<a href="https://avaz.ba/tag/11635/nikola-prce">Jedan od najboljih igrača koje je imala Bosna i Hercegovina Nikola Prce</a> (41) završio je reprezentativnu karijeru na Evropskom rukometnom prvenstvu u Mađarskoj i Slovačkoj.

Za naš državni tim debitirao je 5. januara 2006. godine, s punih 25 godina, na poziv Vojislava Rađe protiv Nizozemske, dok je posljednji meč odigrao protiv Španije 17. januara 2022. u Bratislavi.
Unutar minulih 16 godina i 12 dana upisao je 119 utakmica i postigao 444 gola. To nikako nije samo nagomilana statistika jer je Prce stalno postizao najvažnije golove.
Naravno, najviše se svi sjećamo onih 18 u dvomeču s Islandom, koji su nas odveli na prvo Svjetsko prvenstvo u Katar 2015. godine, kao i 10 pogodaka koje je postigao u Ostravi u Češkoj za pobjedu koja je BiH odvela na prvo Evropsko prvenstvo u Norvešku 2020.
Za izvrsnu 2014. godinu, u kojoj je „potopio“ Island, a ujedno na klupskom planu s mađarskim Pik Segedom osvojio Kup EHF, zaslužio je i da bude proglašen za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine.
- Najljepše i nezaboravne sportske trenutke doživio sam u reprezentaciji i uvijek rado i s istim žarom dolazio na okupljanja - rekao je Prce na oproštaju.
Nikola je svoju reprezentativnu rukometnu karijeru gradio za vrijeme pet selektora - Vojislava Rađe, Halida Demirovića, Dragana Markovića, Bilala Šumana, Ivice Obrvana, a kod Dragana Markovića i Bilala Šumana je jedno vrijeme bio i kapiten “Zmajeva”.

Na posljednjem EP-u u Bratislavi je i s 41 godinom bio veoma važan dio tima u dvije utakmice koje je odigrao. Postigao je dva gola protiv Švedske, od čega je jedan EHF proglasio najljepšim pogotkom dana na EP-u, te tri protiv Španije. Posljednju utakmicu u reprezentativnom dresu odigrao je protiv aktuelnog evropskog prvaka, države u kojoj je najviše volio razvijati svoju klupsku karijeru.
- Uvijek ću biti na raspolaganju reprezentaciji za pomoć, ali mislim da sad imamo mladih igrača kojima je vrijeme da se pokažu. Mislim da sam reprezentaciji puno dao, ali i puno dobio - izjavio je Nikola Prce.

Nikola Prce rođen je 31. avgusta 1980. godine u Čapljini. On i dalje nastavlja svoju bogatu klupsku karijeru u kojoj je nastupao za 16 timova i još nije siguran u to kad će je završiti. Već treću sezonu igra za kosovskog prvaka Besa Famgas, a od ove sezone je u klubu, uz igračke obaveze, ujedno i pomoćni trener. 
Ovo bi mogla biti naznaka u kojem smjeru će krenuti jer je već kao jedini cilj isticao želju da poslije igračke karijere ostane u rukometu.

Unutar minulih 16 godina i 12 dana upisao je  119 utakmica i postigao 444 gola

Prce: Nastavlja klupsku karijeru u Besa Famgasu

Nikola Prce: "Zmaj" koji je pravio razliku

<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Dok se u BiH iz dana u dan broj novozaraženih koronavirusom</a> kreće blizu 3.000, a ponekad i više, dotle postotak vakcinisanih stoji u mjestu. I sve je izglednije da se događa upravo ono što je jedan od vodećih svjetskih naučnika, molekularni biolog Ivan Đikić kazao u novogodišnjem intervjuu za naš list o tome da će prva dva do tri mjeseca zbog omikron varijante biti dosta opterećujuća za zemlje koje imaju 50 posto i, jasno, kudikamo manje od toga, poput BiH, vakcinisanih građana. 
Osim bolnica, odnosno zdravstvenog sistema, uvaženi naučnik je upozorio na to da će se opterećenje ogledati u normalnom funkcioniranju uopće. 
Omikron soj je, definitivno, „pokazao zube“ u BiH. Zbog brzine kojom se širi van pogona su brojne škole, ustanove, a veliki broj firmi jedva kuburi s pola svoje radne snage. Uprkos relativno blagim simptomima, i omikron, pokazalo se, zna izazvati komplikacije, i to kod nevakcinisanih, pa su nam bolnice, uz i dalje prisutnu delta varijantu, krcate, a, nažalost, broj smrtnih ishoda užasavajući.
Zdravstveno osoblje se jedva drži na nogama i zapravo svjedočimo da nema predaha u borbi s pandemijom koronavirusa. 
Đikić, kao i ini stručnjaci, upozorava na to da pandemija neće prestati sve dotle dok se ne stekne famozni kolektivni imunitet na virus, bilo preboljenjem ili vakcinacijom. 
Govore nam i to da je ovo početak kraja pandemije, jer je virus doživio snažne mutacije. Svidjelo se to nekome ili ne, unose tračak nade da je koronavirus na izdisaju. Nada je svima potrebna, ali i oprez. To smo valjda naučili u prethodne dvije godine. Jer, dok smo kukali kako vakcina nema, sad su tu i s dobrim rokom trajanja.
Nadajmo se da će omikron biti posljednje slovo grčkog alfabeta koje će biti u upotrebi za koronavirus.

Stručnjaci unose tračak nade da je koronavirus na izdisaju, ali opreza nikad dosta

Omikron soj je, definitivno, „pokazao zube“ u BiH

Početak kraja

<a href="https://avaz.ba/tag/15215/ermedin-demirovic">Frajburg našeg Ermedina Demirovića (23)</a> uvjerljivom pobjedom na gostovanju kod Hofenhajma (1:4) izborio je plasman u četvrtfinale Kupa Njemačke, a bh. reprezentativni napadač je bio strijelac i asistent. Prvo je asistirao kod trećeg gola - za 3:1, čiji je autor bio Kevin Šade (Schade) u 55. minuti, te zatresao mrežu za konačan rezultat u 68. minuti. Igrao je do 72. minute. 
Demirović je ove sezone odigrao 20 utakmica za Frajburg i postigao dva gola, uz dvije asistencije. Na terenu je proveo ukupno 456 minuta. Njegova trenutna tržišna vrijednost, prema njemačkom Transfermarktu, iznosi 7,5 miliona eura, a maksimalnu vrijednost imala je u junu prošle godine - 12 miliona eura.
Ermedin Demirović je rođen 25. marta 1998. godine u Hamburgu, gdje je i počeo fudbalsku karijeru. Lopta ga je prvo, kada je imao 16 godina, odvela u RB Lajpcig, a potom i Alaves, Sošo, Almeriju, Sent Galen, a od 5. avgusta 2020. godine stanovnik je Frajburga. Za našu „A“ reprezentaciju odigrao je 10 utakmica.

Frajburg na gostovanju deklasirao Hofenhajm

Demirović: Ove sezone postigao dva gola, uz dvije asistencije

Ermedin Demirović: Asistent i strijelac za četvrtfinale Kupa

<a href="https://avaz.ba/tag/67379/bisera-turkovic">Započeo je Abdulah Skaka, nastavio Fadil Novalić</a>, pridružio im se Bakir Izetbegović, a već mjesecima briljira Bisera Turković. Gaf za gafom. Biser do bisera. Tako bi se mogla okarakterizirati i nova izjava ministrice vanjskih poslova Bisere Turković. 
Turković, inače, mjesecima poentira. U sjeni drži rekordera po gafovima Skaku, iako ga uveliko prati Novalić. Bakir je i dalji četvrti. No... Prvo mjesto rezervirano je za Biseru.
Ona je, gostujući na Hayat TV-u, građane naše zemlje nazvala razmaženima i ustvrdila da imaju dobar život. Još se nismo oporavili od urlika lava iz promotivnog spota tokom njene posjete Rusiji, kada je Turković razgovarala sa Sergejom Lavrovom, dočekao nas je novi gaf. I to još skandalozniji.
- Niko nema pravo biti umoran ako ima nešto da pojede - glasila je izjava Turković.
Situacija, dodala je ulje na vatru, „svakim danom postaje sve bolja“.
Ništa se ne dobiva bez napora i rada, reče Turković, koja je diplomatske poslove, plaćene novcem građana BiH, dobivala ne zato što je vrsni znalac ili diplomata, nego što je dobra s liderom SDA Izetbegovićem. 
Isto važi i za poziciju ministrice u MVP-u BiH, gdje je zaposlila sina, a zatim ga poslala u Katar. Tamo će mu društvo uskoro praviti još jedan gaf-majstor Abdulah Skaka, bivši gradonačelnik Sarajeva. 
U SDA, stranci koja stvara poznate gaf-majstore, već se počelo otvoreno govoriti da onaj ko najviše nasmije bh. javnost dobije bolji posao na državnim jaslama, što bi rekao Bakir - ja, i!?
Osim toga, Biserini biseri još su skandalozniji ako se uzme u obzir da je vlasnica pet kuća u BiH i dva stana - u Hrvatskoj i Australiji, i da je njena posljednja plaća ambasadorice u Kataru iznosila više od 9.000 maraka, a usto je imala prihode od oko 4.000 maraka od izdavanja nekretnina.

Niko nema pravo biti umoran ako ima nešto da pojede, glasi nova izvala Bisere Turković

Novi Biserini biseri

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne">Kako su se samo obradovali</a>&nbsp;navodni zaštitnici bošnjačkog u Bosni i Hercegovini američkim sankcijama Miloradu Dodiku, istina, nimalo nezasluženima kada se vidi šta radi već duže vrijeme. Odmah su iz redova Bošnjaka, inače koalicionih Miloradovih partnera, požurili da vide šta će trpjeti sam Dodik.
A da se radi ni o čemu drugom nego o novom licemjerstvu, govore činjenice da upravo ovi iz Federacije BiH imaju svoje dodike koji su godinama pod njihovom političkom šapom i koji misle da su nedodirljivi.
Kako drugačije objasniti da jedan Bakir Alispahić, čovjek koji je već niz godina na crnoj listi SAD kao iranski igrač koji je učestvovao u organizaciji kampa “Pogorelica”, ima otvorena vrata kod današnjih nam vlastodržaca?
Zar prije pogleda preko plota ovi naši nisu trebali počistiti svoje dvorište u kojem do guše plivaju u smeću? Zar milionski poslovi koje daju čovjeku s crne liste ne govore o licemjernosti i nedosljednosti i, ono što je najbitnije, a odgovore, sigurno, nećemo dobiti - čime je to jedan Alispahić zaslužio da vlasti u FBiH stavljaju njega ispred američkih sankcija?
Čime su i bh. građani zaslužili da neko ko je žestoko kompromitirao državu BiH svojim poslovima oko Pogorelice toliko zarađuje upravo od državnih, znači narodnih para?
Sva priča možda i ne ide poprilično daleko, možda se može podvesti i ovog puta pod jednu riječ - korupcija. „Ruka ruku mije“ izreka je koja nigdje kao u BiH nema tako snažno uporište.
Sve je stvar interesa, pa i ne čudi apsurd da čovjek s crne liste ima poslove u namjenskoj industriji. Bavi se prodajom oružja i nikome to ne izgleda nelogično. Nekako sve liči na piromane koji prodaju šibice. Ostaje nam jedino da se nadamo da će bošnjački piromani odoljeti i da neće „zapaliti sve šibice“.

I dok navodni zaštitnici bošnjačkog  stalno gledaju preko plota, do guše  plivaju u svom smeću

Piromani u Bošnjaka

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne">Naš fudbalski reprezentativac Sead Kolašinac</a> u utorak je predstavljen kao pojačanje Olimpik Marseja, a top tema francuskih medija jučer je bila njegova plaća.
„Zmaj“ će u Francuskoj zarađivati znatno manje nego u Engleskoj, gdje je njegova mjesečna plaća iznosila 500.000 eura, a Olimpiku je 200.000 eura. No, presudila je želja za igrom i mjestom startera u timu, ali i novim izazovima.
Kolašinac je četiri i po godine proveo u dresu „Topnika“, a, prema procjenama engleskih medija, samo od plaća zaradio je oko 25 miliona eura.
Sead Kolašinac rođen je 20. juna 1993. godine u njemačkom Karlsrueu. Fudbalsku afirmaciju stekao je u bundesligašu Šalkeu, a dobre igre u klubu iz Gelzenkirhena bila su viza za odlazak u redove otočnog velikana Arsenala.
Za londonski klub, gdje je stigao 2017. godine kao slobodan igrač, odigrao je 117 utakmica i postigao pet golova, uz 15 asistencija.
Iako je bio član mlađih selekcija Njemačke, 2013. godine odlučio se za povratak pod zastavu domovine. Za naš državni tim odigrao je 43 utakmice

„Zmaj“ će u Francuskoj zarađivati znatno manje nego u Engleskoj

Kolašinac: Mjesečna plaća u Olimpiku 200 hiljada eura

Sead Kolašinac: Novi izazov

<a href="https://avaz.ba/tag/109017/nermin-sehovic">Prošlo je već skoro godinu otkako je policijski inspektor Nermin Šehović</a>, svojim ugledom i čašću, stao iza “svake riječi i zareza” iz izvještaja koji je bacio potpuno novo svjetlo na ubistvo mladića Dženana Memića. Doktor pravnih nauka, uposlenik Federalne uprave policije svojim je otvorenim televizijskim nastupom, s preciznim podacima iz istrage koju su mnogi nastojali skrenuti na stranputicu, vratio nadu građanima ove zemlje da u državnim, policijskim institucijama još postoje vrijedni i časni ljudi kojima su pravda, zakon i ljudski život svetinje. 
Osnovale su se grupe podrške na društvenim mrežama, redale čestitke i hvalospjevi, Šehović je zasluženo izabran i za ličnost godine Face televizije. I dok je u virtuelnom svijetu obasut lovorikama, u stvarnom životu Šehović je usamljen u borbi sa sistemom koji ovog profesionalca ne želi na poziciji na kojoj bi mogao da odlučuje, pa da barem u jednom dijelu ove korumpirane države pokrene veliko pospremanje.
Nije ovo prvi put da građani prepoznaju iskrene namjere, znanje i spremnost da se barem za centimetar stvari pomjere naprijed, ali ni da pojedinci, koji su svojim kvalitetom spremni da tome doprinesu, ostanu usamljeni. Oni obično, na tom putu, podršku i ne traže i ne očekuju, u borbi sa sistemom postepeno izgube i snagu i volju, pa odustanu.
Od našeg tapšanja po ramenima i virtuelne podrške ne ostane im ništa osim krivih leđa, a nagrade koje im dospiju u ruke ne znače mnogo bez šanse da na najbolji način pokažu ono što znaju i za što se cijeli život pripremaju i školuju. 
Sistem kojem ne trebaju uspješni, profesionalni, sposobni i pametni ne služi nikome osim samom sebi i vrijeme je da mu se počne pripremati oproštaj kakav je i zaslužio.

Od našeg tapšanja po ramenima i virtuelne podrške ne ostane im ništa osim krivih leđa

Podrška iza tastature

<a href="https://avaz.ba/tag/240/jusuf-nurkic">Jusuf Nurkić odigrao je jednu od najboljih</a> ovosezonskih partija u dresu Portland Trejl Blejzersa. Bh. centar je s čudesnim dabl-dablom od 21 poena i čak 22 skoka predvodio svoj tim do pobjede na gostovanju kod Orlando Medžika (88:98).
Bio je najefikasniji igrač i skakač utakmice, a ujedno je ostvario rekord sezone po broju skokova.
Za 35:39 minuta provedenih na parketu imao je i četiri ukradene lopte te po dvije asistencije i blokade.
Nurkić je ove sezone na prosjeku od 13,9 poena i 10,6 skokova po utakmici. Ostvario je i 18 dabl-dabl učinaka.
Jusuf Nurkić rođen je 23. avgusta 1994. godine u Tuzli. Karijeru je počeo u Cedeviti, jedno vrijeme igrao i za Zadar, da bi ga kao 16. pika prve runde drafta 2014. godine izabrali Čikago Bulsi i potom ustupili Denver Nagetsima. Nurkić je za Nagetse igrao sve do 2017. godine, kada je prešao u Portland Trejl Blejzerse, za koje igra već šestu sezonu.

S 21 poenom i čak 22 skoka predvodio Portland do pobjede u Orlandu

Jusuf Nurkić: Čudesan dabl-dabl

<a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Sjedinjene Američke Države, prva država s modernim ustavom</a>, zasnovanim na maksimi da su „svi ljudi stvoreni jednaki“, i nakon što je izborila svoju nezavisnost i započela veličanstveni demokratski instrument, zadržala je mnoge prakse koje su bile sušta suprotnost od tog načela. Sjedinjene Američke Države, prva država s modernim ustavom, zasnovanim na maksimi da su „svi ljudi stvoreni jednaki“, i nakon što je izborila svoju nezavisnost i započela veličanstveni demokratski instrument, zadržala je mnoge prakse koje su bile sušta suprotnost od tog načela.
Proći će više od osam decenija da Abraham Linkoln (Lincoln) 1865. progura amandman koji zabranjuje robovlasništvo te ga primijeni u praksi zahvaljujući pobjedi Sjevera u krvavom građanskom ratu.
Ipak, tek će 100 godina poslije predsjednik Lindon Džonson (Lyndon Johanson) progurati zakon o građanskim pravima, koji će onemogućiti diskriminaciju u južnjačkim državama da se, primjerice, Afroamerikancima zabranjuje studiranje na fakultetima, ulazak u prodavnice namijenjena bijelcima, sjedenje u prednjem dijelu autobusa, itd.
Mnogi od „očeva Amerike“, poput Bendžamina Frenklina (Benjamin Franklin), bili su oštri protivnici robovlasništva. No, bila su potrebna još cijela dva stoljeća borbe da se robovlasništvo i diskriminacija zakonski ukinu, iako nikad u potpunosti nisu iskorijenjeni.
Elem, sada kada SAD ponovo uzimaju daleko aktivniju ulogu u BiH, i bh. političari bi trebali na umu imati važnu lekciju iz ovog primjera.
Bošnjački predstavnici, vođeni uvjerenjem o vlastitoj moralnoj superiornosti zbog ratne žrtve i nepravednog mira, kao podrazumijevajuće očekuju da zapadne sile udovoljavaju njihovim zahtjevima i viziji države, odbacujući svaki ponuđeni pomak kao nedovoljan - od “aprilskog paketa” do Izbornog zakona.
Hrvati, slično kao i Bošnjaci, uvjereni u moralnu superiornost vlastitog stava, nariču o vlastitoj golemoj diskriminiranosti zbog izbora članova Predsjedništva, dodatno otežavajući sebi poziciju podlim i nacionalističkim porukama prema Bošnjacima, dok Dodikova srpska politika vjeruje da blokadama i siledžijstvom slabi BiH, a da bi ojačala RS, dok ustvari zagorčava život svima, uključujući Srbe.
Dejtonski okvir možda jeste nepravedan, trom, pruža osnov za blokade i sukobe, ali on jeste Ustav naše zemlje. Kao što i primjer SAD pokazuje, ostvarivanje pravde zna biti dug i mukotrpan proces. No, da imamo pametne političke glave, one bi, iz postojećih okolnosti, kakve god da su, nastojale izvlačiti maksimum. Umjesto toga, imamo hrpu narikača koje svoje platforme baziraju na maksimalističkim bajkama, a „moguće bolje“ 30 godina žrtvuju zarad „neostvarivog idealnog“.
Zbog takvog pristupa BiH i ne stagnira, nego tone.

Imamo hrpu narikača koje svoje platforme baziraju na maksimalističkim bajkama, a „moguće bolje“ 30 godina žrtvuju zarad „neostvarivog idealnog“

Bošnjački patetičari, srpske siledžije i hrvatske narikače

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/669/real-madrid">Nedjeljnom pobjedom nad Atletik Bilbaom (2:0) Real Madrid</a> osvojio je Superkup Španije, 12. put u svojoj historiji. Put ka novom trofeju „Kraljevima“ je vodećim golom iz 38. minute trasirao hrvatski čarobnjak Luka Modrić.
Modrić je pružio još jednu sjajnu partiju, a na kraju je ponio nagradu za najboljeg igrača finala, koje je odigrano na King Fahd stadionu u Rijadu (Saudijska Arabija).
Luka Modrić rođen je 9. septembra 1985. godine u Zadru. Karijeru je počeo u zagrebačkom Dinamu, s kojim je tri puta bio prvak Hrvatske. Jedno vrijeme igrao je za Zrinjski i Inter Zaprešić, da bi naljeto 2008. godine prešao u Totenhem. Nakon četiri godine u dresu Sparsa ostvario je transfer u Real Madrid, s kojim je za 10 godina osvojio 17 trofeja, uključujući četiri naslova šampiona Evrope i dva naslova španskog prvaka. Hrvatsku je na Mundijalu u Rusiji 2018. godine predvodio do historijskog drugog mjesta.

Predvodio Real do naslova Superkupa Španije

Modrić: Proglašen za najboljeg igrača finala

Luka Modrić: Dirigent kraljevskog orkestra

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne">Sport je znao donijeti mnoštvo</a> bizarnih stvari, a i politika zasebno je često močila ruke u bazenima onog najbizarnijeg. Međutim, idealnije kombinacije za glupost nikada nije bilo od kombiniranja politike i sporta.
Drugačije se nije dešavalo ni posljednjih dana, kada je najbolji teniser svijeta, nakon dva suđenja, ostao bez vize za ulazak u Australiju i tako i bez nastupa na Australian Openu.
Iako je veliki broj navijača i na jednoj i na drugoj strani, čini se da nema nevinih. Đokovićev tim je i sam priznao greške, a u Australiji nije bilo volje da se “pola oprosti onome ko prizna“.
Nema sumnje da su Australci, nakon velikih borbi i teških mjera zbog koronavirusa, poslali poruku da nema nedodirljivih, pa makar to bio i jedan od najboljih sportista na svijetu.
Niko to ne može osporiti Đokoviću, ali nismo čuli da je neki njegov agent otpušten zbog „greške“ koju je napravio kada je popunjavao zahtjev za vizu.
Novak, nesumnjivo veliki igrač, sportista i humanitarac, ovog puta i sam je pravio greške. Pozitivan je boravio na određenim događajima, a to se nikako ne bi smjelo opravdati. Prvi ili oni najveći valjda uvijek imaju i najveću odgovornost.
Naravno da Đokovića nikako ne treba razapinjati, on će platiti cijenu finansijski, ali i zabrana nastupa je za njega veliki udarac. S druge strane, nije ni Australija pobjednik. Imati zdravog Đokovića, a ne dozvoliti mu da igra za mnoge je sportski grijeh.
Šahovski rečeno, nakon dosta poteza jednih i drugih, na kraju je došao prinudni remi, koji ne odgovara ni jednima ni drugima.
Đokoviću je ugrožena prva pozicija na ATP listi, a Australian Open je, barem za ovu godinu, ostao u sjeni Novaka, koji neće igrati. Jedan je izuzetak što se dobitaka tiče. Možda mala utjeha, ali Đokovića je ovom prilikom branio kontroverzni Nik Kirjos (Nick Kyrgios), za kojeg se mislilo da Novaka mrzi kao malo ko. Da, Australac Kirjos.

Iako je veliki broj navijača i na jednoj i na drugoj strani, čini se da nema nevinih

Novak, nesumnjivo veliki igrač, sportista i humanitarac, ovog puta i sam je pravio greške

Remi nikome ne odgovara

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne">Naš košarkaški reprezentativac Džanan Musa</a> pružio je još jednu dobru partiju za Breogan, koji je u zaostaloj utakmici 11. kola ACB lige poražen od Hoventuta (87:90).&nbsp;
Za nešto više od 34 minute provedene na parketu Bosanac je postigao 22 poena, uz po dva skoka i asistencije.
Musa je dobro otvorio utakmicu, postigao sedam poena u prvoj četvrtini, ali u probleme je upao u trećoj dionici. Tada su sudije u nekoliko njegovih napadačkih akcija donijele dvije-tri diskutabilne odluke, a svaka od njih je bila na štetu bh. reprezentativca. Prvo su mu dosuđena dva faula u napadu, kao i jedan nesportski, te otad dugo nije mogao ponovo ući u pravi ritam, sve do samog finiša utakmice, kad je već bilo kasno za njegov tim.
Džanan Musa rođen je 8. maja 1999. godine u Bihaću. Prve košarkaške korake napravio je u Školi košarke KK Bosna XXL, gdje je pokazao raskošni talent i s 12 godina dobio je poziv da dođe u sarajevski Koš (na omladinskom EP 2006. godine našu selekciju vodio do naslova i ponio titulu MVP-a). Naredna stanica, od 2014. godine, bila je zagrebačka Cedevita, koja je bila stepenica za NBA ligu. Kao 29. pik prve runde drafta 2018. izabran je od Bruklin Netsa, čiji je član bio dvije godine. Na zimu 2021. vratio se u Evropu i potpisao za Efes, da bi ovog ljeta postao član Breogana.

Postigao 22 poena, uz po dva skoka i asistencije

Džanan Musa: U top formi

<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Koronavirus ne ide na praznike</a>. Za razliku od Bosanaca i Hercegovaca. I onih rasutih širom svijeta koji su se sjatili krajem decembra i početkom januara u rodnu gradu i onih koji su ih tu i dočekali. Izgrlili se i izljubili, a onda svi đuture, i inficirani i neinficirani i oni koji će tek biti inficirani, išli su vani, družili se, slavili praznike... 
U međuvremenu je omikron zavladao svijetom. I Bosnom i Hercegovinom koja svakodnevno bilježi crne rekorde i više hiljada novih slučajeva zaraženih.&nbsp;No, kod nas se još ne pali crvena lampica. Nova Godina je proslavljena u inat dvogodišnjoj patnji pod koronom. I sada plaćamo ceh.I koliko god je narod bio opušten tokom praznika, vladajući opet ne rade ništa kako bi situaciju nekako bar stavili pod kontrolu. Sa svih nivoa vlasti, svu odgovornost svaljuju, uglavnom, na neodgovorno stanovništvo, a da nikome nije jasno kako je, pobogu, došlo do ovog novog vala novoboljelih. 
Je li za to uzrok nepridržavanje mjera tokom praznika, nepridržavanje mjera uopće? To što više ne nosimo maske kao prije, što sjedimo i opušteno jedemo u restoranima? Ili to što nismo vakcinisani trećom dozom ili nismo izabrali pravu vakcinu za prve dvije doze? 
Nikome ništa jasno nije. Osim ono što je konstanta u bh. društvu. Nadležni, sa svih nivoa vlasti, pogubili su „korona konce“.
U ovoj situaciji, kada se najavljivao novi 66 val po redu, nisu učinili ništa da spriječi ekspanziju zaraze.

Koronavirus ne ide na praznike, za razliku od Bosanaca i Hercegovaca koji su se grlili, ljubili i zabavljali, a vlast je opet pogubila virus konce

Izgrlili se i izljubili, a onda svi đuture, i inficirani i neinficirani i oni koji će tek biti inficirani, išli su vani, družili se, slavili praznike...

Plaćanje ceha

<a href="https://avaz.ba/tag/6715/priboj">Ovo je država koja pripada i Srbima i Bošnjacima</a>, ne mogu da zamislim Priboj bez Bošnjaka, Priboj neće biti bez Bošnjaka, djeca nam ne smiju pjevati “Pucaj u džamije”, prema džamijama moramo da se odnosimo jednako kao prema crkvama, Priboj je ispit jesmo li ljudi ili ne... Ovo je samo dio poruka koje je iz grada na Limu uputio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. 
Tamo gdje su nacionalisti izazvali uznemirenost građana, gdje su pojedini Bošnjaci razmišljali da li da idu ili ostanu, Vučić je, kako god to tumačili, reagirao državnički. Nacionalistima je obećao sankcije, Bošnjacima sigurnost, a svima plinovod, novi Dom zdravlja i bolnicu, fabrike, struju i puteve. 
Iskrenost srbijanskog predsjednika u narednim danima je na testu. Zavisi od sankcija za one koji su veličali genocid u Srebrenici, prijetili Sjenici i Pazaru, džamijama i Bošnjacima.
Dugoročnije, krajnji rezultat takvih poruka zavisi i od spremnosti Bošnjaka da prihvate još jednom pruženu ruku. Licemjerno je pozivati ga da reagira, a kada to učini, ignorirati ono što je izgovorio, pa i ono što su, ohrabreni garancijama koje su dobili, izgovorili i pribojski Bošnjaci i predstavnici IZ Sandžaka. Isto kao što je politički neodgovorno i nezrelo ignorirati pozive za saradnju, a stalno naglašavati potrebu za dijalogom. &nbsp;
Vučićeva posjeta Priboju ocjenjuje se populističkom i predizbornom, ali riskira li on, zbog poruka koje desničarskom uhu ne gode, gubitak više glasova nego što je ukupno Bošnjaka na biračkom spisku u Srbiji? 
Dijalog nema alternativu, otvorenih pitanja dvije države je mnogo, a svaki pomak na tom polju relaksirao bi ukupne odnose. Da, to jeste teži put od reakcija, saopćenja i čekanja da Džo Bajden (Joe Biden) završi posao na Balkanu. Bosanska politika ne smije ostati u izolaciji i zavađena sa svima čekati da se u susjedstvu rodi političar koji će ispuniti sve njene kriterije.&nbsp;

Dugoročnije, krajnji rezultat takvih poruka zavisi i od spremnosti Bošnjaka da prihvate još jednom pruženu ruku

Priboj je ispit

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/272/edin-dzeko">Osam godina bh. reprezentativni Edin Džeko (35)</a> čekao je na klupski trofej i konačno ga dočekao. Napadač „Nerazura“ je sa svojim klubom u srijedu osvojio Superkup Italije, što mu je prvi trofej u dresu Intera i ujedno prvi u Italiji, gdje je prethodno šest sezona nosio dres Rome.
Inter je nakon produžetaka savladao Juventus 2:1, a Džeko je u 34. minuti iznudio penal, koji je potom u gol za 1:1 pretvorio Lautaro Martines (Martinez).
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, odakle je preko Češke i Teplica došao do Volfsburga, s kojim je u sezoni 2008./2009. postao prvak Njemačke. Potom je uslijedio transfer u Mančester siti, gdje je dva puta osvajao šampionsku titulu (2011./2012., 2013./2014.), da bi ga put potom odveo u Italiju. Romu je napustio kao treći najbolji strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je transfer u slavni Inter.

S Interom osvojio Superkup Italije

Edin Džeko: Trofej nakon osam godina

<a href="https://avaz.ba/tag/51482/africki-kup-nacija?stranica=1">Dokaz da se na Afričkom kupu nacija</a> uvijek može desiti neočekivano stigao je jučer, a u glavnoj ulozi je bio sudija Đani Sikazve (Janny Sikazwe) iz Zimbabvea.
Mali je pomalo iznenađujuće savladao Tunis (1:0), a u centru pažnje je čovjek koji će, definitivno, ući u anale sporta budući da je svirao kraj utakmice prije isteka vremena. I to ne jednom, nego - dva puta!?
Najprije u 85. minuti. Mrtav-hladan. Kao da se totalno pogubio zbog dešavanja na Limbe stadionu u Kamerunu, puhnuo je u pištaljku i označio da je utakmica gotova. Tek na signalizaciju fudbalera i članova stručnog štaba selekcije Tunisa pustio je da se lopta i dalje kotrlja. 
Utakmica s dva penala i nekoliko pregleda VAR-a, crvenim kartonom, preranim prekidom i devet zamjena u drugom poluvremenu ne da se nije igrala dosta duže, već ju je sudija završio kad je na semaforu bilo 89:42.
Poludjeli su na klupi Tunisa, vikali na sudije, dok se četvrti sudija i guranjem obračunavao s Tunižanima.
Sikazve je rođen 26. maja 1979. godine u gradu Kapiri-Mpoši u Zimbabveu. Jednom je bio proglašen najboljim sudijom Afrike.

Nikola Prce: "Zmaj" koji je pravio razliku

Početak kraja

Ermedin Demirović: Asistent i strijelac za četvrtfinale Kupa

Novi Biserini biseri

Piromani u Bošnjaka

Sead Kolašinac: Novi izazov

Podrška iza tastature

Jusuf Nurkić: Čudesan dabl-dabl

Bošnjački patetičari, srpske siledžije i hrvatske narikače

Luka Modrić: Dirigent kraljevskog orkestra

Remi nikome ne odgovara

Džanan Musa: U top formi

Plaćanje ceha

Priboj je ispit

Edin Džeko: Trofej nakon osam godina

Neviđeni skandal: Sudija Đani Sikazve dva puta prije vremena svirao kraj utakmice

Kolumne

Nikola Prce: "Zmaj" koji je pravio razliku

Početak kraja

Ermedin Demirović: Asistent i strijelac za četvrtfinale Kupa

Novi Biserini biseri

Piromani u Bošnjaka

Sead Kolašinac: Novi izazov

Podrška iza tastature

Jusuf Nurkić: Čudesan dabl-dabl

Bošnjački patetičari, srpske siledžije i hrvatske narikače

Luka Modrić: Dirigent kraljevskog orkestra

Remi nikome ne odgovara

Džanan Musa: U top formi

Plaćanje ceha

Priboj je ispit

Edin Džeko: Trofej nakon osam godina

Neviđeni skandal: Sudija Đani Sikazve dva puta prije vremena svirao kraj utakmice