsp;najbogatija država svijeta sa BDP po glavi stanovnika od čak 102.000 dolara.&nbsp;Prema podacima CIA, otprilike 14 posto domaćinstava u Kataru su dolarski milioneri, a 2013. je nezaposlenost bila svega 0,1 posto. Prije manje od jednog stoljeća, Katar je živio u krajnjem siromaštvu, da bi danas postao lider u bogatstvu. Iskorištavanje energetskih izvora započelo je četrdesetih godina prošlog stoljeća, a prije toga, Katarani su živjeli od ribolova i vađenja bisera.&nbsp;Katar raspolaže trećim svjetskim rezervama prirodnog gasa, a zalihe nafte su 15 milijardi barela. Obrazovanje je besplatno, kao i zdravstvena zaštita.&nbsp;Poslovi su garantovani, kao i stanovanje. Voda i struja su besplatni. U Kataru ne postoji porez, a ne plaćaju ga ni stranci.Zbog svega navedenog i ne čudi što su im ulice pune skupocijenih vozila, koje izgledaju kao da je svaki dan sajam.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@qatar_cars/video/7165069988435365121" data-video-id="7165069988435365121" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@qatar_cars" href="https://www.tiktok.com/@qatar_cars?refer=embed">@qatar_cars</a> Welcome to Qatar 😍🇶🇦🇶🇦🇶🇦 <a title="doha" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/doha?refer=embed">#doha</a> <a title="qatar" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/qatar?refer=embed">#qatar</a> <a title="qatarcars" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/qatarcars?refer=embed">#qatarcars</a> <a title="fifaworldcup2022" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fifaworldcup2022?refer=embed">#fifaworldcup2022</a> <a title="qtrcars" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/qtrcars?refer=embed">#qtrcars</a> <a title="fy" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fy?refer=embed">#fy</a> <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Ooredoo Qatar" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7141458977824525058?refer=embed">♬ original sound - Ooredoo Qatar</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

Katar raspolaže trećim svjetskim rezervama prirodnog gasa, a zalihe nafte su 15 milijardi barela

Kako izgleda vozni park u Kataru: Kao da je sajam svaki dan

<a href="https://avaz.ba/tag/198/istanbul">Bugarski tužioci optužili su pet</a> osoba za podršku terorističkom aktu u vezi s eksplozijom u centru Istanbula u kojoj je poginulo šest osoba 13. novembra, saopćio je u subotu državni tužilac Ivan Gešev (Geshev).

- Trojicu muškaraca moldavskog porijekla, muškarca i ženu sirijskih Kurda uhapsile su u ovoj sedmici bugarske specijalne policijske snage u tijesnoj saradnji sa tužiocima u susjednoj Turskoj - izjavio je Gešev za Reuters.
- Pet osoba je optuženo. Optužbe su grupirane u dvije kategorije - za podršku terorističkm aktima u drugoj zemlji, konkretno napad u u Istanbulu i za trgovinu ljudima - dodao je Gešev.
- Te osobe uglavnom su bile umiješane u trgovinu ljudima preko granice s Turskom i šverc - kazao je.
Tužioci će zatražiti od bugarskog suda tokom dana da zadrži četvoricu muškaraca u pritvoru, dok će drugačija opcija biti razmotrena za ženu zbog njenog zdravstvenog stanja - dodao je. 
Turski tužioci već su zatražili da neki od sumnjivih saučesnika u napadu budu izručeni.

Trojicu muškaraca moldavskog porijekla, muškarca i ženu sirijskih Kurda uhapsile su u ovoj sedmici bugarske specijalne policijske snage

Bugarska optužila pet osoba u vezi s eksplozijom u Istanbulu

<a href="https://avaz.ba/tag/1671/sergej-lavrov">Rusija je osudila i ocijenila</a> provokativnom odluku službene Varšave, koja je odbila dopustiti ruskome ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu da uđe na njen teritorij gdje je trebao učestvovati na sastanku šefova diplomacija OESS-a. "Odluka Poljske (...) je provokativna i bez presedana", stoji u saopćenju ruske diplomacije.

- Ne samo da je Varšava na ovaj način diskreditirala samu sebe, već je nanijela nepopravljivu štetu autoritetu cijele Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju - stoji u saopćenju. 

Poljska, koja početkom decembra organizira ministarski sastanak OESS-a, jučer je objavila da je Sergeju Lavrovu ulazak na poljski teritorij odbijen.
- Očekujemo da Ruska Federacija izabere članove svoje delegacije u skladu s važećim propisima - rekao je AFP-u pouzdani izvor iz rotirajućeg poljskog predsjedništva OESS-a.

Isti izvor je kazao da ruska delegacija ne bi trebala na sastanke slati "​osobe koje je Evropska unija sankcionirala nakon ruske ofenzive na Ukrajinu pokrenute 24. februara, a među njima je i Sergej Lavrov.

- Uvjereni smo da svi razumni političari dijele rusko stajalište. Takvi su potezi neprihvatljivi - objavila je ruska diplomacija.
- Ovakve destruktivne odluke Poljaka (...) guraju OESS prema ponoru - rekao je izvor, optuživši OESS da se pretvorio u "poligon za antiruske vježbe".
Sastanak 57 ministara vanjskih poslova Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju održat će se 1. i 2. decembra u Lodzu, gradu u središnjoj Poljskoj. Rusku delegaciju predvodit će ruski ambasador pri OESS-u Aleksander Lukaševič, saopćila je Moskva.

Poljska, koja početkom decembra organizira ministarski sastanak OESS-a, jučer je objavila da je Sergeju Lavrovu ulazak na poljski teritorij odbijen

Rusi bijesni: Poljska zabranila ulazak Sergeju Lavrovu u zemlju

<a href="https://avaz.ba/tag/30733/rezolucija">Najnoviju rezoluciju</a> Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Iran je osudio i&nbsp;zaprijetio poduzimanjem protumjera.&nbsp;- Ovaj korak IAEA-e nije bio konstruktivan, stoga ćemo poduzeti odgovarajuće protumjere - rekao je danas ministar vanjskih poslova husein Amirabdulhian (Hosein Amirabdolahian), prenosi državna novinska agencija IRNA.&nbsp;U četvrtak je Teheran optužio&nbsp;Upravni odbor IAEA-e za nedostatak transparentnosti u vezi s iranskim nuklearnim programom i neizravno zaprijetio sazivanjem Vijeća sigurnosti UN-a.Rezolucija o tome donesena je u Beču. Amirabdulhian je rekao da je rezolucija politički motivirana te da je nastala pod pritiskom SAD-a, javlja IRNA. Nuklearnu tehnologiju, kako navode iz Teherana, koriste samo u miroljubive svrhe, ali nedostatak saradnje s IAEA-om i proizvodnja uranija izazivaju zabrinutost Zapada zbog moguće vojne svrhe iranskog nuklearnog programa.

Amirabdulhian je rekao da je rezolucija politički motivirana te da je nastala pod pritiskom SAD-a, javlja IRNA

Iran osudio rezoluciju Međunarodne agencije za atomsku energiju o nuklearnom programu

<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Najmanje 437 ukrajinske djece</a> ubijeno je tokom ruske invazije, saopćio je danas ukrajinski ured glavnog tužitelja.

Povrijeđeno je više od 837 djece, prema popisu za koji su dužnosnici rekli da nije konačan jer još uvijek provjeravaju informacije iz zona aktivnih borbi, oslobođenih područja i teritorija koji su još uvijek pod okupacijom ruskih snaga.Najviše je stradalih u istočnoj regiji Donjeck, gdje je poginulo ili povrijeđeno 423 djece, saopćilo je tužilaštvo.&nbsp;Ujedinjeni narodi objavili su da je najmanje 16.295 civila ubijeno od februara kada je počela ruska invazija, koju su Kijev i zapadni čelnici osudili kao čin ni s čim izazvane agresije.
Moskva negira da je gađala civile.

Ujedinjeni narodi objavili su da je najmanje 16.295 civila ubijeno od februara kada je počela ruska invazija

Najviše je stradalih u istočnoj regiji Donjeck

Državno tužilaštvo saopćilo: Najmanje 437 ukrajinske djece ubijeno tokom ruske invazije

<a href="https://avaz.ba/tag/1080/emmanuel-macron">Francuski predsjednik Emanuel Makron</a> (Emmanuel Macron) optužio je bivšeg premijera Australije Skota Morisona (Scott Morrison) za izazivanje nuklearnog sukoba s Kinom, piše <a href="https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/11/18/australia-has-entered-nuclear-confrontation-china-says-emmanuel/">Telegraph.</a> Zbog toga je Francuska zaoštrila diplomatske odnose s Australijom.
Govoreći uoči samita Azijsko-pacifičke privredne saradnje (APEC) na Tajlandu, Makron je rekao da je pomogao Australiji da postigne "slobodu i suverenitet" kroz sporazum o podmornicama, objavio je ABC News.

Makronove izjave uslijedile su samo dan nakon što se sastao s australskim premijerom Anthonyjem Albaneseom na marginama samita G20 na Baliju.

Optužba francuskog predsjednika stiže godinu nakon što se Australija povukla iz ugovora s Francuskom o izgradnji konvencionalnih podmornica. Australija je najavila da će joj SAD i Velika Britanija umjesto toga osigurati brodove na nuklearni pogon. Makron je i dalje vjerovao kako će se nova vlada Australije ipak prikloniti Francuskoj.
- Dakle, to je bila i industrijska saradnja i davanje suvereniteta Australiji jer će oni sami održavati podmornice, a to ne bi dovelo do sukoba s Kinom jer to nisu podmornice na nuklearni pogon. No, izbor bivšeg australskog premijera bio je suprotan našem planu i njime je ušao u sukob s Pekingom. Odlučio se opremiti podmorničkom flotom koju Australci ne mogu proizvesti i održavati.
Mi smo u džungli i imamo dva velika slona, koji su sve nervozniji. Ako postanu jako nervozni i započnu rat, to će biti veliki problem za ostatak džungle. Potrebna vam je saradnja mnogih drugih životinja - tigrova, majmuna i tako dalje. Naša indo-pacifička strategija je kako osigurati dinamičnu ravnotežu u ovom okruženju - rekao je Makron.

Makron je rekao da je Morrisonov potez bio "nož u leđa", a to je i ponovio. Premda su Makronovi komentari bili usmjereni na Morrisona, najnovije kritike francuskog predsjednika odnose se i na aktualnog australskog premijera Albanesea i njegovu vladu.

Diplomatski odnosi između Francuske i Australije pogoršali su se prošlog septembra kada je Australija potpisala ugovor AUKUS sa SAD-om i Velikom Britanijom o nabavi podmornica na nuklearni pogon. Australija je također otkazala svoj Future Submarine Program (FSP) s francuskom Naval Groupom kako bi kupila 12 podmornica u vrijednosti od 56 milijardi eura.
Odluka je razljutila Makrona i njegovu vladu, koji su izrazili svoju užasnutost dogovorom. Sporazum između triju zemalja sklopljen je kako bi se osigurala sigurnost Australije u regiji. Postoji zabrinutost za to područje zbog zbog kontinuirane privredne i vojne ekspanzije Kine.
.

Optužba francuskog predsjednika stiže godinu nakon što se Australija povukla iz ugovora s Francuskom o izgradnji konvencionalnih podmornica

Anthony Albanese susreo se francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na Baliju

Emanuel Makron: Australija je ušla u nuklearni sukob s Kinom

<a href="https://avaz.ba/tag/139951/institut-za-proucavanje-rata">Institut za proučavanje rata</a> objavio je novu analizu gdje ističu da će nastavak tajne mobilizacije i priprema za novi val mobilizacije vjerojatno pogoršati ukupnu kvalitetu ruskih trupa koje se šalju u borbu u Ukrajini.

- To će vjerojatno dovesti do još niže kvalitete obuke za mobilizirane novake i ročnike jer su kapaciteti za obuku preniski - piše ISW.Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba (Dmytro) upozorio je da bi zamrzavanje sukoba u Ukrajini Rusija mogla iskoristiti u svoju korist i protiv Evrope.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Russian?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Russian</a> officials are preparing for further covert mobilization efforts even as the fall <a href="https://twitter.com/hashtag/conscription?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#conscription</a> cycle is underway, likely further flooding the already overburdened Russian force generation apparatus.<a href="https://t.co/TXfX9t71ft">https://t.co/TXfX9t71ft</a> <a href="https://t.co/E4aKmzGWjI">pic.twitter.com/E4aKmzGWjI</a>&mdash; ISW (@TheStudyofWar) <a href="https://twitter.com/TheStudyofWar/status/1593798039986405377?ref_src=twsrc%5Etfw">November 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kuleba je to izjavio u video obraćanju sudionicima kongresa Paneuropske unije povodom 100. godišnjice organizacije u Beču.

- Trebamo pobjedu, a ne remi. Ako sada dopustimo Rusiji da predahne, Putin će pretvoriti zamrznuti sukob u ogromnu tempiranu bombu u srcu Europe, spremnu eksplodirati u svakom trenutku. Moskva nije promijenila svoj ultimativni ton i sada nije spremna za ozbiljne pregovore. Daju izjave s ciljem da stvore dojam da su spremni za pregovore, ali ovo je samo dimna zavjesa za nastavak agresije. To nikoga ne treba zavarati - izjavio je Kuleba.&nbsp;

Daju izjave s ciljem da stvore dojam da su spremni za pregovore, ali ovo je samo dimna zavjesa za nastavak agresije, izjavio je Kuleba

Institut objavio mapu o situaciji u Ukrajini

Institut za proučavanje rata: Ruski zvaničnici se pripremaju za dalje tajne napore za mobilizaciju

<a href="https://avaz.ba/tag/3312/krimski-most">Stručnjaci za konstrukciju mostova</a> i eksplozive objavili su nove detalje o tome kako je napadnut Krimski most. Stručnjaci koji su pregledali fotografije nakon eksplozije složili su se za New York Times da je eksploziju najvjerojatnije uzrokovala bomba u kamionu. Kažu da je položaj kamiona bio ključan da bi eksplozija rezultirala ovakvim efektom.
Kazali su da je šteta od eksplozije mogla biti znatno veća da je bomba eksplodirala minutu ili dvije kasnije.&nbsp;- Dovoljno jaka eksplozija mogla je oštetiti lukove i onesposobiti cijeli most - rekli su.
- Skoro se čini kao da je ovo bila pogreška - rekao je Shankar Nair, građevinski inženjer iz Čikaga.

Dovoljno jaka eksplozija mogla je oštetiti lukove i onesposobiti cijeli most - rekli su stručnjaci

Šteta od eksplozije mogla biti znatno veća

Objavljena prva velika analiza uništenja Krimskog mosta: Evo šta je uzrokovalo eksploziju

Rusija želi nazad trgovca oružjem <a href="https://avaz.ba/tag/147017/viktor-but">Viktora Buta (55)</a>, koji se&nbsp; nalazi u zatvoru, i pregovara o razmjeni zatvorenika sa Sjedinjenim Državama u okviru koje bi mogao bi zamijenjen za Amerikance koji se nalaze u ruskim zatvorima, uključujući i košarkašku zvijezdu Britni Griner.

Nazivan “trgovcem smrti” i “razbijačem sankcija” zbog njegove sposobnosti da zaobiđe embargo na oružje, But je bio jedan od najtraženijih ljudi prije negovog hapšenja 2008. po osnovu više tačaka optužnice u vezi sa trgovinom oružjem. Skoro dvije decenije, But je bio najozloglašeniji trgovac oružjem, prodajući naoružanje odmetničkim državama, pobunjeničkim grupama i ubilačkim ekstremistima u Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Njegov život poslužio je kao inspiracija za holivudski film iz 2005. “Gospodar rata”, u kojem Nikolas Kejdž glumi Jurija Orlova, trgovca oružjem čiji je lik donekle zasnovan na Butu.
But je nadareni lingvista, koji je kasnije koristio poznavanje engleskog, francuskog, portugalskog, arapskog i persijskog jezika kako bi izgradio imperiju trgovine oružjem
Njegovo porijeklo je obavijeno tajnom. Pretpostavlja se da je rođen 1967. godine u Dušanbeu, tadašnjoj prijestonici sovjetskog Tadžikistana, blizu granice sa Avganistanom.
Navodno je pohađao Esperanto klub u Dušanbeu kao dječak i savladao ovaj univerzalni jezik, ističe Rojters.
Nakon toga je izvjesni period proveo u sovjetskoj vojsci, gdje je kazao da je dostigao čin poručnika, služeći kao vojni prevodilac uključujući i Angolu, zemlju koja će kasnije postati ključna za njegovo poslovanje.
Butov veliki proboj dogodio se u danima nakon pada komunističkog bloka 1989.-91., kada je uspio da unovči gomilanje odbačenog oružja iz sovjetskog doba snabdijevajući bratoubilačke građanske ratove u Africi, Aziji i šire.
Nakon raspada velike vazduhoplovne flote Sovjetskog Saveza, But je uspio da kupi eskadrilu od oko 60 starih sovjetskih letjelica stacioniranih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kojom je mogao da snabdijeva klijente širom svijeta.
U biografiji iz 2007. pod nazivom “Trgovac smrću: Oružje, avioni i čovjek koji omogućava rat” Daglasa Faraha i Stivena Brauna navedeno je nekoliko detalja o Butovoj mračnoj trgovini. Rojters nije mogao da iz nezavisnih izvora potvrdi tačnost tih opisa.

Iz baze u gradu Šardža u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, on je svoju trgovinu oružjem uvezao sa naizgled bezazlenim logističkim poslom, uvijek insistirajući da je legitimni preduzetnik sa uglednim klijentima i da nema zbog čega da odgovara.

But je prema biografima uvijek stavljao posao ispred politike, pa je u Avganistanu prodavao je oružje i islamističkim talibanskim pobunjenicima i njihovim prozapadnim protivnicima
Uprkos tome, But, koji se prvi put pojavio na radaru američke Centralne obavještajne agencije (CIA) nakon izvještaja o sumnjivom ruskom državljaninu koji trguje oružjem u Africi, bio je početkom milenijuma jedan od najtraženijih ljudi na svijetu.
Međutim But, među čijim klijentima su bile pobunjeničke grupe i milicije iz Konga preko Angole do Liberije, nije imao mogo smetnji za njegovu ideologiju, a to je stavljanje posla ispred politike.
U Avganistanu, prodavao je oružje i islamističkim talibanskim pobunjenicima i njihovim prozapadnim protivnicima, navodi se u knjizi “Trgovac smrću”.
Navodno je oružjem snabdijevao bivšeg predsjednika Liberije Čarlsa Tejlora, koji sada služi kaznu od 50 godina zatvora za ubistva, silovanje i terorizam, kao i razne frakcije u Konglu i filipinsku islamističku militantnu grupu Abu Sajaf.
Kraj je stigao tek 2008. godine, nakon temeljne i ospežne operacije koju je sprovela američka Uprava za suzbijanje narkotika (DEA) prateći Buta kroz više država do jednog luksuznog hotela u Bangkoku.
Tokom spektakularne operacije, But je snimljen kako pristaje da proda američkim agentima, koji su se predstavili kao pripadnici kolumbijske ljevičarske gerile FARK, 100 raketa zemlja vazduh koje bi oni koristili za ubijanje američkih vojnika. Ubrzo nakon toga, uhapsila ga je tajlandska policija.

Nakon više od dvije godine diplomatskog trvenja u kojem je Rusija glasno insistirala da je But nevin i da je njegov slučaj politički motivisan, But je izručen Sjedinjenim Državama gdje se suočio sa nizom optužbi, uključujući i zavjeru za podršku teroristima, zavjeru za ubijanje Amerikanaca i pranje novca.

Suđeno mu je po optužnici vezanoj za FARK, koju je negirao, a 2012. godine je proglašen krivim i osuđen u sudnici na Menhetnu na 25 godina zatvora, što je najmanja moguća kazna za ta krivična djela.
Sjedinjene Države i Rusija su 5. avgusta saopćile da su spremne da pregovaraju o razmjeni zatvorenika, dan nakon što je košarkaška zvijezda Britni Griner osuđena na devet godina zatvora jer je u Rusiju unijela elektronske cigarete sa uljem od kanabisa.
Na suđenju je Griner, koja je u međuvremenu prebačena u kaznenu koloniju u Mordoviji, kazala da je koristila kanabis za olakšanje bolova usljed sportske povrede i da nije željela da prekrši zakon. Kazala je pred sudom da je pogriješila kada je spakovala ulje u prtljag.
Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov saopćio je da je moguć dogovor o razmjeni zatvorenika koji bi uključivao Buta.
Izvori upoznati sa situacijom kazali su za Rojters da je ponuđeno da se razmijeni Buta za Grinerovu i bivšeg američkog marinca Pola Vilana, koji je 2020. godine osuđen na 16 godina zatvora zbog špijunaže.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov kazao je da je Butovo izručenje sa Tajlanda bilo “očigledna nepravda” i ustvrdio da je on nevin.

Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov saopćio je  da je moguć dogovor o razmjeni zatvorenika koji bi uključivao Buta

Vraća li se "trgovac smrti" kući: Viktor But je bio najozloglašeniji trgovac oružjem

<a href="https://avaz.ba/tag/5771/elon-musk">Ilon Mask (Elon Musk)</a> objavio je sinoć anketu na Twitteru tražeći od korisnika da glasaju o tome treba li bivšeg američkog predsjednika <a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Donalda Trampa (Trump)</a> vratiti na stranicu te društvene mreže nakon što su mu prethodni vlasnici zabranili pristup.
Za devet sati na anketi je glasalo preko osam miliona osoba.
Ranije jučer Mask je objavio da nikakva odluka da se obnovi korisnički račun bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa na Twitteru nije donesena.&nbsp;

- Nova politika Twittera je sloboda govora, no ne i sloboda dosega - napisao je Musk na Twitteru, dodavši da će negativnim objavama koje sadrže govor mržnje biti smanjena vidljivost i da na njima firma neće zarađivati.

Nova politika Twittera je sloboda govora, no ne i sloboda dosega, poručio je

Mask traži od korisnika Twittera da glasaju o povratku Trampa na mrežu

Rana zimska oluja s tzv. efektom jezera nanijela je jak snijeg na dijelove zapadne države Njujork, uz prijavljena najmanje dva smrtna slučaja, prekide putovanja te očekivanje da će se "ledeni prah" povećati tokom vikenda.Nivo snijega u nekim područjima iznosi 1,5 metar. Zvaničnici i stučnjaci upozoravaju da ova oluja ima potencijal da bude historijska, čak i za regiju Buffalo gdje je jak snijeg uobičajen u periodu zimskih mjeseci, javlja CNN.Nastavak padavina se očekuje tokom ovog vikenda.

- Putovanje će biti izuzetno teško, ako ne i gotovo nemoguće. Vidljivost će povremeno biti blizu nule uz duboki snježni pokrivač na putevima - upozorila je lokalna meteorološka služba.
Desetine letova koji su dolazili i polazili sa međunarodnog aerodroma Buffalo Niagara otkazano je zbog pogoršanja olujnih uslova, navodi se na web stranici aerodroma.

Očekuje se da će jak snijeg nastaviti da pogađa regiju Buffalo rano u subotu, uz malo predaha u subotu poslijepodne, jer se oluja pomjera sve dalje na sjever.

Na cestama se nalaze vozila koja su zatrpana snijegom. Čak se i neki snježni plugovi zaglavljuju u područjima koja su najviše pogođena nevremenom.&nbsp;&nbsp;

Vidljivost će povremeno biti blizu nule uz duboki snježni pokrivač na putevima, upozorava lokalna meteorološka služba

Snježna oluja u Americi: Nivo snijega dostigao jedan i po metar, saobraćaj obustavljen

<a href="https://avaz.ba/tag/20645/plin">Broj poginulih u eksploziji</a> plina u petospratnici na najvećem ruskom otoku, Sahalinu porastao je na devet osoba.

Među poginulima je i četvero djece.
Spasioci i dalje nastavljaju da otklanjaju posljedice eksplozije, rizikujući svoje zdravlje.
Na snimku se vidi povrijeđeni radnik Ministarstva za vanredne situacije, kog nose na nosilima hitne pomoći. Zgrada je u ruševinama.

<blockquote class="twitter-tweet">Stravični snimci eksplozije gasa u Sahalinu <a href="https://t.co/SVzh0rZq35">pic.twitter.com/SVzh0rZq35</a>— Kalabaster (@KalabasterJak) <a href="https://twitter.com/KalabasterJak/status/1593882998549712899?ref_src=twsrc%5Etfw">November 19, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Spasioci i dalje nastavljaju da otklanjaju posljedice eksplozije

U eksploziji plina poginulo devet osoba, ima i djece

Timoti Morales, 56-godišnji nastavnik engleskog jezika iz Sjedinjenih Američkih Država, proveo je osam mjeseci skrivajući se u <a href="https://avaz.ba/tag/133056/herson">Hersonu od ruskih snaga.</a>
Kako ga ruske patrole ne bi uočile, ostajao je u svom stanu i na laptopu gledao filmove. Kad god je bilo sunčano, prošetao bi se malim, zidovima ograđenim dvorištima. Oprezno je virio kroz prozore, jedva razmičući zavjese u strahu da ga ruski vojnici koji su se uselili u zgradu preko puta njegove ne bi vidjeli.Živio je u strahu jer je mislio da bi zbog njegove nacionalnosti Rusi mogli da ga vide kao metu. Uspješno se skrivao osam mjeseci, a u javnosti se pojavio tek nakon što su Ukrajinci prošle sedmice ušli u taj grad na jugu zemlje nakon povlačenja Rusa.- Bilo je trenutaka kada sam bio očajan - ispričao je je Morales za 2New York Times".

<blockquote class="twitter-tweet">Timothy Morales, an American teacher, hid from the Russian military through the entire eight-month occupation of Kherson in Ukraine. He rarely ventured out, switched apartments and pretended to be Irish, afraid that his nationality had made him a target. <a href="https://t.co/pGn28yO7u1">https://t.co/pGn28yO7u1</a>— The New York Times (@nytimes) <a href="https://twitter.com/nytimes/status/1592769464969240576?ref_src=twsrc%5Etfw">November 16, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iako slobodan, Herson je još uvijek u mraku. Nema struje, vode, ni grijanja. Većina njegovih stanovnika je pobjegla prije više mjeseci, a Rusi su iz njega tokom povlačenja odnijeli sve što su mogli.

Bilo je trenutaka kada sam bio očajan, rekao je

Amerikanac se osam mjeseci skrivao u Hersonu od Rusa: Bio sam paranoičan, nijedan komšija me nije izdao

<a href="https://avaz.ba/tag/28746/jack-smith">Džek Smit (Jack Smith) novoimenovani specijalni</a> tužilac u istragama o Trampu (Trump), nedavno je bio glavni tužilac specijalnog suda u Hagu, gdje je istraživao ratne zločine počinjene tokom rata na Kosovu.Prije Haga, Smit je bio potpredsjednik sudskih sporova za "Hospital Corporation of America", najvećeg nevladinog pružatelja zdravstvene zaštite u zemlji, piše <a href="https://www.nbcnews.com/politics/justice-department/jack-smith-special-counsel-investigating-donald-trump-rcna57944">NBCNEWS</a>.

Smith je započeo svoju tužilačku karijeru 1994. godine kao pomoćnik okružnog tužioca u Uredu okružnog tužioca okruga Njujork (New York). Godine 1999. postao je pomoćnik američkog tužioca za Istočni okrug Njujorka, gdje je radio devet godina na procesuiranju pitanja poput grupnih ubistava policajaca, kao i kršenja građanskih prava, prema biografiji Ministarstva pravde.

Od 2008. do 2010. Smit je radio u Međunarodnom krivičnom sudu gdje je nadgledao istrage ratnih zločina.

Godine 2010. Smit se vratio u Ministarstvo pravde gdje je radio kao šef Odsjeka za javni integritet, nadgledajući korupciju u javnosti i istrage vezane za izbore. Godine 2015. služio je kao prvi pomoćnik američkog tužioca za Srednji okrug Tenesija (Tennesseeja) prije nego što je postao vršilac dužnosti tužioca Sjedinjenih Država.

Državni tužilac Merik Gerlend (Merrick Garland) rekao je u petak da će se Smit vratiti u SAD sa svoje pozicije u Hagu i da će odmah započeti svoju ulogu specijalnog branioca.

Sunak najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 50 miliona funti

Medvedev: Zelenski odbija mirovne pregovore "iz straha da će biti ubijen"

Kako izgleda vozni park u Kataru: Kao da je sajam svaki dan

Bugarska optužila pet osoba u vezi s eksplozijom u Istanbulu

Rusi bijesni: Poljska zabranila ulazak Sergeju Lavrovu u zemlju

Iran osudio rezoluciju Međunarodne agencije za atomsku energiju o nuklearnom programu

Državno tužilaštvo saopćilo: Najmanje 437 ukrajinske djece ubijeno tokom ruske invazije

Emanuel Makron: Australija je ušla u nuklearni sukob s Kinom

Institut za proučavanje rata: Ruski zvaničnici se pripremaju za dalje tajne napore za mobilizaciju

Objavljena prva velika analiza uništenja Krimskog mosta: Evo šta je uzrokovalo eksploziju

Vraća li se "trgovac smrti" kući: Viktor But je bio najozloglašeniji trgovac oružjem

Mask traži od korisnika Twittera da glasaju o povratku Trampa na mrežu

Snježna oluja u Americi: Nivo snijega dostigao jedan i po metar, saobraćaj obustavljen

U eksploziji plina poginulo devet osoba, ima i djece

Amerikanac se osam mjeseci skrivao u Hersonu od Rusa: Bio sam paranoičan, nijedan komšija me nije izdao

Specijalni tužilac koji je istraživao ratne zločine na Kosovu vodi istragu o Trampu

Globus

Sunak najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 50 miliona funti

Medvedev: Zelenski odbija mirovne pregovore "iz straha da će biti ubijen"

Kako izgleda vozni park u Kataru: Kao da je sajam svaki dan

Bugarska optužila pet osoba u vezi s eksplozijom u Istanbulu

Rusi bijesni: Poljska zabranila ulazak Sergeju Lavrovu u zemlju

Iran osudio rezoluciju Međunarodne agencije za atomsku energiju o nuklearnom programu

Državno tužilaštvo saopćilo: Najmanje 437 ukrajinske djece ubijeno tokom ruske invazije

Emanuel Makron: Australija je ušla u nuklearni sukob s Kinom

Institut za proučavanje rata: Ruski zvaničnici se pripremaju za dalje tajne napore za mobilizaciju

Objavljena prva velika analiza uništenja Krimskog mosta: Evo šta je uzrokovalo eksploziju

Vraća li se "trgovac smrti" kući: Viktor But je bio najozloglašeniji trgovac oružjem

Mask traži od korisnika Twittera da glasaju o povratku Trampa na mrežu

Snježna oluja u Americi: Nivo snijega dostigao jedan i po metar, saobraćaj obustavljen

U eksploziji plina poginulo devet osoba, ima i djece

Amerikanac se osam mjeseci skrivao u Hersonu od Rusa: Bio sam paranoičan, nijedan komšija me nije izdao

Specijalni tužilac koji je istraživao ratne zločine na Kosovu vodi istragu o Trampu