<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a> jučer se sastao s predsjednikom Turske <a href="https://avaz.ba/tag/30/recep-tayyip-erdogan">Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan)</a>. Iza leđa Dodika nalazila se zastava Bosne i Hercegovine, njemu omražena, ali ipak zastava države koju predstavlja.Erdoan je to poštovao. Nekoliko dana prije toga Erdoan se sastao s Bakirom Izetbegovićem. Tada nije bilo zastave BiH. Iza Izetbegovićevih leđa nalazila se zastava Turske.Erdoan nije vidio potrebu ispoštovati gosta i zastavu države iz koje je došao, a i zašto bi kada je isti taj Izetbegović izjavljivao da mu je Erdoan ocu Aliji ostavio Bosnu u amanet, svađao se s Merkel zbog njega onda kada je trebao lobirati za interese BiH, hapsio neustavno turske državljane po BiH zbog Erdoanovih optužbi ili urlao da je Erdoana sam Bog poslao i da je on njegov lider?Pa, kada je već Erdoan njegov lider, zbog čega bi Erdoan isticao zastavu svog vazala? Za Milorada Dodika, šta god neko mislio, a svaki pristojan čovjek misli sve najgore, ne može se negirati da je sebi zacrtao jasan cilj političkog jačanja RS do njene nezavisnosti i za taj poduhvat našao i podršku desničara i radikalnih nacionalista širom zapadnog svijeta, Rusiju da ne spominjemo.Bošnjački lideri, vođeni idejom da im čitav svijet nešto duguje, kroz sve godine vodili su infantilnu politiku čekanja da im neko sa strane izgradi i državu po njihovoj mjeri. No, onda je Izetbegović otišao i korak dalje i sebe potpuno podredio interesima i hirovima na Zapadu neomiljenog turskog predsjednika.Bošnjaci su u međunarodnoj politici tako postali objekt, a ne subjekt. Činjenica da svjetski državnici, s istoka na zapad, i pored sve njegove huškačke retorike i rušilačkih politika, puno više poštovanja ukazuju Dodiku nego probosanskim političarima pokazuje ko tu zapravo diktira igru i s kim se posao rješava. A to, kako god na kraju da završava, ne obećava da će biti pozitivno po Bošnjake.

Pa, kada je već Erdoan njegov lider, zbog čega bi Erdoan isticao zastavu svog vazala

Erdoanovi vazali

Novo priznanje stiglo je za <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">bh. rediteljicu Jasmilu Žbanić i film „Quo vadis, Aida?“</a>. Evropska filmska akademija objavila je nominacije za najviša dostignuća evropske kinematografije u 2020. i 2021. godini.„Quo vadis, Aida?“ nominiran je u četiri od pet najvažnijih kategorija: najbolji evropski film 2021. godine rediteljice Jasmile Žbanić i producenta Damira Ibrahimovića, Jasmila Žbanić za najbolju evropsku rediteljicu, Jasna Đuričić za najbolju evropsku glumicu te Jasmila Žbanić za najbolju evropsku scenaristicu.Hoće li Žbanić i njeno djelo biti nagrađeni, znat će se 11. decembra u Berlinskoj areni. No, sam ishod nije više toliko bitan. Jer filma koji je bio na korak do Oskara i koji je tokom 2020. i 2021. požnjeo nagrade širom svijeta ostvario je svoju najvažniju misiju. Hrabra rediteljica na platno je prenijela priču o Srebrenici i najvećem genocidu nakon Drugog svjetskog rata i samim tim je pobjednik nad zlom, nad fašizmom, nepravdom...Žbanić je rođena u Sarajevu 1974. godine. Za svoj rad dobila je prestižne svjetske nagrade. U braku je s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku.

Evropska filmska akademija film „Quo vadis, Aida?“ nominirala u četiri od pet najvažnijih kategorija

Jasmila Žbanić: Rediteljica za pobjede

Matematičar s Univerziteta u Banjoj Luci Nebojša Đurić jedan je od mladih ljudi, genijalaca zbog kojih se za ovu zemlju čuje i po dobrom. Mladi Teslićanin s kolegom iz Rusije, s tri naučna rada objavljena za godinu, riješio je problem koji je u naučnoj zajednici trajao četiri decenije i nad kojim su svoje sive ćelije bezuspješno zamarali najveći umovi današnjice.Jednako kao njegova naučna otkrića, važne su i poruke kojima daje putokaz ka boljem životu građana BiH.- Politika je nametnula razmišljanje da je potrebno naći univerzalnu mjeru za nemjerljive skupove u našoj zemlji. Nažalost, sve više vremena gubimo kako bismo izmjerili nemjerljivo. Tema ekonomskog napretka je mjesto s kojeg trebaju krenuti promjene - ističe Đurić.Nebojša Đurić rođen je 17. juna 1989. u Tesliću. Matematiku i informatiku diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci, gdje je nastavio usavršavanje. Trenutno je student treće godine doktorskih studija na matematici, a od 2013. je zaposlen kao asistent na Univerzitetu u Banjoj Luci. Autor je više naučnih radova objavljenih u prestižnim svjetskim matematičkim časopisima.

Jedan je od mladih ljudi, genijalaca zbog kojih se za ovu zemlju čuje i po dobrom

Đurić: Jednako kao naučna otkrića, važne i njegove poruke

Nebojša Đurić: Naučnik svjetskog glasa

Kad „Avaz“ ukaže na problem, gotovo po pravilu, oko toga se nešto zatalasa. Tako smo nedavno na ovom istom mjestu pisali o tome kako je prošlo cijelo dugo, toplo ljeto, a u gradu <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajevu</a> nije održan nijedan „pravi“ <a href="https://avaz.ba/tag/3734/koncert">koncert</a>. I ne prođe puno vremena, stiže najava da veliki <a href="https://avaz.ba/tag/4622/sting">Sting</a>&nbsp;dolazi u Sarajevo u martu naredne godine. A muzičku zvijezdu u Bosnu i Hercegovinu dovodi promotorska kuća iz Skoplja. 
Naravno da se najavljenom spektaklu i agilnom organizatoru „u zube ne gleda“, no neizbježno se nameće pitanje je li u ovoj zemlji ostao neko ko bi bio u stanju iznijeti ovako veliki muzički događaj.

Dakle, letargija iz prethodnog komentara još stoji. Tada smo rekli da razloga za ovu neviđenu letargiju ima nekoliko, no kada se podvuče crta, jasno je da je nekada živa i bogata bh. muzička scena danas odraz otužnog, jadnog i čemernog stanja u našoj državi.

Nažalost, ova konstatacija i dalje stoji. Jer i nije baš jednostavno povjerovati da će koncert Stinga označiti početak neke nove muzičko-koncertne ere u bh. prijestonici.
Vremena su tmurna, teška, opasna i neizvjesna i sigurno je da se Sarajlije iz dubine duše nadaju da će Stingova „Poruka u boci“ razdrmati ovu našu učmalu, uspavanu i, zašto ne reći, nepostojeću scenu. Pa, vidjet ćemo...
P. S. Ako ima onih koji ne znaju, „Poruka u boci“ (Message in a Bottle) je megahit iz 1979. godine, kada je Sting bio dio kultne engleske grupe „Police“.

Sigurno je da se Sarajlije iz dubine duše nadaju da će Stingov dolazak uzdrmati ovu našu učmalu, uspavanu i, zašto ne reći, nepostojeću scenu

Poruka u boci

I taman kada smo se, po ko zna koji put, dobro utvrdili, razradili strategije, prebrojali koliko će nas u koju brigadu, a ko će u kakav štab u podrumu, na hastal bacili puške, haubice, municiju i dronove, napregnuli bicepse da pokažemo koliko smo snažni, <a href="https://avaz.ba/tag/4211/poplave">pade pljusak i poplavi nam „rovove“</a>. I nebo kao da nam poručuje da ni rat nije za svakoga, pa u drugi plan potisnu te bezidejne i dosadne bh. političare što su građanima ove zemlje prethodnih dana, ali i godina “peglali živce” istom pričom o blokadi, podjeli, sukobu, beznađu. Kao da iz gromova što udariše po sarajevskoj kotlini čusmo i pitanja, zašto se svađate o poljoprivrednom zemljištu kada vam je ionako zaraslo u korov, čemu rasprave o šumama koje ste već dobrim dijelom posjekli, hoćete li s rijekama podijeliti i smeće koje ste bacili u njih...
I u ovoj borbi s prirodom, kao i u svim borbama do sada, nastradali su građani. Očajni ljudi koji ovih dana spiraju blato s ulica i onog što je ostalo od njihove imovine, čekaju pomoć i u nevjerici gledaju kako je u jednom satu nestalo sve što su cijeli život stvarali. Ne, nisu samo klimatske promjene i nepogode krivac za scene kojima svjedočimo svake godine.
Kriva je i vlast kojoj ni sedam godina od katastrofalnih poplava iz 2014., pa i gubitka više od 20 života, nije bilo dovoljno da popravi greške na koje se ukazivalo tada kao i danas. Umjesto toga, prekomjerna sječa šuma i nelegalna gradnja su nastavljeni, smeće i dalje završava u rijekama, a malih je hidroelektrana u njihovim koritima mnogo više.
No, ništa za to, dio bh. političara brzo se prebacio s vojnog na civilni raspored. Neki su se popeli u kašike bagera i obišli pogođena područja, a nekima to nije bio nivo, poplave su prespavali ili su njihove cipele preskupe za mulj iz Željeznice. 
Znaju to mnogi - da se s ovakvim vlastima građani samo strahu, štetama i razočarenjima mogu nadati.

I u ovoj borbi s prirodom, kao i u svim borbama do sada, nastradali su građani

Štete i razočarenja

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kanelo&amp;">Meksički bokser Saul Kanelo Alvares (Canelo Alvarez)</a> objedinio je sva četiri naslova svjetskog prvaka u super-srednjoj kategoriji nakon što je u 11. rundi borbe u Las Vegasu nokautirao Amerikanca Kejleba Plenta (Caleb Planta). Kanelo, kojeg većina stručnjaka smatra najboljim bokserom današnjice, u noći sa subote na nedjelju, pred više od 16.500 gledalaca u MGM Grand Garden Areni postao je prvi Meksikanac u historiji koji je došao do sva četiri pojasa svjetskog prvaka (WBC, WBA, WBO i IBF), preotevši 29-godišnjem Amerikancu jedini naslov (IBF) koji mu je nedostajao.
Saul Kanelo Alvares rođen je 18. jula 1990. u Gvadalahari. Profesionalac je postao s 15 godina, a prvi meč odradio je 2005. godine.
U karijeri je na 60 mečeva ostvario 57 pobjeda (39 nokautom), dva remija i samo jedan poraz.

Meksikanac objedinio sva četiri naslova svjetskog prvaka u super-srednjoj kategoriji

Kanelo Alvares: Rođeni šampion

<a href="https://avaz.ba/tag/4211/poplave">Uprkos najavama o promjeni vremena, intenzivne kišne padavine ponovo su iznenadile nadležne službe ili, bolje rečeno, sapran je višemjesečni nerad svih onih koji su vodotoke i kanalizacione sisteme trebali pripremiti za klimatske promjene.</a>
Zbog javašluka u komunalnim preduzećima postalo je skoro pa normalno da nas iznenadi kiša u novembru ili snijeg u januaru. 
Tek kada zagusti, građani i preduzeća koji su u direktnoj opasnosti počnu postavljati pitanja, ali rijetko kada dobiju argumentiran odgovor. Da li se, recimo, vodne naknade investiraju u svrsishodne projekte ili se višemilionski budžeti troše prema željama pojedinaca na vlasti? 
Najgore je u cijeloj priči to što se na greškama ne uči. Kataklizmička 2014. godina je trebala otvoriti oči onima koji su okretali leđa od problema. Umjesto da rade na otklanjanju uzroka katastrofalnih poplava, pojedinci koji su bili involvirani u proces procjene šteta, ne svi, okrenuli su se raspodjeli donirane humanitarne pomoći. 
Zbog toga sedam godina poslije katastrofalne 2014. godine imamo latentne prijetnje prirode na svakom koraku. Lani je, recimo, usred ljeta u poplavi stradao SKPC Mejdan u Tuzli. Ni do danas nije obnovljen parket u velikoj dvorani, a evidentirane su višemilionske štete. 
Takvih primjera, nažalost, ima u svim sredinama jer se na vrijeme nije pristupilo otklanjanju opasnosti od potencijalnih vremenskih nepogoda. Neophodno je uraditi ono što je do nas, a priroda će reći svoje. 
Ili će pokazati zube, kao što to čini ovih dana oko Sarajeva, ili će se, usljed adekvatnog djelovanja, prirodne prijetnje svesti na minimum. Padavina je bilo i bit će, ali je odnos ljudi prema svom neposrednom okruženju bio drugačiji. 
Kada upiremo prstom u nadležne komunalne službe, moramo i sami sebe pogledati u ogledalo i pitati se jesmo li spriječili primitivne navike u svom okruženju ili smo nijemo posmatrali antiprirodne ofanzive. Priroda ne prašta i zbog toga je neophodno mijenjati navike. Ukoliko se to ne dogodi, svaka obilnija kiša, svaka voda, odnijet će sve ono što ste teškom mukom stvarali. Krenimo od sebe!

Zbog javašluka u komunalnim preduzećima postalo je skoro pa normalno da nas iznenadi kiša u novembru ili snijeg u januaru

Brojni građani su bili evakuisani iz svojih domova

Došla voda

Zbog situacije u BiH, ali i atmosfere tokom mukotrpnih pregovora na pripremi zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a, s najvećom pažnjom se čekalo na obraćanje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Linde%20Tomas%20GrinfilD&amp;">Linde Tomas Grinfild (Thomas-Greenfield)</a>, ambasadorice SAD, kao što su i s velikim olakšanjem dočekane njene snažne poruke usmjerene ka stabilizaciji stanja u BiH.
Iz obraćanja predstavnice najmoćnije države svijeta jasno je da su SAD zabrinute zbog situacije u BiH, da su prijatelj BiH i svih njenih građana i da se neće dopustiti da politički avanturisti ponište napredak koji je, uz posredovanje međunarodne zajednice, postignut od Dejtonskog sporazuma do danas.
Ambasadorica je upozorila da se BiH nalazi na kritičnoj tački i da je put kojim je krenuo Milorad Dodik opasan za zemlju, ali I za ostatak regije.&nbsp;
Linda Tomas-Grinfild ambasadorica je SAD u Vijeću sigurnosti UN-a u mandatu predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden). Riječ je o iskusnom diplomati, a 35 godina je provela u američkoj službi vanjskih poslova, na pozicijama na četiri kontinenta, uključujući i dužnost ambasadora u Liberiji.&nbsp;

S velikim olakšanjem dočekane njene  poruke usmjerene ka stabilizaciji stanja u BiH

Linda Tomas-Grinfild: Jasne poruke prijatelja

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vije%C4%87e%20sigurnosti&amp;">Predstavnici zemalja članica Vijeća sigurnosti</a> nekoliko dana usaglašavali su tekst rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u BiH, a pregovore koji su trajali i do kasno u noć izvještači s lica mjesta opisali su kao rovovsku diplomatsku borbu.
Rusija i Kina ne priznaju novog visokog predstavnika, pa su se oštro protivile, prijetile vetom, tvrdoglavo insistirale da se Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ne obrati na sjednici, a da se u dokumentu, nad kojim su se lomila diplomatska koplja, čak i ne spomenu ni on ni ured na čijem je čelu. Iskusni diplomati procijeniše trenutne domete, smanjiše apetite, odrediše šta je u ovom trenutku najpotrebnije i - odlučiše jednoglasno.
Dok Milorad Dodik likuje i visokom predstavniku čak pokazuje izlazna vrata iz ove zemlje, svjetska diplomatija ide dalje, bez emocija i žurbe pomjerajući svoje rovove lijevo ili desno na geografskoj karti svijeta. Pod njenim žrvnjem uskoro bi se mogao naći i sam Dodik, i svi poput njega.
S druge strane, među političarima u BiH, zbog kojih smo ponovo tema sjednica Vijeća sigurnosti, nema rovovske borbe, dokumenata i rada na njima, već svoje otrcane, populističke fraze jedni drugima, usput i građanima, šalju s pres-konferencija s kraja na kraj države. Nema ni pokušaja dogovora o bilo čemu.
Poskupljenja, pandemija, plin, kao i sve druge životne teme - gurnuti su pod tepih, dok ovo parče nesretne države ljudi čija imena historija neće bilježiti po dobrom pokušavaju učiniti nesretnijim i manjim.&nbsp; &nbsp;

Poskupljenja, pandemija, plin, kao i sve druge životne teme - gurnuti su pod tepih

Životne teme

Nevjerovatni poljski napadač <a href="https://sport.avaz.ba/tag/14496/robert-lewandowski">Robert Levandovski (Lewandowski)</a> je prava gol-mašina. I čini se da nema dugme za samouništenje ili, barem, za zaustavljanje. 

Defanzivci protivničkih ekipa nemaju rješenja za fenomenalnog napadača koji slovi za jednog od najozbiljnijih kandidata za Zlatnu loptu - prestižnu nagradu koja se dodjeljuje najboljem igraču godine. 
Igrač Bajern Minhena je protiv Benfike postigao tri pogotka, a u samo četiri odigrane utakmice u Ligi prvaka ove sezone na svom kontu ima čak osam golova. Više je to pogodaka nego što ima većina klubova koji igraju najelitnije evropsko klupsko takmičenje.
Levandovski je pomjerio niz granica. Postao je najbrži igrač koji je došao do 80 golova u Ligi prvaka, za što mu je trebalo 100 utakmica, a također je i tek treći fudbaler koji je zabilježio četiri ili više het-trikova u najjačem takmičenju. Naravno, prva dvojica su Kristijano Ronaldo (Cristiano) i Lionel Mesi (Messi).
Poljak je prosto nezaustavljiv, a to potvrđuje i činjenica da je na sedam utakmica ove sezone postigao dva ili više pogodaka.

Najbrže došao do 80 pogodaka u Ligi prvaka

Levandovski: Dao više golova nego većina ekipa u najjačem klupskom takmičenju

Robert Levandovski: Gol-mašina

Očekivano, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=DODIK&amp;">Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine</a>, jučer je likovao. I svi oko njega.
Vijeće sigurnosti UN-a nije dozvolilo obraćanje Kristijana Šmita (Christian Schmidt), novog visokog predstavnika u BiH, pred članovima ove itekako važne institucije.
U prijevodu, Kristijan Šmit je prvi visoki predstavnik kojem je zabranjeno da se obrati u UN-u. Rekli bismo, neslavan početak njemačkog diplomate na početku mandata visokog predstavnika.
Pao je u drugi plan i njegov prvi izvještaj koji je procurio u javnosti, oštar i precizan o stanju u BiH, blokadama, najavama otcjepljenja, negiranju genocida, zveckanju oružjem, ratobornom Dodiku...
Lobi Rusije i Kine ipak je bio jači. Misija EUFOR-a može, Šmit i OHR - NE. Dodik je na ovaj način samo dobio vjetar u leđa da nastavi po starom. No, pitanje je šta će uraditi i šta rade SAD. Zašto se mjesecima toleriraju Dodikove prijetnje?
Sankcije njegovog djelovanja najavljuju se mjesecima. Kroje spiskovi. Ali, bojažljivo, još bez konkretnih poteza. Pitanje je i šta će poduzeti Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan.
Njegov dolazak planiran je za kraj sedmice. I dolazi u jeku velikih političkih previranja.
Neka vrsta satisfakcije, rekli bismo, samo je štura odluka o produženju mandata EUFOR-a (misija ALTHEA) rezolucijom (u kojoj se ne spominje OHR ili visoki predstavnik) koja je usaglašena iza zatvorenih vrata.
I bilo je očekivano da se mandat EUFOR-a produži, ali je bilo očekivano i da se čuje glas Šmita, u jeku velike političke krize u BiH i najava o secesiji, prijenosu nadležnosti.
Međutim, iza odluke Vijeća sigurnosti BiH mnogo je ostalo upitnika i nejasnoća.
Kakva se poruka šalje građanima ove zemlje? Šta nas čeka? Diže li Zapad ruke od BiH ili ima rezervni plan? Ostaje da se vidi. Samo da ne bude kasno. Vrijeme curi. Pet do 12 već je odavno na satu.
Samo to, valjda, neko vidi. I da ne bude, kako je govorio čika Jovo: “Ne pucaj!”

Dodik je na ovaj način samo dobio vjetar u leđa da nastavi po starom. No, pitanje je šta će uraditi i šta rade SAD

Ne pucaj!

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mup%20rs%20vje%C5%BEba&amp;">Kako su poručili iz MUP-a RS</a> u najavi nove policijske vježbe koja je jučer održana u Banjoj Luci, žele spriječiti eventualnu neugodnost kod građana jer se ne radi o realnom događaju.
Policija mora održavati vježbe i tu nema ništa sporno, ali trenutak nikako ne smanjuje neugodnost. Treća vježba policijskih snaga manjeg bh. entiteta za kratko vrijeme, baš u doba kada Milorad Dodik i njegovi partneri s ove ili one strane svim silama žele izazvati političke krize, samo je dio kolorita. Sada valjda treba pokazati kako je neko spreman, baš sada.
„Odgovor na krizne situacije 2021“, glasi naziv nove vježbe. Vala imaju šta i vježbati, jer kriza za krizom ide. Možda su malo mogli „provježbati“ hapšenja vezana za korupciju, ili to nije prava kriza u današnjem vremenu?
Ovako lagati policiju da nešto vježbaju, zamajavati narod da postoji odgovor na neke imaginarne prijetnje, u najmanju ruku, neodgovorno je od onih koji diktiraju održavanje vježbi uz „upotrebu manevarske municije“.
Cilj vježbe je bio uvježbavanje „rješavanja najsloženijih bezbjednosnih zadataka“. Dobro su rekli da se ne radi o realnom događaju jer realnih prijetnji i nema. Ne može to policija baš vježbati, ali svima je jasno da je najsloženiji sigurnosni zadatak trenutno u BiH, pa i u njenom dijelu koji se zove RS - neimaština građana.
Uglavnom, malo se nešto, kao, događalo, malo je, kao, eto, neko vježbao, i po starom. Nova vježba, nova nafaka, reklo bi se, osim kada poleti aviončić EUFOR-a pa se malo zatrese zadnjica.

Zamajavati narod da postoji odgovor  na neke imaginarne prijetnje, u najmanju ruku, neodgovorno je

Policijska vježba jučer je održana u Banjoj Luci

Nova vježba, nova nafaka

Sjajni <a href="https://avaz.ba/tag/7295/nemanja-bilbija?stranica=1">Nemanja Bilbija</a> igra u odličnoj formi. Napadač Zrinjskog je pokazao da se s razlogom smatra jednim od najboljih fudbalera u Premijer ligi BiH. 

Nakon što je nedavno postao najbolji strijelac u historiji „Plemića“ sada je ušao u „klub 100“, postavši tek drugi igrač koji je došao do 100 golova u Premijer ligi.
Prvi je legendarni Brazilac Vagner Lago Santos (Wagner), koji je dao 125 golova u 273 nastupa. Reklo bi se da 31-godišnji Bilbija ima „fore“ da stigne Vagnera. Protiv Željezničara je došao do 100. i 101. pogotka, a odigrao je i mnogo manje utakmica (215). 
Bilbija je do „stotke“ došao igrajući za Sarajevo, Borac i Zrinjski. U bordo dresu je pogodio šest puta, a kao igrač banjalučke ekipe je dao 25 pogodaka, dok je za „Plemiće“ postigao 71 prvenstveni gol. 
Nemanja Bilbija rođen je 2. novembra 1990. godine u Banjoj Luci. Karijeru je počeo u Borcu, iz kojeg je otišao u Vojvodinu. Igrao je za Sarajevo, Split, Zrinjski, nakon čega se otisnuo za Južnu Koreju i tamošnji Gangvon.

Napadač Zrinjskog dostigao cifru od 100 golova u Premijer ligi

Bilbija: Postigao dva pogotka na Grbavici protiv Željezničara

Nemanja Bilbija: Ušao u „klub 100“

Zlatan Ibrahimović nastavlja pomjerati granice i rušiti brojke. Početkom oktobra je proslavio svoj 40. rođendan, ali je ponovo pokazao da je kao vino - što je stariji, to je bolji.

Napadač Milana je protiv Rome postigao sjajan gol iz slobodnog udarca, što mu je bio ukupno 400. ligaški pogodak. Prvi je postigao još 30. oktobra 1999. godine kao igrač Malmea. 
Igrao je u Švedskoj, Nizozemskoj, Italiji, Španiji, Francuskoj, Engleskoj i SAD, a u Seriji A je došao do brojke od 150 golova. Napadač bh. korijena je od svojih 150 golova u Seriji A njih 23 postigao kao igrač Juventusa, 57 kao fudbaler Intera, a 70 ih je postigao u dresu Milana.
Osim teškog djetinjstva, Zlatan nije imao sreće što je igrao u eri dvojice „vanzemaljaca“ Kristijana Ronalda (Cristiano) i Lionela Mesija (Messi), jer da nije bilo njih, Ibrahimović bi bio uvjerljivo najbolji fudbaler svog vremena. 
Zlatan Ibrahimović je rođen 3. oktobra 1981. godine u Malmeu, gdje je i započeo svoju fudbalsku karijeru. Igrao je još za Ajaks, Juventus, Inter, Barcelonu, Milan, PSG, Mančester junajted i Los Anđeles Galaksi. Ibrahimović je i rekorder prema broju golova za Švedsku, postigavši 62.

Gol protiv Rome bio 400. ligaški za ovog 40-godišnjaka

Ibrahimović: Postigao 150 pogodaka u Seriji A

Zlatan Ibrahimović: Ruši brojke

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bih&amp;">Svakim danom u svakom pogledu postaje sve jasnije</a> - jadni mi. I bez dodika, čovića, milanovića, izetbegovića i inih...
Evo, naprimjer, krenulo se u obnovu tramvajske pruge u Sarajevu nakon 60 godina. Aferim. U međuvremenu, dok se obnavlja dio od Nedžarića do Ilidže, prekoputa Općine Novo Sarajevo pukne šina i potpuno zaustavi tramvajski saobraćaj. I šta se desi - taj kvar otklanjaju radnici kojima je istekao ugovor u GRAS-u. I kako je “poprave” - tako da je sljedeći dan na istom mjestu ista scena. Šina opet pukne na istom mjestu...
Veliki su planovi i ambicije vlasti u Sarajevu s razvojem i javnog prijevoza i saobraćajne infrastrukture. No, građani glavnog grada Bosne i Hercegovine i gosti doživljavaju pravu agoniju na istim tim ulicama. Na gradilištu od Nedžarića do Ilidže radnici koji nešto čeprkaju po iskopanim rupama na pruzi mogu se na prste prebrojati dok nadležni obećavaju da će sve biti na vrijeme gotovo i da radovi teku predviđenom dinamikom.
Svaka njima čast na tome. Taman je tempirano da ti radovi budu gotovi pred izbore. Onda idu crvene vrpce, bljeskovi fotoaparata, brojne televizijske kuće i hvalospjevi. A što se narod napati, to nikome ništa.
Jesu li se ti radovi mogli ubrzati? Je li na rekonstrukciji moglo biti angažirano više radnika, a ne šačica njih pa polako, do izbora?
Dobru vladu odlikuje briga za opću korist. Prvenstveno građana. Ta briga je osnovni kriterij prema kojem treba razlikovati dobru od loše vlasti. Šta ste vi uradili za građane?

Onda idu crvene vrpce, bljeskovi  fotoaparata i hvalospjevi, a što se  narod napati, to nikom ništa

Krenulo se u obnovu tramvajske pruge u Sarajevu nakon 60 godina

Polako, do izbora

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=BIH&amp;">Bila jednom jedna djevojka kojoj je neki stanoviti momak</a> svako malo pisao, slao i javno objavljivao pisma u kojima ju je optuživao da ga zapostavlja u braku, ne posvećuje mu pažnju i odbija da obavlja kućanske poslove. Kad ne bi pisao pisma, organizirao bi konferencije ili snimao videe u kojima bi to isto ponavljao. Problem je, međutim, bio u činjenici da djevojka s dotičnim uopće nije ni bila ni u kakvoj vezi te je s čuđenjem i ignoriranjem posmatrala njegovo ponašanje, puštajući ga da i dalje živi u iluzijama.
Djevojka iz ove priče je međunarodna zajednica, a momak ono što se popularno naziva probosanskim intelektualcima, analitičarima i političarima. Uistinu, ako bi se tražila najpopularnija disciplina među tom grupicom, to bi vjerovatno bilo kontinuirano kukumakanje i jadikovanje prema zapadnim silama što odbijaju da im urede državu prema njihovoj želji.
Preživljeni genocid i snažan intervencionizam međunarodne zajednice u prvim postratnim godinama učvrstili su mišljenje među bošnjačkim akterima da ih je Zapad iznevjerio, ostao im dužan, sve uz vječito čekanje Godoa u liku svjetskog moćnika koji će, mimo svih zakona, mogućnosti i suprotstavljenih interesa, udovoljiti njihovima željama. Kao da, eto, u Berlinu, Briselu, Vašingtonu i Londonu 24 sata dnevno svi samo misle šta će s Bosnom.
To hranjenje infantilnog bošnjačkog mentaliteta žrtve, koja treba biti uvjerena da joj čitav svijet nešto duguje, da se svi trebaju baviti njom i izgraditi državu po njenoj mjeri, Bošnjake već tri decenije drži u mentalnom i političkom zatvoru, napunjenom frustracijama i neispunjenim očekivanjima.
Pritom, urađeno je vrlo malo ili gotovo ništa na tome da se u svijetu zaista i lobira za jačanje probosanske pozicije. Podrazumijeva se da su drugi dužni da nam riješe probleme, jer smo mi vječite žrtve, iako je od rata prošlo 26 godina.
Za to vrijeme, tamo gdje su Bošnjaci imali vlast, stranka koja ih je predvodila stvorila je jednu turobnu klimu korupcije, siromaštva, primitivizma te vladavine familijarno-interesnih klanova. Jesu li nam i za to drugi krivi?

Zašto se Bošnjaci već tri decenije drže u mentalnom i političkom zatvoru

Podrazumijeva se da su drugi dužni da nam riješe probleme

Erdoanovi vazali

Jasmila Žbanić: Rediteljica za pobjede

Nebojša Đurić: Naučnik svjetskog glasa

Poruka u boci

Štete i razočarenja

Kanelo Alvares: Rođeni šampion

Došla voda

Linda Tomas-Grinfild: Jasne poruke prijatelja

Životne teme

Robert Levandovski: Gol-mašina

Ne pucaj!

Nova vježba, nova nafaka

Nemanja Bilbija: Ušao u „klub 100“

Zlatan Ibrahimović: Ruši brojke

Polako, do izbora

Bosna, neželjeni momak

Kolumne

Erdoanovi vazali

Jasmila Žbanić: Rediteljica za pobjede

Nebojša Đurić: Naučnik svjetskog glasa

Poruka u boci

Štete i razočarenja

Kanelo Alvares: Rođeni šampion

Došla voda

Linda Tomas-Grinfild: Jasne poruke prijatelja

Životne teme

Robert Levandovski: Gol-mašina

Ne pucaj!

Nova vježba, nova nafaka

Nemanja Bilbija: Ušao u „klub 100“

Zlatan Ibrahimović: Ruši brojke

Polako, do izbora

Bosna, neželjeni momak