U Njemačkoj se utakmice protiv Bajerna dočekuju kao nešto posebno, a jučer je to trebao biti poseban dan za Hofenhajm i našeg reprezentativca <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ermina%20Bi%C4%8Dak%C4%8Di%C4%87a&amp;">Ermina Bičakčića</a>, koji igra za klub iz Sinshajma.
Sve je krenulo vrlo dobro. Hofenhajm je poveo, a strijelac je bio niko drugi neko Bosanac u dresu domaćih Bičakčić. Nastavili su domaći dobro, a onda se u 37. minuti desilo nešto što se može nazvati velikom nesrećom, za Bičakčića, Hofenhajm, ali i reprezentaciju BiH, koja će uskoro igrati utakmicu baraža Lige nacija.
Ermin Bičakčić je ostao ležati na travnjaku i nije mogao nastaviti igru, a konstatirano je da se radi o povredi koljena. Sada je najbitnije da se on što prije vrati na teren i da u narednim danima ljekarski nalazi pokažu da se ne radi o težoj povredi, bez obzira na to hoće li biti spreman za reprezentativni ogled.
Bičakčić je rođen u Zvorniku 24. januara 1990. godine. Nosio je dres Štutgarta i Hanovera prije nego što je stigao u Hofenhajm. Za reprezentaciju BiH odigrao je 35 utakmica i postigao tri gola

Bh. reprezentativac postigao gol u velikoj utakmici, a zatim ga zadesila nesreća

Ermin Bičakčić: Junak i tragičar

Koliko će se mladih u dobi od 18 do 30 godina zaputiti na birališta na predstojećim lokalnim izborima, velika je nepoznanica. Iako o tome nema baš preciznih pokazatelja, ipak pojedina istraživanja govore o tome da naši mladi nisu pretjerano zainteresirani za izborne procese.
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi 773.850 mladih, a čine 21,4 posto biračkog tijela u BiH. Ova populacija čini značajan dio stanovništva, a mogli bi itekako utjecati na izborne rezultate.
Brojnim političarima nerijetko su omiljene parole u kojima su mladi glavni akteri, ali su u programima stranaka koje zastupaju skoro nevidljivi.
Generalni je dojam da većina njih, po matrici „šta ću ovdje“, kuje planove za odlazak u Njemačku, Irsku, Austriju... Možda sanjaju neki bolji svijet daleko od vlastite zemlje, možda su u pravdu izgubili povjerenje, možda ne žele čekati ni boriti se za bolje sutra u svojoj zemlji…
Nažalost, naši mladi (a i oni stariji) su u velikoj mjeri najaktivniji i najglasniji na inim društvenim mrežama i ne shvataju da je krajnje vrijeme da počnu, umjesto u virtuelnom, živjeti u realnom svijetu. Umjesto knjiga, čitaju statuse, umjesto teatra, galerija i kina, „posjećuju“ kojekakve rijaliti programe.
Brojna su pitanja pred svima nama za predstojeće izbore. Ispit savjesti na koji smo svi poprilično zaboravili. Vrijeme je, krajnje, da svi zajedno krenemo naprijed. Da novim generacijama otvorimo put. I da nove generacije ne zaborave da njihov glas ima snagu i da se, pored svega, ipak čuje!
Važno je biti svjestan snage mladih. Nove generacije dolaze.

Krajnje je vrijeme da novim generacijama otvorimo put

(Ne zanemarujte) Glas mladih

Zehrudin Karić iz Lašve kod Zenice s pravom je proglašen herojem nacije, a budući da je u noći s utorka na srijedu, nakon stravične saobraćajne nesreće u mjestu Grablje, ne razmišljajući o vlastitom, spasio dva mlada života.
On je, naime, došao na mjesto nesreće i uočio da se u rijeci Lašvi nalazi automobil Passat, a da cijeli slučaj posmatraju brojni prolaznici, uz obrazloženje da nema znakova da je iko živ.
Iako je u godinama i ne zna šta ga čeka u hladnoj i mutnoj rijeci, mrkla je noć, Karić se nije pretjerano dvoumio. Skinuo je trenirku i skočio u Lašvu.
Dozivao je mladiće u automobilu, međutim, odgovora nije bilo. Sve su to posmatrali očevici. On nije odustajao. Udarao je iz sve snage u prag automobila. A potom je čuo krkljanje. Spasio je mladiće, koji su mu dan kasnije došli zahvaliti.
Ovaj herojski čin oduševio je bh. javnost, posebno ako se uzme u obzir činjenica da su svi očevici nesreće bili “digli ruke” od mladića, a danas su oni živi i zdravi.
Karić se vratio u rijeku da pokuša spasiti i trećeg mladića, ali bezuspješno. U momentu se i sam bio zaglavio u automobilu, ali ljudine poput njega ponovo bi riskirale vlastiti da bi spasile druge živote.
Zehrudin Karić rođen je 30. juna 1964. godine u Zenici, po zanimanju je rudarski tehničar.

Skočio u rijeku i spasio dvojicu mladića

Karić: Riskirao vlastiti da bi spasio druge živote

Zehrudin Karić: Heroj nacije

Stupci crnih hronika svakodnevno su zatrpani brojnim vijestima o saobraćajnim nesrećama na putevima širom BiH, a koje, nažalost, završavaju tragičnim ishodom.&nbsp; Posljednja takva dogodila se u noći s utorka na srijedu, u Lašvi kod Zenice, kada su mladići sletjeli u rijeku Lašvu, a mladi vozač, nažalost, poginuo je na licu mjesta. 
Posebno je šokantna činjenica da su na istome mjestu, prije tri godine, poginula trojica mladića iz Zenice, koji su, također, sletjeli u rijeku.
Poražavajuća je činjenica da i nadležni nijemo posmatraju kako bh. putevi odnose živote ljudi, i to u najboljim godinama, a koji su još davno, primjera radi, trebali postaviti zaštitnu ogradu, odnosno bankinu, na spornoj lokaciji u Grabljama kod Busovače.
Pojačane aktivnosti kontrole policije u posljednje vrijeme svele su se isključivo na takozvane represivne mjere, odnosno na postavljanje radara, dok događanja na putevima, iz udobnosti automobile, posmatraju policijski službenici, dok za njih radi radar.
S obzirom na to kako je više nego očigledno da se na nadležne ne možemo osloniti kako bi unaprijedili sigurnost saobraćaja, vozači bi, posebno oni mladi, trebali biti dosta odgovorniji kada sjedaju u svoje automobile.
Kao najbolji odgovor neuređenosti sistemu u kojem živimo, a koji je već davno trebao zaštititi građane i spriječiti tragedije na cestama, trebali bi biti odgovorni vozači. 
Umjesto poremećenog trenda da snimaju videoklipove kako jure po putevima, pokušavaju ispasti face i oduševiti istomišljenike, trebali bi misliti kako tako ugrožavaju svoje, ali i živote drugih vozača dok ih kući čekaju njihovi najmiliji. Stoga, ne brže od života jer država je, očigledno, davno digla ruke od nas.

Nadležni nijemo posmatraju kako bh. putevi odnose živote

Ne brže od života

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) u Sarajevu je, prije dva dana, uručio pomoć u medicinskoj opremi namijenjenoj zdravstvenim ustanovama naše zemlje, vrijednu 800.000 eura. Riječ je o zaštitnoj, ali i visokotehnološkoj medicinskoj opremi, koja će ustanovama naše zemlje itekako dobro doći, ne samo u vrijeme borbe protiv pandemije koronavirusa već i u svakodnevnoj zdravstvenoj zaštiti naših građana.&nbsp;&nbsp;Sve je proteklo bez velike pompe, javno, transparentno, kako i priliči instituciji koju gospodin Satler predstavlja, pokazujući tako da je pomoć državama kojima je potrebna dostavljena zakonom predviđenim putem, kako to ustvari i rade ozbiljne institucije u svijetu.
&nbsp;Gospodin Satler je kazao da je EU za pomoć zdravstvenom sektoru BiH pripremila još 28 miliona eura i s razlogom upozorio domaće vlasti na potrebu usvajanja evropskog zakona o javnim nabavkama kojim bi se onemogućila bilo kakva zloupotreba raspodjele doniranih, kako stranih tako i sredstava iz budžeta države BiH. 
Zna Satler kako se u BiH, upravo zbog nepostojanja snažnih zakonskih regula, djeliocima domaćih budžetskih, ali i evropskih para nerijetko ne može vidjeti staza kojom idu, raspoređuju, dijele i poklanjaju ono što nije njihovo.
Austrijski diplomata Johan Satler na čelu Delegacije EU u BiH nalazi se od avgusta prošle godine.

Sve je proteklo bez velike pompe, javno, transparentno

Pomoć zdravstvenom sistemu BiH

Čak 7,28 miliona maraka Bosna i Hercegovina je prošle godine platila <a href="https://avaz.ba/tag/32675/penali">penale</a> na neiskorištene <a href="https://avaz.ba/tag/3788/krediti">kredite</a> koje su državne institucije podigle za raznorazne projekte.&nbsp;&nbsp; Nije to, nažalost, nova priča u našoj državi, jer znamo da već decenijama naša država plaća ove penale, a sve zbog neefikasnosti državnog aparata za koji se odavno zna da je preglomazan i u kojem se često ne zna ni ko pije ni ko plaća. 
Međutim, situacija je time gora što je BiH tih više od 7 miliona KM potrošila na nešto što se moglo izbjeći, i to samo adekvatnom i stručnom pripremom projekata. Podsjećamo, stručnjaci u ovoj oblasti ističu da je među najčešćim razlozima za kašnjenje koje se skupo plaća neadekvatno pripremljena dokumentacija projekta ili neriješeni imovinskopravni odnosi. 
Tužno je da ova vijest dolazi u vrijeme pandemije koronavirusa i u vrijeme kad BiH ionako potresaju brojne afere koje se tiču trošenja državnog ili možda bolje reći narodnog novca. 
Sve to ne bi bilo toliko skandalozno da BiH ne plaća penale na kredite koje ne umijemo da iskoristimo, a s druge strane planiramo nova zaduženja da bismo spasili ovo malo ekonomije koja je ruinirana pandemijom koronavirusa. 
Brojni građani koji su ostali bez posla u ovo teško vrijeme mogu računati na pomoć s biroa u iznosu od 394 KM. Kad uzmemo iznos od 7,28 miliona KM i podijelimo sa 394, dobijemo podatak da je čak 18.477 građana moglo dobiti naknadu koja im život znači u ovo vrlo teško vrijeme. Međutim, taj novac otišao je u nepovrat, a na BiH je da pronađe novi kreditni angažman.

Čak 18.477 građana moglo dobiti naknadu koja im život znači u ovo vrlo teško vrijeme, umjesto toga BiH je platila 7,28 miliona KM penala na neiskorištene kredite

Ko pije, a ko plaća

Da je BiH iole uređena zemlja, zakoni bi se poštovali na svakom njenom pedlju. I dok traje pandemija koronavirusa, koja je skoro pa okovala našu zemlju, <a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">migranti</a> koji hrle ka Evropskoj uniji su malo usporili svoj put. Međutim, sada, kako su se mjere ublažile, mnogi strahuju da ćemo se opet naći na udaru hiljada migranata.
Svjedoci smo na desetine slučajeva kršenja zakona, narušavanja javnog reda i mira, tuča, napada, razbojništava, a u pojedinim dijelovima BiH lokalno stanovništvo je postalo i zarobljeno u vlastitoj domovini.
Posebno je to naglašeno u Unsko-sanskom kantonu, gdje smo prije nekoliko dana svjedočili brutalnom napadu migranata na policiju i zaštitare u migrantskom centru Lipa, gdje su čuvari zakona morali ispaliti hice upozorenja.
Smrt migranta, koji je jučer stradao pri pokušaju ilegalnog ulaska u prihvatni centar u Velikoj Kladuši, novo je zvono za buđenje.
Kako objasniti osobi koja, uz dužno poštovanje prema zemlji iz koje dolazi, ovdje, u BiH, mora poštovati zakon. Morati pokazati lične dokumente kada to od njega zatraži službena osoba. Sve drugo je nepoštivanje instrumenata države. 
I oni, ilegalni ekonomski migranti trebali bi biti svjesni činjenice da su Bosni i Hercegovini prioritet njeni građani. Da se razumijemo, većina migranata samo želi ono što smo i mi tokom agresije na BiH željeli, sigurnost i bolji život za našu djecu na Zapadu. Razumijemo njihovu želju i cilj. 
Ali istovremeno imamo obavezu da čuvamo sigurnost naših građana, da znamo ko nam ilegalno ulazi u zemlju i da primjenjujemo zakone koji su usklađeni s onima u Evropi.

Imamo obavezu da čuvamo sigurnost naših građana, da znamo ko nam ilegalno ulazi u zemlju i da primjenjujemo zakone koji su usklađeni s onima u Evropi

Novo zvono za buđenje

Vijesti o podnošenju krivičnih prijava protiv veselih gostiju na proslavi rođendana sarajevskog doktora Šabanovića te o (konačnom) početku istrage u <a href="https://avaz.ba/tag/88606/afera-respirator">aferi „Respirator“</a> nekako su jučer podigle prilično (s)umornu atmosferu.Dva mjeseca karantina, čitanje i gledanje vijesti, ograničeno kretanje, neizvjesna budućnost kod svakoga od nas otvorili su bezbroj pitanja. No, istina je, kako god nam bilo, držali smo se stare devize da je sve lakše „sa svijetom“ i da ćemo disciplinirani, solidarni, pametni i pažljivi sve lakše pregurati.S iskustvom rata, koji je nekome, budimo iskreni, više bio brat nego rat, ponadali smo se da ćemo „ovoga puta“ drugačije i da će ljudskost i plemenitost obilježiti i ovu borbu. No, ne lezi vraže, polako se iz učmalosti naših karantina počeo pomaljati zao duh korupcije, kriminala, manipulacija, frustracija.O aferi „Respirator“, koja je obilježila pandemiju i zasjenila broj oboljelih, zaraženih, preminulih, još se razotkrivaju detalji. Javnost se s pravom pitala zašto nadležni nisu reagirali brže, novinari otkrivaju tokove novca, fakture i narudžbenice. No, kad su se jučer policijska vozila zaustavila pred zgradom Federalne uprave civilne zaštite i sjedišta kompanije „Srebrena malina“, kao da se počelo malo razdanjivati.Ekspresno su, nakon već čuvenog korona derneka, napisane krivične prijave protiv onih koji su se usudili prekršiti pravila. Među njima je bilo uglednih i poznatih javnih ličnosti. Upravo onih na koji se javnost počesto i ugleda. Onih za koje ta ista javnost počesto misli i govori da su „nedodirljivi“.Eh, sad kad se, makar sitnim potezima, pokazalo da baš nedodirljivih i nema, kao da smo se razbudili.Je l' počelo? Ostvaruje li se ona čuvena, dobro nam poznata i u šali izgovorena rečenica da pravna država počinje od ponedjeljka, pitanje je koje je jučer često postavljano. Ni utorak nije loš dan da počne. Samo neka počne!

Ostvaruje li se ona čuvena, dobro nam poznata i u šali izgovorena rečenica da pravna država počinje od ponedjeljka

Je l' počelo?

Skoro svi učesnici dešavanja iz maja 1992. godine, koji se slobodno može smatrati jednim od najmračnijih perioda duge historije glavnog grada BiH, smatraju kako bi, da je 2. maja palo <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajevo</a>, pala i država Bosna i Hercegovina.&nbsp; I zaista, kada se s ove distance pogleda šta su tog proljetnog dana učinili patrioti, golobradi mladići, dobrovoljci, maloljetnici, jednom riječju najveći sinovi ovog grada, treba ustati s divljenjem.
Otmica rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića i cijele delegacije je presedan kakav dotad nije viđen u svijetu, a uslijedilo je bezumno ubijanje, bombardiranje i rušenje. 
Vriska i plač odjekivali su sarajevskim ulicama, a potpisnik ovih redova, u to doba šestogodišnjak, spavao je na tvrdom i hladnom podu, s obzirom na to da nije bilo sigurno spavati u krevetu.
Prije 28 godina odigrala se prva bitka za Sarajevo. Kasnije je pričano da je na taj dan i odbranjena Bosna i Hercegovina. Da nije bilo tako, ko zna kako bi se sve završilo.
Tog 2. maja odbranjena je ideja Bosne, ideja multietničnosti, ideja života i merhameta, koji je odolijevao i na kraju odolio daleko nadmoćnijim agresorskim snagama.
Umjesto pada, počela je najduža opsada jednog grada nakon Drugog svjetskog rata. Živjelo se bez vode, bez struje, bez hrane uz svakodnevna žestoka granatiranja i snajpersku vatru.
Bilo je to 1.425 dana izolacije, straha i stalne nesigurnosti.
Kraj agresije, između ostalih, nije dočekalo 1.600 sarajevskih dječaka i djevojčica. Glavni grad naše zemlje zauvijek će ostati uskraćen za više od deset hiljada ljudi, a oko 50.000 ih je ranjeno.
Ne ponovilo se, nikome.

Kraj agresije, između ostalih, nije dočekalo 1.600 sarajevskih dječaka i djevojčica

Ne ponovilo se, nikome

Nije Fikret Hodžić ništa kriv. Krivi su drugi. Samo Fikret, kojeg raja odmilja zove Fićo, TV voditelj i poduzetnik, lice s TV ekrana, koje je, kako kaže, blještavilo televizije zamijenio sadnjom malina, poljoprivrednim aktivnostima, nije ništa.U prijevodu, on se samo založio, potrudio, angažirao, iskazao, dokazao, želio da pomogne narodu ove napaćene zemlje. I to u moru drugih, stručnih, sposobnih, samo je izabran Fikret Hodžić ispred svih nas da bude spasilac zdravstvenog sistema. Gdje prestaje logika, tu počinje Bosna, neko je davno napisao i nije pogriješio. Jer samo u Bosni, ovakvoj nakaradnoj, očito da nema ni logike ni zdrave pameti.Da ima, ne bi voćar, koliko god se trudio, založio, iskazao, dokazao, dobio posao vrijedan 10,5 miliona maraka da uvozi opremu za medicinske ustanove. No, nije kriv Fikret. I nije. Krivi su i Fikretovi pajdaši i idejni tvorci ove cijele igranke.Fikret Hodžić u ovoj priči i njegova „Srebrena malina“ samo su pijuni, paravan. Neko ko se isprsio da se vidi na TV ekranu, na Sarajevskom aerodromu, da bude humanitarac i spasilac.Neko kome su rekli - niko ne može da nabavi respiratore, ni Srbija, ni veliki Aleksandar Vučić, samo ti, Fikrete, možeš. I tako je bilo. Niko nije mogao, samo je uspio Fikret. Ali, umjesto respiratora, stigli su ventilatori.I to preplaćeni, kineski. Da stvar bude gora, u bolnicama su beskorisni. Ali zato u zraku ili, bolje rečeno, nečijem džepu vise 4,2 miliona KM i to je već posao za SIPA-u, ali i za Fikreta.Jer, umjesto onih koji su Fikreta Hodžića uvjerili, ovlastili, žrtvovali, da može što ne može niko, negdje iz udobne fotelje tvrde da nemaju veze s ovim, samo će Fikret Hodžić morati dati odgovore i Tužilaštvu i SIPA-i. I neka će. Ko se mača laća, od mača i strada. Samo da ne bude ona - tresla se gora, rodio se miš, kao što sa svakom aferom u BiH bude svaki put.Vrijeme je da se konačno, i to u vrijeme najveće svjetske zdravstvene krize izazvane pandemijom koronavirusa, neko u pravosuđu zapita šta i kako radi i za koga radi.&nbsp;

Fikret Hodžić je neko kome su rekli niko ne može da nabavi respiratore, ni Srbija, ni veliki Aleksandar Vučić, samo ti, Fikrete, možeš

Nije samo Fikret kriv

Usud <a href="https://avaz.ba/vijesti/komentar-dana/563628/zivot-nakon-korone">Bosne i Hercegovine</a> je da stotinama godina opstaje između Istoka i Zapada. Nije nam to ništa novo, ali se svaki put iznenadimo kako ta granica često ide kroz našu zemlju, pa nas podijeli politički, ideološki, društveno, historijski...
Ovaj put podijelila nas je i epidemiološki.
Dva entiteta očito su oči uprla u različite dijelove svijeta. Dok se Federacija ugleda na Zapad pa, poput Hrvatske, a dalje i zemalja Evropske unije, postepeno ublažava mjere zaštite od širenja koronavirusa, Republika Srpska se okrenula na Istok.
U Srbiji, čije su, pak, oči u posljednje vrijeme najviše okrenute ka Kini, ne prate baš evropske tokove te su restrikcije i dalje među najstrožijima u svijetu i poručuju da će istrajati. Tako i Banja Luka djeluje koordinirano s Beogradom - ne popušta.
Koji će model, odnosno društveno-političko uređenje profitirati, jedno demokratsko, a drugo autoritarno, odnosno ono koje po mnogo čemu naginje ka autoritarnim režimima, pokazat će vrijeme koje je pred nama. Baš kao i na koji način će profitirati.

Međutim, korona će kad-tad proći, a ostat će još jedan dokaz ko gdje teži, te će dugo vremena demantirati dnevnopolitičke izjave koje se prilagođavaju datom trenutku.
Novo za nas je i to da su nas ova teška vremena podijelila i po mnogo drugih osnova. Na one koji vjeruju medicini ili teorijama zavjere, koji su za ili protiv vakcina...
Po običaju, nama najzanimljivije su podjele u politici, ovaj put na radnike i neradnike. Na one koji su na terenu i rade korisne, praktične stvari, i ove druge, koji svoju žrtvu vide u davanju telefonskih medijskih izjava i intervjua, Facebook statusima...
Nasreću, djela se pamte. Zna se ko je zavrnuo rukave i u najtežim trenucima odlučio da radi i bori se za narod, a ko je to vrijeme iskoristio da supruzi složi - slagalicu!

Ko je zasukao rukave i radio tokom krize, a ko iskoristio to vrijeme da supruzi složi - slagalicu

Bosna između Istoka i Zapada

Prosto je nevjerovatno koliko je <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">BiH</a> zbog podaničkog mentaliteta pojedinih funkcionera, postala meta kojekakvih diplomata i njihovih ličnih i strateških ciljeva.&nbsp; Među mnogoborojnim zemljama Zapada koje su strateški pomogle narodu BiH da se zaustavi agresija na BiH, malo je diplomata koji će legalnim bh. vlastima fakturisati tadašnju pomoć našoj državi. 
Međutim, ambasador Pakistana u BiH ističe kako je ta zemlja mnogo pomogla BiH u ratu pa bi bilo dobro da kažu sa koliko novaca, kada se to dogodilo, i kome su taj isti novac dali za potrebe odbrane BiH.

<h2>Nijedna zemlja ne može kupiti dio BiH</h2>

Neovisno da li su to zaista učinili, teritorija BiH nije na prodaju i niti jedna zemlja ne može kupiti dio, primjerice, Krajine. 
Ambasador Halid Rao se u svojim saopćenjima uopće ne bavi suštinom. Hvali se da su 73 njegova sunarodnjaka otišla iz BiH, ali živ neće da odgovori na pitanje šta je sa 9.000 Pakistanaca koji su u protekloj godini prošli kroz BiH, a više hiljada ih je i danas tu. 
Ambasador falsificira svoje razgovore s ministrom sigurnosti BiH i Ministarstvo sigurnosti ima neoborive dokaze i svjedoke kako su tekli ti razgovori. 
Činjenica je da za više od 5.000 Pakistanaca, koje je evidentirala Služba za poslove sa strancima, nakon što su im uzeti otisci prstiju i urađene fotografije, ambasador nikada nije htio da se utvrdi njihov identitet i puna imena i prezimena. 
Naravno, ambasador ovdje nije jedini krivac. Ne pamti se u zemljama s ozbiljnom diplomatijom da su istoga dana jednog stranog ambasadora primili šef države i ministar vanjskih poslova. 
A razlog je bio da se on želi žaliti na ministra sigurnosti te zemlje. 
Neuobičajena je praksa u ovakvim situacijama da se dva prijema stranog ambasadora dogode istoga dana, a da se ne govori da bi u svakoj evropskoj zemlji ambasador čekao i najmanje mjesec dana da bude uopće primljen.&nbsp;Naravno, kada je Halid Rao shvatio da u BiH vlada kolonijalna svijest, njemu ni sramotna izvinjenja Šefika Džaferovića i Bisere Turković nisu dovoljna.

<h2>Nikada nije obišao građane Pakistana u migrantskim centrima</h2>

On danas, bez imalo stida i odgovornosti što njegovi ilegalni migranti u BiH teroriziraju domaće stanovništvo, a on im krije identitet, traži izvinjenje i „vlade BiH“.&nbsp;
Naravno, takvo izvinjenje teško da može dobiti, a hoće li ministar Radončić tražiti da se on proglasi „personom non grata“ zavisi samo od Ministarstva sigurnosti.&nbsp;
Predsjedništvo BiH i ne mora prihvatiti takav zahtjev, ali mora prestati praksa da ambasador Pakistana, pod institucijom diplomatske zaštite, nastavlja da skriva počinitelje krivičnih djela odbijajući da BiH sigurnosnim strukturama saopći njihov puni identitet ili uruči raniji kriminalni dosje.&nbsp;
Dobro je da se otvorilo pitanje trajnog izmještanja više hiljada ilegalnih migranata iz BiH, jer su nenamjerno otkrivene neke veoma specijalne veze između ambasadora i pojedinih bošnjačkih funkcionera koji su postali pokrovitelji antizakonitog ponašanja njegovih sunarodnjaka.&nbsp;
Uz to, taj isti ambasador još nikada nije otišao da posjeti građane Pakistana u nekom centru za ilegalne migrante, što najbolje potvrđuje da mu njihov povratak u Pakistan uopće nije bio nikakav prioritet.

Bilo bi dobro da Rao kaže koliko je Pakistan dao novca i kome u ratu i znači li to da su tim novcem kupili dio Krajine

Halid Rao: Ima neka tajna veza sa Šefikom i Biserom

Ambasador pod "specijalnom zaštitom"

Turistička mjesta u Bosni i Hercegovini poput sarajevske Baščaršije, Mostara, Počitelja, Međugorja, Travnika, Jajca i mnogih drugih ovih dana zjape prazna.&nbsp; Turistička sezona kako treba nije ni počela, a već je uništena.
<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Koronavirus</a>odnosi, nažalost, i živote, ali u našoj zemlji, kao i u ostatku svijeta, nanosi i ogromnu ekonomsku štetu, što će se, sasvim sigurno, osjetiti i u godinama koje nam dolaze.Ne broje se više turistički radnici koji su se prijavili na biro u gore navedenim mjestima i koji su izgubili svoj posao zbog pošasti zvane koronavirus.Hoteli, apartmani, suvenirnice, restorani, kazandžijske radnje bilježe katastrofalne poslovne rezultate, a kada će biti bolje, ostaje da se vidi.
Prema zvaničnim podacima Službe za zapošljavanje HNK, radni odnos je prekinut za 1.213 osoba iz svih oblasti ugostiteljstva, trgovine i uslužnih djelatnosti.
Može se samo nagađati kako će to djelovati na dragulje iz Hercegovine poput Mostara, Blagaja i Međugorja.
Turistički radnici čekaju bolje sutra. Nakafu, kako vele, jer najvažnije je zdravlje i da svi ostanemo živi.
Kada je u pitanju vlast, konkretnog odgovora još nema. Ali vjerujemo da će ga biti uskoro, jer naša zemlja samo od turizma na godišnjem nivou zaradi oko milijardu maraka.
Ove godine ta cifra će, sad je već izvjesno, biti daleko manja. Svi prate mjere koje će donijeti viši nivo vlasti. Nadati se da će one dati rezultate i da će kazandžije u što skorije vrijeme ponovo lupati čekićima u svojim radnjama.
To će biti znak ozdravljenja, kako turizma, tako i ekonomije u globalu u našoj zemlji.

Ove godine zarada od turizma će, sada je već izvjesno, biti daleko manja od milijardu KM

Bit će nafake

Teško je, skoro pa nemoguće u trenucima kada dnevno desetine ljudi u našoj zemlji oboli od <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a>, a daleko više njih zbog epidemije ostane bez posla, tražiti makar zrno nečeg pozitivnog što bi iz svega ovoga moglo izaći. Ipak, u ljudskoj prirodi je nadati se. Posebno ako se zna da iz pepela često niknu najljepše stvari.&nbsp; 
Godina pričamo o tome kako mnogo toga škripi u BiH. Žalimo se na ustavno uređenje, na zdravstveni i socijalni sistem... Epidemija nam je pokazala i gdje smo najranjiviji. 

A, pametni izvlače pouku iz svega, posebno ovakvih kriza. Zbog toga je već sad vrijeme da počnemo razmišljati kako stvari mijenjati. Prvo popraviti štetu, pa onda unaprijediti, kako bismo bili spremniji za, ne daj Bože, nove izazove poput ovog. 

Prva na redu biti će ekonomija. Iako mnogi tvrde da novim kreditima srljamo u dužničko ropstvo, druge opcije, ustvari, nemamo. Dobit ćemo mnogo novca od MMF-a, Svjetske banke... Naše je samo da taj novac dođe do onih zbog kojih je i uzet i kojima je najpotrebniji - privrednika. Jer, bez njih, nema ni vlasti, ni penzija, ni invalidnina... 

Vidjeli smo i koje stvari funkcioniraju kada su u pitanju zakonodavna i izvršna vlast, a gdje su se pojavili problemi. Isto kao i kada je u pitanju ono najaktuelnije - zdravstvo. Zbog toga je potrebno angažirati najeminentnije stručnjake iz ove oblasti i mijenjati ono što ne valja, razdvojiti kukolj od žita, i stvoriti uslove da ljekari rade svoj posao - liječe! 

Koronavirus će proći, život će se nastaviti. Ova kriza je pokazala da smo toliko mali da sami i posvađani između sebe ne možemo ništa. Da samo zajedno se možemo uhvatiti u koštac sa nevoljama. Stručnjaci upozoravaju da će se nešto slično kad - tad opet ponoviti. Jedino na što mi možemo utjecati je da budemo što spremniji i složniji.

Koronavirus će kad - tad nestati. Naše je da izvučemo pouke i budemo što spremniji za neke nove, neminovne krize

Život nakon korone

Smrt doktora i epidemiologa <a href="https://avaz.ba/tag/34200/sefik-pasagic">Šefika Pašagića</a> tokom pandemije koronavirusa još jednom je upalila alarme u Kantonu Sarajevo, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini.&nbsp; Nakon što je preminuo, porodica, ali i javnost jasno zahtijevaju odgovore na pitanja o okolnostima njegove smrti.
Šta to tjera ljude da se ponašaju prema drugima kao da su niža bića? Autor ovih redova imao je slično iskustvo u svom životu kao i nesretna Elna, supruga dr. Šefika Pašagića, kad je ostao bez voljene osobe na sličan način. Do besvijesti prenemaganje, izrada kvazitestova, nikad postavljanje dijagnoze i na kraju, nažalost, nakon puna dva mjeseca - smrt.&nbsp;Šta nas sprečava da u doba prividnog mira budemo ljudi?&nbsp;Svaka čast izuzecima, kojih ima daleko veći broj nego "kukavica u bijelom". Ova većina svoj posao obavlja časno i pošteno.
Kako je moguće da pojedini ljekari idu na bolovanja i godišnje odmore dok Bosnom i Hercegovinom hara pandemija koronavirusa i kada se svakodnevno zbrajaju novozaraženi, ali i mrtvi? Gdje je ljudskost, gdje je Hipokratova zakletva:&nbsp;-&nbsp;&nbsp;U času kada stupam među članove ljekarske profesije, svečano obećavam da ću svoj život staviti u službu humanosti. Prema svojim učiteljima sačuvat ću dužnu zahvalnost i poštovanje. Svoje ću zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno...
Hiljadu je pitanja, a nijednog konkretnog odgovora. Koliko nam treba slučajeva poput ovog s dr. Pašagićem pa da se dozovemo tobe?
Doktor Dragan Stevanović, jedan od onih časnih, na društvenim mrežama je naveo da se tokom agresije na BiH bolje radilo, po mnogo težim uvjetima, nego sada u miru.
Ne možemo ovo, ne možemo ono, ne možemo pacijentu, improvizacije ne dolaze u obzir, mogao bi nas neko tužiti... To su odgovori koje nam serviraju pojedine "kukavice u bijelom".
Na obraz im i na čast bilo.

Nakon što je preminuo dr. Pašagić, porodica, ali i javnost s pravom zahtijevaju odgovore na pitanja o okolnostima njegove smrti

Gdje se izgubio Hipokrat

Zabrinjavajući podaci objavljeni su jučer iz Porezne uprave Federacije BiH da su u drugoj polovini marta bez posla ostale 13.842 osobe. Samo za prva tri mjeseca za 67.668.784 KM&nbsp;je manje javnih prihoda u FBiH nego lani.Pandemija koronavirusa veliki je udar za svjetsku <a href="https://avaz.ba/tag/9197/ekonomija">ekonomiju</a>, a pogotovo za one male, poput bosanskohercegovačke. I dok je u prvom planu, opravdano, borba za ljudske živote koje virus odnosi svakog dana, ekonomske posljedice pandemije sve su izraženije.Strah od gubitka radnih mjesta je sveprisutan. Nažalost, još nema konkretnih mjera za oporavak bh. privrede. Eventualne subvencije i pomoć preduzećima samo će ublažiti ovaj udar na bh. ekonomiju. Nažalost, glas stručnjaka vlasti u našoj zemlji rijetko konsultiraju.A toliko je u BiH neiskorištenog zemljišta za čiju obradu sigurno postoji interes. Samo je potrebno pružiti priliku svima da je obrađuju, za šta je potrebna prava strategija uz manja ulaganja.O važnosti obrade zemlje nedavno je govorio i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović pozvavši da bitku s virusom vodimo kroz obradu naših polja i bašti.Ne tako davno mala kućna radinost mnoge od nas je održala u životu. Sadilo se čak i u saksijama na balkonima. Kreativnost je isplivala iz svih nas kada je ekonomija bila potpuno na koljenima. A dok čekamo na izlazak iz krize, koja umnogome podsjeća na vrijeme posljednje agresije na BiH, potrebno je da se više okrenemo jedni drugima.Zbog toga je potpuno u pravu dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu Muhamed Dželilović kada kaže da termin socijalna distanca treba zamijeniti terminom fizička.Da poremećene vrijednosti, među kojima su na cijeni sebičnost i egoizam, barem u ovom vremenu vratimo na pravi kolosijek, mnogo smo napravili. Time će strah od zaraze i gubitka radnih mjesta biti podnošljiviji.

Ermin Bičakčić: Junak i tragičar

(Ne zanemarujte) Glas mladih

Zehrudin Karić: Heroj nacije

Ne brže od života

Pomoć zdravstvenom sistemu BiH

Ko pije, a ko plaća

Novo zvono za buđenje

Je l' počelo?

Ne ponovilo se, nikome

Nije samo Fikret kriv

Bosna između Istoka i Zapada

Ambasador pod "specijalnom zaštitom"

Bit će nafake

Život nakon korone

Gdje se izgubio Hipokrat

Udar na ekonomiju

Kolumne

Ermin Bičakčić: Junak i tragičar

(Ne zanemarujte) Glas mladih

Zehrudin Karić: Heroj nacije

Ne brže od života

Pomoć zdravstvenom sistemu BiH

Ko pije, a ko plaća

Novo zvono za buđenje

Je l' počelo?

Ne ponovilo se, nikome

Nije samo Fikret kriv

Bosna između Istoka i Zapada

Ambasador pod "specijalnom zaštitom"

Bit će nafake

Život nakon korone

Gdje se izgubio Hipokrat

Udar na ekonomiju