U periodu od 14. do 22. decembra bit će održan peti međunarodni festival Kamernog teatra 55 <a href="https://avaz.ba/tag/14088/dani-jurislava-korenica">„Dani Jurislava Korenića".</a> - Na sceni Kamernog tetra 55 u takmičarskom dijelu festivala publici će se predstaviti najkvalitetnije pozorišne produkcije koje dolaze iz regiona: zajednička predstava Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku „Gospođica Julija“ po drami Augusta Strindberga, predstava Karljevskog pozorišta Zetski dom „Bog masakra“ prema tekstu Jasmine Reze, u režiji Siniše Evtimova, zaječarska predstava „Petra“ po tekstu i režiji Irfana Mensura, kooprodukcijski projekt HNK Mostar i Narodnog pozorišta Mostar „Identitluk, u režiji Tanje Miletić- Oručević, predstava „Ifigenija“ u režiji Zorana Rakočevića u produkciji Centar za kulturu Kolašin sa koproducentima NVO “Korifej teatar” i bjelopoljskim Centrom za kulturu, predstava Kamernog teatra 55 „Schindlerov lift“ u režiji Kokana Mladenovića, predstava Makedonskog narodnog pozorišta “Stvari o kojima ne govorimo“ u režiji Nele Vitoshevikj i predstava Narodnog pozorišta Republike Srpske „Ožalošćena porodica“ u režiji Nikole Pejakovića - poručeno je danas na press konferenciji u Kemernom teatru 55 u Sarajevu.

Najbolje predstave će izabrati žiri koji čine Božidar Šnajder, Svetislav Basara, Arma Tanović, Nermina Mujagić i Larisa Sarajlić-Ramović, urednica kulture u "Dnevnom avazu".

Pored nagrada stručnog žirija, tradicionalno će po izboru najtiražnijeg i najutjecajnijeg lista u Bosni i Hercegovini najboljoj predstavi biti dodijeljna nagrada&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/65626/avazov-zmaj">"Avazov zmaj".</a>
U okviru festivala, svaki dan u periodu od 14. do 21. decembra u 13 sati u galeriji Kamernog teatra 55 „Gabrijel“ bit će upriličene promocije knjige. Promovisat će se književna ostvarenja kao što su: „Štajga, put u maglu“ spisateljice Ivane Šagat, „Čehov u Sarajevu“ autorice Adijate Ibrišimović, „Kontraendorfin“ Svetislava Basare, „50 top lokacija u BiH“ pisca Zorana Matića, „Kalemi i Biljezi“, Almira Bašovića, „Brodska cesta bb, kapija Medihe Šehidić, „Ko sam ti ja“ Damira Ovčine i „Dubravske priče Almina Kaplana.

U takmičarskom programu na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu  bit će izvedeno osam predstava

Sa press konferencije u Kamernom teatru 55

Sutra počinje festival „Dani Jurislava Korenića", "Avazov zmaj" za najbolju predstavu

Jedan od najpopularnijih glumaca u Njemačkoj, Mirko Nončev preminuo je iznenada u 52. godini.

Popularni komičar bio je najpoznatiji po ulogama u TV programu “RTL Saturday Night”, a njegovu smrt je za “Bild” potvrdio prijatelj i menadžer Bertram Ridel.- Potvrđujemo smrt našeg prijatelja i člana porodice. Tražimo razumijevanje u ovo teško vrijeme – rekao je on.

Popularni komičar bio je najpoznatiji po ulogama u TV programu “RTL Saturday Night”

Glumac Mirko Nončev iznenada preminuo u 52. godini života

<a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">U Narodnom pozorištu Sarajevo</a> će, u subotu 4. decembra sa početkom u 19:30 sati, biti izvedena dramska predstava "Kralj Lear" rađena po tekstu Vilijama Šekspira (William Shakespeare), u adaptaciji i režiji Diega de Breae. <a href="https://avaz.ba/tag/5919/izudin-bajrovic">Uz prvaka Drame Narodnog pozorišta Sarajevo Izudina Bajrovića</a>, koji je utjelovio ulogu Kralja Lira (Lear), za koju je dva puta osvojio nagradu za najboljeg glumca, gledat ćemo Sanelu Pepeljak, Medihu Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elmu Juković.
Kralj Lir istražuje ljudsko putovanje kroz tamu i ponor smrti. Silazak je pun straha, nesigurnosti i nemoći. Naime, sudar sa smrću nije prepušten slobodnoj ljudskoj volji.
Lirov odlazak u svijet smrtne tame još je bolniji i tragičniji zbog njegovog rastrzanog srca i pomračenog uma. Nekadašnji Bog na Zemlji, sada duboko poniženi obični smrtnik, na zalasku svog života pokušava da spozna istinu koja će ga sunovratiti u krajnju propast. Razarajuća bol saznanja da je bio prevaren i izigran gura ga u lavirint patnje koja ga pogađa neljudskom snagom i moći. Onaj koji je bio sve, sada je ništa. Sve je to kazna života na čijem kraju Lir, kada već nije mogao ranije, preuzima svu patnju na sebe da bi se preko nje očistio. Lirov odlazak je pravi danse macabre koji ga lišava svega. Zemlja je postala grobnica, neka neko dozove sunce. Predstava je realizirana u koprodukciji Narodnog pozorišta i Scene MESS.
Predstava je titlovana na engleski jezik.

Uz prvaka Drame Narodnog pozorišta Sarajevo Izudina Bajrovića, koji je utjelovio ulogu Kralja Lira, gledat ćemo Sanelu Pepeljak, Medihu Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elmu Juković

Dramska predstava “Kralj Lear” biće izvedena u subotu, 4. decembra

Dramska predstava "Kralj Lear" bit će izvedena 4. decembra na sceni NPS-a

Solisti i hor Opere <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnog pozorišta Sarajevo</a> zajedno sa Sarajevskom filharmonijom, sinoć su <a href="https://avaz.ba/tag/33167/premijera">premijerno</a> izveli <a href="https://avaz.ba/tag/32209/opera">opernu</a> predstavu “Prodana nevjesta” Bedriha Smetane (Bedrich).

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo izvedena je komična opera u tri čina koje je česta na scenama širom svijeta.&nbsp; Režiju potpisuje Jelena Bosančić, a dirigent je Josip Šego. Za naslov ove komične opere u tri čina, veže se i početak rada sarajevske Opere. "Prodana nevjesta" Bedriha Smetane premijerno je postavljena 9. novembra 1946. godine, a to je datum za koji se smatra službenim početkom rada sarajevske Opere.Opera je obilježila 75 godina postojanja. Prva repriza planirana je za 1., a druga za 2. decembar.

Opera je obilježila 75 godina postojanja

Solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo

Održana premijera opere "Prodana nevjesta"

Gran pri za najbolju glavnu mušku ulogu na Međunarodnom festivalu glumaca u Nikšiću dobio je <a href="https://avaz.ba/tag/3519/emir-hadzihafizbegovic">Emir Hadžihafizbegović</a> za ulogu Mahmuta Zolja u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel" Kamernog tetra 55 iz Sarajeva.Najbolju epizodnu mušku ulogu odigrao je Mirsad Tuka također u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel", a žensku Tatjana Šojić.&nbsp;

Tradicionalnu glumačku manifestaciju organizovalo je Nikšićko pozorište, a tokom festivala izvedeno je šest predstava iz regiona.

Na Međunarodnom festivalu glumaca u Nikšiću nagrađeni i Mirsad Tuka te Tatjana Šojić

Gran pri Emiru Hadžihafizbegoviću za najbolju glavnu mušku ulogu u Nikšiću

Publika je ovacijama i gromoglasnim, višeminutnim aplauzom u Kombank dvorani na Festivalu autorskog <a href="https://avaz.ba/tag/496/film">filma</a> (FAF) u Beogradu pozdravila komediju <a href="https://avaz.ba/tag/22264/danis-tanovic">Danisa Tanovića</a> <a href="https://avaz.ba/tag/115274/deset-u-pola">“Deset u pola”</a>, koja je <a href="https://avaz.ba/tag/33167/premijera">premijerno</a> prikazana u nedjelju, 28. novembra pred fantastično raspoloženom publikom.-Ovo je jedan od najljepših i najvažnijih događaja ovogodišnjeg festivala. Veliko mi je zadovoljstvo i čast da predstavim film velikog reditelja i velikog prijatelja našeg festivala, Danisa Tanovića, rekao je Srdan Golubović, predsjednik Savjeta FAF-a.Golubović je pročitao i pozdravno pismo reditelja upućeno publici.-Dragi prijatelji, nadam se da će vam večerašnja projekcija razbiti novembarsko sivilo i bar vas malo oraspoložiti. Ako nakon projekcije izađete gladni ali sa osmijehom i ako poželite da dođete u Sarajevo na jednu desetku u pola, smatraću da je naša misija bila uspješna. Puno pozdrava svima, a posebno ekipi Festivala autorskog filma, naveo je Tanović u pismu.

Uoči svečane premijere, film su na druženju s medijima, prijateljima i gostima festivala, predstavili Jovan Marjanović, producent, i Kenan Magoda, predsjedavajući Povjerenstva Turističke zajednice Kantona Sarajevo, jedan od partnera filma. -Ovaj film pokazuje kakvu vrijednost autor tog kalibra donosi jednom projektu, bio to njegov autorski film ili komedija. Tanović je donio jednu dodatnu vrijednost u svakom pogledu - od razvoja ideje, do samih ljudi okupljenih oko filma, izjavio je Marjanović.“Deset u pola” prikazivanja u kinima u BiH, zemljama regije i u većim evropskim gradovima počinje od 2. decembra.Publiku je u Kombank dvorani pozdravio dio ekipe filma – glumice i glumci Almir Palata, Anja Matković, Helena Vuković, Kerim Čutuna, Izudin Bajrović, Branko Đurić, scenarist Nikola Kuprešanin i producent Jovan Marjanović.

Nakon Beograda, u ponedjeljak, 29. novembra “Deset u pola” će imati ekskluzivnu projekciju u Novom Sadu, u Cineplex Areni, s dijelom glumačke ekipe. Tanovićev film “Deset u pola” nastao je u produkciji Obala Art Centra i Turske radio-televizije (TRT), i uz podršku BH Telecoma i Visit Sarajevo. Film je otvorio ovogodišnji 27. Sarajevo Film Festival, a prije Festivala autorskog filma u Beogradu, prikazan je na Zagreb Film Festivalu, na festivalima u Turskoj u Istanbulu - Bosphorus Film Festivalu i u Dohi u Kataru na Ajyal Film Festivalu. Regionalni kino-distributer filma “Deset u pola”&nbsp; je dugogodišnji partner Sarajevo Film Festivala Con film grupacija u saradnji sa kompanijama Art Vista i Oskar film.

Puno pozdrava svima, a posebno ekipi Festivala autorskog filma, naveo je Tanović u pismu

Ovacije publike na premijeri komedije “Deset u pola”u Beogradu

U Mostaru je jučer preminula glumica i dugogodišnja direktorica Narodnog pozorišta Mostar&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/128034/hadzija-hadzibajramovic">Hadžija Hadžibajramović</a>.&nbsp;Posljednji ispraćaj je u ponedjeljak u 14 sati na gradskom groblju Sutina.Hadžija Hadžibajramović rođena je u Sanskom Mostu 1942. godine.&nbsp;Iako je svojevremeno izjavila da se pozorištem bavila još kako je prohodala i predstave pravila odmalena, život ju je odveo drugim putem, pa je diplomirala matematiku i fiziku.

Doajenka mostarskog glumišta svoju karijeru počinje 1964. u Amaterskom pozorištu Prijedor, koje je u to vrijeme bilo poluprofesionalno. Ali, ni tada se nije opredijelila samo za glumu – umjetnošću se bavila paralelno s pedagoškim radom.

Nakon nagrade za najbolju glumicu na Festivalu jugoslovenskih amatera na Hvaru 1969. godine, dolazi u Narodno pozorište u Mostaru, gdje ostaje sve do penzije. Iako je tada imala nekoliko ponuda za angažman u profesionalnim teatrima, onu koju je dobila od tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta Mostar Safeta Ćišića nije mogla odbiti.
- Nikad nisam vidjela Mostar, a kad sam došla odmah me opčinio, posebno Stari grad. Kao bajka. Safet Ćišić bio je dobar i spretan upravnik, prihvatila sam ponudu i mislila ostati kratko. Ali ostala sam do kraja, i nisam se pokajala. Ni jednom - svojevremeno je izjavila o svojim prvim utiscima o Mostaru.

Posljednji ispraćaj Hadžije Hadžibajramović sutra na groblju Sutina u Mostaru

Preminula glumica i dugogodišnja direktorica Narodnog pozorišta Mostar

Danas je održana press – konferencija povodom premijere operne predstave <a href="https://avaz.ba/tag/127995/prodana-nevjesta">“Prodana nevjesta”</a>. Na press – konferenciji su govorili direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić, umjetnički direktor Opere Leonardo Šarić, rediteljica operne predstave “Prodana nevjesta” Jelena Bosančić, dirigent Josip Šego, kostimografkinja Amna Kunovac – Zekić, solisti Marko Kalajanović, Ileš Bečei, Erol Ramadanović, Latif Moćević, glumica Mirna Jogunčić, student ASU-a Alen Konjicija i autor prateće izložbe povodom stogodišnjice pozorišta Igor Vučak.

Premijera komične opere u tri čina “Prodana nevjesta” autora Bedricha Smetane, u režiji Jelene Bosančić, planirana je za utorak u 19.30 sati na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Prva repriza je u srijedu, a druga repriza je u četvrtak, obje sa početkom u 19:30 sati.

Komičnu operu u tri čina “Prodana nevjesta”, autora Bedricha Smetane,  režira Jelene Bosančić

Narodno pozorište Sarajevo: Premijera "Prodane nevjeste” u utorak

U zgradi Kantona Sarajevo održana je konferenciji za medije, a povod je, kako je stajalo u pozivu, "odbijanje "Blitz CineStar" iz Hrvatske – najvećeg kinoprikazivača u BiH da prikaže komediju Danisa Tanovića <a href="https://avaz.ba/tag/115274/deset-u-pola">“Deset u pola”</a> u svojim kinima u BiH bez konkretnog razloga". Press konferenciji su prisustvovali ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, premijer KS Edin Forto, producent Jovan Marjanović, scenaristica i predsjednica Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini Elma Tataragić i reditelj Pjer Žalica. Marjanović je istakao&nbsp; da Tanovićev film&nbsp; neće igrati u preko 50 posto kina u BiH i kako "nije zdravo ni što se ovakve poslovne odluke donose van naše zemlje".- Ovo nije prvi put u slučaju ove kompanije, do sada su najčešće bili citirani komercijalni razlozi za neke filmove koji nisu imali potencijala u tim kinima i možemo reći da se to donekle mora razumjeti - kaže Marjanović.Ministar Avdić želi vjerovati da je u pitanju nesporazum za koji se nada da će se uskoro riješiti.Tataragić je kazala&nbsp; da oni&nbsp;filmove prave za publiku publike.&nbsp;Ako ne dolaze do publike - mi ne možemo završiti svoj posao. Ne samo da imamo problema u finansiranju naših filmova, evo sada imamo problem i u dolasku u dodir s našom publikom, koja je pokazala interes da ih gleda. O ovome govorimo od 2014,&nbsp; pričamo o zakonu, o legislativi koja će da reguliše plasman bh. filmova na domaćem tržištu - ističe Tataragić.&nbsp;Press konferenciji nije prisustvovao Danis Tanović.Ovim povodom se oglasio i "CineStar":- Kao vodeći prikazivač u Bosni i Hercegovini i regiji, kontinuirano podržavamo lokalnu kino produkciju jer upravo ona daje dodatan poticaj kino tržištu na kojem posluje. U prilog tome ide činjenica da je publika u našim kinima do sada imala priliku pogledati većinu bosanskohercegovačkih filmova poput sjajnih „Quo Vadis, Aida“ Jasmile Žbanić, „Scream for me Sarajevo“ Tarika Hodžića ili „Epizodu u životu berača željeza“ Danisa Tanovića. Navedeno je još i naglašenije u razdoblju pandemije kada se suočavamo sa nedostatkom stranog audiovizualnog sadržaja kao i konkurencijom internetskih platformi i drugih oblika zabave.

Smatramo potpuno neopravdanim da se trenutno pokušava kreirati pritisak na naš kino lanac jer film „Deset u pola“ reditelja Danisa Tanovića neće biti na repertoaru najvećeg kino lancu u Bosni i Hercegovini, posebno iz razloga što je svima poznato da je "CineStar" zainteresiran za prikazivanje Tanovićevog filma, međutim pozivamo distributera da pruži uvjete koji će to omogućiti.

Naime, razlog trenutne situacije oko filma „Deset u pola“ reditelja Danisa Tanovića je isključivo u tome što sa distributerom nismo uspjeli postići komercijalni dogovor oko bitnih elemenata igranja filma u kinima, a posebno vremenskog perioda između prikazivanja u kinima i prikazivanja putem drugih medija, te raspodjele prihoda. Iako postoji višedecenijski svjetski i lokalni standard uobičajenog vremenskog perioda između prikazivanja filmova u kinima, kao premijernog mjesta za prikazivanje filmova, do njegovog prikazivanja putem drugih medija, kojeg u pravilu poštuju svi distributeri u odnosu na njihove filmove, u konkretnom slučaju distributer nije želio garantirati takav višemjesečni odmak, te ga je pokušao skratiti na samo 30 dana. Igranje filma sa tako kratkim odmakom ugrožava cijeli dugogodišnji poslovni model kina, a time ugrožava i uspjeh filma u kinima.
Pokušali smo ih zamoliti da se usuglasimo oko istih uvjeta, međutim odbili su&nbsp;- stoji u sopćenju "CineStara".

Danis Tanović nije prisustvovao press konferenciji

"Deset u pola" neće se prikazivati u "CineStaru", oglasile se obje strane

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=zaim%20muzaferija&amp;">Osamnaesta po redu manifestacija „Dani Zaima Muzaferije“</a> otvorena je u četvrtak navečer u Zavičajnom muzeju u Visokom uz prisustvo velikog broja posjetilaca. Manifestacija je otvorena izložbom slika Ibrahima Ljubovića, te tradicionalnom promocijom kataloga „Tragovi 2020“, a čast da otvori ovogodišnju manifestaciju imala je visočka glumica Faketa Salihbegović Avdagić. Prisutne je u ime Udruženja „Ars Tragovi“ koje je i organizator manifestacije sve ove godine, pozdravio predsjednik udruženja Rasim Kadić, istaknuvši kako je ponosan na manifestaciju koja je ove godine postala punoljetna, kako je ponosan i na bogate kulturne programe koji se svake godine dešavaju u Visokom, te kako mu je zadovoljstvo da je i Grad Visoko stao uz ovaj veliki, kulturni projekat.

U ime Gradske uprave Visoko prisutnima se obratio i gradonačelnik Visokog Mirza Ganić koji je kazao kako je ponosan što je Visoko imalo rahmetli Zaima Muzaferiju, ali i da je ponosan što danas ovaj grad ima jednu ovakvu manifestaciju.

Nakon svečanog otvorenja u Kulturnom centru Altindag je odigrana i predstava „Profesionalac“ u izvedbi visočkog Teatra „Total“, a i u narednim danima nas očekuju brojni kulturni sadržaji. Monodrama „Sve je do nas“ Emira Hadžihafizbegovića, predstave „Abeceda“ Pozorišta mladih Sarajevo i „Kepler 452-B“ Pozorišta „Bora Stanković“ iz srbijanskog Vranja, kao i izložbe Savremena bosanskohercegovačka fotografija, Asocijacije za umjetničku fotografiju BiH i izložba slika Muhameda Bajramovića.

Manifestacija je otvorena izložbom slika Ibrahima Ljubovića, te tradicionalnom promocijom kataloga „Tragovi 2020“

Prisutna publika na otvorenju ovogodišnje manifestacije

U Visokom svečano otvorena manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

U petak, posljednje večeri&nbsp; 38. Susreta pozorišta/kazališta u Brčkom, koncert će održati <a href="https://avaz.ba/tag/4052/rade-serbedzija">Rade Šerbedžija</a>. Prije dolaska u Brčko veliki glumac se&nbsp;glasio povodom protesta njegovih kolega i teatara zbog spora oko učešća Branislava Lečića u žiriju.&nbsp; Svoje stavove iznio je u&nbsp;&nbsp;pismu Direkciji 38. Pozorišnih susreta.“Gospodo, pratim na vašoj službenoj stranici novosti, vijesti i komentare, povodom vašega kazališnog festivala i žao mi je zbog svega sto se događa. Žao mi je zbog ljudi i imena koje znam i zbog onih koje i ne znam. Žao mi je zbog publike koja sve to zgranuta sluša i prati. Žao mi je žena koje u obranu svoga dostojanstva trpe po tko zna koji puta neukusne komentare i koje su izložene nasilju jednoga patrijarhalnoga svijeta čak i na običnim press konferencijama.
Rečenice napisane na službenim stranicama, od ljudi koji su predstavnici pozorišno/kazališnih susreta u Brčkom “… savršeno nas se ne tiče ko je koga kad, ko je kome ko i sta je među vama čemu sta …” podsjećaju na riječi Bukare iz “Predstave Hamleta iz Mrduše donje“ i opasan su i brutalan izraz koji ne dolikuje ljudima koji se bave umjetnošću.

Žao mi je i umjetnosti, koja ne bi smjela biti u okovima i lancima takvog bešćutnoga i često primitivnoga senzibiliteta. Od osam predstava koje su izabrane u službeni program i koje su se trebale takmičiti za nagrade, trenutno samo je jedna predstava ostala u konkurenciji, čime je samo žiriranje postalo besmisleno.

Pozvali ste me da na završetku vašega festivala održim koncert u čast pobjednika. Za mene su pobjednici svi oni moji kolegice i kolege umjetnici koji su se solidarizirali i, unatoč neprirodnoj situaciji, održali svoje predstave zbog same publike zbog koje se i bave ovom umjetnošću.
Tako sam i ja odlučio da zbog publike održim svoj koncert.
Jedino što vas molim jest da, prije moga koncerta, na pozornici na kojoj nastupam sa svojim orkestrom, ne bude nikakvih dodjela nagrada koje su na ovakav način iskompromitirane.
A nedolične izjave gospodina Jakova Amidžića o glumcima i glumačkoj profesiji i aluzijama na moga prijatelja, sjajnoga glumca i divnoga čovjeka Ermina Bravu, šaljem u ropotarnicu neumjesnih i glupih rečenica …”.

Odlučio  sam da zbog publike održim svoj koncert

Rade Šerbedžija napisao pismo uoči dolaska u Brčko: Pod kojim uslovima će glumac pjevati na zatvaranju

Fahrudin Kučuk (63) bosanskohercegovački je književnik orijenitran u najvećoj mjeri ka dječijoj književnosti. Rođen u Sarajevu, svoje spisateljsko opredjeljenje ograničio je na dječiju književnost. Sve poznate literarne forme date su za djecu i mlade. Objavio je nekoliko romana za djecu, zbirku pjesama, priče, slikovnice. Njegovi romani „Patuljak Dado iz Popova gaja“ i „Tajna zvjezdane sobe“ dostigli su veliku čitanost. Autor je, također, pozorištnih predstava za djecu i organizator je dječijeg festivala „Festival dječije umjetnosti“. Nedavno je u Sarajevu održao i promociju drugog izdanja knjige “Tajna zvjezdane sobe“, koja spada u same bisere romana koji dotiču legendarnost i duhovnost svojstvene dalekoj prošlosti, pa se roman čita kao djelo koje je pisalo vrijeme, a usmeno kazivao narodni pripovjedač. Roman je namijenjen mladima, ali je podjednako zanimljiv i starijoj čitalačkoj publici, jer nas vodi u čudesno starinsko Sarajevo od prije dva-tri stoljeća. Ovoga puta samo za „Azru“, Kučuk je govorio o svojim književnim djelima, smrti petogodišnje kćerke i planovima za budućnost kada je riječ o „Festivalu dječije umjetnosti“.

– Jedne prilike sam već rekao: „Život je čudo“. Kao dijete sam volio da pišem i objavljivao sam te radove. Međutim, život vas odnese da radite neke druge stvari i tek sam poslije rata osjetio potrebu da pišem. Nisam bio ispunjen. U meni se odjednom desio neki klik. Tako je nastao roman „Tajna zvjezdane sobe“, prvi roman koji sam napisao. Tada nisam imao kompjuter, ja sam čitav roman ispisao rukom. To je vjerovatno i dobro, ima tu nešto kad ste nad papirom i kada rukom pišete. Taj proces je trajao, nevjerovatno, samo dva dana. Malo sam jeo, malo spavao i pisao. Toliko je toga u meni bilo da, kada sam počeo pisati, to je bila bujica. Kada sam završio, moja supruga Indira je to prekucala i ja sam odnio kao rukopis Edinu Urjaku Kukavici, s kojim sam ranije razgovarao o knjizi i koji me motivisao da to uradim. On je radio i rekao da će pročitati kada završi s poslom, pa mi javiti kroz nekoliko dana. Međutim, izgleda da se njemu to dopalo, jer je roman pročitao odmah i nazvao me. Nije mogao da vjeruje. Nakon toga potražio sam još mišljenja. Svima se roman dopao, tvrdili su da ima određeni značaj. Sklopio sam dogovor s izdavačkom kućom „Connectum“, ali onda se desila jedna čudna stvar. Kada sam nosio tekstove, poriv za pisanjem je samo nagrnuo, nisam prestajao. Odmah sam počeo pisati knjigu „Patuljak Dado iz Popovog gaja“. Rukopis i ovog romana sam odnio i onda se desilo da je, zapravo, drugi roman objavljen prvi, a nakon toga je objavljen roman „Tajna zvjezdane sobe“ – prisjeća se Kučuk svojih početaka.<a href="https://azra.ba/izdvojeno/253504/fahrudin-kucuk-bh-pisac-za-djecu-i-mlade-nadam-se-da-cu-svoju-kcerku-ponovo-sresti/">Cijeli intervju s Fahrudinom čitajte OVDJE.</a>

Rođen u Sarajevu, svoje spisateljsko opredjeljenje ograničio je na dječiju književnost

Nedavno je u Sarajevu održao promociju drugog izdanja knjige “Tajna zvjezdane sobe“

Fahrudin Kučuk: Nadam se da ću svoju kćerku ponovo sresti

U Maloj Galeriji Općine Novi Grad 24. novembra u 13 sati&nbsp; bit će otvorena tematska izložba pod nazivom „<a href="https://avaz.ba/tag/127706/affan-ramic">Affan Ramić</a> – Iz Umjetničke zbirke JU Muzej Sarajeva“. Na izložbi će bti predstavljeno 21 umjetničko djelo jednog od najpoznatijih bosanskohercegovačkih slikara Affana Ramića, koji je umro 2015. godine, a&nbsp; koji je svojim likom i djelom obilježio jedno vrijeme, a njegova djela su i sama svojevrsni svjedok vremena. 
JU Muzej Sarajeva je tokom proteklih godina&nbsp; vrijedno prikupljao ova djela koja predstavljaju umjetnikov opus tokom čitave karijere. Djela su rađene u različitim tehnikama od tuša, akvarela, ulja na platnu i dasci, te kombiniranoj tehnici i keramici.

U Maloj Galeriji Općine Novi Grad 24. novembra u 13 sati bit će otvorena tematska izložba pod nazivom „Affan Ramić – Iz Umjetničke zbirke JU Muzej Sarajeva“

Izložba djela Affana Ramića

Ramiza Radončić-Hot rođena je u Gusinju (Crna Gora) 1949. godine. Renomirana književnica poezije i proze s ponosom može kazati da su njene pjesme i priče uvrštene u čitanke, zbornike i antologije u mnogo zemalja svijeta. Njeni radovi su prevedeni na nekoliko jezika, dok su pjesme i priče pronašle mjesto u mnogim listovima i časopisima. Ramiza je, također, nagrađivana za književno stvaralaštvo. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika, a koliko je svestrana, dokazuje i njeno bavljenje slikarstvom. Ramiza živi na dvije relacije, u Podgorici i Sarajevu. Do sada je objavila šest knjiga poezije: „Stručak Mjesečine“, 1988., „Ples na dlanu“, 1991., „Svitanje tajne“, 1994., „Duga od bisera, 1996., „Žiška zore“, 1998., „Pupoljak sunčeve pjesme, 2009.“, koja je poezija za djecu. Također objavila je i šest knjiga proze: „Tajanstveni vir“, 2002., „Boje rane jeseni“, 2003., „Mudrost osmijeha“, 2009., „Prosvijetljeni val“, 2014, „Božiji dar“, 2014., i „Pjesma vječne ljubavi“ iz 2017. godine, iz koje prenosimo dijelove. <a href="https://azra.ba/izdvojeno/254045/ramiza-radoncic-hot-pjesme-vjecne-ljubavi/">Odlomke njene poezije pročitajte OVDJE.</a>

Njene pjesme i priče uvrštene su u čitanke, zbornike i antologije u mnogo zemalja svijeta

Ramiza Radončić-Hot: Pjesme vječne ljubavi

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada <a href="https://avaz.ba/tag/105/zagreb">Zagreba</a>, povodom <a href="https://avaz.ba/tag/13326/dan-drzavnosti-bih">Dana državnosti Bosne i Hercegovine</a>, u saradnji s udruženjem "Kreativna de Kultura" organizira manifestaciju "Dani bosanskohercegovačke kulture" koja će biti održana od 22. do 29. novembra.Svečano otvorenje bit će večeras u 19 sati u kinu "Tuškanac" na kojem će biti prikazan film <a href="https://avaz.ba/tag/67465/quo-vadis-aida">"Quo vadis, Aida"</a> rediteljice <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Jasmile Žbanić</a>, najavljeno je iz Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Potaknuti predstavljanjem bosanskohercegovačkih kulturnih i umjetničkih ostvarenja u Zagrebu, program će ove godine u saradnji s Vijećima i bošnjačkim organizacijama prvi put biti održan i u gradovima Sisku, Puli, Rijeci, Dubrovniku i Velikoj Gorici. U okviru programa uz tradicionalno prikazivanje bosanskohercegovačke kinematografije bit će upriličeni i drugi kulturni sadržaji.

Manifestaciju "Dani bosanskohercegovačke kulture" bit će održana od 22. do 29. novembra

Film "Quo vadis, Aida?" u Zagrebu povodom Dana državnosti BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/127691/umjetnicka-galeija-bih">U Umjetničkoj galeriji BiH</a> u Sarajevu sutra će u 19 sati biti otvorena izložba "Vuk i čopor" umjetnika Vilima Parića. - U stvaralaštvu akademskog slikara Vilima Parića možemo zamijetiti stanovitu alijenaciju. Vuk, koji se kontinuirano pojavljuje kao motiv u Parićevim djelima, u ovom ciklusu dobiva na snazi i postaje glavno načelo i fokus. Vuk od davnina plijeni pozornost i ulijeva poštovanje te nosi kompleksnost i snagu dualnosti. U suštini, vuk je zapravo čoporativno, ali i usamljeničko biće. ... Svu kompleksnu simboliku vuka, Parić uzima i vodi nas na svoje putovanje. Putovanje na kojemu, bilo kroz usamljeničku prizmu, bilo kroz kolektivnu imaginaciju, traga za vlastitim identitetom, općom uzajamnošću, kao i svome mjestu unutar "čopora" te vodi unutarnje borbe. Parić koristi kombiniranu tehniku spreja s već pripremljenim siluetama vuka u raznim položajima te trokut, u kojega i ispred kojega postavlja scene. Iza trokuta postoji i simbolika trojice, trojice koji čine ljudsku bit. To su um, duša i fizičko tijelo osobe. Osim toga, trokut označava i cikličku prirodu ljudskoga postojanja: rađanje, život i smrt, ali i moralnost te zaštitu. Konačno, sugerira stabilnost, ukotvljenost, čvrstu točku za nemirni duh - dio je predgovora izložbi, koji je naoisao Vladimir Filipović.

Vilim Parić rođen je 10. maja 1987. u Travniku. Srednju školu je završio u Čitluku 2006. godine, a magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u klasi profesora Ante Kajinića. 

Trenutno pohađa doktorski studij „Ars sacra“ na istoimenoj akademiji u Širokom Brijegu. Do sada je imao trinaest samostalnih izložbi te izlagao na pedesetak grupnih. Član je ULUBIH-a od 2013. godine. Član je, također, DHLU-a u FBiH. Sudionik je brojnih likovnih kolonija i simpozija. Autor je likovnih rješenja za devet poštanskih maraka HP Mostar te dobitnik stručne nagrade za slikarstvo Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, 2010. godine. Dobitnik je, također, prve nagrade na takmičarskoj izložbi „Različitost i uključenost“, u organizaciji širokobriješkog Franjevačkog muzeja i galerije, 2020. godine.
Izložbu će biti moguće posjetiti do 11. decembra u periodu od 10 do 20 sati svakim danom, osim nedjelje

Sutra počinje festival „Dani Jurislava Korenića", "Avazov zmaj" za najbolju predstavu

Glumac Mirko Nončev iznenada preminuo u 52. godini života

Dramska predstava "Kralj Lear" bit će izvedena 4. decembra na sceni NPS-a

Održana premijera opere "Prodana nevjesta"

Gran pri Emiru Hadžihafizbegoviću za najbolju glavnu mušku ulogu u Nikšiću

Ovacije publike na premijeri komedije “Deset u pola”u Beogradu

Preminula glumica i dugogodišnja direktorica Narodnog pozorišta Mostar

Narodno pozorište Sarajevo: Premijera "Prodane nevjeste” u utorak

"Deset u pola" neće se prikazivati u "CineStaru", oglasile se obje strane

U Visokom svečano otvorena manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Rade Šerbedžija napisao pismo uoči dolaska u Brčko: Pod kojim uslovima će glumac pjevati na zatvaranju

Fahrudin Kučuk: Nadam se da ću svoju kćerku ponovo sresti

Izložba djela Affana Ramića

Ramiza Radončić-Hot: Pjesme vječne ljubavi

Film "Quo vadis, Aida?" u Zagrebu povodom Dana državnosti BiH

Umjetnička galerija BiH: Izložba Vilima Parića "Vuk i čopor"

Kultura

Sutra počinje festival „Dani Jurislava Korenića", "Avazov zmaj" za najbolju predstavu

Glumac Mirko Nončev iznenada preminuo u 52. godini života

Dramska predstava "Kralj Lear" bit će izvedena 4. decembra na sceni NPS-a

Održana premijera opere "Prodana nevjesta"

Gran pri Emiru Hadžihafizbegoviću za najbolju glavnu mušku ulogu u Nikšiću

Ovacije publike na premijeri komedije “Deset u pola”u Beogradu

Preminula glumica i dugogodišnja direktorica Narodnog pozorišta Mostar

Narodno pozorište Sarajevo: Premijera "Prodane nevjeste” u utorak

"Deset u pola" neće se prikazivati u "CineStaru", oglasile se obje strane

U Visokom svečano otvorena manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Rade Šerbedžija napisao pismo uoči dolaska u Brčko: Pod kojim uslovima će glumac pjevati na zatvaranju

Fahrudin Kučuk: Nadam se da ću svoju kćerku ponovo sresti

Izložba djela Affana Ramića

Ramiza Radončić-Hot: Pjesme vječne ljubavi

Film "Quo vadis, Aida?" u Zagrebu povodom Dana državnosti BiH

Umjetnička galerija BiH: Izložba Vilima Parića "Vuk i čopor"