Sjajan nastup bh. košarkašica na Eurobasketu ima daleko veći značaj i od samog historijskog petog mjesta i plasmana u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. 

Pobjede „Zmajica“ dašak su pozitivne energije, optimizma i zajedništva koje su društvu, godinama politički ubijanom i utučenom nepravdom, kriminalom, nesposobnošću i beščašćem, bili prijeko potrebni. 
Upravo su se najodgovorniji za takvo stanje, u želji za samopromocijom i lešinarenjem na tuđem uspjehu, utrkivali u čestitkama reprezentaciji i nuđenju pomoći i nagrada. 
Košarkašice i stručni štab, koji su rezultat pripremali u krajnje skromnim uvjetima, s gotovo nikakvom podrškom države, očitali su im brutalnu lekciju, poručivši im da se sada, nakon što je uspjeh već postignut, manu nagrađivanja i „pomaganja“ te da taj novac, umjesto toga, usmjere u omogućavanje budućih uspjeha, odnosno razvoj omladinskih škola i klubova.

Drugim riječima, da investiraju u razvoj institucija koje će svakom pojedincu u ovoj zemlji pružiti mogućnost da u najvećoj mjeri realizira svoj potencijal i znanje. Koliko smo tek uspjeha mogli postići da na ovoj filozofiji gradimo državu, umjesto što nam raznorazni politikanti državu tretiraju, prije i iznad svega, kao sredstvo ličnog prosperiranja, a društvo, pojedince i institucije, ako ih zbog uskih interesa sistemski i ne uništavaju, onda ih u najboljem slučaju prepuštaju samim sebi.

„Zmajice“ su nam, za društvo razapeto etničkim, vjerskim, familijarnim i klanovskim kriterijima uspjeha i napredovanja, dale svakako i pouku da uspjesi dolaze onda kada nam jedini kriteriji postanu znanje i sposobnost - samo sastavi najbolji tim ljudi i pusti ih da rade ono što znaju.
Zar je važno kako se neko zove ako pogađa za sve nas? Možda naše sjajne djevojke i stručni štab neće sami zakrpiti ranjeno i raspuknuto bh. društvo, ali su nam barem na moment vratili prijeko potrebnu pozitivnu energiju te, i u simboličkom i praktičkom smislu, pružile vrijedne lekcije u kojem pravcu trebamo svi zajedno krenuti.

Zar je važno kako se neko zove ako pogađa za sve nas

Lekcije "Zmajica"

Tim-menadžer „Zmajica“ i legendarna košarkašica Razija Mujanović otpočetka je vjerovala u uspjeh naše reprezentacije, koja se jučer vratila u Sarajevo kao peta ekipa Evrope. 

Legenda bh. košarke je najzaslužnija osoba za angažman Gorana Loje na selektorsku poziciju, a zajedno s njim učestvovala je u dovođenju Džonkel Džons (Jonquel Jones) u naš državni tim. 
Mujanović je bila uz ekipu koja je nakon 22 godine otišla na veliko takmičenje i tamo napravila historijski uspjeh, izmamivši simpatije košarkaške javnosti. 
Marici Gajić i društvu prenosila je svoje ogromno iskustvo, savjetovala, pomagala, a sve iz sjene, držeći se izvan svjetla u kojem su „Zmajice“ raširile krila i pokazale da se na Bosnu i Hercegovinu mora obratiti pažnja. 
Razija Mujanović rođena je 15. aprila 1967. godine u Čeliću. Košarkaške visine prvo je dohvatila s tuzlanskim klubom Jedinstvo Aida. „La Gazetta dello Sport“ ju je tri puta birao za najbolju košarkašicu Evrope (1991., 1994. i 1995. godine). U izboru „Dnevnog avaza“ proglašena je sportskom ličnošću 2007. godine. 
Od aprila 2019. godine obnaša funkciju tim-menadžera ženskih košarkaških reprezentacija i otada u KSBiH „pušu novi vjetrovi“.

Tim-menadžer ženskih selekcija zaslužan za angažman Loje i dovođenje Džons

Razija Mujanović: Donijela bolje dane ženskoj bh. košarci

Razija Mujanović: Tvorac „zlatne generacije“

U odlučujućoj utakmici za poredak na Eurobasketu te plasman na kvalifikacioni turnir za Svjetsko prvenstvo <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=d%C5%BEons&amp;">Džonkel Džons (Jonquel Jones)</a> vodila je žensku košarkašku reprezentaciju Bosne i Hercegovine do pobjede protiv Švedske (82:63) s 34 poena, 19 skokova i četiri asistencije.

Džons je bila dominantna košarkašica kompletnog turnira, upisavši šest puta dabl-dabl učinak s prosjekom od 24,3 poena, 16,8 skokova, tri asistencije i 1,5 blokada u 36,3 minute po utakmici. 
Uz vanserijski kvalitet, koji je praktično čudom u naš tim privukao selektor Goran Lojo, ništa manje nije bitno i to da je Džons karakterna osoba, što je potvrdila dolaskom na Evropsko prvenstvo usred WNBA sezone. Naprimjer, upravo Šveđanke nisu na svojoj strani imale najbolju igračicu Amandu Zahui, koja je ostala igrati WNBA. Nadamo se da ćemo Džons imati i u februaru 2022. godine na kvalifikacionom turniru za Svjetsko prvenstvo u Sidneju (Australija).

Džonkel Džons je rođena 5. januara 1994. godine u Friportu na Bahamima. Visoka je 198 centimetara i igra na pozicijama centra i krilnog centra. Od 2016. kao profi košarkašica nastupa za Konektikat San. Tekuće sezone glavna je kandidatkinja za MVP (najkorisniju igračicu) WNBA lige, ali i Eurobasketa.

Dominantna tokom kompletnog turnira, upisala šest puta dabl-dabl učinak

Džons: Glavna kandidatkinja za MVP WNBA lige, ali i Eurobasketa

Džonkel Džons: Vanserijski kvalitet

Svijet se ponovo počeo zatvarati u strahu od širenja <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=pandemije%20koronavirusa&amp;">pandemije koronavirusa</a>. Australija, Izrael, Njemačka, Rusija... Mnoge države, zbog novog delta soja koronavirusa, odlučile su vratiti epidemiološke mjere na snagu te ograničiti kretanje.

Taman kada se mislilo da je pandemija koronavirusa iza nas, novi delta soj, koji se vrlo brzo širi, razlog je za zabrinutost i u Bosni i Hercegovini. 
Pogotovo što se ovaj virus već pojavio na granici BiH, u susjednoj Hrvatskoj.
Pitanje je dana kada će slučajevi zaraze biti zabilježeni u BiH. Ni države koje su vakcinisale svoje građane u velikom broju nisu imune na ovaj soj virusa.
Zbog straha od zaraze Izrael, koji je vakcinisao skoro pola populacije, uveo je obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru.

Rusija je nedavno uvela novi „lockdown“, Portugal također. I dok je svijet s pravom u strahu, u Bosni i Hercegovini nikada nije ni počela masovna vakcinacija. 

Sadaka-dozama se vakcinišu jedino prioritetne grupe, stariji i oni preko štele. No, više nema vakcina ni za revakcinaciju. U sarajevskoj Zetri vakcinacija traje dan pa stane, čeka se danima. Kako sadaka stigne tako i pozivi građanima uslijede.
Do sada je vakcinisan mali broj građana. Iako bez zvaničnih podataka, više je građana po spasonosnu dozu otišlo u Srbiju nego što ih je primilo vakcinu u BiH.
Čekajući na nesposobnu vlast, sve je veća opasnost od novog i opasnijeg vala zaraze.
Samo je pitanje - šta će i kada će nešto poduzeti odgovorni i uspavani krizni štabovi. 
Za političare koji do sada nisu direktno nabavili nijednu dozu vakcine se zna - oni će na (ne)zaslužene godišnje odmore, a građani će i dalje biti prepušteni sami sebi.
Pitanje je samo dokle ćemo više tolerirati razne Fadile i Bakire, koji nas uvjeravaju da smo reagirali na vrijeme, ali da nismo žurili da nabavimo vakcine kako ne bismo bili pokusni kunići.
A u BiH je od korone umrlo više od 9.600 osoba. Fadil Novalić, ako ne zna kupovati, valjda zna čitati.

Mnoge države zbog novog delta soja koronavirusa odlučile su ponovo uvesti epidemiološke mjere

Delta soj korobavirusa izaziva zabrinutost

Razlog za brigu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=penzioneri&amp;">Vlada Federacije</a> napokon će pomoći penzionerima uplatom jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 do 120 KM. 
Odluka je poput fatamorgane, jer od početka pandemije koronavirusa federalna izvršna vlast ostajala je gluha i nijema na vapaje socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Ipak se kreće, rekli bi penzioneri, koji su najredovnije platiše svih prispjelih obaveza i koji uspijevaju s mizernim primanjima sastaviti kraj s krajem.
Umjesto da u svojoj trećoj dobi uživaju u plodovima 40-godišnjeg rada, naši penzioneri su na rubu egzistencije, gotovo zaboravljeni od svih. 
U četiri zida, oni najbolje znaju za svoje bolesti i koliko od mjesečne crkavice moraju izdvojiti za lijekove i hranu.

Jednokratna pomoć jeste dobrodošla, ali nije rješenje za ubuduće.

Penzije moraju rasti, pogotovo one najniže, ukoliko ne želimo vidjeti sramotne prizore prekopavanja kontejnera od ljudi koji su čestito i pošteno završili svoj radni vijek.
Penzionera se političari obično sjete u predizbornim kampanjama. Tada ih obilaze, nose pakete, ne bi li dobili glas više.
No, čim osvoje vlast, političke platforme i stavovi se mijenjaju.
Zbog toga penzionerima, ali i drugim socijalnim kategorijama našeg društva ne trebaju šarene laže, već konkretna rješenja, u skladu s evropskim praksama i regulativama.
Tek tada će se vratiti dostojanstvo svakom čovjeku, a jednokratne pomoći i/li sadaka neće biti potrebne.

Penzionerima i socijalnim kategorijama trebaju konkretna rješenja, u skladu s evropskim praksama i regulativama

Penzioneri dobili jednokratnu novčanu pomoć

Odluka kao fatamorgana

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Merkel&amp;">Kancelarka Angela Merkel</a> posljednji put se obratila poslanicima njemačkog Bundestaga, prije nego što se, nakon izbora u septembru, zvanično povuče s dužnosti koju je obavljala punih 16 godina.
U oproštajnoj atmosferi značajan dio izlaganja posvetila je i Balkanu, potrebi koordiniranog suprotstavljanja Zapada hibridnim napadima Rusije. Upravo iz posljednjeg obraćanja dalo se naslutiti da su jedinstvo Evrope i SAD te podrška našoj regiji to što najmoćnija žena svijeta ostavlja u amanet svojim nasljednicima.
Odlazak “vječite kancelarke”, kako su je nazivali mediji, označava kraj jedne ere, koju su obilježili brojni izazovi, kako ekonomski unutar države tako i politički u okvirima EU.

Prva žena na poziciji predsjednice njemačke vlade odlazi čvrsta i nepokolebljiva u odluci koju je ranije donijela, onakva kakva je bila tokom cijele svoje političke karijere.

Žena, koja je u više navrata proglašavana najmoćnijom ženom svijeta, ostaje upamćena po stabilnosti, razvoju, uspješnim odgovorima na recesiju, Covid pandemiju, očuvanju EU...

Odlazak „vječite kancelarke“, kako su je nazivali mediji, označava kraj jedne ere

Angela Merkel: Simbol jake Njemačke

Nakon što mu je ubijeno dijete, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Davor%20Dragi%C4%8Devi%C4%87&amp;">Davor Dragičević</a> doživljavao je uvrede, prijetnje, pritiske, hapšenja, pa je bio prisiljen zatražiti politički azil u Austriji, otići iz ov(akv)e države, pa u taj normalniji i pravedniji dio svijeta prenijeti i kovčeg s tijelom svoga sina.
Tri godine nakon ubistva ogorčeni otac, svojom upornošću i hrabrošću, izvojevao je i prvu bitku u teškom, iscrpljujućem i nepravednom ratu s bahatim, korumpiranim i kriminaliziranim sistemom. Ustavni sud BiH, na osnovu apelacije zastupnika porodice Dragičević, advokata Ifeta Ferageta, utvrdio je da su Davoru Dragičeviću povrijeđena ljudska prava i osnovne slobode garantirane Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Primjeri pljačke, bahatosti, nezasluženih privilegija, ličnih interesa i bogaćenja pojedinaca bliskih režimima u BiH odranije su poznati, ali tek nakon što su Davor Dragičević i Muriz Memić o tome glasno progovorili, šira bh. javnost uvjerila se da im više ni životi djece nisu sveti.

Tri godine nakon ubistva ogorčeni otac izvojevao je  prvu bitku u  ratu sa  sistemom

Davor Dragičević: Dobio prvu bitku

„Svi građani su jednaki u očima zakona, imaju isti pristup javnim položajima, mjestima i službi, u skladu s njihovim mogućnostima, bez obzira na razlike, osim u vrlinama i nadarenosti.“ Ovako glasi Član 4. Deklaracije o pravima čovjeka i građanina, jednom od osnovnih dokumenata Francuske revolucije. Na ovom principu izgrađena je gotovo kompletna zapadna civilizacija.
No, on nije ispoštovan u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bih%20hrvatska&amp;">dejtonskom ustrojstvu BiH</a>, gdje pravo na ključne javne položaje i funkcije vlasti stječete ne kao građanin nego kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, dok pripadnici tzv. ostalih nemaju ni elementarno ljudsko pravo da uopće budu birani na neke od najviših pozicija, poput Predsjedništva BiH.
Susjedna Hrvatska posljednjih godina u Evropi bjesomučno lobira da se izvrši pritisak kako bi se u BiH ovaj princip etničkog predstavljanja čak i dodatno pojačao, tako što bi se, osim zagarantiranih kvota i funkcija za „predstavnike konstitutivnih naroda“, izvršila i svojevrsna teritorijalno-etnička separacija samog glasačkog tijela, gdje bi narodi mogli glasati „samo za svoje“.
Hrvatska lobiranja završila su teškim debaklom. Nakon neuspješnog pokušaja predsjednika Zorana Milanovića da u NATO-ovu deklaraciju, u tački koja se tiče BiH, uvrsti pitanje konstitutivnosti naroda, jučer je i Evropski parlament odbio hrvatski prijedlog da se u Rezoluciju o BiH uvrste riječi „konstitutivnost“ i „legitimno predstavljanje“.

Iluzorno je očekivati da će evropske demokratije u BiH podržavati koncepte koji u tim državama ne samo da ne postoje nego negiraju i temeljne vrijednosti na kojima počivaju. A to je ujedno i jasna poruka kojim putem BiH treba ići da bi postala napredna evropska država - putem građanske države istinski ravnopravnih pojedinaca s jednakim pravom da biraju i budu birani i jednakom vrijednošću glasa.

Kako stvar izgleda kada najbolje ljude, bez obzira na njihovu etničku, rasnu ili vjersku pripadnost, jednostavno pustite da pod jednom zastavom rade ono u čemu su najbolji, upravo posljednjih dana demonstriraju košarkašice BiH.

Jasna poruka Evropske unije kojim  putem Bosna i Hercegovina  treba ići

Hrvatski debakl

Fudbalski reprezentativac naše zemlje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Eldar%20%C4%86ivi%C4%87&amp;">Eldar Ćivić</a> pokazao je veliko srce. Nakon što se pojavila vijest da perspektivna bh. karatistkinja Almina Halilović, zbog nedostatka finansijskih sredstava, ne može nastupati na Svjetskoj ligi u Poreču, reagirao je naš fudbaler i osigurao potrebna sredstva.
Igrač mađarskog Ferencvaroša pokrio je sve troškove takmičenja karatistkinje koja je osvojila 130 medalja.
Almina Halilović je trenutno trećeplasirana u kategoriji U21 na nivou države Bosne i Hercegovine.
Poznato je da roditelji naših sportista često nisu u mogućnosti finansirati troškove svjetskih i evropskih takmičenja, gdje oni brane boje BiH, a nadležna ministarstva nemaju sluha.

Ćivić je u svom kraju poznat kao „Zmaj velikog srca“, koji se rado odaziva na akcije, zbog čega je posebno cijenjen. Bh. reprezentativac je finansirao i izgradnju terena u Tošićima.

Eldar Ćivić rođen je 28. maja 1986. godine u Tuzli. Igrao je za Slobodu, Slovačko, Spartu Prag i Spartak iz Trnave, prije nego što je stigao u Ferencvaroš. Za reprezentaciju BiH odigrao je 14 utakmica.&nbsp;

Bh. reprezentativac perspektivnoj  karatistkinji finansira put na Svjetsku ligu

Ćivić: Pokrio troškove sportistkinje koja je osvojila 130 medalja

Eldar Ćivić: Pokazao veliko srce

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Meteorolozi&amp;">Meteorolozi</a> su duže vrijeme upozoravali da nas čeka toplotni val, ali ponovo je, kao snijeg u decembru, uspio da nas iznenadi, pa pravovremene reakcije s ciljem zaštite zdravlja i života ljudi, posebno onih koji su u svakodnevnom poslu najizloženiji, nije bilo.
Ni u danu kada je živa u termometrima širom BiH dostizala četrdeset stepeni Celzijevih predaha za građevinare nije bilo. Sretni što imaju posla, jučer su započeli rekonstrukciju sarajevske ulice Hamdije Kreševljakovića, iscrpljeni i već preplanuli od vrelog junskog sunca, privode kraju sanaciju mosta preko Drine u Goraždu, a u Mostaru, bez ijedne pritužbe, grade saobraćajnice i kružni tok, rashlađujući se vodom, pa još poručuju „raditi se mora!“&nbsp;
Kamo sreće da njihova poruka stigne do klimatiziranih kabineta Vlade FBiH, pod čijim prozorima temperatura raste i zbog vrelog asfalta koji se mora ugraditi, pa da sarajevski funkcioneri, odmah nakon fotografiranja na gradilištu, pozovu poslodavce da radno vrijeme prilagode vremenskim uvjetima. Da poslodavci, ako već nisu, a trebali su, sami reagiraju. Da u ovoj državi i njenim brojnim službama i zavodima neko konačno na vrijeme reagira.&nbsp;

Meteoalarmi upaljeni su za veći dio zemlje. Oni crveni, koji označavaju izuzetno opasno vrijeme koje može ugroziti i život, važe za Mostar, Sarajevo, Tuzlu i Bihać. Iz hitnih službi stižu informacije o pojačanom prilivu pacijenata, a zdravstveni stručnjaci upozoravaju na potrebu prilagođavanja radnog vremena i kretanja stanovništva vremenskim prilikama. Informacije ponovo sporo stižu do klimatiziranih kabineta i kancelarija.

A nisu nam potrebne odredbe zakona o zaštiti na radu niti apeli ljekara, već samo malo ljudskosti i razumijevanja za vrijedne ljude izložene vremenskoj nepogodi. Ljude koji u ovoj BiH jedini nešto grade.

Ni u danu kada je živa u termometrima širom BiH dostizala četrdeset stepeni  Celzijevih predaha za građevinare nije bilo

Crveni alarmi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=zmajice&amp;">Košarkašice BiH</a> danas igraju četvrtfinale Evropskog prvenstva. Bez obzira na to kako će se završiti utakmica protiv Francuske, jednog od favorita za osvajanje prvenstva, naše djevojke već su ostvarile najbolji rezultat u historiji Bosne i Hercegovine. No, od samog rezultata možda je značajniji način na koji su „Zmajice“ došle do ovog uspjeha.
Pobijedivši u tri od dosadašnje četiri utakmice, reprezentacija, predvođena Džonkuel, Nikolinom, Maricom, Milicom i Miljanom, demonstrirala je za bh. selekcije rijetko viđeno zajedništvo, upornost, želju i, ono što nam upravo često nedostaje, petlju da se u prijelomnim trenucima psihički nadjača protivnik i prelomi utakmica u svoju korist.
Naravno, ovaj uspjeh nije prošao bez pokušaja ključnih političara da se zakite tuđim perjem. Bakir Izetbegović tako na primjeru reprezentativki dijeli lekcije o zajedništvu, isti onaj Izetbegović koji u borbi za očuvanje svoje vlastodržačke oligarhije probosanske Srbe u Sarajevu indirektno naziva četnicima i čiji režimski mediji mjesecima šire bjesomučnu međunacionalnu mržnju.

Željko Komšić nije imao sumnje da će „Zmajice“ pobijediti Hrvatsku, samo što se ispostavilo da im je pred prvenstvo odbio pružiti finansijsku podršku. Dodik i drugi političari iz RS, kao i vodeća hrvatska stranka i ne kriju da im BiH nije u srcu, pa se nisu ni oglašavali niti su njihovi ministri prethodno odobravali sredstva za reprezentaciju.

Možda bi i prvima bilo časnije da su šutjeli, s obzirom na to da za uspjeh ove reprezentacije, kao i općenito za uspjeh bilo koga u ovoj državi ko ne pripada stranačko-familijarnim klikama, nisu učinili apsolutno ništa. Koliko je to ništa, slikovito će vam reći i primjer da su se naše igračice, pod vodstvom selektora Gorana Loje i legendarne Razije Mujanović, za historijski uspjeh pripremale u sali jedne osnovne škole u Mostaru.
A više su Džonkuel, Nikolina, Marica, Milica i Miljana u četiri utakmice uradile za ideju Bosne i Hercegovine nego Komšić za dvije decenije svog kafanskog patriotizma ili Izetbegović za tri decenije destruktivnog gospodarenja društvenim resursima.

Uspjeh „Zmajica“ nije prošao bez  pokušaja političara da se zakite  tuđim perjem

Heroine i bijednici

Zapadne sile u ponedjeljak su koordinirano uvele novi niz sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika, zastupnika i ministara iz vlade predsjednika <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Aleksandra%20Luka%C5%A1enka&amp;">Aleksandra Lukašenka</a> nakon što su bjeloruske vlasti prošli mjesec prisilile avion „Ryanaira“, koji je letio iz Atine za Vilnjus, da sleti kako bi mogao biti uhapšen novinar disident koji je njime putovao.
Lukašenko je uzvratio prijetnjama evropskim zvaničnicima i ovo nazvao objavom ekonomskog rata. On, još od 1994., vlada Bjelorusijom, a njegovu vladavinu bilježe kršenja ljudskih prava, igrokazi od izbora na kojima, navodno, pobjeđuje uvjerljivom većinom, te brutalni obračuni s opozicijom, od kojih je posebno surov bio onaj nakon što je prošle godine pokrao još jedne izbore.

Sve to Lukašenku usred Evrope uspijeva zahvaljujući pokroviteljstvu koje uživa od Ruske Federacije, što šalje jasan signal i potencijalnim ruskim simpatizerima na Balkanu kakve vladare Rusija zapravo preferira.

Aleksandar Grigorjevič Lukašenko rođen je 30. avgusta u Kopisu u Bjelorusiji. Po obrazovanju je ekonomista i historičar.

Svoju diktaturu predsjednik Bjelorusije održava zahvaljujući Rusiji

Aleksandar Lukašenko: Sankcije diktatoru

U početku smo sumnjali u vjerodostojnost prvih vijesti o pismima holivudske glumačke zvijezde Leonarda Dikaprija (DiCaprio), a kasnije smo se čudili šta ga je uopće motiviralo da vlasti ove male zemlje uvjerava da su hidroelektrane ekološki neprihvatljive i da se bh. rijeke, čija imena teško može izgovoriti, moraju sačuvati.Nakon naše priče o Sarajki <a href="https://avaz.ba/tag/118882/marsela-pecanac">Marseli Pećanac</a> sve je mnogo jasnije, a “krivac” za angažman poznatog glumca na zaštiti prirodnih ljepota koje imamo konačno je otkriven.Marsela Pećanac od 1994. živi u SAD, gdje je osnovala Fondaciju za društvene promjene ACT. Fondacija registrirana u Americi, ali i u BiH, od svog osnivanja dobila je podršku slavnog glumca i njegove fondacije “Alijansa za Zemlju” te otuda i njegova borba za Kruščicu, Neretvicu i druge bh. rijeke.Zahvaljujući ovakvoj saradnji, bh. rijeke postale su planetarno popularne u okviru kampanje čiji je cilj da se posljednji prirodni vodotoci u BiH i na Balkanu sačuvaju od uništenja.Pećanac živi i radi u San Francisku i magistrica je finansija. Njeno uključivanje u kampanju “Plavo srce Evrope” za spas rijeka Balkana prije tri godine dokaz je da BiH ima generaciju mladih i obrazovanih ljudi čije veze s domovinom ništa ne može pokidati.

Glavni je “krivac” za angažman slavnog Dikaprija na zaštiti ljepota koje imamo

Marsela Pećanac: Borba za naše rijeke

Još od vremena Ante Markovića pričalo se kako bivša zajednička država može biti nova Švicarska. Kasnije, poslije prvih slobodnih izbora, govorilo se kako će i BiH biti „mala Švica“. Uslijedili su beskrupulozna agresija, uništavanje privrede, a nakon toga i pljačkaška privatizacija i smišljeno uništavanje javnih preduzeća.Sve priče, izuzev političkog diskursa, padale su u vodu, pa i one ekonomske, kao presudnog faktora za oporavak i daljnji prosperitet države. Gledali kratkoročno ili dugoročno, na djelu je sistematsko uništavanje ozbiljnijeg ekonomskog napretka, jer napredak ne odgovara onim „silama“ koje opstaju na vlasti zarad narativa iz '90-ih.To što je aktuelni saziv izvršne vlasti u FBiH, koji je, uzgred rečeno, u tehničkom mandatu, unazadio bh. ekonomiju za pet godina, nema razlike u odnosu na sve ranije sazive koji su funkcionirali, manje-više, po istoj matrici.Upravo je to srž apatije bh. društva, koje od slobodnih izbora 1990. godine pa sve do danas nije pronašlo alternativu za izlazak iz ekonomske kliničke smrti.

Statistika je, davno su rekli, poput bikinija. Mnogo otkriva, ali sakriva najznačajnije detalje. Kakvo je stanje na terenu? Egzodus mladih i školovanih ljudi iz BiH prekinula je pandemija koronavirusa, a čim se granice otvore, svjedočit ćemo novim odlascima radno sposobnog stanovništva. Ko će onda oporavljati posrnulu bh. ekonomiju i ko će imati hrabrosti pričati o stabilnosti penzionog ili zdravstvenog fonda? Ma koliko to demagoški zvučalo, odavno je vrijeme u BiH prešlo onih famoznih pet do 12. Majke rađaju djecu da bi ih iškolovale i poslale u inozemstvo. To je surova realnost koja prevazilazi najcrnje prognoze, prema kojima će BiH za nekoliko decenija postati zemlja staraca. Ako već nije!

Gledali kratkoročno ili dugoročno,  na djelu je sistematsko uništavanje  ozbiljnijeg ekonomskog napretka

Čim se granice otvore, svjedočit ćemo novim odlascima radno sposobnog stanovništva

Narativi devedesetih

Nema nijednog dokaza da je <a href="https://avaz.ba/tag/107564/osman-mehmedagic-osmica">Osman Mehmedagić Osmica, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA)</a>, bio student Američkog univerziteta u BiH, jasno je rekao jučer državni tužilac Oleg Čavka.No, to nije spriječilo niti obeshrabrilo Mehmedagića da Komisiji za nadzor nad radom OSA-e prije dvije godine priloži krivotvorenu diplomu, s ciljem da ostane na poziciji direktora tajne službe još jedan mandat.Postavlja se pitanje kako je Mehmedagić uopće imenovan za direktora OSA-e prije pet godina, jer je više nego očigledno da nema fakultetsko obrazovanje. Za to vrijeme ostvario je i nezakonitu imovinsku korist veću od 100.000 KM.Svi pokušaji da dokaže da je ikada bio student pali su u vodu. Poništena mu je diploma u Banjoj Luci 2019., a zatim se upisao pa ispisao s Univerziteta u Travniku - Kiseljaku.- Neku diplomu ima - reče nedavno Bakir Izetbegović, lider SDA.Međutim, da bi se spasio od krivične odgovornosti, „neku“ diplomu, koju mu je preko noći našao jaran Denis Prcić, Osmica je proglasio tajnom. Osvanuo je samo na krivotvorenom spisku studenata u Tuzli.I pored toga, Vijeće ministara šuti, Komisija kojoj je priložio dokumente ne sastaje se mjesecima.&nbsp; Utvrđeno je da je već stekao i uvjete za penziju, da nema ni pristup tajnim podacima...Sve što je sada ostalo Mehmedagiću jeste da, uz pomoć režimskih medija i pištolj-portalčića, uvjeri javnost da se protiv njega vodi hajka da se skloni s ove pozicije na koju je, kada se sve sagleda, i imenovan nezakonito.No, kako se istraga širi, studenti daju iskaze, svjedoci potvrđuju navode tužilaca, tako je panika u OSA-i sve veća. Više je nego jasno da svi putevi vode do Mehmedagića, koji je i osmislio ovu nezakonitost i zloupotrijebio službu.Vrijeme je da Osmica ili pronađe novu diplomu, ili završi fakultet. Treća opcija je da napusti OSA-u i zbog zloupotreba odgovora za očita krivična djela.Samo je pitanje na čijoj je strani Sud BiH, koji bi mu trebao suditi.

Kako se istraga širi, studenti daju iskaze, svjedoci potvrđuju navode tužilaca, tako je panika u OSA-i sve veća

Gdje je Osmicina diploma

Svaki njegov istup u javnosti, s egzaktnim pokazateljima koje prati, prikuplja i analizira, šokira bh. javnost i na najbolji način ilustrira naš nemar prema samima sebi. <a href="https://avaz.ba/tag/24007/admir-kapo">Predsjednik Udruženja “Kupujmo domaće” Admir Kapo</a> nedavno je u izjavi za naš list upozorio da je vanjskotrgovinski deficit naše zemlje u 2020., samo za vodu, meso i mlijeko, iznosio oko 400 miliona maraka.
Poražavajuće je i to što smo za samo pet mjeseci ove godine za flaširanu vodu iz uvoza dali 66 miliona KM, dok smo za našu vodu plasiranu u inozemstvo dobili tek oko 15 miliona KM. Iako bi na ove podatke trebali reagirati zvaničnici, mukotrpna borba s vjetrenjačama već godinama pripada pojedincima poput Admira Kape.
Sporo shvatamo da naš život zavisi od punjenja domaćih budžeta, ali osnivač Udruženja “Kupujmo domaće” nastavlja činjenicama demaskirati našu naivnost i nebrigu. Do nas je hoćemo li se svaki put iznova šokirati ili konačno shvatiti da je naša voda kvalitetnija od uvozne. Do vlasti je hoće li nastaviti raditi u interesu uvoznih lobija ili početi konkretnije podržavati proizvodnju hrane u BiH.

Lekcije "Zmajica"

Razija Mujanović: Tvorac „zlatne generacije“

Džonkel Džons: Vanserijski kvalitet

Razlog za brigu

Odluka kao fatamorgana

Angela Merkel: Simbol jake Njemačke

Davor Dragičević: Dobio prvu bitku

Hrvatski debakl

Eldar Ćivić: Pokazao veliko srce

Crveni alarmi

Heroine i bijednici

Aleksandar Lukašenko: Sankcije diktatoru

Marsela Pećanac: Borba za naše rijeke

Narativi devedesetih

Gdje je Osmicina diploma

Admir Kapo: Sačuvati bh. ekonomiju

Kolumne

Lekcije "Zmajica"

Razija Mujanović: Tvorac „zlatne generacije“

Džonkel Džons: Vanserijski kvalitet

Razlog za brigu

Odluka kao fatamorgana

Angela Merkel: Simbol jake Njemačke

Davor Dragičević: Dobio prvu bitku

Hrvatski debakl

Eldar Ćivić: Pokazao veliko srce

Crveni alarmi

Heroine i bijednici

Aleksandar Lukašenko: Sankcije diktatoru

Marsela Pećanac: Borba za naše rijeke

Narativi devedesetih

Gdje je Osmicina diploma

Admir Kapo: Sačuvati bh. ekonomiju