Bh. reprezentativni napadač Ermedin Demirović brzo se nametnuo u svom novom klubu Augzburgu, za koji je proteklog vikenda postigao i prvjenac.
Augzburg je u susretu 3. kola Bundeslige poražen na domaćem terenu od Majnca rezultatom 1:2, a Demirović je bio strijelac jedinog gola za svoj tim u 35. minuti.
Nakon što ga je uposlio Feliks Udokai (Felix Uduokhai), naš napadač je izveo magičan potez i na spektakularan način petom smjestio loptu iza leđa gostujućeg golmana Robina Centnera (Zentner).
Ermedin Demirović rođen je 25. marta 1988. godine u Hamburgu, gdje je i počeo karijeru. Kao omladinac je otišao u Lajpcig, da bi 2017. potpisao za Deportivo Alaves. Španski klub slao ga je na posudbe u Sošo, Almeriju i Sent Galen, da bi ga na ljeto 2020. prodao Frajburgu za 3,7 miliona eura. Nakon dvije sezone u Frajburgu ovog ljeta je u besplatnom transferu prešao u Augzburg.
Za reprezentaciju naše zemlje debitirao je u martu 2021. i do sada upisao 13 nastupa.

Bh. napadač postigao spektakularan gol petom za svoj novi klub Augzburg

Ermedin Demirović: Magični prvjenac

Ne stišavaju se reakcije na grmljavinu visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je relativno brzo po dolasku u BiH shvatio s kim ima posla, pa s Drine gromoglasno bh. političare nazvao smećem.
Može mu se zamjeriti mnogo toga, da takav rječnik nije diplomatski, da je takvo obraćanje možda bilo prikladnije pred Parlamentom, u brk onima koji zavitlavaju i Šmita i sve građane BiH, a ne pred novinarima, ali iskrene emocije koje je pokazao dokazuju njegovu želju da rješava probleme, a ne da spava ili izražava zabrinutost.
Zbog toga zaslužuje čestitke i podršku.
Bilo je možda i boljih, ali smeće jeste adekvatan termin za individue koje ne samo da ne rješavaju probleme već konstantno proizvode i nove, na stalnim krizama na ivici sukoba ponovo traže puteve do udobnih fotelja.
Smeće i jesu ljudi koji za nerad dobivaju plaće, koji su od politike stvorili najunosniji posao u državi i, dobro situirani, građanima poručuju da su razmaženi. Smeće su političari koji se ponovo bave mapama i granicama, koji ponovo zavađaju narod, dok se o pozicijama i parama brzo dogovore. Političari koji su od nas napravili najsiromašniju državu Evrope, a od sebe povlaštenu kastu s više prava i utjecaja i od američkih kongresmena. Političari koji mladost ove zemlje tjeraju u bijeli svijet, iza kojih će ostati samo pustoš i očaj, koje ćemo pamtiti po bahatosti, podmuklosti i lošim pjesmama ispod svadbenih šatri i zaslužuju ovakvu Šmitovu dijagnozu.
Vješti manipulatori ogorčenje javnosti, djelimično uspješno, pokušavaju usmjeriti i na Šmita i na Vašington, Brisel, Evropu i svijet, optužujući ga za aparthejd, kao da već 27 godina živimo u Švicarskoj, kao da nismo predmet izučavanja zbog diskriminacije povratnika, dvije škole pod jednim krovom, pa i uskraćivanja prava velikom broju građana ove zemlje da budu birani. Zato je teško očekivati da će Šmitova rješenja biti gora od ovih s kojima živimo od rata. Već godinama isti krug političara, pa i najveći dio javnosti upravo od visokih predstavnika očekuje da ovu zemlju pomjere ka EU.
Nakon uspavanog Kristijana Švarc-Šilinga (Christian Schwarz-Schilling), anemičnog Miroslava Lajčaka i stalno zabrinutog Valentina Incka (Inzko) dobili smo političara koji ne želi da spava, priča u vjetar ili brine, već da radi, mijenja pa, ako treba, i galami. Zato je pogubno, barem kad je o politici kojoj je stalo do BiH riječ, napadati jedinu adresu s koje možemo očekivati rješenja i BiH konfrontirati sa svijetom.

Vješti manipulatori ogorčenje javnosti, djelimično uspješno, pokušavaju usmjeriti i na Šmita i na Vašington i Brisel

Šmit: Zbog toga zaslužuje čestitke i podršku

Tačna Šmitova dijagnoza

Nakon dugo vremena građani BiH osjetili su radost i ponos, ujedinjeni u čestitkama, osmijesima i suzama radosnicama nakon ogromnog uspjeha “zlatne Mostarke” Lane Pudar na Evropskom prvenstvu u vodenim sportovima u Rimu. Iako je zlatna medalja u disciplini 200 metara delfin najveći uspjeh u njenoj dosadašnjoj karijeri, sigurni smo da ćemo još mnogo puta imati razloga da slavimo, da se radujemo i od sreće plačemo s Lanom, zlatnim djetetom iz Mostara. Ipak, danas ne bismo imali priliku da himnu BiH slušamo na svečanim ceremonijama dodjele medalja da prije 11 godina trenerica Alena Ćemalović i njene kolege iz mostarske škole vodenih sportova „Orka“ nisu uspjeli uvjeriti tada petogodišnju Lanu da uđe u bazen i zapliva. 
Nakon što je u školi plivanja naučila da pliva s Damirom Đedovićem Lana je prešla u takmičarski pogon sa svojom trenericom Alenom Ćemalović. Ostalo je historija, bajka za koju su, uz Lanu i njene roditelje Nadu i Velibora, najzaslužniji upravo Alena Ćemalović i ostatak Laninog tima. 
Ćemalović je viša asistentica na Odsjeku za sport i zdravlje Nastavničkog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i trenerica pod čijim budnim okom Lana, od svog prvog ulaska u bazen, savladava sve prepreke na putu ka medaljama. Rođena je 28. novembra 1991. godine u Mostaru i dobitnica nagrade za najuspješnijeg trenera u 2021. godini.

Ćemalović i njene kolege uvjerile tada petogodišnju Lanu da uđe u bazen i zapliva

Alena Ćemalović: Dio tima za historiju

<a href="https://avaz.ba/tag/46761/lana-pudar">Lana Pudar evropska je prvakinja</a>. Šesnaestogodišnja tinejdžerka najbolja je u Evropi u kategoriji 200 metara delfin. „Čudo od djeteta“ još veće je čudo ako se uzme u obzir da čitav život trenira u gradu u kojem ne postoji olimpijski bazen, tj. osnovno sredstvo za trening. BiH je država u kojoj najtalentiranijoj djeci nisu osigurani uvjeti da se razvijaju ni kao sportisti, ni kao umjetnici, ni kao poduzetnici, ni kao inovatori... 
Rezultat je to loše, nesposobne, nečasne politike koja ulogu države ne vidi kao sredstvo da se građanima osiguraju što bolji uvjeti da se razvijaju, uče i napreduju, nego kao sredstvo za održavanje vlastite moći i kontrole resursa, uz silne armije budžetskih uhljeba koje treba nahraniti. A u tom hranjenju, u konačnici, malo novca od porezno preopterećenih građana ostaje za bazene, sportske terene, puteve, škole, bolnice... 
Svjedoči li besramlju išta bolje od reakcija političara nakon što je Lana Pudar osvojila zlatnu medalju? Vlastodršci su se populistički utrkivali ko će više novca da izdvoji za Pudar. Pa <a href="https://avaz.ba/tag/3586/zeljko-komsic">Željko Komšić</a> plaća 30.000 KM, a Benjamina Karić obećava da će udvostručiti prvobitno obećani iznos. Samo, ne daju to iz vlastitog džepa. 
Dijele „šakom i kapom“ porezni novac.
Da se razumijemo, nije problem da mi kao porezni obveznici finansiramo naše šampione. Ali treba da ih finansiramo sistemski, tako što će postojati jasna strategija o finansiranju i razvoju profesionalnog i amaterskog sporta, u okviru koje će, naravno, biti reguliran i riješen način na koji će se oni najbolji nagrađivati.
Umjesto toga, imamo improvizaciju diletanata koji od Laninog uspjeha nastoje izvući ličnu populističku korist, nakon što godinama nisu učinili apsolutno ništa da tom djetetu, i hiljadama druge djece, osiguraju osnovne uvjete za trening i razvoj. 
Dok Lani dijele naš novac, za to vrijeme su Mostar i većina drugih gradova i dalje bez bazena, zemlja bez pristojnog stadiona, sportski klubovi u bankrotu, djeca bez uvjeta da treniraju, a Lana rijetko čudo najneuspješnije sportske nacije u Evropi.

Dok Lani dijele porezni novac, Mostar i većina gradova i dalje bez bazena, a zemlja bez pristojnog stadiona

lastodršci su se populistički utrkivali ko će više novca da izdvoji za Pudar

Političko lešinarenje

Koliko puta ste čuli ime Lana Pudar posljednjih mjeseci? Na koliko je takmičenja u tom periodu bila, koja vremena i medalje je osvojila, gdje je rođena? Čudo od djeteta. Nema adekvatnijeg opisa ove mlade plivačice koja se penje ka samom vrhu u sportu koji je davno odabrala. Ni punoljetna nije, a toliko toga je osvojila, pa i simpatije Bosanaca i Hercegovaca. 
Ponos! Ponos prije svega svoje porodice, kluba koji predstavlja, pa tek onda države. Znate zašto? Jer joj ta ista država nije ništa dala.
Sve je Lana, zahvaljujući ocu, majci i treneru, sama postigla. Sada se oni koji su se davno trebali uključiti u plivanje, osigurati adekvatne uvjete za treniranje i ulagati u ovaj sport busaju u prsa i upućuju kojekakve čestitke putem društvenih mreža.

Možda oni na vlasti misle da je dovoljno da Lana i stotine druge djece plivaju u oronulim gradskim bazenima, ili ljeti desetak dana na moru vježbaju stil delfin s ovim plemenitim životinjama zajedno. Možda... Nismo sigurni koja je gora varijanta, da misle ovo navedeno ili da znaju da plivačima treba mnogo više. Znaju, a ignoriraju.

Već se organizira doček Sirene, kako odmilja zovu Lanu u Mostaru, a najavljuje se i predstavljanje idejnog projekta za izgradnju olimpijskog bazena. Pročitajte opet prethodnu rečenicu.
Da, Lana je prvo morala “pola svijeta osvojiti” da bi joj njena država osigurala adekvatan bazen i uložila koju marku.
Kada pomislite na Lanu, pomislite i na Aminu Kajtaz, plivačicu koja je naposljetku odustala od BiH i plivanja te predstavlja susjednu Hrvatsku.
I učinit će ih ponosnima, vjerujemo. I nas će, jer ćemo se opet busati u prsa i govoriti kako je ona Bosanka i Hercegovka. Kasno će biti.

I Kajtaz će nas učiniti ponosnima

Svi smo mi Lana i Amina

U policijskim krugovima u Sarajevu nije nepoznato da direktor OSA-e Osman Mehmedagić Osmica i SDA, na različite načine i posredstvom sebi odanih medija, žele s pozicije komesara policije u KS skinuti Nusreta Selimovića, a time i policiju KS staviti pod kontrolu. Iako u Kantonu Sarajevo odavno već nemaju vlast, čini se da obavještajni pipci SDA-ove hobotnice sežu i do vlade trojke u KS, konkretnije do pojedinih visokopozicioniranih članova NiP-a. Tako je Nezavisni odbor predložio njegovu smjenu, a kao formalni razlog navodi se to da navodno ispunjava uvjete za penzionisanje, odnosno da ima 40 godina i 17 dana staža.
Navodno su glavni uzroci gnjevnosti prema Selimoviću brojne istrage koje je MUP KS pokrenuo za najteže slučajeve kriminala, uključujući trgovinu drogom. Sve je navodno kulminiralo kada je policija KS, sa Selimovićem na čelu, od Europola dobila pristup podacima koji su dobiveni raspakivanjem famozne aplikacije Sky, putem koje su komunicirale kriminalne grupe.
Podsjetimo da je komesar Selimović za svoj dosadašnji rad uživao punu podršku ključnih zapadnih saveznika. Tako mu je, između ostalog, bivši američki ambasador u BiH Erik Nelson (Eric) u martu 2021. uručio zahvalnicu Američke ambasade za vodstvo i posvećenost građanima BiH, dok je novi ambasador Majkl Marfi (Michael Murphy) Selimovića u februaru ove godine proglasio „herojem mjeseca".
Nusret Selimović je 13. avgusta 2019. izabran za policijskog komesara, a do tada je bio načelnik Policijske uprave u Hadžićima. Funkcija komesara je do njegovog izbora bila upražnjena, i to nakon što je Mevludin Halilović smijenjen 2018. godine.

Podsjetimo da je komesar Selimović za svoj dosadašnji rad uživao punu podršku ključnih zapadnih saveznika

Nusret Selimović: Trn u oku kriminalcima

U glavnom gradu BiH u toku je <a href="https://avaz.ba/tag/2583/sff">Sarajevo Film Festival (SFF)</a>, a glamur u samom centru prijestonice, osmijesi i graja pokazuju da se „život vratio u grad“. Sarajevo je opet postalo centar regiona u koji pristižu svjetske i regionalne zvijezde. Na crvenom tepihu se smjenjuju glumci, muzičari, političari, top-modeli i ostale javne ličnosti. Iako su prethodnih godina najviše pažnje izazivale ekstravagantne modne kombinacije, koje su dakako hrabro obučene za oštri sud javnosti, SFF 2022. godine će zasigurno ostati upamćen po dugim bijelim haljinama glumica Jasne Đuričić i Tatjane Šojić.
Ovaj put nije bilo dvojbe. U medijima je odjeknulo kako su drugu noć SFF-a ove dvije glumice zasigurno ukrale šou. Društvenim mrežama su s oduševljenjem dijeljene fotografije na kojima poziraju onako elegantne, nasmijane i ponosne. 
Lijepe su zaista te bijele haljine. Dostojne crvenog tepiha. Međutim, ono što je posebno zanimljivo je da su ove godine najviše pažnje privukle žene koje su obučene. Ustvari, bolje reći, pristojno obučene. Bez dubokih izreza, šliceva i „atributa“ koji kipe na sve strane. S decentnim nakitom i još decentnijom šminkom. 
Ogromnu zadaću zadale su svim damama koje će na istom mjestu, istim tepihom prodefilirati narednih noći, ali i godina.
Iako se o ukusima ne raspravlja, o neukusu bi svakako trebalo, makar zbog onih djevojčica koje kao spužva upijaju sve što vide i čuju, a kako bi, u kasnijim godinama, znale da između ženstvenosti i vulgarnosti ne stoji znak jednakosti.

Ogromnu zadaću zadale su svim damama koje će na istom mjestu, istim tepihom prodefilirati narednih noći, ali i godina

SFF 2022. godine će zasigurno ostati upamćen po dugim bijelim haljinama glumica Jasne Đuričić i Tatjane Šojić

Pristojne žene

Lana Pudar nastavila je pomjerati granice i pisati historiju bh. sporta. Naša najbolja plivačica je na tekućem Evropskom prvenstvu, kojem je domaćin Rim, osvojila bronzu u disciplini 100 metara delfin, što je prva medalja za BiH s evropskih seniorskih prvenstava.
Mlada Mostarka je do historijske medalje za BiH došla preplivavši dionicu u vremenu od 57 sekundi i 27 stotinki ili 61 stotinku sporije od Šveđanke Luis Hanson (Louise Hansson), koja je bila zlatna.
Lana Pudar rođena je 19. januara 2006. godine u Mostaru. Najbolje rezultate ostvarila je prošle godine, kada je na Evropskom juniorskom prvenstvu u Rimu osvojila zlatnu medalju na 100 metara delfin te srebrene na 50 metara i 200 metara istim stilom. Na takmičenju Svjetskog kupa u Kazanju bila je bronzana na 100 metara delfin, dok je na SP u malim bazenima u Abu Dabiju osvojila bronzu na 200 metara delfin, što je prva medalja na velikim takmičenjima za BiH u seniorskoj konkurenciji.
Ove godine je na Mediteranskim igrama u Oranu osvojila dvije zlatne medalje. Prvo je bila najbolja na 200 metara delfin, a potom je slavila i na 100 metara istim stilom.
Na nedavnom Evropskom juniorskom prvenstvu u Bukureštu dva puta je bila zlatna (50 m delfin i 200 m delfin) i jednom srebrena (100 m delfin).

Prva medalja za BiH s evropskih  seniorskih prvenstava

Lana Pudar: Historijska bronza

Sredina je avgusta. To je ono jedinstveno doba tokom godine kada Sarajevo zaista liči na modernu evropsku metropolu, prije nego što ponovo utone u uobičajeno sivilo i letargiju. No, barem tu jednu sedmicu građani i posjetioci Sarajeva imaju priliku uživati u društvu svjetskih filmskih zvijezda, u vrhunskim filmovima, odličnim koncertima, energičnim zabavama i bogatom noćnom životu. 
Tih sedam dana možemo zahvaliti prvenstveno Mirsadu&nbsp;Miri Purivatri. Iako se povukao s mjesta direktora, SFF će ostati njegovo vječno naslijeđe i poklon Sarajevu. Purivatra je od skromnog festivala, nastalog u ratom razorenom, ali ne i pokorenom Sarajevu, napravio svjetsku priču. 
S crvenog tepiha Sarajevo su pozdravljali Robert de Niro, Žerar Depardje (Gerard Depardieu), Bred Pit (Brad Pitt), Anđelina Đoli (Angelina Jolie), Morgan Frimen (Freeman), Džon Malkovič (John Malkovich), Majkl Mur (Michael Moore), Žilijet Binoš (Juliette Binoche), Benisio del Toro (Benicio Del Toro)...
Ove godine Festival bilježi svoje 28. izdanje. Tokom osam festivalskih dana bit će prikazano 235 filmova u 19 programskih sekcija iz 62 zemlje. Za nagrade "Srce Sarajeva" takmičit će se 51 film. Ni ove godine nas nisu zaobišle filmske zvijezde, pa su tako „Srce Sarajeva“ dobili svjetski poznati danski glumac Meds Mikelsen (Mads Mikkelsen) te američki glumac, reditelj i dramski pisac Džesi Ajzenberg (Jesse Eisenberg).
Mirsad Purivatra je rođen u Sarajevu 1958. godine. Tokom osamdesetih godina radio je na Otvorenoj sceni Obala kao producent pozorišnih predstava, od kojih su najuspješnije bile "Tetovirano pozorište" i "Mjesečeva predstava". 
Godine 1995. Obala je ustanovila Sarajevo Film Festival, koji je prerastao u jedan od najutjecajnijih filmskih festivala u Evropi.

Iako se Purivatra povukao s mjesta direktora, SFF će ostati njegovo vječno naslijeđe i poklon Sarajevu

Mirsad Purivatra: Srce Sarajevu

Fudbaleri Sarajeva su drugi put u samo četiri dana propustili priliku da dođu do pobjede koja bi ih odvela na prvo mjesto premijerligaške tabele. Prvo su u „domaćem“ duelu deklasirani od Tuzla Cityja (1:5), a potom i poniženi u „gostima“ kod novog premijerligaša Igmana iz Konjica (2:0). Tako je vrlo brzo splasnula koševska euforija, koju su, nakon skoro godinu, vratile tri uvodne pobjede protiv Borca (1:3), dobojske Sloge (4:2) i Posušja (1:0). 
Navijači glavne krivce za katastrofalnu igru vide u igračima koji su preko noći promijenili svoj odnos prema bordo dresu, ali i sportskom direktoru Emiru Hadžiću, jer minuli prijelazni rok nije baš apsolvirao na najbolji mogući način. 
Također, Hadžiću se može zamjeriti i to što odmah nakon prodaje stopera Nihada Mujakića u Ankaraguču i teže povrede drugog stopera Marina Aničića nije doveo adekvatno pojačanje, odnosno barem jednu zamjenu za standardni stoperski par. A na tanjiru je imao, između ostalih, i nekadašnjeg reprezentativca BiH Ervina Zukanovića, koji je, barem do jučer, bio slobodan igrač.
Interesantno je da navijačke kritike najmanje idu prema šefu stručnog štaba Feđi Dudiću, koji je, sigurno, ako ne najbolji, onda jedan od najboljih mladih bosanskohercegovačkih trenera.
U svakom slučaju, činjenica je da je bordo tim, uz spomenuti problem u zadnjoj liniji, još u fazi stvaranja, tako da su neminovni usponi i padovi. Puno igrača je došlo i otišlo u kratkom roku, a, kao i u životu, za sve treba vremena. Početna koševska euforija bila je ipak bez pravog pokrića, ali tako je to kad smo u svim sferama života gladni pobjeda.

Bordo tim je, uz spomenuti problem u zadnjoj liniji, još u fazi stvaranja, tako da su neminovni usponi i padovi

Navijači glavne krivce za katastrofalnu igru vide u igračima koji su preko noći promijenili svoj odnos prema bordo dresu

Koševska euforija bez pokrića

Navodne izmjene Izbornog zakona koje je namjeravao nametnuti visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Shcmidt) tako da, navodno, idu u korist HDZ-u paraobavještajne strukture spremno su iskoristile da pokrenu hajku. Meta ovaj put nije bio samo gospodin Šmit, kojem od samog početka izmišljaju nekakve teorije zavjere da je saveznik Rusije i neprijatelj BiH, nego je krug neprijatelja proširen na sve ključne zapadne sile. Činjenica da su sve one, od SAD, preko Velike Britanije, do Njemačke, čvrsto stale iza visokog predstavnika bila je dovoljna da isti krugovi danima raspredaju fantastične teorije i šalju zapaljive izjave kako su nam sve te zemlje najgori mogući islamofobični din dušmani.
Zbog navodne izmjene popuna Doma naroda koja se nije ni desila verbalno se udarilo na vodeće sile svijeta koje su se već usudili proglašavati i „kršćanskim svijetom“ i „kolonijalistima“, a pritom bismo valjda trebali i zaboraviti ko je najzaslužniji za izgradnju institucija Bosne i Hercegovine, ko nam je donirao milijarde sredstava, ko nam je pomagao u usvajanju demokratskih tekovina, ko nam je najveće izvozno tržište, ko nam je pomagao u izgradnji porušenih objekata… Zvuči malo pretjerano ako pomislite da je to stvarni motiv.
No, ako ste pratili opskurna propagandna glasila SDA, onda ste svjesni da je ta hajka puno ranije krenula i ima mnogo prizemnije motive. Naime, nikad veća odlučnost zapadnih sila da se u BiH stane nakraj korupciji te otvorena podrška progresivnim politikama upalile su crveni alarm kod zelene ekipe. A, ako već SDA mora da tone, onda su očito odlučni da za sobom na dno povuku i kompletan bošnjački narod, nastojeći Bošnjake isturiti kao živi štit ispred sebe u sukobu s ostatkom civiliziranog svijeta. Motiv je očito manje bitan, iskoristit će svaku moguću priliku. 
Naravno, jasno je da bi bilo kakva daljnja podrška ovakvoj politici Bošnjake mogla samo nastaviti vući ka dnu te da radi vlastitog ozdravljenja i napretka već u oktobru moraju taj teret zbaciti sa sebe.

Ako već SDA mora da tone, onda su očito odlučni da za sobom na dno povuku i kompletan bošnjački narod

bog navodne izmjene popuna Doma naroda koja se nije ni desila verbalno se udarilo na vodeće sile svijeta koje su se već usudili proglašavati i „kršćanskim svijetom“ i „kolonijalistima“

SDA u sukobu s planetom

Zagrebački Dinamo naših Amera Gojaka i Luke Menala je u najvećem hrvatskom derbiju nadigrao Hajduk (4:1), a strijelac trećeg, odlučujućeg gola za domaćina bio je naš reprezentativni veznjak Gojak. On je u igru ušao u 76., a osam minuta kasnije postigao je lijep pogodak za 3:1, koji je „prelomio“ utakmicu.&nbsp;Bio je to njegov prvi gol u ovoj sezoni, jer od trenera Ante Čačića neopravdano dobiva šanse samo na „kašičicu“. No, naš reprezentativac je ponovo pokazao da je jači od svih nepravdi. 
Ovaj pogodak je potvrdio njegovu klasu, ali i mentalnu snagu, te će, sigurno, animirati i neke klubove u kojima su možda i posumnjali u njegove kvalitete. Dinamo je veliki klub, ali zbog odnosa trenera prema njemu ne krije da traži klub za „više minuta“.
Konačan rezultat hrvatskog vječitog derbija postavio je Mislav Oršić u sudijskoj nadoknadi utakmice.
Amer Gojak rođen je 13. februara 1997. u Sarajevu. Prošao je školu fudbala Novog Grada, a potom je bio član Željezničara i Olimpika. Sa 18 godina prešao je u Dinamo. Bio je strijelac u čak četiri omladinske selekcije BiH, a tome je dodao i golove za A-reprezentaciju (33 utakmice, četiri pogotka).

U igru ušao u 76., a osam minuta kasnije bio strijelac

Gojak: U najvećem hrvatskom derbiju potvrdio klasu

Amer Gojak: Golom prelomio vječiti derbi

Ovih dana teško je proći Sarajevom, a da se ne čuju komentari na „Avazov“ tekst o tome da vozači za neplaćene <a href="https://avaz.ba/tag/22222/kazna">saobraćajne prekršaje duguju 80.359.215,59 KM</a>. Nevjerovatno, ali istinito. Pogotovu ako se zna da se i s najmanjom kaznom na grbači ne može izvaditi lična karta, vozačka dozvola, pasoš... Niti jedan dokument.
Prema iznosu duga, apsolutni rekorder je muškarac iz sarajevske općine Stari Grad, koji duguje 269.443 KM. Nakon niza zahtjeva MUP-a Kantona Sarajevo nadležni sud je tek ove godine izdao nalog da mu se oduzme automobil. On je upravljao motornim vozilom bez položenog vozačkog ispita.
E, sad, pitaju se ljudi kako neko može dobaciti do cifre više od 200.000 KM, dok drugima za 50 KM kucaju na vrata. Odgovor je vrlo jednostavan. Nismo svi isti u ovom gradu, kantonu, entitetu, državi.
Ima onih koji su bliži onima kojima trebaju biti, a kod nas su to u prvom redu (ali i drugom i trećem) političari.
Obično neko nekome namigne, pošalje mu poruku, popije se kafa i – sve završeno.
A, oni drugi, pošteni, koji nikad dužni nizašta ostali nisu, ako im se i desi da, ne daj Bože, prođu, recimo, kroz crveno na semaforu, u rekordnom roku dobit će plavu kovertu. I neka će. Tako treba, ali i treba da zakon, pravda i pravila u ovoj zemlji napokon postanu jednaki za sve.
Ali, kako već dugo stvari stoje, niko od odgovornih za ovaj nevjerovatan slučaj javašluka neće se ni zacrvenjeti.

Ljudi se pitaju kako neko može dobaciti do šestocifrene kazne, dok drugima za 50 KM kucaju na vrata

Obično neko nekome namigne, pošalje mu poruku, popije se kafa i – sve završeno

Nismo svi isti

I šta je pozitivan stav? Sjediti, gledati, ne raditi ništa, pametovati i glumiti da si “cool” i sve to na pozitivan način – valjda. Upravo to je, prema <a href="https://avaz.ba/tag/24414/edin-forto">riječima Edina Forte</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/3296/vlada-ks">Vlada Kantona Sarajevo</a> „izrazila“ prije tri godine u vezi s izgradnjom toplovoda Kakanj – Sarajevo, projekta koji bi mnogo toga donio glavnom gradu BiH i njegovim građanima.
Sigurno će Fortin pozitivan stav pomoći građanima Kantona Sarajevo da se ogriju ili nahrane, pa čovjek bez imalo ustezanja to objavi javno. Od have se ne živi, premijeru nam dragi, pa barem toliko se trebalo znati, a ti očigledno nastavljaš s prodajom magle, koja čak nije ni čista hava.
Umjesto da prozivaš druge, fino zasuči rukave i uradi ono što je tvoj posao. Sve i da neko drugi nije obavio nešto u svom domenu, šta to ima veze s tobom ako ti ne radiš svoj dio? Budi nam ti primjer, kao što si bio kada se furalo iz zemlje devedesetih godina prošlog stoljeća. Smanji malo hladovinu u koju si se zabasao i odgovori zašto si tri godine u vezi s toplovodom “samo pozitivan”.
Lijepo je što ste ti i tvoja vlada pozitivni, ne bi nikako valjalo da ste negativni, ali toliko ste se zanijeli u svojoj pozitivi da se čini kako jednostavno imate problem s razumnim prihvatanjem stvari. Ne daj Bože, kao da ste nečim opijeni. Ako je to vlast, mogli biste imati težak mahmurluk.
Nije bit vladavine, pa ni u Kantonu Sarajevo, nešto reći, nego nešto napraviti. Donijeti korist društvu je najpozitivnija stvar koju biste mogli napraviti ako obavljate bilo koju funkciju, ako se to što, premijeru, radite zove „obavljanje funkcije“.
Strategija borbe za veliku popularnost na društvenim mrežama očigledno nije upalila, jer ni tamo više nema onoliko internet-vojske. Vrijeme vam je odavno bilo za posao, a ne razvlačenje posla unedogled.
Fino, premijeru, malo otpusti kravatu i u radne pobjede. Budi pozitivan i zapjevaj, a treba krenuti s radom. Masovnim radovima, jer grad je sve osim uglednog, a nije da niste odgovorni.

Umjesto da se uhvatio posla, premijer Kantona Sarajevo ponovo narodu baca prašinu u oči

Šta će biti sa toplovodom Kakanj - Sarajevo

Pozitivan stav i ništa više

<a href="https://avaz.ba/tag/4631/karim-benzema">Karim Benzema je na startu</a> nove sezone nastavio tamo gdje je stao prošle. Francuz je u 65. minuti postigao drugi gol za Real Madrid i stavio tačku na finale Superkupa Evrope, u kojem je Kraljevski klub kao prvak Starog kontinenta pobijedio osvajača Evropske lige Ajntraht iz Frankfurta 2:0.
Benzema, prošle sezone strijelac 44 gola za Real u svim takmičenjima, postigao je svoj 324. gol u 606 utakmica za Madriđane i prestigao Raula (323) na listi najboljih strijelaca ovog kluba svih vremena.
Prvi strijelac Reala i dalje je neprikosnoveni i nedostižni Kristijano Ronaldo (Cristiano) s nevjerovatnih 450 golova na 438 mečeva.
Karim Benzema rođen je 19. decembra 1987. godine u Lionu. Tu je i počeo karijeru, a poslije četiri uzastopne titule prvaka Francuske 2009. godine u transferu vrijednom 35 miliona eura prešao je u Real Madrid. S Kraljevskim klubom je osvojio sve što se može osvojiti. Četiri puta je bio prvak Španije, pet puta prvak Evrope, a u karijeri ima ukupno 30 trofeja

Francuz postao drugi najbolji strijelac  u historiji Reala

Karim Benzema: Prestigao Raula

Sarajevo je spremno za to da se sva elita regiona iz svijeta filmova i serija slije na njegove trgove i ulice.
Znak je to da počinje Sarajevo Film Festival, kada osam dana prijestonica BiH bude centar regiona i liči na pravu metropolu, ono što je odavno trebala biti i svih 365 dana u godini.
Ali hajde da se držimo lijepih stvari. A toliko ih Sarajevo ima ponuditi. Danima se vrše finalne pripreme koje podrazumijevaju i uljepšavanje grada, a sve kako bi naši gosti ponijeli što ljepša iskustva sa sobom.
O domaćinima ne treba mnogo, jer oni poput reditelja Danisa Tanovića, Pjera Žalice, glumaca Izudina Bajrovića, Admira Glamočaka i mnogih drugih svakodnevno ispijaju kafe na festivalskom trgu ispred Narodnog pozorišta Sarajevo i opušteno razgovaraju sa svima koji im priđu. Pravi domaćini, prava sarajevska raja.

Stižu filmske „krem de la krem“ postave, kako iz susjednih zemalja tako i Evrope i Amerike. I Sarajevo će oživjeti.

Samo ne treba dati ni da utihne nakon 19. avgusta, kada se sva magija završi.
Sarajevo Film Festival je samo dokaz da se može. Mogu se praviti velike priče ovdje, mogu se ljudi družiti, zabavljati, smijati, možda malo i zaplakati. Mogu. Ako ste ikada bili u Sarajevu, ne samo za vrijeme SFF-a, znate, bez šuplje priče, da se ovaj grad ne drži na nacionalizmu, ko se kako zove i kojem se Bogu klanja. Sarajevo je više od toga. I ne dajte da vam kažu drugačije.
Kako je mnogima omiljeni kantautor Đorđe Balašević jednom rekao: „Vidiš, Sarajevo je srednjeg roda. Kao dijete – zaigrano, prostodušno, naivno, lakovjerno, djetinjasto… Zato ono prvo i pruža ruke…“

Ako ste ikada bili u Sarajevu, ne samo za vrijeme SFF-a, znate, bez šuplje priče, da se ovaj grad ne drži na nacionalizmu

Danima se vrše finalne pripreme koje podrazumijevaju i uljepšavanje grada, a sve kako bi naši gosti ponijeli što ljepša iskustva sa sobom

Ermedin Demirović: Magični prvjenac

Tačna Šmitova dijagnoza

Alena Ćemalović: Dio tima za historiju

Političko lešinarenje

Svi smo mi Lana i Amina

Nusret Selimović: Trn u oku kriminalcima

Pristojne žene

Lana Pudar: Historijska bronza

Mirsad Purivatra: Srce Sarajevu

Koševska euforija bez pokrića

SDA u sukobu s planetom

Amer Gojak: Golom prelomio vječiti derbi

Nismo svi isti

Pozitivan stav i ništa više

Karim Benzema: Prestigao Raula

"Krem de la krem"

Kolumne

Ermedin Demirović: Magični prvjenac

Tačna Šmitova dijagnoza

Alena Ćemalović: Dio tima za historiju

Političko lešinarenje

Svi smo mi Lana i Amina

Nusret Selimović: Trn u oku kriminalcima

Pristojne žene

Lana Pudar: Historijska bronza

Mirsad Purivatra: Srce Sarajevu

Koševska euforija bez pokrića

SDA u sukobu s planetom

Amer Gojak: Golom prelomio vječiti derbi

Nismo svi isti

Pozitivan stav i ništa više

Karim Benzema: Prestigao Raula

"Krem de la krem"