U organizaciji Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Evropi, u sarajevskoj Vijećnici bit će postavljena izložba <a href="https://avaz.ba/tag/147120/ante-magzan">fotografija "Sarajevo Barcelona Light&amp;Shade" autora Ante Magzana</a>. Radi se o crno-bijelim fotografijama dvaju gradova, fotografskoj igri svjetla i sjene, chiaroscuru ljudi i arhitekture u kojima se iščitavaju osobne iskaznice gradova-prijatelja, čija posebna povezanost ove godine slavi tridesetu godišnjicu. Izložbom se zaokružuje godina prožeta saradnjom Katalonije i Bosne i Hercegovine, u kojoj je, između ostalog, potpisan ugovor o saradnji Kantona Sarajevo i Vlade Katalonije, Grad Sarajevo je dodijelio titulu počasnog građanina poginulom katalonskom fotoreporteru Jordiju Pujol Puenteu te u kojem je realiziran niz institucionalnih posjeta vladajućih u obje zemlje.

Sarajevo i Barcelona službeno su postali bratski gradovi 2000. godine. Katalonci su tokom i nakon rata pružali veliku podršku i pomoć Bosni i Hercegovini. Vlada Katalonije pomogla je u rekonstrukciji olimpijskog sela Mojmilo, rekonstrukciji Zetre, naselja Kasatići te škole u Vogošći. Kroz brojne druge aktivnosti katalonska vlada pomagale je i žrtvama rata te žrtvama porodičnog nasilja.

Prvi predstavnik međunarodnih medija koji je poginuo tokom granatiranja Sarajeva bio je mladi katalonski fotoreporter Jordi Pujol Puente (17. maja 1992.). Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat. Tokom rata 340 katalonskih općina svakog je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. Distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i koji je funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći gradu.

U sklopu izložbe bit će predstavljena i istoimena dvojezična monografija (katalonski i hrvatski) s fotografijama s izložbe i tekstovima književnika Miljenka Jergovića i delegata Vlade Katalonije te bivšeg dopisnika iz opkoljenog Sarajeva, Erika Hauka (Erica Hauck). Miljenko Jergović o fotografijama piše: "Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu. Inače, takvo što moguće je samo u snu i na fotografijama. Onda bih dugo gledao u ploče na pločniku – ima li takvih u Sarajevu? – pa u lice čovjeka koji izranja iz tame – može li ovo biti Sarajlija, je li ovo neko poznat? To su, paradoksalno, najbolji trenuci svakog gledanja gradova. Trenuci u kojima u jednom gradu prepoznajemo onaj drugi. Na Magzanovim slikama čovjek je često u prilici da se na takav način zaigra.“

Katalonsku stranu viđenja fotografija objašnjava Erik Hauk: "U dihotomiji svjetla i sjene Barcelona i Sarajevo možda izgledaju kao alternative, ali oni se međusobno nadopunjuju. Teško je shvatiti jedan grad bez drugog. U savremenoj hronologiji trideset godina predstavlja jednu generaciju. Generacija 1992. gledala je kako se svjetlo iznenada gasi. Generacija 2022. pozvana je da se uhvati u koštac sa sjenama kako bi ponovo moglo izaći sunce. Zajedno ćemo uspjeti."

Otvorenje izložbe je 21. novembra, u 19 sati, u Svečanom salonu sarajevske Vijećnice (Brodac 1) koja je i suorganizator izložbe. Ulaz na otvorenje je slobodan, a izložba je otvorena do 24. novembra 2022. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i HKD Napredak Zagreb.

Anto Magzan rođen je 1979. godine u Zenici, a od 1998. živi i radi u Zagrebu. Profesionalni put započinje u "Večernjem listu", a nastavlja ga u fotoagenciji "Pixsell". Od 2017. djeluje kao samostalni umjetnik te se paralelno posvećuje umjetničkoj, novinskoj i komercijalnoj fotografiji. Do sada je izlagao na devet samostalnih i više od pedeset zajedničkih izložbi. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i ULUPUH-a.

Miljenko Jergović o fotografijama piše: "Ponekad bi mi se, dok sam listao ove fotografije, trudeći se da previdim tekstove s objašnjenjima, dogodilo da zalutam u gradu, pa da ne znam jesam li ovo u Barceloni, ili sam u Sarajevu."

Katalonija i BiH slave 30 godina prijateljstva izložbom u Vijećnici: Crno-bijele fotografije dva grada

Centralni dio Evropske manifestacije Noć teatra – Noć teatra BiH je u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica sa dvije aktivnosti.

U organizaciji zeničkog BNP-a danas na oficijelnoj stranici www.bnp.ba objavljen Konkurs/Natječaj za najbolji bosanskohercegovački dramski tekst.

Konkurs je otvoren za prijave do 25. februara 2023. godine. U Noći teatra, Bosansko narodno pozorište Zenica i Festival bosanskohercegovačke drame pokazuju značaj afirmacije domaćih autora i autorica, te njihovih dramskih ostvarenja.

Pored toga, u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica će večeras u 19.30 sati biti izvedena predstava "Tri dana“ prema tekstu Romana Sikore, u režiji Tanje Miletić-Oručević.
Prema riječima rediteljice Tanje Miletić Oručević: "Glavni lik i narator istovremeno (izuzetno zahtjevna uloga koju sjajno tumači Nusmir Muharemović) Gospodin B. je ogroman poklonik kapitalizma. Toliko gorljiv da i kad izgubi sve, vlasništvo i bankarsku karijeru i završi kao beskućnik ispod mosta drži drugim beskućnicima seminare o osnovnim stubovima kapitalizma.

Tako je velika njegova vjera u, ‘homo fabera’ i tržišnu utakmicu da počinje funkcionisati kao luda, naivac kog varaju sitni prevaranti.

Njegov konačni pad – situacija u kojoj s razbijenom glavom i slomljenom nogom umire tri dana na ulici pred očima ravnodušnog društva – samo je krajnja konsekvenca tržišne utakmice u kojoj je izgubio.“
U predstavi igraju: Nusmir Muharemović, Snežana Vidović, Zlatan Školjić, Siniša Vidović i Adem Smailhodžić. Dramaturgiju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Za scenografiju i kostimografiju je bila zadužena Sabina Trnka, a za muziku Husein Oručević.

Konkurs je otvoren za prijave do 25. februara 2023. godine

Konkurs za najbolji bh. dramski tekst objavljen za Noć teatra

<a href="https://avaz.ba/tag/25708/bosansko-narodno-pozoriste-zenica">Bosansko narodno pozorište Zenica</a> i ove godine je koordinator međunarodne teatarske manifestacije European Theatre Night (Evropska noć teatra) – Noć teatra Bosne i Hercegovine održat će se ove subote, 19. novembra širom BiH. Noć teatra, integrira Bosnu i Hercegovinu i njene teatarske i umjetničke organizacije u jedinstvenu evropsku porodicu kulture i teatra.
Sarajevski ratni teatar SARTR je jedina ustanova kulture iz Sarajeva koja učestvuje u ovoj manifestaciji ove godine. Tim povodom poklanjamo besplatne ulaznice za predstavu “Rechnitz-anđeo unistenja” svima koji žele uživati u pozorištu. 
Predstava je realizirana u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a i Hrvatskog Narodnog Kazališta Mostar i nastala je prema tekstu austrijske spisateljice Elfriede Jelinek, jedne od najnagrađivanijih književnica sa njemačkog govornog područja, koja je 2004. godine bila i dobitnica Nobelove nagrade za književnost. Režiju predstave potpisuje Austrijska rediteljica Sabine Mitterecker.
U predstavi igraju glumice i glumci iz Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a i HNK Mostar: Selma Alispahić, Jelena Kordić-Kuret, Dženana Džanić, Sead Pandur i Dražen Pavlović. 
Rezervacije besplatnih ulaznica mogu se izvršti na brojeve telefona 033 664 070, 061 850 745 ili putem maila blagajna@sartr.ba, saopćeno je iz SARTR-a.

U predstavi igraju glumice i glumci iz Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a i HNK Mostar: Selma Alispahić, Jelena Kordić, Kuret, Dženana Džanić, Sead Pandur i Dražen Pavlović

Noć teatra, integrira Bosnu i Hercegovinu i njene teatarske i umjetničke organizacije u jedinstvenu evropsku porodicu kulture i teatra

Evropska noć teatra u SARTR-u uz predstavu "Rechnitz - Anđeo uništenja"

U Domu književnosti u Tuzli bosanskohercegovački pisac i novinar "Dnevnog avaza" Adi Hodžić održao je promociju knjige poezije “Udisaj srodnosti”. Tuzlanskoj publici naš umjetnik predstavio je opus od pedeset pjesama iz ove vrijedne zbirke.
- Zbirka prožima i progovara o unutrašnjim previranjima, ranjivosti i čežnji, s tendencijom izraza kroz jedan slikovit lirski zapis. Hvala Vam što ste došli da zajedno udišemo srodnost, jer tu počiva smisao - rekao je Hodžić.

Ova knjiga je svojevrsna oda ženi, autor slavi žene, progovara o ljubavi, srodnosti, a sam naziv evocira bliskost, te autor kroz intimne autorefleksije donosi pregršt različitih ženskih sudbina, ali i pjesme o životu koji je nekada siv nekada ružičast.

Hodžić je dobitnik nekoliko regionalnih književnih nagrada, a "Udisaj srodnosti" ranije je predstavio u Sarajevu, Maglaju, Zagrebu...

Predstavljen opus od pedeset pjesama

Adi Hodžić nastavlja promovirati knjigu poezije: ’Udisaj srodnosti’ stigao u Tuzlu

<a href="https://avaz.ba/tag/3385/unesco">Nakon saznanja o aktivnostima na zaštićenom području svjetske baštine na teritoriji BiH, UNESCO Centar za</a> svjetsku baštinu uputio je dopis tražeći informacije o potencijalnom uticaju koji bi novoizgrađeni objekti u blizini nekropole Radimlja i Mosta u Mostaru mogli imati na ove lokalitete svjetske baštine. Dopis Centra za svjetsku baštinu je dostavljen nadležnom Zavodu za zaštitu spomenika Federacije BiH.Iz Zavoda za zaštitu spomenika je Feni odgovoreno da su u dopisu Centra za svjetsku baštinu, postupajući u skladu sa Operativnim smjernicama za implementaciju Konvencije o svjetskoj baštini, traženi komentari nadležnih tijela u vezi izgradnje platforme za skokove u blizini Starog mosta u Mostaru i izgradnji komercijalnog kompleksa unutar zaštitnog pojasa nekropole Radimlja.

Centar za svjetsku baštinu napominje da je u skladu s Operativnim smjernicama potrebno izvršiti Procjenu utjecaja na okoliš, Procjenu utjecaja na baštinu i/ili Stratešku procjenu na okoliš prije bilo kakvih građevinskih zahvata unutar i u okolini lokaliteta svjetske baštine u cilju identifikacije potencijalnih utjecaja na izvanrednu univerzalnu vrijednost dobra.

Direktor Zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnović podvukao je da u oba slučaja Zavod za zaštitu spomenika, kao nadležna služba zaštite u Federaciji BiH, nije bila upoznata s intervencijama prema zakonom predviđenim procedurama, te je po saznanjima sa terena uputila zahtjev Federalnoj upravi za inspekcijske poslove za nadležno postupanje.&nbsp;On ističe da se intervencije unutar i u okolini lokaliteta svjetske baštine koje imaju ili mogu imati utjecaj na izvanrednu univerzalnu vrijednost dobra ne smiju činiti.- Izuzetno, prateći predviđenu proceduru uz pozitivne rezultate utjecaja na okoliš i baštinu i sa dobivenim odobrenjima i suglasnostima nadležnih službi, moguće su intervencije ograničenog obima. Kako ništa od toga nije bilo učinjeno, a s obzirom da izuzev administrativnog, nema drugi zakonski alat za djelovanje u ovakvim slučajevima, Zavod za zaštitu spomenika se nada i očekuje uklanjanje građevinskih intervencija oko kojih je Centar za svjetsku baštinu iskazao zabrinutost - naveo je direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije Ante Vujnović.
Ističe da Zavod za zaštitu spomenika priprema sveobuhvatan izvještaj u koji će uključiti sva saznanja, korespondenciju i komentare nadležnih službi svih nivoa vlasti koji će biti upućen putem Ministarstva civilnih poslova BiH Centru za svjetsku baštinu.
Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum također je potvrdio Feni da je Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a 6. septembra, u skladu s članom 174. Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije iz 1972. godine, uputio pismo nadležnim institucijama BiH, tražeći dodatna pojašnjenja vezano za intervencije u prostoru koje potencijalno mogu uticati na lokalitet svjetske baštine područje Staroga grada oko Staroga mosta u Mostaru, kao i na lokalitet nekropole Radimlja Stolac, upisane na listu Svjetske baštine UNESCO-a, kao jedan od dvadeset i osam elemenata zajedničke nominacije "Stećci – srednjevjekovni nadgrobni spomenici".

- U konkretnom slučaju radi se o skakaonici izgrađenoj u glavnoj zoni ‘Područja Staroga grada oko Staroga mosta u Mostaru“, kao i o komercijalnom objektu unutar zaštitne (buffer) zone nekropole Radimlja Stolac. Pošto je ovaj slučaj u toku, u ovome trenutku ne možemo dati dodatna pojašnjenja. U svakom slučaju sada sve zavisi od toga šta će od strane Bosne i Hercegovine biti dostavljeno Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a i kako će savjetodavna tijela procijeniti dostavljenu dokumentaciju i situaciju na terenu - podvukao je Šešum.

Područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru proglašen je lokalitetom svjetske baštine na 29. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu u Durbanu, Južna Afrika, 2005. godine.
Lokaliteti stećaka proglašeni su Svjetskom baštinom UNESCO-a na sjednici komiteta UNESCO-a 2016. u Istanbulu u Turskoj pod nazivom "Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija)". Nekropola stećaka Radimlja je jedan od uvrštenih lokaliteta. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne ličnosti, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, ova nekropola spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH.
U zaštitnom pojasu su definirane mjere zaštite i jedna od njih kaže da nije dozvolјena nova izgradnja koja može negativno utjecati na integritet nacionalnog spomenika niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika.

Zavod za zaštitu spomenika se nada i očekuje uklanjanje građevinskih intervencija oko kojih je Centar za svjetsku baštinu iskazao zabrinutost, rekao je Vujnović

UNESCO reagovao na gradnju u blizini nekropole Radimlja i Starog mosta u Mostaru

Promocija knjige "Tuzlanski čuvari svjetlosti - Istorija fotografije": Radi se o djelu koje sadrži priče o više od 40 tuzlanskih fotografa.

U prepunoj sali Galerije GM u Tuzli danas je održana promocija dugo očekivane knjige u slici i riječi “Tuzlanski čuvari svjetlosti – Istorija fotografije”, autora Faruka Ibrahimovića, umjetničkog fotografa.

Riječ je o vrijednoj knjizi koja je posvećena istoriji fotografije u Tuzli, kaže autor. Promotori su bili akademik prof. dr. Enver Mandžić i novinar Zlatko Dukić.

Priprema knjige trajala je od 2002. godine, a razlog što ranije nije predstavljena, svakako su problemi finansijske prirode. U našem društvu već decenijama ima novca za raznorazne događaje manje vrijednosti, a nema za knjige, posebno kao što je ovo kapitalno djelo.

Još od Tuzlanskih vremeplova, Dragiše Trifkovića, nije bilo štampanja ozbiljnijih djela, a knjiga “Tuzlanski čuvari svjetlosti – Istorija fotografije” to uistinu jeste i bez sumnje će zauzeti bitno mjesto u kulturi i bibliografiji grada Tuzle.

Još od Tuzlanskih vremeplova, Dragiše Trifkovića, nije bilo štampanja ozbiljnijih djela

Promovisana knjiga "Tuzlanski čuvari svjetlosti - Istorija fotografije", autora Faruka Ibrahimovića

Premijerna izvedba dramske predstave "<a href="https://avaz.ba/tag/146329/handke-projekt">Handke projekt</a>"&nbsp; najavljena je za&nbsp; ponedjeljak 14. novembra u Narodnom pozorištu Sarajevo. - Qendra Multimedia u saradnji sa Mittelfest - Cividale del Friuli (Italija, Teatro della Pergola - Firenca (Italija), Theater Dortmund (Njemačka), Narodnim pozorištem Sarajevo i Međunarodnim teatarskim festivalom MESS – Scena MESS (BiH) predstavljaju dramsku predstavu "Handke projekt".
Panevropski ansambl održava delikatnu ravnotežu između slobode govora i društvene odgovornosti u teatru kroz prizmu kontroverznog nobelovca Petera Handkea.
Predstava "Handke projekt" rađena je po tekstu Jetona Neziraja, u režiji Blerte Neziraj.&nbsp;U predstavi igraju Adrian Morina, Arben Bajraktaraj, Adrian Morina, Ejla Bavčić, Klaus Martini, Anja Drljević i Verona Koxha.

Dramaturginja je Biljana Srbljanović, umjetnička saradnica Alida Bremer, kompozitor Gabriele Marangoni, koreograf Gjergj Prevazi, dizajn scenografije potpisuje Marija Kalabić, kostimska rješenja uradio je Blagoj Micevski.Predstava se izvodi na engleskom jeziku uz titlove na bosanskom jeziku.&nbsp;- Projekat Handke“ za centralnu temu uzima kontroverznu odluku da se počast Nobelovog laureata za književnost dodjeli austrijskom piscu Peteru Handkeu, uprkos njegovoj dobro dokumentovanoj podršci Slobodanu Miloševiću – koji je umro dok mu je suđeno za ratne zločine u Hagu – podršci koja je dovela do njegovog govora na Miloševićevom grobu. U predstavi "Handke projekt", Qendra ovu kontroverzu uzima kao polaznu tačku da istraži kako se umjetnost cijeni i promoviše kada prijeđe granice osnovne pristojnosti, humanizma ili etike - poručuju iz Narodnog pozorišta Sarajevo. 
U produkciji, Qendra je okupila panevropski ansambl pisaca, izvođača i kreativaca iz Kosova, Italije, Njemačke, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, od kojih svako donosi svoju jedinstvenu perspektivu ovom djelu.

- Ova pozorišna predstava bavi se važnom i neophodnom debatom za vrijeme u kojem živimo i zaista, za sva vremena. Iznoseći ovo pitanje na scenu, osjećam odgovornost, ali ne više nego za bilo koju drugu pozorišnu predstavu na kojoj sam radila, jer vjerujem da umjetnička odgovornost mora biti temelj i kraj svakog umjetničkog stvaralaštva. U Handke projektu ne postavljamo pitanja i ne ostavljamo ih bez odgovora jer bi to bilo licemjerno. Jasno smo se pozicionirali protiv – protiv pisca koji je svojim djelima i javnim mišljenjima kao ljuti ratni zločinac gazio žrtve rata i bol nevinih ljudi - poručila je Blerta Neziraj.

Jasno smo se pozicionirali  protiv pisca koji je svojim djelima i javnim mišljenjima kao ljuti ratni zločinac gazio žrtve rata i bol nevinih ljudi, kaže Neziraj

Premijera "Handke projekta": Centralna tema kontroverzna odluka da se počast Nobelovog laureata dodjeli austrijskom piscu Peteru Handkeu

<a href="https://avaz.ba/tag/43367/jazz-fest">Međunarodni muzički festival Jazz Fest Sarajevo</a>, koji će biti održan od 9. do 12. novembra, predstavit će u okviru glavnog programa u Narodnom pozorištu svjetsku premijeru kvarteta četvorice vrsnih umjetnika - trojice starih prijatelja Jazz Festa i jednog novog. 

- Na koncertu 11. novembra po prvi put u Sarajevu nastupa belgijski bubnjar Lander Gyselinck, u društvu sa muzičarima koji su na Jazz Festu u proteklim godinama više puta nastupali u različitim kontekstima, stvarajući tradiciju premijernog predstavljanja projekata pijaniste Bojana Zulfikarpašića u Sarajevu ali i sjajnih koncerata tromboniste Nilsa Wograma i kontrabasiste Brune Chevillona.
Četvorica umjetnika dugogodišnji su saradnici u različitim muzičkim projektima, a premijerni koncert kvarteta Jazz Fest realizira zajedno sa svojim dugogodišnjim partnerima Francuskim institutom i Goethe Institutom - poručuju iz Jazz Festa.

Bojan Zulfikarpašić je jedan od najuspješnijih jazz muzičara sa prostora bivše Jugoslavije svih vremena, a koncert na Jazz Festu donijet će originalne kompozicije Zulfikarpašića kao i muziku ostalih članova benda. Bojan Zulfikarpašić je prvi put nastupio na Jazz Festu Sarajevo 1999. godine. Ovogodišnji nastup na najstarijem muzičkom festivalu u Bosni i Hercegovini preporuka je za sve ljubitelje jazza i muzike uopšte.

Ulaznice su u prodaji u box officeu Jazz Festa, svaki dan osim nedjelje, od 11 do 19 sati ili online na www.jazzfest.ba – online prodaja traje do 5. novembra.

Na koncertu 11. novembra po prvi put u Sarajevu nastupa belgijski bubnjar Lander Gyselinck

Jazz Fest od 9. do 12. novembra: Svjetska premijera u Narodnom pozorištu

Književna nagrada "Kočićevo pero" za jesen 2022. godine bit će dodijeljena književniku Alminu Kaplanu za knjigu "Kućni ljudi" u izdanju Izdavačke kuće Buybook iz Sarajeva.

Član žirija za nagradu Miljenko Jergović je kazao da je Almin Kaplan jedan od najznačajnijih bh. i južnoslavenskih pisaca prvog naraštaja nakon Jugoslavije.

Živi na selu blizu Stoca, daleko od kulturnih središta, ali je svojim pjesmama, pripovijetkama i romanima podjednako prisutan u Sarajevu i Zagrebu. O njegovom se djelu govori i piše i u Beogradu.Jergović je istakao da je Kaplan pisac vrlo snažne zavičajne ukorijenjenosti, u tematskom, ali i u jezičnom smislu, istovremeno je, na krajnje osviješten način, i pisac cjeline svoga svijeta, koji se prostire dokle god je knjiga i pisaca koje Kaplan čita na svome jeziku.Knjiga Kućni ljudi je roman-dnevnik. Bavi se svakodnevicom porodičnog života, obradom zemlje, tihom dramom života među ljudima i narodima na našem dijelu Balkana, početkom trećega desetljeća novoga milenija.

Kućni ljudi knjiga su o djeci i o njihovom odrastanju, o ljudima koji prolaze cestom, o susjedima, o uzgoju paradajza, o tihom herojskom pokušaju da se živi u skladu s općim neskladom.Jergović naglašava da je pobuna Almina Kaplana sasvim kočićevska, jer je jedinstvena, kočićevska je jer je on u svojoj pobuni tako usamljen, u pokušaju da se pomiri svijet i da se, makar i po cijenu vlastite pogibelji i duševnog uznemirenja, strši svojim mirom, sabranošću i pristojnošću iznad općeg prostakluka.Nagrada „Kočićevo pero“ za jesen ove godine koju dodjeljuje Zadužbina Petar Kočić Banja Luka – Beograd, bit će uručena laureatu 11. novembra ove godine na međunarodnom sajmu knjiga InterLiber u Zagrebu na štandu Izdavačke kuće Buybook Sarajevo, najavljeno je iz zadužbine Petar Kočić.Književna nagrada „Kočićevo pero“ dodjeljuje se za visoka dostignuća u savremenoj književnosti i odanost ljepoti Kočićeve misli i riječi.

Živi na selu blizu Stoca, daleko od kulturnih središta, ali je svojim pjesmama, pripovijetkama i romanima podjednako prisutan u Sarajevu i Zagrebu. O njegovom se djelu govori i piše i u Beogradu

Almir Kaplan dobitnik nagrade "Kočićevo pero"

Almin Kaplan dobitnik književne nagrade "Kočićevo pero"

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu u četvrtak navečer je otvorena izložba povodom 15 godina od smrti velikana sevdaha&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/52182/safet-isovic">Safeta Isovića</a>&nbsp;autorice Đane Kukić.

Umro je 2. septembra 2007. Živio je 71 godinu, a napravio je toliko toga kao da je živio deset života.

Podršku realizaciji izložbe, koja je pobudila veliki interes javnosti, dala je Asocijacija kompozitora/muzičkih stvaralaca AMUS, a materijal je ustupio Safetov sin Benjamin Isović iz porodičnog arhiva. Određeni broj eksponata dio je postavke Art kuće sevdaha u Sarajevu. Za dizajn izložbe zaslužan je umjetnik i dizajner Dejan Slavuljica. 

Izložba je svojevrsna priča o životu i karijeri Isovića te kako se u printanim medijima pisalo o njemu, a sastoji se od skeniranih primjeraka originalnih novinskih članaka iz porodičnog arhiva te fotografija.
Posjetioci mogu pogledati i poslušati videozapise prvih pjesama koje je na svoj, prepoznatljiv način interpretirao Safet Isović.
Na otvorenju izložbe predivnu sevdalinku "U Stambolu na Bosforu", koju je često pjevao Isović, izveli su gosti iz Katoličkog školskog centra “Sv. Pavao” iz Zenice. Kvartet su činili Nina Trbić, Amina Bajramović, Ella Zulfić i Lana Lazić. Aranžman ove sevdalinke za gudački kvartet uradio je profesor Davorin Bošnjaković.

Benjamin Isović, sin Safeta Isovića, otvorio je izložbu, kazavši da su se 2022. poklopile dvije godišnjice, odnosno da se navršilo 86 godina od rođenja i 15 od smrti njegovog oca, ali da ne treba obilježavati niti jedan od tih datuma, već strast koju je on imao prema sevdalinci.

- Kako je znao reći moj otac: “Sevdah je vesela bosanska tuga” i to je najbolji opis koji sam čuo. Zahvalan sam svima koji su učestvovali u realizaciji ove izložbe - kazao je Isović.
Posjetioci će u galeriji Muzeja izložbu moći pogledati do 1. novembra, nakon čega će biti prebačena u Art kuću sevdaha.
- Ideja za ovu izložbu rodila se prije nekoliko godina, postojao je mnogo ambiciozniji projekt, da se napravi monografija o Safetu Isoviću, što nije nemoguće realizirati jer ova izložba može predstavljati bazu za jedan ozbiljan naučno-istraživački rad.&nbsp;

Izložba je koncipirana tako da predstavlja život i profesionalnu karijeru doajena sevdaha Safeta Isovića. Istraživanje traje dvije godine, tako da se nadam da će intervjui s Nedžadom Imamovićem, Enverom Šadinlijom, Ismetom Dervoz, Ljubicom Berak, Ekremom Karadžom, Šefćetom Hamidovićem Ringom biti objavljeni, prema mojoj želji, u budućoj publikaciji - kaže autorica izložbe Đana Kukić za „Avaz“.

Predstavljeni su originalni novinski članci, koji su skenirani i prikazani na info-pločama, a u vlasništvu su porodice Isović. Fotografije su posuđene od porodice Bešović i Emine Pašić, druge supruge Safeta Isovića. 
Na osnovu izloženih novinskih članaka može se pratiti kakve su bile kritike u medijima prilikom svakog Safetovog nastupa širom bivše Jugoslavije, ali i svijeta.

Izložba obuhvata i kompletnu diskografiju Safeta Isovića, hronološki presjek od prvog do posljednjeg albuma i singl ploča. 

Vrsni poznavalac sevdalinki Omer Talović kazao je da je sevdalinka bila i ostala brava usmenog lirskog pjesništva, a da je najadekvatniji ključ za tu bravu bio Safet Isović.
- Ostao je naš Sajo jedinstven, neponovljiv i neprolazan. On živi u našim srcima i našim dušama, u kojima neizbrisivo traje i stanuje esencija bosanske muzičke kulture, njen ugaoni kamen i bastion, sevdalinka naša - kazao je Talović.

&nbsp;Dio izložbe sadrži kompletnu, izuzetno bogatu diskografiju Safeta Isovića koja se može hronološki pratiti od prvog do posljednjeg objavljenog albuma. Tu su i singl ploče, kao i njegove brojne nagrade i priznanja za rad - kazala je autorica Kukić.

<h2>Bilo je nemoguće “safetovski” otpjevati sevdalinke</h2>

Bio je osoba koja je prenijela sevdalinku iz jednog intimnog prostora bosanskih bašča i avlija u dvorane širom svijeta. Svojim glasom, velikih interpretativnih mogućnosti, vladao je scenom. 
Prof. dr. Esad Bajtal kazao je da su često poredili Safeta Isovića s opernim pjevačima jer je bilo nemoguće “safetovski” otpjevati sevdalinke koje je on izvodio te da su bili česti novinski naslovi da njegov glas treba staviti pod zaštitu države.
- Govorili su da je Isović bosanski Pavaroti (Pavarotti), ali istina je da je Pavaroti bio italijanski Safet Isović - kazao je Bajtal.
Sve što se nalazi na izložbi je dokumentarno i predstavlja presjek kroz život i profesionalnu karijeru Isovića.

Ne treba obilježavati datume, već strast koju je moj otac imao prema sevdalinci, kaže Benjamin Isović

Izložba povodom 15 godina od smrti Safeta Isovića

Izložba povodom 15 godina od smrti Safeta Isovića: Kao da je živio deset života

<a href="https://avaz.ba/tag/143314/sarajevo-safari">Dokumentarni film slovenskog reditelja Mirana Zupaniča, "Sarajevo Safari"</a> bit će prikazan večeras u 20:45 sati u programu Al Jazeere Balkans.Ovaj film govori&nbsp;o slabo poznatom fenomenu "lova na ljude", odnosno bogatim strancima koji su plaćali visoke naknade za priliku da pucaju na stanovnike opkoljenog Sarajeva.- Sarajevski safari' bila je specifična, normalnom umu nezamisliva vrsta lova, lov na ljude. Tokom opsade Sarajeva bogatim strancima, koji su platili određenu naknadu, bilo je dopušteno da sa srpskih položaja pucaju na ljude u slobodnom dijelu grada. Žrtve su bili civili koji su se u tom trenutku našli na nišanu snajpera tih okrutnih stranaca - pojasnio je Zupanič.

"Sarajevo safari" imao je svjetsku premijeru na petom izdanju AJB DOC Film Festivala u okviru selekcije AJB Prikazuje.&nbsp;
Produkciju filma potpisuje Arsmedia iz Ljubljane, dok je Al Jazeera Balkans koproducent filma.

Produkciju filma potpisuje Arsmedia iz Ljubljane, dok je Al Jazeera Balkans koproducent filma

Ovaj film govori o slabo poznatom fenomenu "lova na ljude"

Premijera filma "Sarajevo Safari" večeras na Al Jazeeri Balkans

<a href="https://avaz.ba/tag/21471/izlozba">U glavnom gradu Bosne i Hercegovine će početkom novembra biti</a> otvorena ekskluzivna izložba Pijera (Pierrea) i Aleksandre Bulat (Alexandre Boulat): Ives Sent Loren (Yves Saint – Laurent).&nbsp;U Zemaljskom muzeju BiH izložbena postavka predstavit će fotografije koje bilježe najuzbudljivije dijelove rada u sklopu karijere francuskog modnog kreatora i kostimografa koji je sa devetnaest godina počeo raditi za Kristijana Diora (Christiana), a već pet godina kasnije utemeljio svjetski poznatu modnu kuću - Ives Sent Loren.Francuski fotografi Pijer Bulat (Pierre Boulat) i njegova kćerka, Aleksandra Bulat su kroz karijere međunarodnih fotoreportera bilježili društvene i političke trenutke koji su stvarali historiju. Upravo oni su dokumentovali i rad Ives Sent Loren tokom više decenija, a poslije njihove smrti ostao je neprocjenjivo vrijedan arhiv čiji dio donosi uvid u procese stvaranja visoke svjetske mode.

Povodom prve kolekcije YSL pod njegovim pravim imenom, 1962. godine Pijer Bulat napravio je svoj prvi izvještaj o dizajneru za magazin LIFE. Proveo je mjesec dana u studiju Ivesa Sent Lorena špijunirajući svaki njegov pokret, a izvještaj je imao 12 stranica i bio je na naslovnoj strani časopisa. Aleksandra Bulat napravila je reportažu o posljednjoj modnoj reviji Ives Sent Loren 2001. godine, tako zatvorivši gotovo pedesetogodišnji krug pričanja priče fotografijama o jednom od najvećih modnih dizajnera svijeta.

Posjetioci izložbe u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine moći će posmatrati razvoj dizajna, estetike i pomjeranje granica mode sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, gledajući u neke od najintimnijih trenutaka rada modnog genija - Ives Sent Lorena o kojem u dijelu svog teksta Pijer Bulat piše "Njegove oči od pedeset pet godina sakupile su najveći umjetnički repertoar, ukus istančan u harmoniji netaknute mladosti".

Otvorenje izložbe će biti upriličeno 04. novembra, u partnerstvu Francuske ambasade i Francuskog Instituta u BiH i VII Academy Sarajevo, a za sve zainteresovane izložba ostaje otvorena do 04. decembra, u odjeljenju za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH.&nbsp;Izložba je realizirana uz podršku VII Akademije i Fondacije "Pierre Bergé-Yves Saint Laurent".

Povodom prve kolekcije YSL pod njegovim pravim imenom, 1962. godine Pijer Bulat napravio je svoj prvi izvještaj o dizajneru za magazin LIFE

Izložba Ives Sent Loren u Zemaljskom muzeju BiH u novembru

<a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla">U Umjetničkoj galeriji Kristian Kreković u Tuzli</a> danas će biti otvorena izložba slika i nakita Adina i Mie Hebib - pod nazivom "Tuzlacima s poštovanjem i ljubavlju". Pokrovitelji izložbe su HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla i Franjevačkog samostana u Tuzli. 

U Umjetničkoj galeriji Kristian Kreković Adin Hebib predstavit će se odabirom radova iz četiri ciklusa (Tvoj i moj grad: most, Moj život: krošnja, Postojanost žene: aktovi, Buket cvijeća za sve majke svijeta) naglašenog kolorita slikanih u ekspresionističkoj maniri.
Mia Hebib će na izložbi prezentirati presjek stvaralaštva umjetnički oblikovanog nakita u platini, zlatu, srebru i mesingu (The Brass Band, The Golden Years, The Worn Years, 13, Pristajem!, Elemental) koji od 2007. godine predstavlja u vlastitoj liniji nakita Oblik Atelier. Brend Oblik Atelje NYC posjeduju brojni kolekcionari nakita, galerije i muzeji, a nose ga brojne javnosti poznate ličnosti.
Adin Hebib (Sarajevo) i Mia Hebib (Njujork), otac i kći, su bosanskohercegovački umjetnici mostarskih korijena koji su karijere izgradili radeći i izlažući širom svijeta. Slikarstvo ekspresionizma Adina Hebiba i unikatni nakit minimalizma Mie Hebib na tragu su evropskih umjetničkih tradicija 20. stoljeća.
Osim porodičnih veza, postmodernističke tendencije savremene umjetnosti 21. stoljeća kao zajedničku poveznicu nalaze oblik, gestu i emociju. U slikarstvu Adina Hebiba to je ekspresionizam otvorenih i živih boja i snažne geste. U nakitu Mie Hebib to su oblik i crtež žicom u prostoru, kiparske minijature pokrenute u sinusoidama, jasno definiranih arhitektonskih odnosa pozitivnog i negativnog prostora.
Otvaranje izložbe slika i nakita Adina i Mie Hebib najavljeno je za 20. oktobar, s početkom u 19 sati, u Umjetničkoj galeriji Kristian Kreković u Tuzli gdje će biti postavljena do 3. novembra.

Umjetnici mostarskih korijena karijere su izgradili radeći i izlažući širom svijeta

Hebib: Predstavit će se odabirom radova iz četiri ciklusa (Tvoj i moj grad: most, Moj život: krošnja, Postojanost žene: aktovi, Buket cvijeća za sve majke svijeta)

Radovi bh. umjetnika Adina i Mie Hebib na izložbi "Tuzlacima s poštovanjem i ljubavlju"

<a href="https://avaz.ba/tag/3072/vogosca">U ambijentu vogošćanskog pab kluba "Asterix"</a>, uz prisustvo brojnih prijatelja i poznanika, Amir Misirlić, novinar, publicista i rok kritičar promovisao je svoj album „Sa čime da rimujem ljubav“. O ovom, vrlo zanimljivom projektu, pored Amira govorili su Almir Ajanović, vlasnik Produkcije "Tempo" i Lidija Sejdinović koja je vrlo znalački moderirala promociju.

- Ovaj projekat je, po mom mišljenju, jedna zaboravljena forma koja je jako lijepa zato što publici poeziju približava, pojačnjava emociju i čini je pitkijom. Znamo u kakvoj je situaciji književnost danas i koliko malo ljudi čita knjige. Pomalo smo se udaljili od te lijepe riječi i ne osjećamo je kao dio svoga bića. Kada se ona prebaci u ovu formu, kada neko zna da je govori, da je interpretira kao Amir onda se možemo nadati tome da će ona, uistinu, naći put do ušiju i srca onih koji je slušaju - kaže Lidija Sejdinović.&nbsp;

&nbsp;Na album kojeg je štampala Produkcija „Tempo“ osamnaest je Misirlićevih pjesama nastalih u prethodnih četrdeset godina. Muziku za sedamnaest od njih uradio je Almir Ajanović, a za jednu Slaviša Guja. Almir Ajanović i Damir Bećić potpisuju aranžmane.- Bila mi je čast biti dio ovog projekta. Kada nešto radiš sa osobom poput Amira, osobom koja je puna stvaralačke energije onda nastaju projekti koji će iza sebe ostaviti značajan trag - kaže Almir Ajanović.Amir Misirlić je kazao da je imao mnogo promocija u životu, da se mnogo stvari desilo za njegovih 60 godina, ali da se to nekako zaokružilo u okviru ovog albuma.

<h2>"Novinari su neostvareni pjesnici"</h2>

- Kažu da su novinari zapravo neostvareni pjesnici i kao neostvareni pjesnik ušao sam u novinarstvo, a evo na kraju moje novinarske karijere došao sam u priliku da se, na ovaj način, ostvarim kao pjesnik. Nova su vremena, nove tehnologije. Iluzorno je danas očekivati da će neko čitati poeziju odštampanu na papiru. Ovim albumom na neki način približavam poeziju, svoje stihove, ljudima, pogotovo mladima tako što će te pjesme moći da čuju. Ovo nije neka klasična promocija. Osmišljena je kao neki susret mene sa mojim prijateljima, sa ljudima koji godinama prate to što sam radio. Nisam nikoga zvao posebno. Znate, kad zovete nekoga imate osjećaj kao da taj treba da vam uzvrati neku uslugu. Ne. Ovaj put su, uistinu, došli ljudi koji žele da me čuju, žele da me vide i žele da se družimo - kaže Misirlić.&nbsp;Upitan ima li nešto novo u pripremi kazao je:- U mojoj stvaralačkoj radionici uvijek se nešto kuha. Planiram realizovati nešto što do sada nisam radio. Imam napisanu monodramu i nadam se da ću je javnosti prezentirati tokom naredne godine. Radi se o autobiografskom projektu. Vjerujem da mi ukućani neće staviti veto na njeno izvođenje pošto u njoj ima nekih detalja za koje oni kažu da to ne trebam iznositi u javnost. No, neću popustiti.

Na album kojeg je štampala Produkcija „Tempo“ osamnaest je Misirlićevih pjesama nastalih u prethodnih četrdeset godina

Amir Misirlić promovisao svoj album "Sa čime da rimujem ljubav"

<a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodno pozorište Sarajevo</a> u novoj umjetničkoj sezoni 2022/23. omogućilo je ljubiteljima teatarske&nbsp;umjetnosti godišnje pretplate kroz zlatnu, srebrenu i bronzanu karticu. Kartice će posjetiocima NPS&nbsp;osigurati kvalitetna mjesta za praćenje premijernih i repriznih izvođenja u umjetničkoj sezoni u&nbsp;2022/2023. u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo.

Zlatna kartica omogućava pristup svim premijerama i repriznim predstavama u organizaciji Narodnog&nbsp;pozorišta u periodu trajanja umjetničke sezone 2022/2023, učešće na otvaranju umjetničke sezone&nbsp;2023/2024, druženja sa umjetnicima nakon premijerenih izvođenja. Zlatna kartica vrijedi za dvije&nbsp;osobe, uključuje mogućnost za rezervaciju dvije ulaznice po predstavi, unaprijed rezervisana mjesta&nbsp;po izboru pretplatnika za čitavu umjetničku sezonu, te gledanje gostujućih predstava koje su u&nbsp;organizaciji Narodnog pozorišta Sarajevo.Srebrena kartica uključuje pristup svim repriznim predstavama, te prvim reprizama predstava u&nbsp;organizaciji Narodnog pozorišta u periodu trajanja umjetničke sezone 2022/2023. Vrijedi za dvije&nbsp;osobe, odnosno daje mogućnost za rezervaciju dvije ulaznice po predstavi, te unaprijed rezervisana&nbsp;mjesta po izboru pretplatnika za čitavu umjetničku sezonu.

Bronzana kartica omogućava pristup na četiri reprizne predstave mjesečno, po izboru pretplatnika, a&nbsp;u produkciji Narodnog pozorišta u periodu trajanja umjetničke sezone 2022/2023. Ova ponuda se&nbsp;odnosi na dramske, operne i baletne predstave, vrijedi za dvije osobe, odnosno uključuje mogućnost&nbsp;rezervacije dvije ulaznice po predstavi, te unaprijed rezervisana mjesta po izboru pretplatnika za&nbsp;čitavu umjetničku sezonu.Ova ponuda ne uključuje praćenje programa u sklopu festivalskih dešavanja čiji organizator nije&nbsp;Narodno pozorište Sarajevo, kao ni programe u organizaciji Sarajevske filharmonije.&nbsp;Više o karticama pronađite na linku&nbsp;<a href="https://nps.ba/kartice">https://nps.ba/kartice</a>.Informacije o rasporedu sjedišta u sali, kao i informacije vezane za repertoar, moguće je pronaći na&nbsp;oficijelnoj stranici Narodnog pozorišta Sarajevo&nbsp;<a href="https://nps.ba/">www.nps.ba</a>.Sva dodatna pitanja kao i upit za pretplatnički listić moguće je dostaviti na e-mail&nbsp;kolektivnaprodaja@nps.ba.

Kartice će posjetiocima NPS osigurati kvalitetna mjesta za praćenje premijernih i repriznih izvođenja u umjetničkoj sezoni u 2022/2023. u produkciji NPS-a

Ljubitelji Narodnog pozorišta Sarajevo dobili mogućnost godišnje pretplate

Zoran Kesić je rado viđen gost, a da publika voli njegov britak humor. Dokazao je to nastupom u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.&nbsp; Popularni kritičar i voditelj emisije „24 minuta“ predstavio se svojom priredbom “Priče i pjesme”. Na samom početku se osvrnuo na nedavno održane izbore i najavio predstavu sevdalinkom „Lud, zbunjen, normalan“, kako se našalio.&nbsp;Bosanski kulturni centar je odzvanjao od smijeha, a on je zahvalio publici na podršci.
Zoran Kesić, jedno je od najpoznatijih TV lica u Srbiji i jedan od najcjenjenijih satiričara i humorista u regionu bivše Jugoslavije. Autor je kompletnog scenarija za svoj nastup što samo po sebi nije garant kvaliteta, ali je bar garant da je sve njegovo i da ga niko neće tužiti za plagijat i krađu.
“Priče i pjesme” je humoristička priredba koja kombinuje elemente stand up komedije, pozorišta, improvizacije, kabaretskog programa sa izvođenjem pjesama i interakcije sa publikom. 
U svojoj priredbi, Kesić na zabavan, satiričan i oštar način obrađuje teme poput politike, korupcije, religije, nacionalnih mitova, penzionera, muško ženskih odnosa, umjetnosti, medija i društvenih mreža. Kesić se poigrava sa stereotipima, balansira na granici politički korektnog, ne plašeći se da u satiričnom maniru otvori i najbolnije teme.

U svojoj priredbi, Kesić na zabavan, satiričan i oštar način obrađuje teme poput politike, korupcije, religije, nacionalnih mitova...

Bosanski kulturni centar je odzvanjao od smijeha

Katalonija i BiH slave 30 godina prijateljstva izložbom u Vijećnici: Crno-bijele fotografije dva grada

Konkurs za najbolji bh. dramski tekst objavljen za Noć teatra

Evropska noć teatra u SARTR-u uz predstavu "Rechnitz - Anđeo uništenja"

Adi Hodžić nastavlja promovirati knjigu poezije: ’Udisaj srodnosti’ stigao u Tuzlu

UNESCO reagovao na gradnju u blizini nekropole Radimlja i Starog mosta u Mostaru

Promovisana knjiga "Tuzlanski čuvari svjetlosti - Istorija fotografije", autora Faruka Ibrahimovića

Premijera "Handke projekta": Centralna tema kontroverzna odluka da se počast Nobelovog laureata dodjeli austrijskom piscu Peteru Handkeu

Jazz Fest od 9. do 12. novembra: Svjetska premijera u Narodnom pozorištu

Almin Kaplan dobitnik književne nagrade "Kočićevo pero"

Izložba povodom 15 godina od smrti Safeta Isovića: Kao da je živio deset života

Premijera filma "Sarajevo Safari" večeras na Al Jazeeri Balkans

Izložba Ives Sent Loren u Zemaljskom muzeju BiH u novembru

Radovi bh. umjetnika Adina i Mie Hebib na izložbi "Tuzlacima s poštovanjem i ljubavlju"

Amir Misirlić promovisao svoj album "Sa čime da rimujem ljubav"

Ljubitelji Narodnog pozorišta Sarajevo dobili mogućnost godišnje pretplate

Zoran Kesić publici u Sarajevu se predstavio priredbom "Priče i pjesme"

Kultura

Katalonija i BiH slave 30 godina prijateljstva izložbom u Vijećnici: Crno-bijele fotografije dva grada

Konkurs za najbolji bh. dramski tekst objavljen za Noć teatra

Evropska noć teatra u SARTR-u uz predstavu "Rechnitz - Anđeo uništenja"

Adi Hodžić nastavlja promovirati knjigu poezije: ’Udisaj srodnosti’ stigao u Tuzlu

UNESCO reagovao na gradnju u blizini nekropole Radimlja i Starog mosta u Mostaru

Promovisana knjiga "Tuzlanski čuvari svjetlosti - Istorija fotografije", autora Faruka Ibrahimovića

Premijera "Handke projekta": Centralna tema kontroverzna odluka da se počast Nobelovog laureata dodjeli austrijskom piscu Peteru Handkeu

Jazz Fest od 9. do 12. novembra: Svjetska premijera u Narodnom pozorištu

Almin Kaplan dobitnik književne nagrade "Kočićevo pero"

Izložba povodom 15 godina od smrti Safeta Isovića: Kao da je živio deset života

Premijera filma "Sarajevo Safari" večeras na Al Jazeeri Balkans

Izložba Ives Sent Loren u Zemaljskom muzeju BiH u novembru

Radovi bh. umjetnika Adina i Mie Hebib na izložbi "Tuzlacima s poštovanjem i ljubavlju"

Amir Misirlić promovisao svoj album "Sa čime da rimujem ljubav"

Ljubitelji Narodnog pozorišta Sarajevo dobili mogućnost godišnje pretplate

Zoran Kesić publici u Sarajevu se predstavio priredbom "Priče i pjesme"