<a href="https://avaz.ba/tag/38268/emir-sulejmanovic">Naš košarkaški reprezentativac Emir Sulejmanović odličnom igrom protiv Grčke izborio je mjesto u idealnoj petorci 5. kola kvalifikacija za Eurobasket 2022.</a> Također, naš centar iz Tenerifa nalazi se u konkurenciji MVP-a 5. kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Sulejmanović je, podsjetimo, predvodio naš tim do pobjede u duelu s reprezentacijom Grčke s 23 poena i 13 skokova.
Emir Sulejmanović rođen je 13. jula 1995. godine u paklu srebreničkih šuma. Odrastao je u izbjeglištvu, gdje je rano ostao bez majke Vahdete, koja je preselila na drugi svijet u svojoj tridesetoj godini. Emir je tada imao samo pet godina. 
Još kao dijete, nagovijestio je veliki košarkaški talent te je igrao za mlađe selekcije Finske. Karijeru je potom gradio u omladinskim kategorijama Olimpije i Barcelone, a nastupao je za italijansku Orlandinu i zagrebačku Cibonu, da bi se prije četiri godine vratio na Pirinejski poluotok. 
Pretprošle sezone eksplodirao je u Breoganu, kao posuđeni igrač Fuenlabrade.

Ušao u konkurenciju MVP-a petog kola

Sulejmanović: Protiv Grčke postigao 23 poena, uz 13 skokova

Emir Sulejmanović: Heroj u idealnom timu

<a href="https://avaz.ba/tag/45186/vedran-bosnic">Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine jučer je, pod čvrstom rukom selektora Vedrana Bosnića, deklasirala Grčku (84:69) u 5. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.</a> Obje selekcije su ranije izborile plasman na Eurobasket, ali treba istaknuti da je to bila prva pobjeda naših najboljih košarkaša protiv Grka, koji su nas do sada nadigrali 11 puta.
No, selektor Bosnić jučer je odlično pripremio naš oslabljeni tim, kao što je to bila i reprezentacija Grčke, te tako „Zmajevima“ trasirao put do prvog mjesta na tabeli naše kvalifikacione grupe.
U svakom trenutku utakmice naš tim je bio odlično vođen. I kad su vodili i kad se prednost topila i kad je Emir Sulejmanović, s 23 koša, zaslužio biti ličnost dana i društva - jasno je bio vidljiv Bosnićev potpis. 
Vedran Bosnić je rođen 4. juna 1976. u Sarajevu. Nakon završetka igračke karijere, počeo je trenersku. S velikim uspjehom radio je u Švedskoj, gdje je, također, bio selektor. Dvije godine je radio u švicarskim Ženeva lajonsima, dok od prošle sezone vodi belgijski Mons. Uporedo obavlja i dužnost selektora reprezentacije BiH.

"Zmajevi" prvi put u historiji pobijedili Grčku, nakon 11 poraza

Bosnić: Odlično pripremio naš oslabljeni tim

Vedran Bosnić: Trener za velike domete

"Sloven sam, belac, slobodni strelac. Mani se, čiča, ja sam svoj"... („Nevernik“ s albuma „Marim ja“, 1991. godina).
<a href="https://avaz.ba/tag/2057/dorde-balasevic">Možda banalno zvuči u trenutku kada bivša Jugoslavija tuguje za Đorđem Balaševićem, ali potpisnica ovih redova uvjerena je da nikada kao sada nije bila istinitija ona: „Reci kakvu muziku slušaš i reći ću ti ko si“.</a> Tačnije, znat ću ko si.
Đorđe Balašević je bio veliki, bio je svoj, a opet svih nas iz 50-ih, 60-ih, 70-ih, 80-ih, pa i 90-ih, svih onih koji nisu željeli biti kao „oni“. Oni, koji su krvlju crtali granice, oni koji su kolektivnim grobnicama zvali svoje pobjede, oni koji otimaju gladnom iz usta... Oni su - fašisti i nacionalisti.
<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Nama u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, tako su značili njegova riječ, stih, podrška krvavih 90-ih, kao i neponovljivi koncerti 7. i 8. februara 1998. godine u Skenderiji, koja je od emocija, suza i ljubavi pucala po svim šavovima.</a>

Đole nas je uzimao pod svoje okrilje i bilo nam je drago što smo na istoj strani, uz takvu ljudsku gromadu, takvog pjesnika, takvog umjetnika... On je bio ta odlučujuća razlika između crnog i bijelog, dobra i zla.

Svesti Đorđa Balaševića na njegovu antiratnu ulogu (ma kolika ona bila) bilo bi neoprostivo prema Balaševiću umjetniku. Jer takav se rodi jednom u mnogo vremena.
Kakvu antologiju ljubavnih i drugih pjesama ostavlja iza sebe, od „Vase Ladačkog“, „Lepe Protine kćeri“, „Svirajte mi, jesen stiže“, „Samo da rata ne bude“, „Provincijalke“, „Život je more“ i ko još nije plakao uz „Jedan D-mol me razvali, neki bi to prosto tugom nazvali. Nije to. Šta je tuga za D-mol?“...
Tugujemo za Đoletom, kao za bratom, ocem, drugom, za nekim najrođenijim, a, ustvari, tugujemo zbog sebe jer više nikada nećemo čuti novu pjesmu Đorđa Balaševića, više nikada nećemo otići na njegov koncert...Nikada više...

Tugujemo za Đoletom, kao za najrođenijim, a, ustvari, tugujemo zbog sebe, jer više nikada nećemo čuti novu pjesmu Đorđa Balaševića, više nikada nećemo otići na njegov koncert... Nikada više...

U ime svih nas

Svaka vijest o uspjesima, svaki kontakt s mladim, obrazovanim ljudima u BiH daje nadu da je košmar u kojem živimo samo privremeno stanje, te da će upravo oni, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kova%C4%8Di%C4%87&amp;">genijalci poput Dženana Kovačića</a>, ta armija neopterećenih, školovanih ljudi iz budućnosti, iz prvog plana potisnuti one koji to odavno ne zaslužuju.
Jablaničanin Dženan Kovačić, student Odsjeka za genetiku i bioinženjering na Internacionalnom univerzitetu “Burch”, održao je besplatno predavanje svima koji i u vrijeme pandemije koronavirusa granice ne mogu izbrisati iz svojih glava. Od zdravstvenog problema napravili su farsu, kazao je Dženan, ističući da odgovor na pandemiju ne bi trebao biti podijeljen na teritorijalne jedinice, pa ni države, jer, logično, virusi ne poznaju granice.

Iako je tek na trećoj godini studija, Kovačić je za svoje naučne radove već nagrađivan. S kolegama trenutno radi nešto što većina nas ne razumije, kombinira različite medikamente i testira njihov efekt na tuberkulozu. Ako uspije ispuniti vlastitu želju koju gaji od srednje škole, ako otkrije lijek za bolest koja godišnje odnese oko 1,6 miliona života u svijetu, hoćemo li se jednog dana moći pohvaliti da je razgovor s jednim od najperspektivnijih mladih naučnika u državi zapravo bio razgovor s budućim dobitnikom Nobelove nagrade?

Održao predavanje svima koji i u vrijeme pandemije ne mogu izbrisati granice

Kovačić: Višestruko nagrađivan za svoj rad

Dženan Kovačić: Mladi naučnik koji sve fascinira

Čak 82 posto mladih želi napustiti Bosnu i Hercegovinu, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija „Prism, Research &amp; Consulting“. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=BOTOVI&amp;">Naravno, i bez ovih statističkih podataka</a> znamo da mladost ove države, svih nacija, spolova i zanimanja, godinama nogama i rukama grabi svaku priliku da napusti BiH i svoju sreću pronađe u nekoj razvijenoj, uređenijoj i nadasve pravednijoj državi.
„Ja, i?“, rekao bi, vjerovatno, na ovo predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Jer ko im je kriv što se „nisu snašli“, kako bi, opet, rekao lider SDA, ko im je kriv što nisu na vakat postali stranački aktivisti, botovi ili što nisu familijarno uvezani s nekim iz političke vrhuške.
U tom slučaju možda bi bili postavljeni za savjetnika u neki od bezbrojnih kabineta ili bi mogli, recimo, osnovati svoju PR agenciju s jednim zaposlenim od koje bi, i pored 0 referenci i rezultata, državne firme redom krenule naručivati usluge vrijedne stotine hiljada KM ili bi možda pet kandidata odustalo od ulaska u skupštinu, kako bi se za njih, mlade i perspektivne, oslobodila stolica.

No, mladi ljudi koji su ogorčeni, vjerujući kako u BiH nemaju nikakvu nadu, budućnost i perspektivu, promašili su bit ove države. Naime, nacionalne klike koje su je skrojile (a nije im ni u suparnicima s ljevice bilo mane kad bi došli na vlast) državu nikad nisu ni posmatrali kao nešto što bi trebalo biti na usluzi svima.

Ne, u njihovoj nefeudalnoj vizuri, od prvog dana, država je veliki resurs u kojem su pare, pozicije i najveće firme rezervirane za vlastitu porodično-partijsku oligarhiju. Mazohisti koji žele da ovdje osnivaju firme i rade služe da finansiraju tu mašineriju.
Ako im se ne sviđa, mogu ići. Tako im treba kad sve to godinama šutke podnose, trpe i na kraju odustaju. Naravno, starenje stanovništva i smanjenje onih koji finansiraju tu mašineriju vremenom će učiniti svoje, no lijepo je dok traje i oni koji od nje žive neće žaliti tuđe uništene živote da što duže potraje.

Mladi ljudi koji su ogorčeni, vjerujući kako u BiH nemaju nikakvu nadu, budućnost i perspektivu, promašili su bit ove države

Država za "njiha"

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fadil%20Novali%C4%87&amp;">Ukazao se konačno i premijer Federacije Fadil Novalić (SDA)</a>. Nismo ga dugo vidjeli. Naravno, ako se ne računa slika iz sudnice, gdje se premijer s ortacima nedavno izjasnio o krivici po optužnici zbog zloupotreba prilikom nabavke kineskih respiratora za 10,5 miliona maraka. Nije zgoreg još jednom podsjetiti da je optuženi Novalić prvi čovjek Federacije, čiji ovogodišnji budžet iznosi oko 5,5 milijardi KM.
Elem, ukaza se Novalić i ponovo šokira javnost u, kako kažu, većem i boljem entitetu. Godinu od pojave korone, u vrijeme kada je, naprimjer, Srbija vakcinisala već stotine hiljada ljudi, a FBiH nema nijednog cijepljenog građanina, Novalić poruči da se država mora izjasniti da ne može nabaviti vakcine, da bi onda entiteti preuzeli taj posao.
Mjesecima iz Vlade FBiH nema ni habera o tome šta rade da ublaže posljedice širenja koronavirusa i ekonomske krize, kad odjednom - Novalić: ''Nismo mi krivi što nema vakcina!'' Negira krivicu baš kao i u sudnici za kineske respiratore. Kriva mu je država. Ista ona država čiji je dio i Republika Srpska, koja je već počela s vakcinacijom.

Da ne bude zabune, državne vlasti nisu ništa manje odgovorne od federalnih što kasnimo za svima s vakcinacijom. Ali pravdanje nikoga ne zanima.

Nije “Pfizer” jedini proizvođač vakcina na svijetu, s obzirom na to da, kako reče premijer jučer, ova kompanija pregovara samo s državama. Nije sramota premijera javno prebacivati krivicu na druge, iako se od početka pandemije svakodnevno uvjeravamo koliko je nesposobna vlada na čijem je čelu da se uhvati ukoštac s ovim problemom. Ili je možda bolje reći, koliko ih nije briga za građane i ne žele se baviti svojim poslom.
Dok nijemo posmatraju kako korona uzima živote, kako firme jedna za drugom propadaju, a radnici završavaju na ulici, aktivna je jedino stranačka kadrovska politika. Savjetnici postaju novinari bliski mahom SDA, bivši „zaslužni“ kantonalni zastupnici...

Negirao premijer Novalić krivicu za nenabavljanje vakcina, baš kao u sudnici za nabavljanje neispravnih respiratora

Ukazao se Fadil

Roman "Knjiga o Uni" <a href="https://avaz.ba/tag/21398/faruk-sehic">Faruka Šehića</a> uvršten je među 100 najvećih književnih djela koja su napisali autori porijeklom iz istočne i srednje Evrope. Ovaj reprezentativan izbor napravio je časopis "The Calvert Journal", čije je sjedište u Londonu, jedan od najuglednijih svjetskih časopisa specijaliziranih za književnost i umjetnost istočne Evrope.

Književno društvo u koje je ovaj časopis uvrstio bh. pisca je impresivno, laskavo i predstavlja sam vrh svjetske književnosti u posljednjem stoljeću. Faruk Šehić i njegov višestruko nagrađivani roman "Knjiga o Uni" našli su se na listi među klasicima pisane riječi i njihovim remek-djelima.
Uvrštena su djela velikog broja dobitnika Nobelove nagrade. Među sto najvećih su uvrštene i knjige Lava Tolstoja, Vladimira Majakovskog, Fjorora Dostojevskog, Nikolaja Gogolja, Milana Kundere...
Faruk Šehić rođen je 14. aprila 1970. u Bihaću. Srednju školu završio je u Bosanskoj Krupi, a studirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je pripadnik 5. korpusa Armije RBiH od 1992. do 1995. Bio je teško ranjen.&nbsp;

Epohalan uspjeh bh. autora i njegovog romana "Knjiga o Uni"

Faruk Šehić: Među 100 najvećih

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mBAPE&amp;">Čudesni 22-godišnji Kilijan Mbape (Kylian Mbappe)</a>, nakon što je het trikom nokautirao slavnu Barcelonu na Nou Kampu (1:4), bez ikakve sumnje je junak prvih utakmica osmine finala Lige prvaka.
Francuz je novim golovima došao do drugog mjesta najboljih ovosezonskih strijelaca Lige prvaka, ali i preskočio jednu stepenicu na vječnoj listi najboljih golgetera PSG-a, gdje je nadmašio portugalskog napadača Pedra Pauletu. Trenutno se sa 111 golova (odigrao 151 utakmicu) nalazi na trećem mjestu liste najboljih strijelaca pariskog kluba svih vremena.
Lider je Edinson Kavani (Cavani) s okruglo 200 pogodaka (301 utakmica), a potom slijedi Zlatan Ibrahimović, koji je u 180 utakmica postigao 156 golova. Na top 10 vječnoj listi strijelaca PSG-a i dalje je devetoplasirani naš Safet Sušić (85 golova u 344 utakmice).

Kilijan Mbape rođen je 20. decembra 1998. u Parizu. No, profesionalni fudbalski put počeo je u Monaku. U Pariz se vratio 31. avgusta 2017., a pod ugovorom sa PSG-om je do 30. juna 2022. godine. Za „A“ reprezentaciju Francuske odigrao je 39 utakmica i postigao 16 golova

Het trikom nokautirao slavnu Barcelonu  na Nou Kampu

Mbape: Na vječnoj listi PSG-a nadmašio i Pauletu

Kilijan Mbape: Golgeter za velike domete

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Srebrenica&amp;">Koliko god pojedinci potez probosanske koalicije u Srebrenici</a> da bojkotiraju ponovljene izbore u ovoj općini nazivali politikantstvom, on je više nego opravdan i logičan.
Jer odluka Centralne komisije (CIK) BiH da ne ponište rezultate izbora putem pošte, gdje je bošnjačko glasačko tijelo najjače, s pravom je naljutila čelnike probosanske koalicije. Odluka o bojkotu mogla se i očekivati, bez obzira na sve.
I s ponovljenim izborima više je nego jasno da je pobjeda Mladena Grujičića zagarantirana. Bez glasova putem pošte, jer su Srebreničani otjerani i protjerani širom svijeta, daleko od svog ognjišta, šansa za pobjedu Alije Tabakovića skoro je nemoguća. Znaju to i u SNSD-u, ali znali su i morali znati u CIK-u, jer je 1.000 glasova iz dijaspore presudno.
Iako se tvrdi da je bojkot izbora alibi za novi poraz, što potencira koalicija okupljena oko Grujičića, novi izbori s pravom nose novu zamku u gradu genocida. To znači da bi 21. februara na ovim izborima mogli glasati samo građani srpske nacionalnosti i, kako stvari stoje, tako će i biti.
Bojkot je opravdan i realan. Na apel se ranije moralo i trebalo reagirati, ali se šutjelo.
Pogotovo što je mjesecima ukazivano na izborne nepravilnosti, krađu. A građani iz dijaspore mjesecima su ukazivali na to da nisu dobili izborni materijal.
No, CIK se oglušio. Sud BiH, također. Srebrenica je ponovo prepuštena sama sebi, a Srebreničanima je nanesena nova šteta.
Vrijeme je da to shvate oni koji bi trebali i da konačno više računa povedu o Srebrenici, kako bi, makar nakratko, demantirali one koji smatraju da je pojedinim bošnjačkim prvacima BiH samo od Baščaršije do Marindvora.

Grad genocida ponovo prepušten sam sebi, a Srebreničanima nanesena nova šteta

Srebrenička nepravda

Historijski <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Bosna i Hercegovina</a> nosi teško breme što se nalazi između dvije civilizacije. Ipak, naša zemlja stoljećima opstaje između Istoka i Zapada. Reklo bi se da za nas to nije ništa novo, ali ne može niko ustvrditi da nevidljiva granica koja često ide kroz našu zemlju nas ne dijeli politički, ideološki, društveno...

Uvjetovanost dejtonskog uređenja BiH učinila je ovu ranije nevidljivu granicu itekako primjetnom. A u najnovijem sukobu Evropske unije i Rusije ostaje da se vidi kako će se posložiti odnosi u BiH. 
Nažalost, sukob civilizacija ili, bolje rečeno, Istoka i Zapada prodire u sve pore društva. Po ovoj „nevidljivoj“ granici unutar BiH dijele se ljudi, pa čak i nauka. Za jedne je ruska vakcina prihvatljiva, a za druge poput otrova. Jedni će radije sjediti i čekati onu sa Zapada, pa makar ih to koštalo života, a drugi će ustvrditi da ih je Zapad po ko zna koji put prevario i iznevjerio. 
Istina je, kao i uvijek, negdje u sredini. Pogledi dva entiteta upereni su u različite dijelove svijeta. Dok se Federacija ugleda na Zapad, poput Hrvatske i drugih zemalja EU, RS se okrenula ka Istoku. Naravno, političari u BiH su neupitno na riječima opredijeljeni za zapadni put ili put Evropske unije. 
Međutim, „nevidljiva“ granica unutar BiH je podijelila njihovo razmišljanje koje često nije dio javnog narativa. Sutra da priupitate predstavnike vlasti u RS o sukobu Moskve i Brisela, nisam siguran da bi stali na stranu Zapada. 
Prema nekim teorijama o društveno-političkim procesima u svijetu nakon Hladnog rata, a među poznatijima je „Sukob civilizacija“ Semjuela Hantingtona (Samuel), BiH se u geopolitičkom smislu nalazi na trusnom području između zapadne (kršćanske), slavensko-pravoslavne i islamske civilizacije. 
Iako predviđanja ovog autora nisu naročito optimistična u pogledu koegzistencije velikih civilizacija, vjerujem da različitosti u ovoj zemlji mogu biti iskorištene za opće dobro, ne samo BiH nego i regije. 
Ali, samo ukoliko unutrašnja „nevidljiva“ granica bude izbrisana iz umova građana, a veze koje predstavnici različitih naroda u BiH imaju sa svijetom budu iskorištene na način da se razvija cijela država, a ne njeni entiteti.&nbsp;&nbsp;

Sutra da priupitate predstavnike vlasti u RS o sukobu Moskve i Brisela, nisam siguran da bi stali na stranu Zapada

U najnovijem sukobu Evropske unije i Rusije ostaje da se vidi kako će se posložiti odnosi u BiH

BiH između dvije vatre

Medicinska sestra Aida Petonjić, već deset godina zaposlena u bijeljinskoj bolnici, mjesecima radi kao dobrovoljac u Covid odjelu. Kada se pošast zvana koronavirus počela širiti i našom zemljom, Petonjić se nijednog trenutka nije dvoumila - odmah se uključila u medicinsku ekipu koja je u stalnom kontaktu s najugroženijim, inficiranim pacijentima.
Dok su se mnogi plašili i izaći iz domova, Aida kaže da uopće nije razmišljala o eventualnom riziku po vlastito zdravlje. Nosila ju je samo jedna misao - najvažnije je pomoći ljudima. A znala je da rizik postoji, da kod kuće ima stare roditelje, a i njen suprug, također. Brinula se i za svog 17-godišnjeg sina, ali je ništa ni u jednom trenutku nije pokolebalo u humanoj misiji.
Jer, kako kaže, uz striktno poštovanje profesionalnih normi i pravila, uz pridržavanje epidemioloških mjera, nošenje vizira, maski, održavanje distance, sve se može podnijeti i prebroditi.
Aida Petonjić i njene kolege, heroji u bijelom, zaslužuju najviša priznanja i poštovanje jer, stalno izlažući svoj život opasnosti, bore se da spase živote svojih pacijenata.

Mjesecima radi u Covid odjelu bijeljinske bolnice i bori se za svakog pacijenta

Aida Petonjić: Heroj na prvoj liniji

Kada bi se na ovim prostorima ustanovila neka nagrada za hrabrost i istrajnost u pravednoj, gandijevskoj borbi za svoja prava i čast, ime nane <a href="https://avaz.ba/tag/6252/fata-orlovic">Fate</a> našlo bi se u najužoj konkurenciji da, upravo po njoj, ona bude i nazvana.

Toliko je toga napisano o njenoj 20-godišnjoj borbi s režimom, koji ne samo da se nije libio da na tuđoj zemlji gradi ono što nikada ne bi trebao već se nikada nije ni posramio zbog toga, pa je godinama uporno odbijao priznati da je pogriješio i crkvu iz Fatine avlije izmjesti na neku od brojnih srebreničkih parcela na kojima bi to bilo, i ljudski i po Božijem, dozvoljeno.
U teškom poraću, pod još težim teretom rata i genocida, svašta je za ove dvije decenije preživjela srebrenička heroina. Inatili su joj se u njenoj avliji, vrijeđali je, udarali, hapsili i sudili, uvjeravali je, nudili novac. Niko joj ne bi imao pravo zamjeriti da je prihvatila ponudu i poput mnogih svoj život nastavila na nekoj novoj adresi, barem starost rahat da proživi. No, ima nešto što je skuplje od novca i ličnog rahatluka.
Ovih dana nana Fata čeka epilog duge i teške borbe i provedbu presude Suda za ljudska prava iz Strazbura, koji je naložio uklanjanje pravoslavne crkve iz njene avlije. RS je u potrazi za izvođačem radova, izdvojeno je 70.000 KM za uklanjanje crkve, a nana Fata čeka proljeće, muštuluk i da konačno s prozora svog doma u Konjević-Polju, prvi put nakon 20 godina, ugleda cestu. Cestu kojom su nekada koračali njen muž Šaćir i još 20 članova porodice ubijenih u genocidu.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Za dvije decenije svašta je preživjela srebrenička heroina

Orlović: Čeka epilog duge i teške borbe

Fata Orlović: Nanin muštuluk

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=PDV&amp;">Od nameta nema selameta za radničku klasu u Bosni i Hercegovini</a>. Rekordno opterećenje na plaće ocjenjuje se kao glavni uzrok zbog čega radnici u BiH imaju najnižu cijenu rada u Evropi.
No, umjesto da razmisle kako rasteretiti privredu, smanjiti poreze na dohodak, vlastodršci svaki put iznova izmišljaju nove namete koji u konačnici rezultiraju gašenjem radnih mjesta ili radom nacrno.
Svojevremeno je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, slikovito obrazložio koliko novca država uzima od radnika koji ima plaću 600 KM. Na doprinose se uplaćuje 413 KM, a radnici od tričavih 600 KM državi, kroz PDV i akcize, izdvajaju velike novce.
Faktički, prema Hadžićevom proračunu, od zarađenih 10 KM, radnik državi uplaćuje ili vraća 5,4 marke.

Rješenje je jasno. Porezno opterećenje se mora smanjiti, ali... Ko će onda puniti kesu onima koji 10 miliona maraka potroše na službene automobile tokom godine ili koji za isti novac naruče neupotrebljive respiratore.

Bahaćenje vlastodržaca na račun radničke klase odavno je postalo neizdrživo. Radnici su stjerani u ćošak, prijeti im se otkazima ili im se nude plaće po principu – uzmi ili ostavi.
Sve se to reflektira na demografske podatke, koji su crnji iz godine u godinu. Koronavirus je donekle zaustavio egzodus radno-sposobnog stanovništva, ali ne i njihove odluke da zauvijek napuste državu.
Ljudi su najznačajniji kapital svake države, a BiH svakodnevno gubi svoje stanovnike.
Pa u Gračanici, koja je od posla čaršija, prvi put je više umrlih u odnosu na broj rođenih. Gubitak ljudi je nenadoknadiv kapital.

Bahaćenje vlastodržaca na račun  radničke klase odavno je postalo neizdrživo

Od nameta nema selameta

“Nije kriv” - 43 glasa od ukupno 50 republikanskih senatora spasila su <a href="https://avaz.ba/tag/375/donald-trump">Donalda Trampa</a> (Trump) od osuđujuće presude.

Znači li neuspjeh osude Trampa da je pogreška bilo i pokušati? Nipošto. Suđenje je imalo različite ciljeve. Bio je to prvi pokušaj da se ukaže na odgovornost za smrtonosni napad na američki Kapitol. Suđenje u Senatu privuklo je strastvenu pažnju javnosti. 
Dramatičnim snimcima napada rulje, koje su ove sedmice predstavili demokratski senatori, svjedočili su milioni Amerikanaca. Prezentacija je bila mučan podsjetnik ko su najvatrenije Trampove pristalice i da je političko nasilje stvarna prijetnja u Americi.
Drugo, suđenje je rezultiralo političkim ishodom. Jasno je da stranka ostaje u rukama Donalda Trampa, ali je taj stisak počeo slabiti. Jer upadljivo je da se sedam senatora okrenulo protiv još popularnog bivšeg predsjednika vlastite stranke.Treći bitan razlog je vraćanje povjerenja u institucije. Tramp je odbijao priznati rezultate izbora, razvijajući teorije zavjere o velikoj izbornoj krađi te dajući svojim pristalicama direktan poticaj da “pravdu” uzmu u svoje ruke i udare na institucije države. Suočavanje Trampa s njegovim djelima u najvišim institucijama pokazuje da su SAD u stanju zaštititi se od samovolje i zloćudnog djelovanja moćnih pojedinaca, čak i ako oni to čine s pozicije predsjednika. No, ključni ispit mora položiti Republikanska stranka. Nadati se da će se partija Abrahama Linkolna (Lincoln) vremenom distancirati od ludila populizma, izolacionizma i agresivne retorike u koju je zapala pod vodstvom Trampa i vratiti se svojim izvornim tradicionalnim američkim principima, čiji je osnovni temelj vladavina zakona i razuma, a ne teror ostrašćene rulje.

Nadati se da će se Republikanska stranka vremenom distancirati od ludila populizma, izolacionizma i agresivne retorike

Američki baja

Bezbroj puta u proteklih pet godina odlučnost, upornost i hrabrost <a href="https://avaz.ba/tag/12070/muriz-memic">Muriza Memića</a> fascinirali su sve koji prate njegovu borbu s režimom da dokaže istinu i pred lice pravde izvede ubicu svog sina Dženana.&nbsp;Posljednji TV duel u emisiji na Face TV-u s vlasnikom ilidžanskih hotela i jednim od utjecajnijih ljudi u SDA Alijom Budnjom definitivno je pokazao da je ljubav roditelja prema svome djetetu jača od svega te da dan pobjede nije više tako daleko. 

Uostalom, Memić je već sada pobjednik, jer je svojim saburom i neposustajanjem primorao režim da čuje ono što on govori, ali i u ovakvom, na nestručnosti i vezama utemeljenom sistemu, ohrabrio stručne, neovisne i kompetentne ljude da pokažu da nade u pravednije društvo ipak ima.
Beskompromisna borba jednog oca protiv nepravednog sistema, oca čije je oružje 10.000 stranica s dokazima u njegovoj glavi, zapravo je borba svih obespravljenih ljudi u ovoj zemlji. Muriz Memić postavio je putokaz kako ona treba izgledati.&nbsp;Ovaj čovjek je simbol borbe za drugačiju državu i njeno pravosuđe, u kojoj će ljudski život biti jednako vrijedan i u kojoj će pravda stići svakog zlikovca, bez obzira na to odakle je i čiji je.&nbsp;&nbsp;

Ne posustaje u borbi da dokaže istinu i pred lice pravde izvede ubicu svog sina Dženana

Muriz Memić: Snaga očinske ljubavi

Ako je jedna država jaka onoliko koliko su zaštićeni najslabiji u njoj, onda se u <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Bosni i Hercegovini</a> decenijama još dobru ne možemo, a nemamo ni pravo nadati.&nbsp;Štrajk rudara u Zenici i Brezi prilika je za preispitivanje vlastite savjesti i odgovornosti pred Bogom, samima sobom i našom djecom, a suze rudara s 40 godina staža, slomljene noge i rebara i stidom pred vlastitom porodicom, test su našeg suosjećanja za obespravljene, ponižene, prevarene i gladne ljude. 

Na spisku pravnih lica koja s 31. decembrom prošle godine, po osnovu neplaćenog poreza, Poreznoj upravi FBiH duguju od 50.000 do blizu 195 miliona maraka, nalazi se 3.930 pravnih subjekata, ali su računi blokirani rudnicima. 
Posljedice blokade, naravno, neće osjetiti direktori koji su u šest rudnika stvorili dubiozu od oko 500 miliona maraka, niti institucije koje su to tolerirale, već radnici koji ne mogu dobiti zarađeni rudarski hljeb sa sedam kora ili zbog neplaćenih doprinosa otići u penziju.

Oprostite nam, komorati, što ne shvatamo da vašoj borbi ne pomaže naša online podrška i što vaš očaj ne ublažavaju naši uzdasi pored TV ekrana. Glas protesta davno je utihnuo u državi u kojoj jedni jedva preživljavaju, a drugi povećavaju nezasluženo visoke plaće, kupuju luksuzne limuzine i iza sebe ostavljaju dugove. Uostalom, najčešće smo se i bunili zbog vlastitih, a ne prava svog komšije i sugrađanina. Ako vas i ovaj put ostavimo na cjedilu, ako nam i dalje bude svejedno zbog uvjeta u kojima radite, ako zbog vas ne ustanemo, onda se uzalud nadamo nekom boljem i pravednijem društvu.

Posljedice štrajka neće osjetiti direktori koji su u šest rudnika stvorili dubiozu od oko 500 miliona maraka

Posljedice blokade, naravno, neće osjetiti direktori koji su u šest rudnika stvorili dubiozu od oko 500 miliona maraka

Emir Sulejmanović: Heroj u idealnom timu

Vedran Bosnić: Trener za velike domete

U ime svih nas

Dženan Kovačić: Mladi naučnik koji sve fascinira

Država za "njiha"

Ukazao se Fadil

Faruk Šehić: Među 100 najvećih

Kilijan Mbape: Golgeter za velike domete

Srebrenička nepravda

BiH između dvije vatre

Aida Petonjić: Heroj na prvoj liniji

Fata Orlović: Nanin muštuluk

Od nameta nema selameta

Američki baja

Muriz Memić: Snaga očinske ljubavi

Oprostite nam, komorati

Kolumne

Emir Sulejmanović: Heroj u idealnom timu

Vedran Bosnić: Trener za velike domete

U ime svih nas

Dženan Kovačić: Mladi naučnik koji sve fascinira

Država za "njiha"

Ukazao se Fadil

Faruk Šehić: Među 100 najvećih

Kilijan Mbape: Golgeter za velike domete

Srebrenička nepravda

BiH između dvije vatre

Aida Petonjić: Heroj na prvoj liniji

Fata Orlović: Nanin muštuluk

Od nameta nema selameta

Američki baja

Muriz Memić: Snaga očinske ljubavi

Oprostite nam, komorati