Milorad Dodik ponosno je najavio kako će se u Rusiji sastati s tamošnjim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ukoliko do ove posjete dođe, Dodik će biti prvi lider neke od evropskih zemalja koji će se sastati&nbsp;s ruskim predsjednikom. 

Ostatak Evrope u svojevrsnom je ratu s Rusijom, nakon što je ova zemlja izvršila brutalnu agresiju na susjednu Ukrajinu. 
Osim Dodika, jedina evropska država čiji lider još održava bliske i intenzivne odnose s Kremljom je Bjelorusija, koja Rusiji otvoreno pomaže u agresiji. Pozicija Srbije još je nedefinirana. 
Jasno je da je utjecaj Rusije na ovu zemlju i dalje veliki, kao i da je srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću sve teža i nelagodnija pozicija zbog ovog utjecaja. Posljednji put je imao sreću, kada je posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova propala zahvaljujući srbijanskom NATO okruženju koje je onemogućilo ruskom ministru da preleti preko njihovih teritorija. Osim toga, Srbija dobiva i jasna upozorenja od najvećih zapadnih zvaničnika da se treba pridružiti sankcijama.

I pored ovakve geopolitičke situacije, jasnih poruka sa Zapada te sankcija koje su mu uvedene od SAD i Velike Britanije, Dodik ne preza od toga da se, u jeku rata, sastane s Putinom. Istovremeno, Dodik obustavlja svoju avanturu s pokušajem otimanja nadležnosti države Bosne i Hercegovine te u Briselu prihvata dokument kojim se, između ostalog, obavezuje da će raditi na oživljavanju evropskog puta BiH, smirivanju tenzija, provođenju sudskih presuda, usklađivanju vanjske i sigurnosne politike s EU itd.

Zanimljivo, jedini uvjet koji je prije odlaska u Brisel Dodik imao jeste da se u dokumentu ne spominje da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. Dakle, ništa RS, nadležnosti, visoki predstavnik... Glavna briga bila mu je Rusija.
Kako uopće ovo objasniti - dok, s jedne strane, Dodik pod zapadnim pritiskom povlači ručnu po pitanju nadležnosti i dokazuje kooperativnost, s druge je vrlo osjetljiv da ne učini nijedan negativan potez prema Rusiji, kojoj u posjetu ide uprkos svim teškim posljedicama koje bi to po njega moglo imati?

Vlast u Kremlju očigledno Dodika nečim drži ili mu nešto čuva zbog čega je primoran raditi apsolutno sve što je Kremlju po volji

Rusija preča od RS

Iako je rođen s poteškoćama u razvoju, 25-godišnjak Benjamin Hadžić, uz nesebičnu podršku roditelja, srušio je sve stereotipe i postavio putokaz onima koji imaju slične probleme da nikada ne trebaju odustati u ostvarenju svojih ciljeva.
On je pravi primjer da osobe s poteškoćama u razvoju ne trebaju biti izolirane u svojim domovima, već da svojim radom i zalaganjem mogu doprinijeti društvenoj zajednici. Mnogi se suočavaju s raznim izazovima, počevši od socijalizacije, pa sve do trenutka kada trebaju da se osamostale i nađu posao.
No, Benjamin je pokazao da je sve moguće. On je završio Srednju školu za okoliš i drvni dizajn kao najbolji učenik, potom zanat za rasadničara, pa nakon toga i za tehničara hortikulture. Šest godina je bio na birou za zapošljavanje, a onda je dobio i prvi posao zahvaljujući projektu Vlade Kantona Sarajevo. Osim sreće i ponosa dok obavlja poslove na uređenju Sarajeva, Benjamin je pokazao i svoju humanu stranu - od prve plaće donirao je dio novca Udruženju „Dajte nam šansu“.

Mladić s Downovim sindromom nakon šest godina dobio posao pa donirao dio plaće

Rašid i Benjamin Hadžić: Bio najbolji učenik

Benjamin Hadžić: Ruši stereotipe

Nije crno u Crnoj Gori, bez ikakve dileme tome nas je naučio ogled fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ne samo zbog rezultata 1:1, koji, uzgred, nije loš ni za jedne ni za druge, nego iz sasvim drugih razloga.
Komšiluk je uzajamna stvar, kaže jedna izreka kojoj se ama baš ništa ne može prigovoriti.
Moglo se o tome zašto je neki tamo kombi s bh. tablicama zapaljen, ali je mnogo bolje spomenuti i spominjati kako su komšije iz Crne Gore na najbolji mogući način reagirale i ekspresno namirile štetu.
Nije ni do kombija, šteta bi se svakako namirila, nekad postoji nešto iznad novca i onog materijalnog. Ljudi su pokazali da su pravi domaćini, da su tu da pruže ruku i kada se gost oklizne.
I kada se govori o navijačkoj sceni, birali su da ne bude uvreda, onih vulgarnih stvari koje se jednostavno lijepe za Balkan i uopće za fudbalske utakmice.
Kažu da je nekad velika vrijednost prepoznati putokaze i gdje nisu velikim slovima ocrtani, a ono što se dogodilo u Podgorici, možda je svima na ovim prostorima istinski putokaz kako se stvari mogu okrenuti u pozitivnom smjeru.
Ruku na srce, Crnogorci su ovog puta možda i pobijedili, barem za pola boda, ali imamo revanš u septembru i sigurno je da postoje snage koje će pokazati da znamo cijeniti dobro i uzvratiti na najbolji mogući način.

Nije ni do kombija, šteta bi se  svakako namirila, ali ljudi su pokazali  da su pravi domaćini

Uzajamna stvar

Strijelac jedinog gola za naš državni tim u remiju s Crnom Gorom (1:1) u susretu trećeg kola Lige nacija bio je Luka Menalo.

Napadač "Zmajeva" dobio je priliku za igru početkom drugog poluvremena umjesto Dine Hotića, a u 62. minuti zabio je za 0:1.
Menalu je to bio treći gol u bh. državnom timu, za koji je debitirao 29. januara 2018. godine u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država i otad sakupio 12 nastupa.
Iz utakmice u utakmicu Menalo pokazuje da će, uz Smaila Prevljaka i Anela Ahmedhodžića, biti predvodnik nove generacije "Zmajeva".
Luka Menalo rođen je 22. jula 1996. godine u Splitu. Karijeru je počeo u Čapljini, a kao igrač se izgradio u Širokom Brijegu, odakle je ostvario transfer u Dinamo Zagreb 2018. godine. Kao posuđen igrač Dinama igrao je za Slaven Belupo, Olimpiju iz Ljubljane i Rijeku, a u zagrebački klub vratio se prošlog ljeta. 
S "Modrima" je osvojio dvije titule prvaka Hrvatske (2018./'19., 2021./'22.), dok je ranije sa Širokim Brijegom podigao trofej Kupa BiH (2016./'17.).

Napadač našeg državnog tima bio strijelac jedinog gola u remiju s Crnom Gorom

Luka Menalo: Predvodnik nove generacije "Zmajeva"

Građani ove zemlje suočeni su s ekonomskom krizom takvih razmjera da joj se sličnosti mogu pronaći samo u ratnim godinama. Ekonomski stručnjaci, sindikati, penzioneri, socijalno ugroženi, čak i uobičajeno oprezne pojedine državne institucije, upozoravaju da imamo veliki problem, koji će do zime biti još veći. 

Cijene goriva, hrane i ogrjeva prijete drastičnim posljedicama po desetine hiljada građana već iscrpljenih od dugogodišnjeg siromaštva i štednje čak i na hrani. Njima ne trebaju istraživanja Eurostata, jer osjećaju na vlastitoj koži da žive u najsiromašnijoj državi Evrope. U državi koja ne poduzima ništa da ih zaštiti i gdje im predstavnici vlasti, poput federalnog premijera Fadila Novalića, skoro pa svakodnevno trljaju so na ranu.
U posljednjem, ničim izazvanom medijskom istupu ovaj simbol socijalne neosjetljivosti, nesvjesnosti stanja oko sebe i bahatosti kakvu samo u BiH može pokazati vlast kazao je da Vlada FBiH neće sufinansirati cijenu hljeba "jer hljeb nije teško svakom kupiti".

Premijer je još jedanput kazao šta vlast neće, ali nikome do kraja nije jasno šta Vlada FBiH ustvari hoće! Na koji je način došla do podatka da u FBiH živi 10.000 socijalno ugroženih porodica za koje tek priprema socijalni program?!

Zašto vlasti zatvaraju oči pred činjenicom da cijenu potrošačke korpe puževim korakom prate mjesečna primanja ogromne većine radnika, penzionera, građana? Može li razumjeti brigu jednog penzionera kako da za svojih 420 KM kupi lijekove, ne bude mnogo gladan i da se ne smrzne u decembru?
Zna li da je iznos penzije koju prima 75 posto penzionera u FBiH pet i po puta manji od cijene potrošačke korpe? Da je prosječna plaća oko 1.000, a potrošačka korpa 2.600 KM?

Premijer je još jedanput kazao šta vlast neće, ali nikome do kraja nije jasno šta Vlada FBiH ustvari hoće

So na ranu

Vlada Srbije usvojila je zaključak kojim je omogućeno državljanima Srbije i Turske da granice obje zemlje prelaze s važećom ličnom kartom. 

Kako je navedeno, protokol je dogovoren s ciljem unapređenja i olakšanog kretanja ljudi i prometa roba, što će značajno poboljšati ekonomske i druge odnose dvije zemlje, koji su i sada više nego odlični.
Ovo je samo još jedan u nizu primjera konkretne podrške i pomoći na relaciji Erdoan (Erdogan) - Vučić, odnosno suprotstavljene percepcije bratskih i kumovskih odnosa Erdoan - Izetbegović.
Statistički, Turska znatno više ulaže u Srbiju, kroz jačanje infrastrukture, robne razmjene, izgradnju velikih fabrika, dok su, s druge strane, turske investicije u Bosnu i Hercegovinu najvećim dijelom realizirane kroz projekte TIKA-e, Direkcije za vakufe, te drugih vladinih i nevladinih organizacija.
No, i pred izbore Bakir će, po ustaljenoj tradiciji, intenzivirati svoje kontakte s kumom kojem je njegov otac ostavio u amanet BiH.
I neće se Bakir, kao što nije ni dosad, boriti za običnog čovjeka u trenucima jedne od najvećih političkih, ekonomskih i sigurnosnih kriza, već će s Erdoanom, kao i dosad, dosezati za zajedničkom, slavnom prošlošću i bratskim odnosima velike Turske i ove naše državice kojom vladaju iste nakaze od rata pa do sada.
I zato je važno da taj običan čovjek izađe na izbore i bori se za sebe, da glasa za sistem koji će mu donijeti uređeniju svakodnevicu, a ne vladare koji godinama ponavljaju iste mantre, dok nam djeca bježe iz zemlje glavom bez obzira.

Državljanima Srbije i Turske omogućeno da granice obje zemlje prelaze s važećom ličnom kartom

Redžep Tajip Erdoan i Bakir Izetbegović

Bakirov brat

U jednom trenutku stvari su se činile prilično dobrima za Dragana Čovića. Dugogodišnje nezadovoljstvo Izbornim zakonom te lobiranje HDZ-a iz Hrvatske u Evropskoj uniji naveli su i vodeće zapadne sile da obrate pažnju na problem Izbornog zakona i u većoj mjeri uvaže hrvatske zahtjeve u BiH. 

Uvažavanje je dobio čak i od nekih probosanskih političara koji su se složili s tim da nije pravedna praksa da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva. 
Ipak, ispostavit će se da su lideru SDA Bakiru Izetbegoviću pregovori o izmjenama Izbornog zakona bili tek početak predizborne kampanje, a u koje je, čini se, od starta ušao s namjerom da ih sruši i tako pobere političke poene.
I prije i nakon pregovora iz kuhinje u HDZ-u i oko njega svjedočili smo zaoštrenoj retorici, od poziva na jednostrano obnavljanje "Herceg-Bosne", do prijetnji blokiranjem izbora.

Propast pregovora izazvala je ne samo lavinu histeričnih reakcija nego i konkretne pokušaje rušilačkih politika koje Čović nije mogao ili želio da iskontrolira. Ako je HDZ-u u indolentnosti međunarodne zajednice nakon izbora 2018. i pošlo za rukom da blokira formiranje nove Vlade FBiH, pokušaj Vjekoslava Bevande da, kao ministar finansija, blokira odluku o finansiranju izbora izazvao je bonske ovlasti i nametanje iste odluke od visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).

Uporedo s tim, na listu američkih sankcija zbog blokada dospio je bliski Čovićev saradnik Marinko Čavara, dok je PIC jasno upozorio HDZ-ovu nevladinu organizaciju HNS da su njihovi pozivi na institucionalnu i teritorijalnu reorganizaciju BiH neustavni.
Dok se insistiralo na pregovorima, Čović je i imao neku mogućnost da mu, i od međunarodne zajednice i od bošnjačkih partnera, neki od zahtjeva budu uvaženi. Kada je pokušao s blokadama i prijetnjama, uslijedile su sankcije, upozorenja i bonske ovlasti. Radikalizam se ne isplati. Posebno se Hrvatima nije isplatio, od "Herceg-Bosne" do "Hrvatske samouprave", kada god su jednostrano pokušavali uzeti sve, ostajali su bez ičega. Stoga, čudno je da tu lekciju Čović ponovo mora učiti na teži način.

Od "Herceg-Bosne" do "Hrvatske samouprave", kada god su jednostrano pokušavali uzeti sve, ostajali su bez ičega

Kamo dalje, Dragane

Bosanskohercegovački olimpijac Mesud Pezer očekivano je trijumfirao u bacanju kugle na 13. međunarodnom atletskom mitingu "Zenica 2022", a s dužinom od 21,06 metara osvojio je i nagradu za najvredniji rezultat ovogodišnjeg mitinga u svom gradu.

Pezer je slavio ispred srbijanskog olimpijca Asmira Kolašinca, a ovo mu je bio prvi ovosezonski hitac preko 21 metar. Njegov rezultat ujedno je i peti u Evropi.
Mesud Pezer rođen je 27. avgusta 1994. godine u Zenici. Bio je juniorski prvak Evrope 2013. godine u italijanskoj Rieti, a bronzani na Mediteranskim igrama 2018. godine u Taragoni. Nacionalni je i juniorski rekorder u bacanju kugle u konkurenciji do 20 godina (kugla od 6 kg) u dvorani (20,26 m) i na otvorenom (20,44 m).
Juniorski rekorder je i do 20 godina u bacanju diska (1.750 kg), s dužinom od 60,83 metra. Osim finala OI u Tokiju, zatim petog mjesta na SP-u u zatvorenom u Birmingemu, peti je bio i u finalu SP-a za juniore (U20) u Barceloni 2012. godine.
Na evropskim prvenstvima u dvorani tri puta je bio u finalima, a osvojio je šesto mjesto u Glazgovu 2019. (20,69 m), sedmo u Beogradu 2017. (20,37 m) i osmo prošle godine u Torunu (19,77 m). Naslove prvaka Balkana osvajao je 2017. na otvorenom te 2018. i 2020. godine u dvorani.

Bh. bacač kugle s hicem od 21,06 metara trijumfirao na mitingu u Zenici

Mesud Pezer: Peti rezultat u Evropi

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) razbio je iluzije da će međunarodna zajednica mirno promatrati pravno nasilje bh. zvaničnika, kršenje Izbornog zakona i uskraćivanje prava građanima da, barem na izborima, pokušaju promijeniti svoju i sudbinu svoje djece.
Svojom odlukom Šmit je ne samo osigurao dovoljno novca da izbori budu održani, pa najavio još ako bude potrebno, već je za sva vremena onemogućio slične zloupotrebe i blokade kakve su, u konkretnom slučaju, koristili HDZ i njegov ministar Vjekoslav Bevanda.
Odlukom da iskoristi bonske ovlasti i nametne odluku o finansiranju izbora visoki predstavnik odaslao je važnu poruku i Dodiku, SNSD-u i ostatku režima u RS, koji od početka osporavaju Šmitov legitimitet i smatraju ga njemačkim turistom u BiH.
Ako to nisu shvatili ranije, secesionističke, etnonacionalističke i politike ucjena u BiH konačno bi trebale shvatiti da Šmit nipošto nije došao kao turista, već da, poznatom njemačkom preciznošću, upornošću i pedantnošću, locira i otklanja sve prijetnje miru, stabilnosti i Dejtonskom sporazumu.
I, što je najvažnije, u tome ima podršku ključnih država koja je, u svjetlu globalne krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, sve jača i konkretnija.
Naravno, Kristijan Šmit nema mandat da radi i posao građana. Njima je dao priliku da još jedanput razmisle dokle su ih dovele politike podjela, blokada, šetnje po ivici novih sukoba, koje ovu zemlju pretvaraju u pustoš. 
Stanovnicima BiH Šmit je omogućio da u oktobru glasaju razumom, praznim stomacima i uz konačnu odluku žele li zaista svoju djecu i dalje pratiti u bijeli svijet.

Omogućio je bh. građanima da u oktobru glasaju razumom i uz konačnu odluku žele li zaista svoju djecu i dalje pratiti u bijeli svijet

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit

Šmitova ladica

Nakon što je u 93. minuti duela protiv Finske u Helsinkiju zabio za bod (1:1) Smail Prevljak ponovo je izrastao u heroja nacije.
Napadač „Zmajeva“ je ovaj put golom u 68. minuti donio pobjedu nad Rumunijom (1:0), prvu za naš tim u ovogodišnjoj Ligi nacija.
Prevljaku je to bio šesti gol na 20 nastupa za BiH, u čijem je dresu debitirao 23. marta 2018. godine u prijateljskom meču protiv Bugarske.
Smail Prevljak rođen je 10. maja 1995. godine u Konjicu. Karijeru je započeo u Igmanu, ali je već kao omladinac prešao u Lajpcig. Prije dolaska u Ojpen na zimu 2020. godine igrao je za Salzburg, Lifering i Materzburg.
Sa Salzburgom je u sezoni 2018./’19. osvojio dvostruku krunu.
U dresu Ojpena je u minuloj sezoni na 35 mečeva postigao 16 pogodaka.

Napadač „Zmajeva“ zabio za prvu  pobjedu u Ligi nacija

Smail Prevljak: Novi heroj nacije

Evropski pokret u BiH dodijelio je orden ambasadoru Velike Britanije u BiH Metjuu Fildu (Matthew Field) za posebne zasluge u osnaživanju prijateljstva i saradnje naroda, očuvanju mira u našoj zemlji, uspješnoj realizaciji izbornog procesa u Mostaru…

Orden je ambasadoru uručen u&nbsp;zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i&nbsp;Hercegovine.
Podsjećamo, ambasador Fild&nbsp;uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu. Iza sebe ostavlja golemo naslijeđe u našoj zemlji. Nema nikakve sumnje da će Fild ostati upamćen kao jedan od najpopularnijih i najaktivnijih ambasadora u BiH. 
Fild je svojim angažmanom podržavao brojne pozitivne procese i inicijative u našoj zemlji, kao i brojne pojedince koji su im doprinosili. Osim toga, odlučno je dizao glas protiv udara na našu državu te slao jasnu poruku svim destruktivnim snagama da se njihovo ponašanje neće tolerirati. 
Promovirao je univerzalne demokratske i slobodarske vrijednosti na kojima počiva Velika Britanija te odbijao upasti u klopku retorike podjela i optužbi. 
Osim političke podrške i jačanja odnosa između dvije zemlje, Fild je aktivno promovirao i bh. kulturu te historijsku baštinu naše zemlje.
Metju Fild imenovan je za britanskog ambasadora u BiH u avgustu 2018. godine. U svom dosadašnjem bogatom diplomatskom iskustvu Fild je obavljao brojne značajne funkcije u britanskoj diplomatiji i ambasadama. Oženjen je Martinom Klisović-Fild, s kojom ima dvojicu sinova.

Odličnim prijateljskim odnosima koji postoje između Velike Britanije i BiH uveliko je doprinio upravo Fild

Metju Fild: Britanski prijatelj

Milorad Dodik, Milan Tegeltija, Gordana Tadić, Mirsad Kukić, Asim Sarajlić, Alen Šeranić, Marinko Čavara... Ovo su imena bh. dužnosnika koji su završili na američkoj crnoj listi u posljednjih nekoliko mjeseci. Za sada mala, ali odabrana skupina.

Ovo je, kada se pogledaju politička dešavanja i potezi koje političari i pojedinci povlače u BiH, tek početak.
Američka administracija ništa ne radi slučajno ni iznenada. Lista će svakog mjeseca biti sve veća. Toga su svi svjesni, a to potvrđuje i odluka Stejt departmenta. Kada se najmanje bh. dužnosnici nadaju, osvanu na listi. 
Samo je pitanje vremena kada će osvanuti novo ime. Svi koji su se ogriješili o zakon, Ustav, krše Dejton, pozivaju na secesiju, otimaju nadležnosti, imaju razlog da strahuju. A takvih je na desetine u državi kakva je Bosna i Hercegovina, raščerupana između tri nacionalna tora, gdje svako vuče svoje konce.

Međutim, ovima koji muljaju, nije svejedno. Amerika je konačno shvatila koliko su opasni potezi koje pojedinci u BiH povlače i kakve posljedice mogu izazvati.

Nije sasvim slučajna ni posjeta Gabrijela Eskobara (Gabrile Escobar) Sarajevu, druga u dva mjeseca. I to dan nakon novih sankcija.
Konačno su SAD, u jeku svjetske krize s Ukrajinom, počele obraćati pažnju na Bosnu i Hercegovinu. Lista neće, treba biti iskren, promijeniti mnogo toga, ali hoće upozoriti ostale da paze šta i kako rade.
Svaki pokušaj blokada, rušenja institucija svjesno je kršenje Dejtona. Dodiku je to jasno, ali i njegovim saveznicima.
Ako Dodiku, koliko god tvrdio drugačije, nije svejedno što je na listi, onda neće biti svejedno ni drugima, koji su duboko umiješali prste u korupciju i stavili lične ispred državnih interesa.
No, SAD još nisu završile s bh. pravosuđem. Lista je spremna. Mnogi čekaju svoj red, a spisak je sve duži.

SAD još nisu završile s bh. pravosuđem, lista je spremna

Bit će ih još

Rafael Nadal još jednom je pokazao zbog čega nosi nadimak "Kralj šljake". Uvjerljivom pobjedom nad Norvežaninom Kasperom Rudom (Casper Ruud) u finalu (6:3, 6:3, 6:0) Španac je 14. put osvojio Rolan Garos.

Koliko je Nadal dominantan u Parizu, pokazuje i činjenica da niko u Open Eri tu nije osvojio više od šest titula.
Ujedno je Nadal stigao do 22. grend slem naslova, čime se učvrstio na vrhu ispred svojih najvećih rivala Novaka Đokovića i Rodžera Federera (Roger), koji ih imaju po 20. Time je napravio još jedan korak ka tituli najboljeg svih vremena.
Rafael Nadal rođen je 3. juna 1986. godine na Majorki. Osvojio je 92 ATP titule, od čega 36 na Masters turnirima. Jedini je španski igrač koji je osvojio sva četiri grend slema barem dva puta, bio „broj jedan“ više od 200 sedmica i osvojio više od 20 slemova. Također ima i dva zlata s olimpijskih igara, po jedno u singlu i dublu.
Trenutno je četvrti igrač svijeta.

Španac stigao do 14. naslova na Rolan Garosu i 22. grend slem titule

Rafael Nadal: Dominacija

Aleksandar Vučić zvanično je potvrdio kako ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov neće stići u posjetu Srbiji, kako je ranije planirano. Razlog je činjenica da su&nbsp;Crna Gora, Bugarska i Sjeverna Makedonija onemogućile prelijetanje aviona.

Lavrov je na ovo reagirao burno, osuđujući zapadne države, ali i istovremeno hvaleći Vučića zbog "hrabre politike", odnosno odbijanja da uvede sankcije Rusiji. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik otkrio je kako ih "pritišću sa svih strana" da se priključe sankcijama protiv Rusije.
Dodik se, čini se, našao u svojevrsnom ćorsokaku. Njegov radikalizam, sankcije SAD i Britanije koje su mu uvedene te zatvorena vrata zapadnih država više mu i ne ostavljaju drugi izbor nego da svoju sudbinu veže za Rusiju. Kako može završiti ruski satelit okružen NATO članicama u evropskom ratu, procijenite sami. 
U mnogo neizvjesnijoj poziciji je Aleksandar Vučić. Godinama je vješto uspijevao voditi politiku sjedenja na dvije stolice i održavanja dobrih odnosa i sa Zapadom i s Rusijom, što se još i moglo tolerirati u godinama dok je njemačka ekonomija napajana ruskim energentima.

Ipak, nove geopolitičke okolnosti stavile su jesan izbor: ili – ili. Svi, osim Bjelorusije, na evropskom kontinentu su stali uz Zapad. Vučić se pridružio osudi agresije, ali ne i sankcijama.

U tom smislu, zabrana prelijetanja Lavrovu svojevrsna je i usluga Vučiću. Naime, dolazak Lavrova u jednu evropsku državu, u jeku agresije, nesumnjivo bi na Vučića navukao još veći bijes Zapada, a, moguće, i sankcije. Jasno je da se Srbija našla u globalnom ratu u kojem će, okružena NATO silama, morati kapitulirati pred Zapadom bez ispaljenog metka.
Samo to još valja narodu objasniti, riješiti se ruskih ljudi iz institucija i što bezbolnije promijeniti dres, kao u Drugom svjetskom ratu.
A u toj jednačini, čini se, Dodik 1945. završava u četnicima.&nbsp;

Jasno je da se Srbija našla u globalnom ratu u kojem će, okružena NATO silama, morati kapitulirati pred Zapadom bez ispaljenog metka

Dodik u četnicima

Dok osjećaj uznemirenosti u javnosti stvaraju svakodnevne lažne dojave o podmetnutim bombama, ali i egzistencijalne teme - od enormnih poskupljenja do najava rasta kamata - Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) podsjetila je na problem koji je, u međuvremenu, gurnut pod tepih. 
Bosna i Hercegovina je i izvor, ali i ključna tranzitna zemlja za krijumčarenje lakog naoružanja u Evropu, navodi GI-TOC u svom posljednjem izvještaju, u kojem su detaljno analizirani trendovi na crnom tržištu naoružanja, rute i načini njegovog transporta iz naše zemlje i kroz nju, krađe oružja iz vojnih skladišta i policijske akcije koje su rezultirale zapljenama naoružanja i municije. 
U periodu globalne sigurnosne krize, kada se svijet ubrzano polarizira u skladu s novim okolnostima izazvanim agresijom Rusije na Ukrajinu, a svaka zemlja jača odbrambene potencijale, ni ovi podaci nam nimalo ne idu naruku. 
Brojna krivična djela i do sada su bila vezana za nelegalno oružje u posjedu građana, ali upozorenja da posjedujemo i količine za “izvoz”, da se oružjem iz BiH naoružavaju kriminalci u Evropi ili da je kriminalnim grupama preko naše zemlje najlakše prenijeti oružje s istoka na zapad, moraju naići na reakciju. 
Još prije 12 godina UNDP je upozorio da se u vlasništvu građana BiH nalazi čak 750.000 komada nelegalnog naoružanja. Na ovaj podatak podsjeća i GI-TOC, jer je upitno koliko su, nakon akcija “Žetva” SFOR-a i EUFOR-a, domaće institucije uspjele smanjiti broj pušaka u ovdašnjim slamaricama. 
Upozorenja su jasna, za šverc oružja koriste se šumski putevi kod Trebinja i Bileće prema Crnoj Gori, čamci kod Bijeljine i Brčkog između Srbije i BiH i šumske staze kod Čapljine i Ljubuškog prema Hrvatskoj. 
Dok kriminalci ne poznaju nacionalne granice i na svim stranama očigledno dobro sarađuju, aktuelne politike u BiH su im, svojim politikantstvom, podjelama, torovima, blokadama i nastojanjima da država bude što slabija, od ove zemlje napravile odličan poligon. Jasno je da se problemom međunarodnih razmjera fragmentirani bh. sigurnosni sektor ne može izboriti te da nam i u ovom slučaju, a radi sigurnosti svih njenih građana, nedostaju jače državne institucije.

Bosna i Hercegovina je i izvor, ali i ključna tranzitna zemlja za krijumčarenje lakog naoružanja u Evropu

Još prije 12 godina UNDP je upozorio da se u vlasništvu građana BiH nalazi čak 750.000 komada nelegalnog naoružanja

Kriminalci bez granica

Bajka Marina Čilića na Rolan Garosu još traje. Hrvatski teniser porijeklom iz BiH plasirao se u polufinale drugog grend slema sezone, napravivši još jedan podvig. Nakon što je izbacio drugog igrača svijeta Danila Medvedeva, trenutno 23. reket svijeta u četvrtfinalu je nadigrao i sedmog nosioca Andreja Rubljova. Slavio je poslije drame 2:3 u setovima i došao nadomak historijskog trenutka. Naime, pobijedi li Kaspera Ruda (Casper Ruud), Čilić će u svojoj kolekciji imati finale na sva četiri grend slem turnira tokom karijere i u jednoj domeni prestići Pita Samprasa (Pete), Džona Mekinroa (John McEnroe), Borisa Bekera (Becker), Bjerna Borga (Bjorn), Džimija Konorsa (Jimmy Connors), Artura Eša (Arthur Ashe) i mnoge druge svjetske teniske legende.
Marin Čilić rođen je 28. septembra 1988. godine u Međugorju. Najveći uspjeh u karijeri bio mu je trofej US Opena 2014. godine, dok je finale igrao na Vimbldonu 2017. i Australian Openu 2018. godine.
Najbolji renking bilo mu je 3. mjesto, koje je ostvario u januaru 2018. godine.

Rusija preča od RS

Benjamin Hadžić: Ruši stereotipe

Uzajamna stvar

Luka Menalo: Predvodnik nove generacije "Zmajeva"

So na ranu

Bakirov brat

Kamo dalje, Dragane

Mesud Pezer: Peti rezultat u Evropi

Šmitova ladica

Smail Prevljak: Novi heroj nacije

Metju Fild: Britanski prijatelj

Bit će ih još

Rafael Nadal: Dominacija

Dodik u četnicima

Kriminalci bez granica

Marin Čilić: Međugorac u polufinalu Rolan Garosa

Kolumne

Rusija preča od RS

Benjamin Hadžić: Ruši stereotipe

Uzajamna stvar

Luka Menalo: Predvodnik nove generacije "Zmajeva"

So na ranu

Bakirov brat

Kamo dalje, Dragane

Mesud Pezer: Peti rezultat u Evropi

Šmitova ladica

Smail Prevljak: Novi heroj nacije

Metju Fild: Britanski prijatelj

Bit će ih još

Rafael Nadal: Dominacija

Dodik u četnicima

Kriminalci bez granica

Marin Čilić: Međugorac u polufinalu Rolan Garosa