Emina i Emir Geca pobjednici su 21. Internacionalnog dječijeg <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Festival&amp;">festivala</a> "Šta se pjesmom sanja“ koji je sinoć održan u Goraždu. 

Pobjednici su izveli pjesmu "Dječiji snovi“ koju je napisala Emina Geca, autor muzike je Muris Hubjer, dok je autor aranžmana Adnan Mušanović.&nbsp; &nbsp; 
Stručni žiri drugo mjesto dodijelio je Adeli Obuća sa kompozicijom "Ruku ti pružam“, dok je treće mjesto osvojio Nasr Aleta sa pjesmom "Zvonjava“.

Dječiji žiri prvu nagradu dodjelio je Hani Sijerčić koja je izvela pjesmu "Moja mama“ a njoj je pripala i nagrada za najmlađu učesnicu koju je dodjelilo Udruženje "Djeca Evrope“.&nbsp; 
Drugo mjesto po ocjeni dječijeg žirija osvojio je Eman Lapo za kompoziciju "Deda moj“, dok je treće pripalo Hannan Raščić koja se predstavila sa pjesmom "Vesela gimnastičarka“.

Odlukom stručnog žirija, nagrada za najbolji tekst dodjeljena je Slavku Klisuri za kompoziciju "Gdje se krije snaga“, a Klisura je tradicionalno osvojeni novčani iznos poklonio Odjeljenju djece sa posebnim potrebama u OŠ "Fahrudin Fahro Baščelija“.&nbsp; 
Nagradu za najbolju muziku osvojio je Milivoje Ilić (Srbija), a za najbolji aranžman Adnan Mušanović. Nagrada stručnog žirija za najbolji scenski nastup pripala je Iman Bajrović koja je izvela "Pjesmu o sreći“.

Ovogodišnji festival "Šta se pjesmom sanja“ održan je u specifičnim uslovima zbog epidemiološke situacije. Autori kompozicija bili su iz BiH i Srbije, dok su izvođači bila djeca iz Goražda.&nbsp; 
U sali Centra za kulturu festival su pratili samo roditelji učesnika, dok su svi ljubitelji dječije pjesme manifestaciju mogli pratiti online.

I sa ovogodišnjeg festival izdat je CD sa svim kompozicijima koji će biti distribuiran širom BiH i van njenih granica, dok će medijski pokrovitelj RTV BPK Goražde snimak manifestacije emitovati u okviru novogodišnjeg programa.&nbsp; 
Organizator festivala je JU Centar za kulturu Goražde pod pokroviteljstvom Grada Goražde, a manifestaciju su podržali Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde, Asocijacija kompozitora i muzičkih stvaralaca i Ministarstvo civilnih poslova BiH.&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

I sa ovogodišnjeg festival izdat je CD sa svim kompozicijima koji će biti distribuiran širom BiH i van njenih granica

Emina i Emir Geca pobjednici 21. dječijeg festivala 'Šta se pjesmom sanja'

Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine postala je bogatija za još jednu važnu članicu. Riječ je o Biblioteci <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Akademija%20likovnih%20umjetnosti&amp;">Akademije likovnih umjetnosti</a>, članici Sarajevskog univerziteta, temeljnoj bh. visokoškolskoj ustanovi u ovoj oblasti, osnovanoj 1972. godine. Svečani čin pristupanja ove biblioteke u COBISS.BH (www.cobiss.ba) održan je u prostorijama Akademije, a potpisnici su bili prof. dr. Dubravka Pozderac – Lejlić, dekanesa Akademije, i dr. Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, saopćeno je iz NUBBiH.

&nbsp;Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo ima šest odsjeka (nastavnički, kiparstvo, slikarstvo, grafika, grafički dizajn i produkt dizajn) te je i sam obim literature koja se nudi u biblioteci prilagođen nastavnim potrebama ove institucije. Trenutno biblioteka ALU ima oko 9.100 bibliotečkih jedinica, a predmetna pokrivenost biblioteke sa bibliotečkim jedinicama je primijenjena i likovna umjetnost.

Najviše su zastupljena monografska izdanja eminentnih domaćih i stranih stvaralaca u oblasti likovne i primijenjene umjetnosti. Također, biblioteka posjeduje veliki broj kataloga sa poznatih izložbi i druge slične građe.Potpisivanju Ugovora o punopravnom članstvu biblioteke ALU u bibliotečko- informacionom sistemu COBISS.BH prisustvovale su i rukovodilac Virtualne biblioteke Bosne i Hercegovine Nevenka Hajdarović i Memnuna Ništović, bibliotekarka Akademije,saopćeno je.

Najviše su zastupljena monografska izdanja eminentnih domaćih i stranih stvaralaca u oblasti likovne i primijenjene umjetnosti

Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo članica Virtualne biblioteke BiH

Profesor historije i arheologije <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Enver%20Imamovi%C4%87&amp;">Enver Imamović</a> smatra da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih država u svijetu, posebno u Evropi, čije je kulturno-umjetničko blago najugroženije i do sada kroz historiju najviše opljačkano.

- Opljačkano je zato što se naša država nalazi na vjetrometini Balkana. Sve što je prohujalo kroz historiju - migracije, seobe, vojske, ratovi, sve je to ostavilo traga civilizacijski i na materijalnom blagu, a BiH je bila izuzetno bogata tim blagom - kazao je Imamović u razgovoru za Fenu.

On podvlači da rat osim što donosi ubijanje ljudi, znači i pljačkanje, tako da je kroz te ratove bh. kulturno-historijsko blago razasuto po svijetu.

Profesor Imamović je sa svojim timom godinama tragao i istraživao opljačkano kulturno blago BiH, a rezultate tog projekta, kojeg je finansirala Vlada Federacije BiH, evidentirao je u elaboratu koji je predat Federalnom ministarstvu kulture i sporta.

- U tom elaboratu sam sve evidentirao, sa dokumentima, slikama, podacima kako je izneseno, opis i gdje se trenutno nalazi kulturno-umjetničko blago Bosne i Hercegovine opljačkano posljednjih 500 godina – rekao je Imamović.

Jedno od tih blaga je "Povelja Kulina bana" koja je ukradena početkom 1812. godine. Tadašnji ruski konzul u Dubrovniku je uz pomoć pravoslavnog sveštenika uspio da Povelju odnese u Rusiju, u Sankt Peterburg gdje se i danas nalazi.

Drugi dokumenti, umjetničke slike, povelje bosanskih banova, kraljeva, umjetnine, zlatno i srebreno posuđe sa bosanskog dvora popisani su u elaboratu gdje se nalazi - od Vatikana, Madrida, Malte, Engleske, Rusije, Turske, Bugarske.

Također je veliko bogatstvo opljačkano iz franjevačkih samostana, a zanimljivo i posebno vrijedno je blago Husein kapetana Gradaščevića. On je, kako navodi Imamović, nakon pobune protiv sultana iz Bosne prebjegao na austrijski teritorij i sve što je sa sobom ponio sve su mu oduzeli, opljačkali.

Imamović ima popis koliko je od Gradaščevića opljačkano zlatnih pištolja, sablji sa brilijantima i drugih predmeta i koji nikada nisu vraćeni.

- Toliko je našeg kulturno-istorijskog blaga opljačkano da kada bi se sve to vratilo Bosni - knjige, umjetnine, oružja, oruđa, nakit, bio bi potreban još jedan Zemaljski muzej da to smjestimo – naglasio je Imamović.

Pretpostavlja da je i ikona Svetog Nikole, koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nedavno poklonio ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu, završila u Banjoj Luci na sličan način, odnosno kao rezultat dobrovoljaca koji su pljačkali i u Ukrajini i ikonu 'poklonili' Banjoj Luci.

Profesor Imamović je sa svojim timom godinama tragao i istraživao opljačkano kulturno blago BiH

Imamović: Kada bi svo opljačkano blago vratili BiH trebao bi novi muzej

U bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH danas su prezentirani benefiti projekta "<a href="https://avaz.ba/tag/104652/muzejske-price">Muzejske priče</a>" za ovu instituciju kulture. Prema riječima direktorice Šejle Šehabović, Muzej književnosti&nbsp; i pozorišne umjetnosti BiH je u okviru ovog projekta dobio izuzetno vrijednu opremu, između ostalog kvalitetan skener i plotter.- Zahvaljujući tome, moći ćemo sami da realiziramo naše izložbe, odnosno da ih pripremamo i printamo, kao i prateći promotivni materijal, plakate i afiše, naravno nakon što dio uposlenika prođe potrebnu obuku. Osim toga, dio ove opreme moći ćemo koristiti i u jednom od najvažnijih projekata za naš Muzej, a to je digitalizacija građe. Muzej književnosti posjeduje 67 književnih i 30 pozorišnih zbirki, od čega je digitaliziran veoma mali postotak – kazala je Šehabović.

Dodala je da su u okviru projekta realizirana i gostovanja izložbi.- Nažalost, zbog pandemije to nije bilo onako kako smo planirali. Tako je gostujuća izložba akademskog slikara iz Loznice (Srbija) Drage Simića&nbsp; “Lica zemlje lica ljudi”&nbsp; bila prvo otvorena u virtualnoj galeriji u junu ove godine, da bismo je u našoj galeriji MAK otvorili u oktobru. Naša izložba o Nasihi Kapidžić Hadžić “Vezeni most” autorice Tamare Sarajlić Slavnić gostovala je u novembru u Muzeju jezika i pisma u Tršiću – istaknula je Šehabović.Projekt koordinatorica Muzeja Mihneta Stupac-Avdić kazala je je da je u okviru projekta izrađen je i audio vodič te mobilna interaktivna aplikacija za sve muzeje učesnike, njih 11. - Dovoljno je da posjetilac mobitelom skenira QR kod koji se nalazi na pločici pored svake zbirke u našoj Stalnoj postavci&nbsp; i ima dostupan vodič na dva jezika. Na linku www.guide2.app/museum-stories&nbsp; nalaze se aplikacije za svih 11 institucija. Ili jednostavnije na Google Store ili App store ukucate naziv Muzeja koji vas interesira na engleskom i skinete aplikaciju direktno. U okviru aplikacije također imate audio vodič na dva jezika, bosanskom I engleskom, zatim QR kod skener, korisne infomacije o Muzeju, adresu, kontakte, cijene ulaznica I drugo. U jednom odjeljku nalaze se i kratke infomacije o projektu “Muzejske priče”- objašnjava Stupac-Avdić.

Dodaje da je u okviru projekta izrađen i zajednički katalog svih 11 muzeja na četiri jezika: bosanskom, engleskom, njemačkom i italijanskom. - Katalog je zasad dostupan u elektronskoj formi na linku koji se može naći na našoj Facebook stranici ili na Facebook stranici “Muzejskih priča”. Uskoro će biti dostupan i u printanom izdanju, a bit će štampan u tiražu od 1500 primjeraka – kaže Stupac-Avdić

Projekt “Muzejske priče”&nbsp; finansiran je iz IPA II programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina-Srbija 2014-2020,&nbsp; počeo je martu 2019. godine i trajao je 18 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je oko 460.000 eura,&nbsp; od čega skoro 85 posto finansira Evropska unija, a preostali dio partneri na projektu. Projekt su realizirali Grad Sarajevo i 11 institucija i ustanova kulture iz&nbsp; BiH i Srbije, a pored Muzeja književnosti I pozorišne umjetnosti BiH to su Historijski muzej BiH, Olimpijski muzej BiH, Zemaljski muzej BiH, Muzej Vijećnica,I Muzej Sarajeva) i pet muzeja/institucija u Srbiji: Centar za kulturu "Vuk Karadžić" Loznica, Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, Narodni muzej Užice, Zavičajni muzej Priboj, Muzej Prijepolje).

Prezentirani benefiti projekta "Muzejske priče"

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH: Pored svake zbirke nalazit će se vodič na dva jezika

Javna ustanova <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosanski%20kulturni%20centar&amp;">Bosanski kulturni centar</a> Tuzlanskog kantona uspjela je i u vremenu pandemije realizirati više od 150 <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Program&amp;">programa</a> i projekata.

Kako je rečeno na današnjoj godišnjoj press konferenciji, na kojoj su sumirani rezultati u godini na izmaku, zbog ograničenja higijensko-epidemiološkim mjerama BKC TK je morao otkazati na desetine unaprijed dogovorenih komercijalnih događaja i program prilagoditi trenutnoj situaciji.

Uz veliku podršku osnivača BKC TK se u drugoj polovini godine okrenuo vlastitoj produkciji i događajima koji ne podrazumijevaju veliki broj posjetitelja i čijom organizacijom su se mogle ispoštovati higijensko-epidemiološke mjere.

- Brzo smo se prilagodili novonastaloj situaciji, shvatili da je to novo normalno i krenuli sa realizacijom vlastitih programa. Mogli smo se okrenuti pravim vrijednostima kulture, koje su nekad ranije u trci sa komercijalnim sadržajima neopravdano bile zanemarene. Tako smo organizovali Dane evropskog kulturnog naslijeđa i Dane audiovizuelnog naslijeđa, koji će postati tradicionalni događaji u našoj kući i odličan urnek za nove projekte u 2021. godini – rekla je direktorica JU BKC TK Mirela Ibrahimović Mehanović.

BKC TK je kao suorganizator dao doprinos u organizaciji 12. Festivala sevdalinke i 5. Međunarodnog horskog šampionata "LegeArtis". Bio je i domaćin devet izložbi u galerijskom prostoru, a gledatelji su mogli vidjeti devet pozorišnih predstava i 12 drugih scenskih događaja.

Za publiku je priređeno i 13 koncerata, dvije projekcije dokumentarnih filmova, te šest promocija knjiga i više od 100 kongresnih aktivnosti. U 2020. godini BKC TK je priredio 151 događaj.

Stručni saradnik za odnose sa javnošću u JU BKC TK Nedim Ćudić, istakao je da će ova ustanova jačati kanale na društvenim mrežama te više koristiti nove medije.

U BKC-u će se u planovima za narednu godinu bazirati na izmjenama percepcije kulturnih centara kao prostora u kojima se primarno samo priređuju kulturni događaji.

Programska godina u BKC Tuzlanskog kantona, koji ove godine obilježava 23 godine rada, završava 28. decembra kada je na programu tradicionalni Novogodišnji koncert, saopćeno je iz BKC-a TK.

U BKC-u će se u planovima za narednu godinu bazirati na izmjenama percepcije kulturnih centara kao prostora u kojima se primarno samo priređuju kulturni događaji

JU BKC TK: Uspješna godina sa više od 150 događaja

Većina radova na obnovi <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zemaljski%20muzej&amp;">Zemaljskog muzeja</a> Bosne i Hercegovine, čiji je cilj očuvanje i zaštita više od tri miliona artefakata i muzejskih zbirki, u završnoj je fazi.

Aktivnosti u cilju zaštite neprocjenjive bosanskohercegovačke baštine se odvijaju u okviru projekta "Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja". Projekt provodi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika sredstvima Specijalnog fonda američkih ambasadora za očuvanje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kulturno%20naslje%C4%91e&amp;">kulturnog naslijeđa</a>.&nbsp; 
Projekt se izvodi u skladu s preporukama stručnjaka Smithsonian instituta iz Washingtona, jednog od najpoznatijih istraživačkih centara koji obuhvata 19 muzeja pod upravom Vlade SAD-a, a cilj je poboljšanje otpornosti sve četiri zgrade muzeja na rizike od požara, poplava i negativnih utjecaja okoline. 

- Uprkos pandemiji COVID-19, aktivnosti u ovoj fazi koja je počela početkom godine, protječu u skladu s ranije definiranim rokovima. Završena je restauracija krova iznad paviljona za Arheologiju i restauracija depoa za čuvanje muzejskih nalaza u podrumu paviljona za prirodne nauke - navodi se.&nbsp; 
Okončano je tehničko ispitivanje i izrada projekta izmjene instalacija vodovoda i kanalizacije, čija realizacija slijedi u narednoj godini. Radi se o zahvatima koji bi trebali riješiti dugogodišnji problem poplava u podrumima muzeja za vrijeme obilnih kiša. Projekt elektroinstalacija za sva četiri paviljona muzeja je završen, a njegova realizacija u narednoj godini trebala bi otkloniti mogućnost izbijanja požara. 

Završena je procjena stanja prozora i vrata u Odjeljenju za prirodne nauke, starih 107 godina koliko i zgrade Muzeja, kao i projekt njihove restauracije. S obzirom na to da se radi o historijskoj građevini proglašenoj nacionalnim spomenikom BiH, svi radovi se odvijaju uz odlučno zastupanje konzervatorskih principa i u cilju kreiranja uvjeta za čuvanje zbirki muzeja i dostizanja energetske učinkovitosti objekta.&nbsp; 
Podsjeća se da je u prvoj fazi, koja je okončana krajem 2019. godine, kroz aktivnosti projekta nivo zaštite zbirki usklađen s međunarodno propisanim standardima. U tom smislu, završeni su radovi na ugradnji sistema vatrodojave u zgradama arheologije i prirodnih nauka te videonadzora u cijelom kompleksu Zemaljskog muzeja BiH sa ukupno 104 vanjske i unurašnje kamere.

Protuprovalnim senzorima je značajno unaprijeđena sigurnost od krađe i vandalizma, kao i restauracijom balustradnih ograda na terasama muzeja, koje osim funkcionalnosti doprinose i estetskoj vrijednosti ambijentalne cjeline.&nbsp; 
Završena je i restauracija zidnog i stropnog slikarstva u sali Odsjeka za prahistoriju, koja je ukrašena slikarskim kompozicijama floralnih i zoomorfnih motiva sa idealiziranim licima muza i nimfi. Nabavljeno je i trinaest savremenih aparata za potrebe provođenja postupaka preventivne konzervacije zbirki.

Sveobuhvatni cilj projekta jeste podrška obnovi Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu kroz restauraciju i preventivnu konzervaciju koja treba spriječiti daljnje propadanje muzejske građe uvođenjem visokih standarda zaštite i stvaranjem optimalnih uvjeta za čuvanje.

- Iako je Vlada SAD-a putem tog projekta uložila velika sredstva u obnovu muzeja, od izuzetnog je značaja da se nastavi s aktivnostima na očuvanju kulturnog blaga te da i drugi donatori ali i bh. institucije prepoznaju značaj koji ima taj jedinstveni muzej te podrže njegov nesmetan rad u muzeološkom i naučnom smislu - naglašeno je iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Projekt 'Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH' provodi se od 2015. godine, sredstvima Specijalnog fonda američkih ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa odnosno U. S. Department of State, u ukupnom iznosu više od milion američkih dolara.

Završena je i restauracija zidnog i stropnog slikarstva u sali Odsjeka za prahistoriju

Neprocjenjivo naslijeđe Zemaljskog muzeja zaštićeno donacijom SAD-a

Na izložbi je ove godine izloženo ukupno 25 umjetničkih djela raznih tehnika, poput videorada, kaligrafije, skulpture, akvarela, ulja i akrila na platnu, koje je pripremilo 17 umjetnika.Poznati sufijski mistik, islamski pjesnik, filozof i teolog, Mevlana Dželaludin Rumi, rođen je u Belhu (današnji Afganistan) 6. rebiul-evvela 604./ 29. septembra 1207. godine, a umro je 17. decembra 1273. godine te se njegova smrt tradicionalno obilježava u Konji, svečanom manifestacijom Šebi arus. Smrt Rumija se na turskom jeziku naziva i “Vuslat”, što bi u slobodnom prijevodu značilo njegov “povratak Gospodaru”.Rumi, čija su vrata bila otvorena za svakoga, nevezano za religijsku pripadnost, postao je simbol jednakosti u svijetu u svakom smislu.Galerija Preporod već duži niz godina organizira izložbu istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika, koji sa svojim djelima učestvuju u obilježavanju sjećanja na velikog učenjaka, gnostika i pjesnika Dželaludina Rumija.Mesnevija je nenadmašno remek-djelo sufijske literature, 26.000 stihova poezije u šest tomova kroz koje je na jedinstven način izložen gotovo svaki pojedinačni aspekt islamskog nauka, njegove teologije, metafizike, kosmologije i tradicionalne psihologije.Izložba u galeriji “Preporod” ove godine će biti otvorena sve do 30. decembra radnim danima od 12.00 do 17.00 sati.

Otvorena do 30. decembra

U galeriji “Preporod” u toku deseta izložba “Sjećanje na Hz. Mevlanu Dželaludina Rumija”

Semjuel Beket (Samuel Beckett) je bio irski književnik, romanopisac i dramaturg, rođen 13. 4. 1906. godine u predgrađu Dablina, u Irskoj, a umro je 22. 12. 1989. godine u Parizu i to nekoliko mjeseci nakon smrti njegove supruge Suzanne.U Dublinu je studirao francuski, italijanski i engleski jezik na Trinity koledžu. A nakon što je neko vrijeme radio u Dublinu kao učitelj, preselio se u Pariz.

Beket je jedan od glavnih predstavnika teatra apsurda i jedan od najznačajnijih pisaca XX stoljeća, a njegovo najznačajnije djelo je „Čekajući Godoa“ , u kojem glavni junaci čekaju Godoa - osobu koja se nikada neće pojaviti. Ova drama je prvobitno napisana na francuskom jeziku, a potom ju je preveo na njegov maternji-engleski jezik. Drama je objavljena 1952. godine, dok je premijerno izvedena 1953. godine. To je zapravo tragikomedija u dva čina koja predstavlja čekanje kao praznu radnju, a jedan kritičar ju opisuje kao dramu u kojoj se dvaput ništa ne događa.

Beket je u svom književnom ostvarivanju težio ka prikazivanju apsurdnosti života i čovjekove bespomoćnosti, sukobljavanja smisla i besmisla, oskudice i finansijske sigurnosti, kao i beznađa i života, i sve to sa ciljem prikazivanja ništavne pozicije pojedinca u modernom svijetu. Samim tim, Beket napušta tradicionalnu romanesknu fabulu i uobičajeni dramski zaplet te ih zamjenjuje nizom scena koje se ponavljaju s malim varijantama, a likove svodi na groteskne i stravične marionete.Najznačajniji dio svog književnog opusa stvara u Francuskoj i na francuskom jeziku smatrajući da se na stranom jeziku može pisati bez stila. Neka od njegovih najznačajnijih djela, pored spomenute drame, su: „Marfi“, „Moloj“, „Maloun umire“, „Čekajući Godoa“, „Neimenljivo“, „Svi koji padaju“, „Kraj igre“, „Krapova posljednja traka“, „Divni dani“ itd.Godine 1969. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Beket je posljednje dane života proveo u samoći i umro je u 84. godini života, nakon čega je sahranjen pored njegove supruge Suzanne, a epitaf na zajedničkom grobu je njegova misao: “Bilo koja boja, sve dok je siva.”

Dobitnik Nobelove nagrade

Prije 31 godinu je umro irski književnik Semjuel Beket, autor drame "Čekajući Godoa"

U okviru ovogodišnje Koncertne sezone <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Muzi%C4%8Dka%20akademija&amp;">Muzičke akademije</a> Univerziteta u Sarajevu, u utorak će biti upriličeno "Veče sonata za klavir" <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=koncert&amp;">koncert</a> pijanistice Azre Medić.

Publika će u sali Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić imati priliku da uživa u koncertnoj večeri ispunjenoj djelima kompozitora različitih stilskih epoha, kao i drugačijih individualnih umjetničkih senzibiliteta.

Bosanskohercegovačka umjetnica Azra Medić oživjet će sonate Domenica Scarlattia, Franza Josepha Haydna, Aleksandra Skrjabina, Galine Ustvolskaje i Johna Cagea, saopćeno je iz Muzičke akademije u Sarajevu.

Publika će u sali Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić imati priliku da uživa u koncertnoj večeri

Muzička akademija UNSA: U utorak 'Veče sonata za klavir' sa Azrom Medić

Udruženje filmskih radnika u suradnji s kinom <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Meeting%20Point&amp;">Meeting Point</a> i ove godine proslavlja Međunarodni dan kratkog <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Film&amp;">filma</a>.

Međunarodni dan kratkog filma uz bh. filmske autore u kinu Meeting Point u Sarajevu bit će obilježen u ponedjeljak 21. decembra u 19 sati, uz besplatan ulaz za sve posjetitelje.&nbsp; 
Ove godine fokus je usmjeren prema mladim snagama. Predstavljaju se najuspješniji filmovi studenata filmskih akademija iz Bosne i Hercegovine.

Bit će prikazano 10 kratkih filmova koji su, kako je najavljeno, različiti, dinamični, drugačiji i posebni.&nbsp; 
S najstarije bosanskohercegovačke filmske akademije, Akademije scenskih umjetnosi iz Sarajeva, bit će predstavljeno pet filmova: "Ožiljci" Almira Zoletića, "Moj tata Klovn" Sare Ristić, "Plehan" Luka Vlahe, "Grad koji mrzim" Gabrijela Lazića i nagrađivani film B4 Alena Šimića (Nagrada za najbolji bh. studentski film na Sarajevo Film Festivalu). 

Sa Akademije umjetnosti iz Banja Luke dolaze četiri filma: "Sužanj" Igora Đurića, "Korijeni" Stefana Tomića, "Zašto mama vazda plače" Karmen Obrdalj i "Oblikom" Nemanje Vučenovića, a sa Sarajevo Film Academy bit će prikazan film "Veno" koji je režirala Rea Memić.

Među filmovima se nalaze dokumentarni, igrani i animirani filmovi, te pružaju potpuni uvid u studentsku produkciju kratkog filma u BiH, koja je najdinamičnija i najživlja od svih. Kratki film uvijek daje sliku o vitalnosti jedne kinematografije, a sudeći po ovim filmovima bosanskohercegovačka kinematografija ima se čemu radovati i u budućnosti. 

Svi programi u kinu Meeting Point počinju u 19 sati, a broj mjesta je ograničen. Program se odvija u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama i preporukama nadležnih službi.&nbsp;

Svi programi u kinu Meeting Point počinju u 19 sati, a broj mjesta je ograničen

Svi programi u kinu Meeting Point počinju u 19 sati

Međunarodni dan kratkog filma u kinu Meeting Point

Zbog situacije s pandemijom <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusa</a> organizatori filmskog <a href="https://avaz.ba/tag/9153/festival">festivala</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/3376/berlin">Berlinu</a>, jednog od tri najznačajnija filmska festivala na svijetu, odlučili su se na važne promijene u vezi njegovog održavanja 2021. godine. Festival se neće održati u februaru slijedeće godine, kako je to bilo najavljeno, već će biti podijeljen na dva dijela od čega će se prvi održati u martu a drugi u junu.Festival u Berlinu sastoji se od dva dijela, jedan je klasični festivalski na kojem se prikazuju filmovi i dodjeljuju nagrade dok je drugi dio onaj poslovni, na kojem filmske kompanije iz cijelog svijeta nude svoje najnovije filmove dok filmski distributeri iz cijelog svijeta kupuju od njih filmove za prikazivanje. Taj drugi dio, koji se naziva European Film Market (EFM), održati će se od 1. do 5. marta slijedeće godine i to virtualno. To znači da će se sastanci predstavnika filmskih kompanija i filmskih distributera održavati putem zoom-a dok će distributeri na posebnoj internet platformi moći gledati tek snimljene filmove.

Što se tiče drugog dijela, onog klasičnog festivalskog, u ovom se trenutku biraju filmovi koji će se takmičiti za nagrade na festivalu u Berlinu. Žiri će zatim pogledati filmove i tokom EFM-a proglasit će osvajače nagrada. Svi filmovi koji su konkurisali za nagrade biti će prikazani tokom juna slijedeće godine.Tim povodom, izvršna direktorica Berlinalea Mariete Risenbik (Mariette Rissenbeek) izjavila je:„Promjenom formata festivala 2021. godine imamo priliku zaštititi zdravlje svih gostiju i podržati restart filmske industrije. S ljetnim eventom želimo slaviti festival i ponuditi Berlinale publici koja dugo čeka na ovaj događaj“.Umjetnički direktor Berlinalea Karlo Katrian (Carlo Chatrian) dodao je da će s ljetnim izdanjem festivala publika moći pozdraviti filmske ekipe, kako u kinima, tako i na projekcijama na otvorenom.

Festival se neće održati u februaru slijedeće godine, kako je to bilo najavljeno, već će biti podijeljen na dva dijela od čega će se prvi održati u martu a drugi u junu

Zbog pandemije koronavirusa filmski festival u Berlinu u dva dijela

Društvo pisaca Bosne i Hercegovine dodijelilo je nagradu 'Bosanski stećak' Biseri Alikadić, čime je i završeno 59. izdanje Međunarodne književne manifestacije 'Sarajevski dani poezije'. &nbsp; Na svečanosti uručenja tog priznanja, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Bisera Alikadić nije krila sreću zbog nagrade. Kaže dobro je dobiti nagradu, ali za nju je nagrada i to što je imala priliku da svoje knjige večeras pročita 'živim stvorenjima, makar i maskiranima'.&nbsp; &nbsp; - Ja sam poeta od ovoga svijeta. Poeziju osjećam. Poezija se u meni stvara, ona se meni najavljuje. U ovoj pandemiji meni je poezija pomogla da se skoncentrišem, da shvatim ljude mnogo više - naglasila je. Po riječima predsjednika Programskog savjeta 'Sarajevskih dana poezije' Mile Stojića, najviše priznanje Društva pisaca Bosne i Hercegovine 'Bosanski stećak' ove godine ide u ruke velike pjesnikinje, pjesnikinje strasti i ljubavi o kojima se stalno govori, a kojih je sve manje u našim životima. - Bisera Alikadić ostala je vjerna svom izboru i putu, pokazujući da književnost mora biti zatočnica ljepote i slobode. Njene pjesme govore jezikom jarkih boja i ekspresivnih slika - naglasio je.

I za predsjednika Društva pisaca BiH Hadžema Hajdarevića ovogodišnja dobitnica priznanja 'Stećak' jedna je od najistaknutijih bosanskohercegovačkih pjesnikinja. - Ona je žanrovski jedna od najraznovrsnijih autorica. Bisera Alikadić zadržala je književno-estetsku i književno-etičku dimenziju svoga djela, a to je primarni argument kad se nekome dodijeli nagrada ili priznanje - naglasio je u izjavi novinarima.

Za manifestaciju 'Sarajevski dani poezije' Hajdarević naglašava da je najstarija književna manifestacija na našim prostorima. U gotovo šezdeset godina postojanja, gosti sarajevske smotre pjesništva bili su neki od najvažnijih pjesnika 20. stoljeća. Ovogodišnji, 59. Sarajevski dani poezije održani su u posebnim uvjetima. - Nismo smjeli ugroziti kontinuitet manifestacije. Uslijed pandemije, programski sadržaji su održani na platformi ZOOM. To je novo iskustvo i obogatilo je mogućnosti plasiranja i samog pjesništva i žive informacije o njemu. Pokazalo se da su riječ i poezija jači od svake uvjetovanosti - istaknuo je. Bisera Alikadić (1939.) rođena je u Podhumu kod Livna, živi u Sarajevu. Dobitnica je brojnih priznanja, a pjesme su joj prevođene na mnoge svjetske jezike.

U ovoj pandemiji meni je poezija pomogla da se skoncentrišem, da shvatim ljude mnogo više, naglasila je Alikadić

Bisera Alikadić dobitnica 'Bosanskog stećka' Društva pisaca BiH

British Council će realizivati projekat u oblasti <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vizuelna%20umjetnost&amp;">vizuelnih umjetnosti</a> pod nazivom "Ekologije budućnosti" koji će istražiti teme poput klimatskih promjena, životne sredine, održivosti i antropocena trenutnog geološkog doba u kom čovječanstvo vrši najveći uticaj na životnu sredinu. 

"Ekologije budućnosti" su dio programa "Tu smo: pokretne slike umjetnika" koji su pokrenuli British Council, britanska međunarodna organizacija za kulturne odnose i obrazovanje i LUX, međunarodna umjetnička agencija iz Londona koja podržava i promoviše umjetničke prakse pokretnih slika, saopćio je British Council.&nbsp; 
<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Program&amp;">Program</a> "Tu smo" sastoji se iz pet programa umjetničkih filmova koji istražuju teme poput pripovijedanja, naslijeđa, društvene inkluzije, rodnog identiteta, urbanizacije i nacionalnog identiteta kroz biografije, dokumentarce, poeziju i fikciju.

Kustosi iz šest zemalja zapadnog Balkana do sada su učestvovali u intenzivnom onlajn kustoskom programu u trajanju od nedjelju dana koji je organizovao LUX u decembru, tokom kojeg su se povezali i razmijenili ideje sa kolegama iz Ujedinjenog Kraljevstva preko stručnih konsultacija i razgovora sa umjetnicima.&nbsp; 
Tokom sljedeće godine, kustosi će raditi na projektima koji će uključiti i širu javnost u istraživanju jedinstvene mješavine umjetničkih glasova iz UK-a i sa zapadnog Balkana, a sve sa ciljem podizanja svijesti o problemima koji se tiču zaštite životne sredine.

British Council je do sada organizovao nekoliko svjetski poznatih izložbi u regionu, uključujući izložbu "Nova religija" Dejmijena Hersta 2016, "Taština malih razlika" Grejsona Perija 2017, kao i turneju izložbi "Percepcije" koja je na sličan način prikazivala radove savremenih britanskih umjetnika zajedno sa djelima sa zapadnog Balkana, tada sa namjerom da na provokativan način istraži teme rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u umjetnosti.&nbsp; 
"Ekologije budućnosti" predstavljaju nastavak napora British Councila da rasvijetli aktuelna društvena pitanja i potstakne debatu.

LUX je međunarodna umjetnička agencija koja podržava i promovira vizuelne umjetnike u eksperimentima, idejama i radovima s pokretnim slikama, saopćeno je.

Program "Tu smo" sastoji se iz pet programa umjetničkih filmova

'Ekologije budućnosti' projekat vizuelnih umjetnosti o životnoj sredini

Finska <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sauna&amp;">sauna</a> dodata je na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=UNESCO&amp;">UNESCO</a>-ov popis svjetske kulturne baštine, objavili je agencija UN-a i finska vlada.

-&nbsp;Sauna je integralni dio svakodnevnog života i proslava, kao i način života i održavanje zdravlja za Fince.Zbog toga će naša kultura sauni biti još poznatija širom svijeta. Svi se korisnici sauni mogu time ponositi - kazala je finska ministrica nauke i kulture Annika Saarikko.&nbsp;
Saune mogu biti kućne ili javne i ima ih različitih veličina i oblika uključujući električnih i na drva.&nbsp; 
One uključuju mnogo više od pukog pranja, a vrhunac je "loyly" - bacanje vode na peć ili kamenje što stvara paru.

-&nbsp;Ljudi tako čiste svoja tijela i um i prigrle osjećaj unutarnjeg mira -&nbsp; kaže UNESCO.&nbsp; 
Gotovo 90 posto Finaca koristi saunu najmanje jednom sedmično i u zemlji je oko 3,2 milijuna sauni.

To je prvi put da je Finska ušla na popis UNESCO-ova kulturnog nasljeđa.

Gotovo 90 posto Finaca koristi saunu najmanje jednom sedmično

Finska sauna dodana na popis svjetske kulturne baštine

Finska sauna dodata na popis svjetske kulturne baštine

Uprava za obrazovanje i nauku <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Islamska%20zajednica&amp;">Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini</a>, povodom 18. decembra, Međunarodnog dana <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=arapski%20jezik&amp;">arapskog jezika</a>, organizirat će danas simpozij "Arapski jezik u posredovanju među kulturama Istoka i Zapada".

Kako je najavljeno, prenosi MINA, uvodna obraćanja imat će predstavnik Uprave za obrazovanje i nauku Ekrem Tucaković, ambasador Države Palestine u BiH Rezeq Namoora, direktor Kulturnog centra "Kralj Fahd" Muhammed Alu Šejh i reisu l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović.

Tokom radnog dijela Simpozija o temi "Uloga arapskog jezika u prenošenju egzaktnih znanosti u evropski kulturološki okvir" govorit će Ismet Bušatlić, dok će Mustafa Jahić govoriti o temi "Arapski jezik i islamske nauke".

Programom Simpozija planirano je i da Orhan Bajraktarević govori o temi "Kritika arapskog jezika u kontekstu kulturoloških modela M. A. Džabirija", Mithat Jugo o temi "Refleksije arapske književnosti na književnosti evropskih naroda", a Amrudin Hajrić o temi "Arapski kao sveti (sakralni) jezik".

Mustafa Jahić govoriti o temi "Arapski jezik i islamske nauke"

18 decembar Međunarodni dan arapskog jezika

Simpozij povodom Međunarodnog dana arapskog jezika

"Sjećanje na Hz. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rumi&amp;">Mevlanu Dželaludin Rumi</a> (Šebu-i-Arus)", naziv je i<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Izlo%C5%BEba&amp;">zložbe</a> radova istaknutih bh. umjetnika, koja je otvorena večeras u sarajevskoj galeriji "Preporod" u znak sjećanja na velikog filozofa mistika, pjesnika, pravnika, islamskog učenjaka, teologa i sufijskog učitelja.

Deseta postavka posvećena tom velikanu ljudskog duha i stvaralaštva, ove godine sadrži 25 radova 15 bh. umjetnika, koji su se predstavili putem video radova, kaligrafije, skulpture, akvarela, ulja i akrila na platnu, te kombinovanim tehnikama.&nbsp; 
Raznolikost i spajanje kultura i tradicija, našli su se zajedno u umjetničkim djelima, spojenih linijom misticizma i snoviđenja u plesnom pokretu "sema".

Voditeljica Galerije Mirsada Baljić izrazila je zadovoljstvo kontinuitetom koji je ostvaren u obilježavanju sjećanja na Hz. Mevlanu, kao i emocijom, koju su, inspirisani djelom tog velikog čovjeka, satkali umjetnici, sudjelujući u ovom nesvakidašnjem događaju, slaveći ljubav i univerzalne civilizacijske vrijednosti.&nbsp; 
Univerzitetski profesor i autor izložbe dr. Ćazim Hadžimejlić podsjetio je na fragmente iz života Hz. Mevlane, podsjećajući na sadržaj i poruke jednog od njegovih djela - Mesnevije, koja svjedoči o vrhuncima duhovne inspiracije iskazane kroz ljubav.

Prema njegovom kazivanju, UNESCO je 2008. godine proglasio Hz. Mevlanu čovjekom godine, a povodom 800 godina od njegovog rođenja.&nbsp; 
Skulptor i saradnik na projektu Adis Lukač podsjetio je na Rumijeve stihove "ko traži taj će naći", a što implicira da su umjetnici u stalnoj potrazi, preispitivanju kako samih sebe, tako i svijeta - u potrazi za suštinom.

- Neminovno je, prema kojem god pravcu da se okrenemo ta svjetiljka će nas dovesti do jednog i jedinstvenog izvora svjetla, a to je izvor čiste ljubavi i dobrote, uzvišenosti na što je upućivao i Rumi - kazao je.&nbsp;&nbsp; 
Hz. Mevalana se smatra jednim od najznačajnijih mističnih pjesnika islama, koji je pisao na perzijskom jeziku. Ime Rumi je dobio zbog toga što je život proveo u Rumu (Rumski sultanat), današnja srednja Anadolija, dok naziv Mevlana na perzijskom jeziku znači "naš vodič". 

Izložba će biti otvorena do 30 decembra, radnim danima od 12.00 do 17.00 sati.

Emina i Emir Geca pobjednici 21. dječijeg festivala 'Šta se pjesmom sanja'

Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo članica Virtualne biblioteke BiH

Imamović: Kada bi svo opljačkano blago vratili BiH trebao bi novi muzej

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH: Pored svake zbirke nalazit će se vodič na dva jezika

JU BKC TK: Uspješna godina sa više od 150 događaja

Neprocjenjivo naslijeđe Zemaljskog muzeja zaštićeno donacijom SAD-a

U galeriji “Preporod” u toku deseta izložba “Sjećanje na Hz. Mevlanu Dželaludina Rumija”

Prije 31 godinu je umro irski književnik Semjuel Beket, autor drame "Čekajući Godoa"

Muzička akademija UNSA: U utorak 'Veče sonata za klavir' sa Azrom Medić

Međunarodni dan kratkog filma u kinu Meeting Point

Zbog pandemije koronavirusa filmski festival u Berlinu u dva dijela

Bisera Alikadić dobitnica 'Bosanskog stećka' Društva pisaca BiH

'Ekologije budućnosti' projekat vizuelnih umjetnosti o životnoj sredini

Finska sauna dodata na popis svjetske kulturne baštine

Simpozij povodom Međunarodnog dana arapskog jezika

U Sarajevu otvorena izložba u znak sjećanja na Hz. Mevlanu Dželaludina Rumija

Kultura

Emina i Emir Geca pobjednici 21. dječijeg festivala 'Šta se pjesmom sanja'

Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo članica Virtualne biblioteke BiH

Imamović: Kada bi svo opljačkano blago vratili BiH trebao bi novi muzej

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH: Pored svake zbirke nalazit će se vodič na dva jezika

JU BKC TK: Uspješna godina sa više od 150 događaja

Neprocjenjivo naslijeđe Zemaljskog muzeja zaštićeno donacijom SAD-a

U galeriji “Preporod” u toku deseta izložba “Sjećanje na Hz. Mevlanu Dželaludina Rumija”

Prije 31 godinu je umro irski književnik Semjuel Beket, autor drame "Čekajući Godoa"

Muzička akademija UNSA: U utorak 'Veče sonata za klavir' sa Azrom Medić

Međunarodni dan kratkog filma u kinu Meeting Point

Zbog pandemije koronavirusa filmski festival u Berlinu u dva dijela

Bisera Alikadić dobitnica 'Bosanskog stećka' Društva pisaca BiH

'Ekologije budućnosti' projekat vizuelnih umjetnosti o životnoj sredini

Finska sauna dodata na popis svjetske kulturne baštine

Simpozij povodom Međunarodnog dana arapskog jezika

U Sarajevu otvorena izložba u znak sjećanja na Hz. Mevlanu Dželaludina Rumija