Španski fudbaler Pedro Rodrigez (Rodriguez) napravio je nesvakidašnji transfer. On je napustio Romu i potpisao za ljutog gradskog rivala Lacio. Bivši as Barcelone i Čelzija tako je postao prvi igrač nakon punih 49 godina i tek treći u historiji koji se odlučio zamijeniti dres rimskih rivala.

Na identičan potez prvi se odlučio Atilio Feraris (Attilio Ferraris) davne 1934., a posljednji put je to učinio Serhio Petreli (Sergio Petrelli) 1972. godine. Pedro je s Laciom potpisao dvogodišnji ugovor, a već je odabrao da će nositi dres s brojem 9.
Inače, u historiji je samo jedan fudbaler napravio transfer u suprotnom pravcu, i to 1958. godine, kada je Arne Selmoson (Selmosson) Lacio zamijenio Romom.
Pedro Rodrigez rođen je 28. jula 1987. godine u Santa Kruzu na Tenerifima. Prošao je Barceloninu famoznu školu fudbala „La Masiju“, a onda je 2008. debitirao za prvi tim „Blaugrane“. 
Sedam godina je nosio dres katalonskog giganta s kojim je osvojio sve što je mogao osvojiti, a onda je 2015. otišao u Čelzi. U Londonu se zadržao pet godina, a potom stigao u Rim. 
Sa Španijom je osvojio Svjetsko i Evropsko prvenstvo.

Prvi fudbaler koji je nakon 49 godina zamijenio dres velikih rivala

Pedro Rodrigez: Šokirao Rimljane

Šemsudin Hasić ostaje predsjednik FK Velež iako je nakon utakmice 5. kola Premijer lige BiH odlučio podnijeti ostavku. Međutim, Upravni odbor nije prihvatio tu odluku i Hasić će, zajedno sa saradnicima, nastaviti uspješnu crvenu priču. 

Iako ne pomišlja preuzeti zasluge za učinjeno, skromni Hasić je jedan od nepokolebljivih vojnika „Rođenih“. Na početku njegovog mandata Velež je proživljavao, bolje rečeno, preživljavao u nižem rangu. Visio je na litici ponora, ali je još jednom pokazao inat i izdigao se iznad svih nevolja.
Pet godina kasnije Velež je jedan od najjačih premijerligaša koji je ove sezone na evropskoj sceni branio čast bh. fudbala. Hasić i Upravni odbor rade izvrstan posao. I neće na tome stati, a na kraju sezone za stogodišnjicu kluba žele donijeti naslov prvaka na stadion „Rođeni“, Veležovu arenu koja je, nakon brojnih radova, poprimila izgled pravog evropskog stadiona.
Šemsudin Hasić rođen je 1960. godine u Domanovićima kod Čapljine. Ovaj hercegovački poduzetnik je školovani oficir. Nakon što je u Mostaru završio vojnu gimnaziju, u nastavku se školovao za vojnog pilota. Predsjedničku fotelju Veleža „zadužio“ je 28. jula 2016. godine, a otad su za „Rođene“ krenuli bolji dani.

Hercegovački poduzetnik i školovani oficir ostaje na čelu kluba

Hasić: Predsjedničku fotelju zadužio 2016. godine

Šemsudin Hasić: Vojnik "Rođenih"

Ne treba biti ekspert za migracije niti vanjskopolitički analitičar da bi se, na osnovu dramatičnih snimaka iz Kabula, zaključilo da je novi val migranata na putu ka Evropi i BiH, kao krajnjoj destinaciji pred hrvatskim “Berlinskim zidom” na ulazu u EU. Izbjeglice iz Afganistana i do sada su bile dio tužnih kolona na putu ka Bihaću i Krajini, ali pokušaji uplašenih ljudi da, okačeni o avione, napuste tu nesretnu zemlju svjedoče o paničnom strahu pred svime što donosi vlast talibana. Zato 5.679 kilometara od Kabula do Sarajeva neće predstavljati prepreku na putu ka sigurnosti i boljem životu. 

Za to vrijeme vlasti u BiH prespavale su još jednu godinu u kojoj su trebale otkloniti barem dio nedostataka na koje redovno ukazuju ključne državne institucije, međunarodne i domaće humanitarne organizacije i eksperti iz oblasti sigurnosti.

Pet godina od početka migrantske krize ponovo ćemo slušati obrazloženja da je istočna granica BiH šuplja kao švicarski sir, da jedan granični policajac pokriva 15,5 kilometara granice, da Graničnoj policiji BiH nedostaje više od 1.000 policajaca zato što Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji GPBiH sakuplja prašinu u ladici ministra sigurnosti. Tri godine nakon što je urađen u skladu sa standardima EU i dostavljen Ministarstvu. Ponovo ćemo, nemoćni, gledati i potresne scene iz bh. migrantskih kampova koje je “Amnesty International” okvalificirao kao bijedne i nesigurne.

Dok analitičari daju prijedloge i upozoravaju da migrantska kriza nije samo humanitarni već i sigurnosni problem, vlasti ne nude i ne pronalaze rješenja, pa se postavlja dilema jesu li izjave poput onih da migranti, umjesto turista, povećavaju potrošnju u BiH ili da korisni prijedlozi predstavljaju “seksi ideje” zaista bile brzoplete!?
Posebno brine što, nakon poziva predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) da se izbjeglicama iz Afganistana osigura privremeni smještaj prije dobivanja useljeničkih viza za SAD, izostaje odgovor BiH.
Bez oklijevanja to su prihvatili Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, manji broj Afganistanaca primit će i Hrvatska. U BiH, čiji političari mnogo očekuju upravo od SAD i Bajdena, diplomatske mudrosti nema pa reakcija na zahtjev prijatelja i najvažnijeg saveznika izostaje.

Dok analitičari daju prijedloge i upozoravaju da migrantska kriza nije samo humanitarni već i sigurnosni problem, vlasti ne nude i ne pronalaze rješenja

Afganistanci se iz očaja kačili za avion

Prespavana godina

Mensur Hamustafić, skromni taksista iz Lukavca, preko noći je postao heroj. Nije okrenuo glavu kada je vidio starijeg muškarca kako bez svijesti pluta jezerom Modrac. 

Bez razmišljanja je i ne štedeći svoj život, skočio iz čamca te je izvukao starca na obalu. Znao je da je svaka sekunda dragocjena i u očaju je krenuo s pružanjem prve pomoći. Bio je uporan, a kada je muškarac izbacio vodu, udahnuo i njegovo srce je krenulo kucati, pogled je okrenuo ka nebu i zahvalio Bogu. 
Ovaj Mensurov čin hrabrosti zadivio je čak i policajce koji su mu čestitali te su mu srdačno pružili ruku.
Za sebe kaže da nije heroj, već da je postupio onako kao što bi svako drugi da se nađe u njegovoj situaciji.
Inače, Mensur život provodi na jezeru Modrac. Često je u čamcu s prijateljima. Ima 28 godina i dugogodišnji je taksista. Oženjen je i otac dvoje djece.

Ovaj Mensurov čin hrabrosti zadivio je čak i policajce

Mensur Hamustafić: Srce heroja

<a href="https://avaz.ba/tag/1943/afganistan">Afganistanska</a> „demokratija“ nestala je u svega nekoliko dana. Dvadeset godina američkog vojnog i političkog prisustva te utrošenih više od 2 milijarde dolara na kraju rezultiraju ponovnim vraćanjem talibana na vlast. 

Lekcija koju možemo naučiti iz američke avanture u Afganistanu sasvim je jasna - bilioni dolara, desetine hiljada vojnika i svi vanjski napori za izgradnju neke države ne mogu uroditi plodom ako za to ne postoje unutrašnja volja, kohezija i snaga domaćih institucija koje bi taj projekt provele. 
To je ono na šta su njemački i japanski narodi bili spremni nakon Drugog svjetskog rata, jednako kao što i irački i afganistanski narodi u ovom stoljeću nisu. Afganistanska vojska se nije borila, talibanima se niko nije ozbiljno suprotstavljao. Amerika nije imala saveznika, osim manjinskog emancipiranog i urbanog stanovništva koje sada strahuje za svoju sudbinu pod vladavinom vjerskih fanatika.
Bosna i Hercegovina također je država u kojoj nedostaje unutrašnje kohezije. Određene političke snage ciljano koče njeno funkcioniranje.

Njene institucije nisu u stanju ispunjavati ni osnovne funkcije, poput posljednjeg primjera s gašenjem požara. BiH je, također, međunarodni protektorat. Zbog fragilnosti domaćih institucija od visokog predstavnika i međunarodne zajednice non-stop se zahtijeva da interveniraju, nameću zakone, mijenjaju, smjenjuju...

Dakle, ispravljaju sve ono što domaće institucije i domaći političari nisu sposobni. Shvatate poentu - bez strane podrške, intervencije i pritisaka, BiH je teško sposobna da opstane kao država. I ne samo da su separatističke i antibosanske stranke radile na urušavanju njenih institucija nego i onaj nemali broj institucija koji je bio pod kontrolom samoprozvanih probosanskih snaga nije ništa manje nestabilna i nefunkcionalna ruina, upropaštena nepotizmom, kriminalom i kadroviranjem najgorih među nama.
Stoga, pitanje nad kojim svi trebamo strepiti, ali se i ozbiljno nad njim zamisliti je - da se izmaknu oslonci SAD i Evropske unije, kao što se u Afganistanu desilo - šta bi ostalo od Bosne i Hercegovine?

Da se izmaknu oslonci SAD i Evropske unije, kao što se u Afganistanu desilo - šta bi ostalo od Bosne i Hercegovine

Afganistanska „demokratija“ nestala je u svega nekoliko dana

Afganistanska lekcija za BiH

Sarajevo ovih festivalskih dana blista u punom sjaju i 24 sata dnevno pokazuje i dokazuje da je, uglavnom, tamo gdje je nekad bilo.

U petak, 13. avgusta, nakon prošlogodišnjeg pandemijskog online izdanja, <a href="https://avaz.ba/tag/2583/sff">Sarajevo Film Festival</a> vratio se na velika vrata.
A vratio se i Bono Voks (Vox), veliki i dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine i Sarajeva. Slavni muzičar, aktivista i filantrop u „dvije riječi“ rekao je ono što je Sarajevo oduvijek bilo i što će, uprkos nekim pokušajima i stremljenjima, ostati - „mjesto zabave i magije i glavni grad suživota“.

Bono Voks, Vim Venders (Wim Wenders) i drugi velikani pomno biraju gdje će se pojaviti i oni su članovi povorke slavnih i utjecajnih svjetskih zvijezda koje su pohodile bh. prijestonicu i s bosanskog ćilima SFF-a u svijet slale važne poruke. Kad su takve ličnosti u pitanju, ništa nije slučajno.

Da je magija Sarajeva i SFF-a odavno prepoznata i daleko van granica naše zemlje i da su ljudi jedva dočekali povratak festivala, potvrđuju i riječi direktora Mirsada Mire Purivatre da je stiglo dvostruko više gostiju nego što se očekivalo.
Sigurno je da će do spuštanja festivalske zavjese u petak, 20. avgusta, publika još mnogo puta zaustaviti dah od uzbuđenja i radosti. A kada se zvijezde i gosti vrate kućama, valjda nećemo čekati 28. SFF da pokažemo ko smo, šta smo i da možemo puno bolje. Jer u ovim izazovnim vremenima prilike se pružaju na dnevnoj bazi.

Dolazak velikana poput Bone Voksa u Sarajevo nije slučajan i uvijek nosi važnu poruku

Magija SFF-a

Regionalni muzički velikan <a href="https://avaz.ba/tag/385/dino-merlin">Dino Merlin</a> održao je u subotu navečer spektakularni koncert u ekskluzivnoj crnogorskoj marini <a href="https://avaz.ba/tag/5628/porto-montenegro">Porto Montenegro</a> te još jednom pomjerio granice i na svojoj ljestvici podigao još jedan podiok. 

Pozornica duga 50 metara bila je izgrađena iznad „infinity poola“, kako bi se stvorio plutajuću efekt, što na ovim prostorima još nikada nije viđeno. Pratio ga je deseteročlani bend, a vizuelni su dojam upotpunili specijalni efekti, kao i koreografija u izvedbi plesne grupe „Mi“.
Nakon što su ublažene mjere zbog pandemije koronavirusa ovo je bio prvi koncert jedne od naših najvećih muzičkih zvijezda i savršena prilika da Merlin izvede uživo singlove s predstojećeg 12. albuma.
Dino Merlin rođen je 12. septembra 1962. godine u Sarajevu, gdje cijeli život i živi. Sa suprugom Amelom ima kćerku Naidu i sina Hamzu. 
Prošle godine postao je djed. Prvo unuče podarili su mu sin Hamza i snaha Dženeta Tabaković-Dervišhalidović kojem su dali ime Nezir.
Tiraži Merlinovih nosača zvuka i pregleda na YouTubeu mjere se milionima.

Održao spektakularan koncert u ekskluzivnoj crnogorskoj marini Porto Montenegro

Dino Merlin: Na svojoj ljestvici podigao još jedan podiok

Dino Merlin: Zvijezda koja pomjera granice

Helikopteri <a href="https://avaz.ba/tag/3614/oruzane-snage-bih">Oružanih snaga Bosne i Hercegovine</a> još su u hladovini hangara, bez obzira na to što su ovih dana mogli biti mnogo korisniji na drugim mjestima. U Hercegovini <a href="https://avaz.ba/tag/2922/pozari">gori</a> na više mjesta, vatra ovog puta nije birala po nacionalnom ključu, ali letjelice ostaju mirne.
Zahvaljujući <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Miloradu Dodik</a>u, „selo gori, a baba se češlja“. Gori i tamo gdje su Bošnjaci i gdje su Hrvati u većini, ali Dodik je dosljedan... Narodu ne treba pomoći.
I možda nakon svih eskapada Milorad Dodik, čovjek koji očigledno odavno blizu sebe nema kompas, nikoga i ne čudi, ali zanimljivo je vidjeti kako se ponašaju neki njemu bliski ljudi.

Plač bez suza Šefika Džaferovića i Željka Komšića je konstanta. Ruku na srce, tu niko i ne očekuje pomake. Oni kao po pravilu ne mogu ništa i spriječeni su i tu je sve jasno.

S druge strane, ne zna se čime je spriječen Dragan Čović, prvi u Hrvata, pa da javno ili barem tajno zamoli Dodika da zažmiri i dopusti let helikoptera iznad, recimo, Širokog Brijega.
Nezvanična koalicija između Čovića i Dodika mnogo puta do sada je potvrđena, ali da je jedan od igrača toliko inferioran u cijeloj priči, tek sada se vidi. Čak je Čović bio spremniji zatražiti kanadere iz Hrvatske nego „stati na žulj“ Dodiku.
Kako sada stvari stoje, ili kanaderi iz Hrvatske ili kiša mogu pomoći. Od ovih na vlasti malo je hljeba.

I dok Hercegovina gori, Dragan Čović nije našao za shodno da uputi molbu  Miloradu Dodiku da „deblokira helikoptere“

Zahvaljujući Miloradu Dodiku, „selo gori, a baba se češlja“

Vatrena koalicija

Budući bh. <a href="https://avaz.ba/tag/9038/kosarka">košarkaški</a> reprezentativac <a href="https://avaz.ba/tag/79622/luka-garza">Luka Garza</a> (22) odigrao je još jedan fenomenalan meč za Detroit pistonse, koji su ga izabrali kao 52. pik ovogodišnjeg drafta.
Garza je u pobjedi svog tima nad Los Anđeles lejkersima (103:86) u okviru NBA Ljetne lige ostvario dabl-dabl učinak od 20 poena i 14 skokova te još jednom dokazao veliki potencijal.
Za nešto više od 25 minuta provedenih na parketu zabilježio je i tri asistencije te jednu ukradenu loptu.
Garza je dan ranije protiv Njujork niksa, također, ostvario dabl-dabl, s tim što je tad upisao 10 poena i 12 skokova.
Luka Garza rođen je u Vašingtonu 27. decembra 1998. godine. Karijeru je počeo u Mare srednjoj školi, a nastavio je na Univerzitetu Ajova.
Njegova majka Šejla Muftić je porijeklom iz BiH i bivša je košarkašica, dok je Garzin djed Refik Muftić, nekadašnji golman FK Sarajevo.

Novi dabl-dabl učinak budućeg  bh. reprezentativca

Luka Garza: Dokazuje veliki potencijal

Svojevremeno je vlast u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=rudari&amp;">Tuzlanskom kantonu</a>, tačnije u februaru 2014. godine, ignorirala zahtjeve radnika nekoliko preduzeća, da bi poslije „narodne revolucije“ morali podviti rep i podnijeti ostavke, a iza njih ostalo je zgarište zgrade „Sodaso“ - simbola radničke Tuzle.
Zbog toga samo naivni mogu tvrditi kako su upozorenja rudničkih sindikalista „pucanj u prazno“ i da neće doći do masovnijih protesta ako se odluka o slanju 111 radnika na čekanje ne stavi van snage.
Nezadovoljstvo u rudnicima tinja godinama, a federalne izvršne vlasti su obećanjima uspijevale gasiti požar. No, čini se, sada se došlo do zida.
Rudarima je onemogućeno održavanje štrajka, a menadžmentu nije zabranjeno donošenje odluke o slanju radnika na čekanje.
Šta je s dogovorom iz maja 2021. godine? Je li mrtvo slovo na papiru? Očito da jeste i da su aktuelne vlasti i rukovodstvo koncerna samo kupovali vrijeme.
S rudarima se nije šaliti. Oni jedu hljeb sa sedam kora i jedni su od najčasnijih članova našeg društva. Međutim, i rudarsko strpljenje je na izmaku. Dok moćnici voze skupe automobile, imaju luksuzne nekretnine, rudari rade u nehumanim uvjetima, riskirajući živote za opstojnost elektroenergetskog sektora.

Njihov glas se mora čuti i uvažavati. Ne smiju se odluke donositi preko koljena, a one koje su posljednje donesene upravo raspiruju nezadovoljstvo rudara kojima se zabranjuje štrajk, a čije se kolege šalju na čekanje. Odavno oni slušaju priče o restrukturiranju rudnika. Na djelu gotovo da ne vide ništa. Posljednji dogovor postignut je u maju 2021. godine i jedan od zaključaka je da će se zbrinjavanje viška radnika odvijati na socijalno prihvatljiv način. I na tom ispitu su potpisnici pali. Zbog toga tinja nezadovoljstvo, a najava nove Husinske bune mora biti ozbiljno shvaćena prije nego što sve bude kasno.

S rudarima se nije šaliti, oni jedu hljeb  sa sedam kora i jedni su od najčasnijih članova našeg društva

Rudarima je onemogućeno održavanje štrajka

Husinska buna

Svojevremeno je Halid Bešlić, govoreći u jednom intervjuu o stanju u Bosni i Hercegovini, potpisnici ovih redova kazao da je slika na terenu drugačija od one kakvom je pojedini političari predstavljaju. Govorio je tada kako među narodom podjela nema, ističući da on to zna jer nastupa po cijeloj Bosni i Hercegovini.I upravo je to legendarni i nenadmašni Halid pokazao na djelu. U jeku političke krize, prema mnogima najteže od okončanja rata u BiH, kada se prijeti čak i otcjepljenjem manjeg entiteta, Halid odlazi u Banju Luku i pravi spektakl za pamćenje pred 10.000 duša! Nije se tu gledalo ko si, kako se zoveš, odakle dolaziš, nego su te vrele avgustovske večeri svi bilo jedno. I svi su zajedno, pune duše i srca, pjevali “Romaniju”, “Trebević”, “Sarajevo”, “Miljacku”, “Neretvu”, “Beograđanku”, “Iznad Tešnja zora sviće”... Bila je Banja Luka te večeri prava slika Bosne, jer ona, uprkos željama nekih, ništa drugo ne može ni biti. Prije mjesec potpisnica ovog teksta napisala je komentar pod naslovom “Kad Halid zapjeva”, ponukana sjajnim koncertom bh. legende u Ljubuškom. Te divne julske večeri u zapadnoj Hercegovini pjevao je domaćin Ljubuški uglas s gostima koji su se na stadion Babovac sjatili iz ostalih bh. mjesta, susjedne Hrvatske… Kada Halid zapjeva, tada postaje nebitno ko si, odakle si, kako se zoveš, koji pasoš/putovnicu imaš u džepu. Sve postaje nebitno, što nije baš lagan posao na našim prostorima, gdje muzika odavno nije samo muzika.Dakle, može se! I, hvala Bogu, nismo svi isti. A dobri, pošteni i dobronamjerni ljudi uvijek se nađu. I svi smo mi u konačnici samo ljudi i jedino se razlikujemo po tome jesmo li dobri ili loši. P. S.Halid je i u Banjoj Luci i u Ljubuškom dočekan kraljevski, kako on to i zaslužuje. Jedan je Halid.

Dobri, pošteni i dobronamjerni ljudi uvijek se nađu

Na Halidovom koncertu u Banjoj Luci nije se gledalo ko si, kako se zoveš, odakle si

Nani Semki Šabić jučer se ponovo vratio osmijeh na lice, kada je u njenu avliju u selu Šumatac kod Velike Kladuše dovezena krava. Najzaslužniji za to je policijski veteran iz Cazina Hase Šabić, koji je organizirao akciju sakupljanja pomoći nakon što je na Facebook profilu dan ranije objavio fotografiju Semke dok uplakana sjedi pored krave koja je uginula, a od čijeg mlijeka je hranila porodicu.Nije Hase mnogo oklijevao, a, kako nam je rekao, javili su mu se prijatelji iz cijele BiH, ali i SAD, Hrvatske, Slovenije, Norveške... Sve je uspješno organizirao, ali i transparentno. Na Facebooku je objavio da je krava plaćena 2.700 KM te da je ostatak doniranog novca uručio Semki. Sretan je, kaže, što se sve ovako završilo. I ranije je učestvovao u sličnim akcijama pomoći. - Bog mu pomogao na sve četiri strane, gdje god da se okrene - poželjela mu je nana Semka. Nema sumnje da će tako i biti.&nbsp;

Policijski veteran organizirao akciju i prikupio novac da se kupi krava

Hase Šabić: Nani Semki vratio osmijeh na lice

Počinje Sarajevo Film Festival (SFF). Nakon koronaške pauze 2020. godine, glavni grad <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sff&amp;">Bosne i Hercegovine</a> ponovo dobiva priliku da sedam dana „glumi“ da je metropola. S bosanskog ćilima smiješit će nam se manje i više poznata lica svjetske kinematografije. Smiješit će nam se i od organizatora pomno probrana domaća „elita“, heroji tranzicije iz političke i poslovne kaste, estradne zvijezde ili oni koji bi to željeli biti. U svakom uglu centra grada, osim filmova, moći ćemo birati i između gomile koncerata, radionica, partija... Ponosno ćemo „kačiti“ fotografije po društvenim mrežama da svima damo do znanja kako se super provodimo u super gradu, u kojem sve buja. Brojni turisti uživat će u vrhunskoj ponudi. Gazde ugostiteljskih objekata će zadovoljno trljati ruke. Osjećat ćemo se energično, živo, sretno i ponosno. A onda će proći tih sedam dana i Sarajevo će se vratiti u svoje prirodno stanje.
Stanje grada poroboljenog od primitivnih političkih oligarhija koje ga već tri decenije kroje po mjeri svog neukusa i nesposobnosti. Grada bez ijedne ozbiljne firme koja igra neku važniju ulogu na regionalnom, a kamoli na evropskom nivou. Grada bez muzičke produkcije, koji godinama nije dao nijednu značajniju grupu ili pjevača. Grada koji ima najbolji regionalni filmski festival, ali filmove snima svake prestupne godine. Grada u kojem su sportski klubovi propali i nisu više ozbiljni ni na bh., kamoli na regionalnom nivou, a nekad su bili evropski prvaci. 
Grada iz kojeg se internacionalna kultura protjerala. Grada u kojem su propali muzeji, pozorišta, koncertne i sportske dvorane, ali mu cvjetaju „nargilhane“. Grada čiji su danas najveći „simboli napretka“ arapski tržni centri izgrađeni sumnjivim parama. 
Grada koji će, zbog nesposobne vlasti, ovogodišnji SFF dočekati zatrpan smećem i s redukcijama vode. I neka će, neka nas barem to podsjeća na naše stvarno stanje dok se jednu sedmicu u godini budemo lažno „furali“ da živimo u metropoli.

A onda će proći SFF i Sarajevo će se vratiti u svoje prirodno stanje

Počinje Sarajevo Film Festival: Problem sa smećem ostaje

Bosanski ćilim preko fekalija

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Anel%20Ahmedhod%C5%BEi%C4%87&amp;">Anel Ahmedhodžić</a> je sa svojim Malmeom izborio plasman u plej-of Lige prvaka nakon što je s ukupnih 4:1 eliminirao slavni škotski Rendžers.
Ahmedhodžić i društvo su u Glazgov otputovali s dva gola prednosti, ali su se onda iznenada našli u velikim problemima.
Nakon prvog poluvremena švedski tim je imao rezultatski i igrački deficit, ali uprkos igraču manje, Malme je napravio veliki preokret i na kraju slavio s 2:1.
Naš reprezentativac je odigrao dobru utakmicu i u teškom periodu za svoj tim bio staložen te još jednom potvrdio kvalitet koji posjeduje. Nije bez razloga na meti brojnih velikana. Sinoćnja partija pokazala je zbog čega se za njegov potpis bore Ajaks, Atalanta, Inter, PSV...
Osim Ahmedhodžića, u Malmeu je još jedan bh. reprezentativac Adi Nalić. Naši fudbaleri će sa švedskim timom plasman u grupnu fazu Lige prvaka tražiti preko bugarskog prvaka Ludogoreca, koji je nakon penala eliminirao Olimpijakos.
Anel Ahmedhodžić rođen je 26. marta 1999. godine u Malmeu u Švedskoj. Prošao je školu fudbala Malmea, kojom je svojevremeno prodefilirao i Zlatan Ibrahimović

Bh. reprezentativac pružio još  jednu dobru partiju

Malme u narednoj rundi igra s Ludogorecom

Anel Ahmedhodžić: Na korak do Lige prvaka

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Milorad%20Dodik&amp;">Milorad Dodik</a> dodaje gas. Tako bi se u najkraćem mogao opisati njegov jučerašnji nastup u Beogradu na tribini apokaliptičnog naziva „Inckov zakon - kraj Srpske ili raspad Bosne“.
Država BiH nikada nije postojala, veli Dodik, Haški sud nije utvrdio broj ubijenih Bošnjaka u Srebrenici, Džozef Bajden (Joseph Biden) će brzo otići s pozicije predsjednika SAD, a Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nije visoki predstavnik.
Činjenice, međutim, govore suprotno i dobro su poznate i članu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.
Inckov zakon o zabrani negiranja genocida je civilizacijski, evropski i svjetski demokratski standard i on sigurno nije donesen da bi doveo do „kraja Srpske“, a još manje do „raspada Bosne“.
BiH je bila i ostat će država, što entiteti nisu. Dva međunarodna suda su utvrdila da su vojne i policijske snage bosanskih Srba počinile genocid u Srebrenici. Bajden ima još tri godine predsjedničkog mandata i moguće je da će osvojiti još jedan. Šmit već radi kao visoki predstavnik.
U kakvom se političkom i mentalnom stanju Dodik nalazi, možda najbolje svjedoče suze koje je na tribini u Beogradu prolio za bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump). Čekat ćemo, kaže Dodik, nekog novog Trampa u Vašingtonu i proglasiti nezavisnost RS.
Lider vladajućeg SNSD-a očito nema nikakav racionalan plan.
Ostaje samo pitanje - zašto, poput japanskih kamikaza, srlja u sigurnu političku smrt, kada svi dobro znamo da on nije kamikaza, da nema uzvišene ideale i da mu je vlastita sudbina daleko bitnija od sudbine naroda iza kojeg se krije.

Zašto Dodik, poput japanskih kamikaza, srlja u sigurnu političku smrt, kada svi dobro znamo da on nije kamikaza

Dodik plače za Trampom

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Luka%20Don%C4%8Di%C4%87&amp;">Košarkaški reprezentativac Slovenije Luka Dončić</a> produžio je saradnju s Dalas Maveriksima. Sjajni 23-godišnjak potpisao je historijski ugovor za NBA ligu, jer se radi o „ruki supermaks ekstenziji“.
Naime, radi se o produženju prvog ugovora za iznos od 35 posto, tzv. salari kapa, što nijedan igrač u najjačoj košarkaškoj ligi dosad nije potpisao.
Iako je pokupio simpatije navijača Dalasa, trenera Džejsona Kida (Jason Kidd) i vlasnika Marka Kjubana (Cuban), Dončić je za potpisivanje ovog ugovora morao ispuniti neke od kriterija, što je i učinio - dva puta je bio u idealnoj petorci po završetku sezone.
Koliko je Dončić esencijalan u Dalasu, dovoljno govori činjenica da je delegacija Maveriksa, predvođena legendarnim Dirkom Novickim (Nowitzki), vlasnikom Kjubanom i trenerom Kidom, stigla u Ljubljanu, gdje je došla „na noge“ najboljem košarkašu kako bi osigurali njegov ostanak u klubu.
Luka Dončić rođen je 28. februara 1999. godine u Ljubljani. Prošao je školu košarke Real Madrida, za čiji prvi tim je nastupao tri godine (2015. – 2018.), da bi onda s krunom evropskog prvaka izašao na NBA draft. Od 2018. godine igra u najjačoj košarkaškoj ligi, a dva puta je bio učesnik Ol-star utakmice. Proglašen je i „rukijem“ 2019. godine

Pedro Rodrigez: Šokirao Rimljane

Šemsudin Hasić: Vojnik "Rođenih"

Prespavana godina

Mensur Hamustafić: Srce heroja

Afganistanska lekcija za BiH

Magija SFF-a

Dino Merlin: Zvijezda koja pomjera granice

Vatrena koalicija

Luka Garza: Dokazuje veliki potencijal

Husinska buna

Na Halidovom koncertu u Banjoj Luci nije se gledalo ko si, kako se zoveš, odakle si

Hase Šabić: Nani Semki vratio osmijeh na lice

Bosanski ćilim preko fekalija

Anel Ahmedhodžić: Na korak do Lige prvaka

Dodik plače za Trampom

Luka Dončić: "Na noge" mu došli s milionima

Kolumne

Pedro Rodrigez: Šokirao Rimljane

Šemsudin Hasić: Vojnik "Rođenih"

Prespavana godina

Mensur Hamustafić: Srce heroja

Afganistanska lekcija za BiH

Magija SFF-a

Dino Merlin: Zvijezda koja pomjera granice

Vatrena koalicija

Luka Garza: Dokazuje veliki potencijal

Husinska buna

Na Halidovom koncertu u Banjoj Luci nije se gledalo ko si, kako se zoveš, odakle si

Hase Šabić: Nani Semki vratio osmijeh na lice

Bosanski ćilim preko fekalija

Anel Ahmedhodžić: Na korak do Lige prvaka

Dodik plače za Trampom

Luka Dončić: "Na noge" mu došli s milionima