240218edina66

Ž1 = 

Ž2 = Učenici Prve bošnjačke gimnazije i Prve gimnazije iz Sarajeva gosti Kamernog teatra 55

Ž7 = ##

Učenici i profesori Prve bošnjačke gimnazije i Prve gimnazije iz Sarajeva sinoć su bili gosti Kamernog teatra 55, gdje je izvedena monodrama "Zatvorenica". 
Predstava je autorski projekat Sadžide Šetić, a nastala je na osnovu priče velikog talijanskog dramatičara i dobitnika Nobelove nagrade za književnost Darija Foa. 

-	Imala sam u rukama inspirativan tekst koji daje slobodu izraza i dovoljno prostora za ono što mi je previše dugo nedostajalo - Igru! Radeći na tekstu, pravila sam dramaturške intervencije i na kraju dobila za mene odgovarajuću adaptaciju. A, zatim, počele su se pojavljivati radnje, mizanscen, odnosi, dinamika, muzika, svjetlo, zvuk, pa sam postala i reditelj – poručila je Šetić.

Kako je kazao dramaturg Vedrana Fajković "Zatvorenica" kao da je pisana upravo za Sadžidu.
-	Kada sam prvi put pročitao Foov tekst odmah sam pomislio da je to savršen predložak za Sadžidu. Tako je to postavljeno da sam bukvalno vidio nju u cijeloj postavci – kaže Fajković.

Učenici Prve bošnjačke gimnazije i Prve gimnazije iz Sarajeva gosti Kamernog teatra 55

Međunarodni filmski festival u Berlinu počeo je prošlog četvrtka, a svečana ceremonija zatvaranja bit će upriličena 25. februara. Iako se ove godine nijedan bh. film nije našao u takmičarskom programu ove značajne smotre sedme umjetnosti, u Berlinu je boravila nekolicina naših umjetnika.&nbsp;&nbsp; 
Super prilika

Osim Jasmile Žbanić, Elme Tatargić, Amre Bakšić-Čamo, Ademira Kenovića, ovaj kulturni događaj pratila je i direktorica i vlasnica kasting agencije „Zona“ Anila Gajević. 

- Ne znam koja je ovo godina da idem u Berlin za vrijeme festivala i mogu reći da mi je jedan od najdražih. Vjerovatno ne samo meni nego većini ljudi iz našeg regiona. Umjetnici iz Hrvatske, Srbije, BiH susreću se tamo i to je super prilika. Imam osjećaj da smo svi navikli na taj festival skoro kao na sarajevski, zapravo svi se tamo osjećamo kao domaći – govori nam Gajević. 

Vrijeme je uglavnom provela prateći događaje vezane za struku, a jedan od njih je „European Talent Network“ (ETN), čija je članica agencija „Zona“ postala prošle godine. 

- ETN ima partnerske agencije iz nekoliko zemalja, a osnivači su iz Holandije, Njemačke i Danske, a moja agencija je prva koja djeluje kao pridruženi član. Pozvali su nas da dođemo i povedemo svoje glumce koji su članovi ETN-a ili će brzo postati. U mom društvu su bili Slavko Sobin, Nataša Janjić, Jelena Jovanova, mlada glumica iz Kazahstana Jelena Tronina (Yelena), Toni Gojanović, kao i Dejan Bućin, koji živi u Berlinu - kaže Gajević. 

Provod na partiju

Uživala je i na partiju „European Shootings Stars“, na kojem je, kako kaže, privilegija biti. 

- Tamo sam srela Jasmilu Žbanić, Elmu Tataragić, Altijanu Marić. Inače, bilo je dosta naših Bosanaca – ističe Gajević. 

Poruke o rasizmu, izbjeglicama...&nbsp;
Gajević naglašava da su iz Berlina javnosti poslane značajne poruke. 

- Prije svega, istaknut je angažman filmskih radnika. Bilo je priče i o rasizmu i naglašeno je da svi trebamo shvatiti problem izbjeglica i prihvatiti ih. Skrenuta je pažnja i na mobing. Tako, Berlin je zaista drugačiji, recimo, od Kana, jer je više angažiran na film nego na šoubiznis. Nije komercijalan, nego filmovi imaju važnu društvenu poruku – kaže Gajević.

Na “Berlinaleu” se bh. umjetnici osjećaju kao domaći

Od 9. do 18. maja 2018. godine u Sarajevu će se održati 24. Sarajevske večeri muzike. Fondacija za muzičke umjetnosti pripremila je čak sedam vrhunskih koncerata i muzičku radionicu za studente muzike. Koncerti svečanog otvaranja i zatvaranja Festivala održat će se u Narodnom pozorištu, dok će preostali muzički događaji biti rezervirani za jedinstvene ambijente Bošnjačkog instituta i Crkve sv. Josipa na Marijin Dvoru. 

Ulaznice za sve koncerte Festivala moći će se nabaviti na blagajni Narodnog pozorišta.

U susret 24. SVEM-u

Tradicionalni program festivala Sarajevske večeri muzike posvećen mladim muzičarima, studentima muzike, ove godine premijerno donosi vrlo zanimljiv koncept. Koncert koji će 9. maja 2018. godine biti održan u sali Bošnjačkog instituta predstavit će dvoje mladih umjetnika rođenih i odraslih u Sloveniji koji nižu velike uspjehe na međunarodnoj muzičkoj sceni. Njihova veza sa Muzičkom akademijom u Sarajevu ostvarena je preko roditelja, također muzičara, koji su svoje akademsko obrazovanje stekli upravo na ovoj sarajevskoj muzičkoj instituciji. Violončelistica Sara Čano i violinista Nikola Pajanović samo su neki od predstavnika nove generacije evropskih i svjetskih muzičara čiji su roditelji svoje najznačajnije muzičke korake napravili upravo u Sarajevu. Ova dva mlada umjetnika će na koncertu u Sarajevu nastupiti uz pijanisticu Teu Andrijić. Ulaz za ovaj koncert je slobodan!

24. SVEM: Pijanista Aljoša Jurinić otvara novi SVEM!

U okviru 24. izdanja festivala Sarajevske muzičke večeri koji se održava od 9. do 18. maja 2018. čast da otvori Festival pripala je mladom hrvatskom pijanisti Aljoši Juriniću. Uz orkestar Sarajevske filharmonije i maestra Ivu Lipanovića, uspješni pijanista će se sarajevskoj publici predstaviti na koncertu 10. maja u 20 časova u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Ovaj mladić posebnog senzibiliteta na jedinstven način interpretirat će Koncert za klavir i orkestar br. 2 Sergeja Prokofjeva, izuzetno zahtjevno djelo koje mnogi pijanisti izbjegavaju. No, odvažnost, a pritom i muzičke sposobnosti i spretnost na nivou zadatka obećavaju jedinstvenu muzičku večer. Pored pred sarajevskom publikom rijetko izvođenog ostvarenja Prokofjeva, koncert će donijeti i izvedbu Simfonije br. 4 Petra Iljiča Čajkovskog. Ulaznice za ovu posebnu “rusku” večer su od 21. februara u prodaji na blagajni Narodnog pozorišta u Sarajevu! 

24. SVEM i DoReMi&amp;Vi: Kamerna muzika za nestandardni sastav – usna harmonika i klavir

U okviru koncertnog ciklusa DoReMi&amp;Vi koji je ove godine inkorporiran u program 24. SVEM-a, Fondacija za muzičke umjetnosti predstavit će zanimljiv koncert kamerne muzike. U petak, 11. maja u 20:00 u Bošnjačkom institutu publiku očekuje večer muzike španskih i argentinskih kompozitora u izvedbi nestandardnog dua: Antonio Serrano, usna harmonika i Constanza Lechner, klavir. Serrano je svestrani muzičar koji svoj muzički stil opisuje kao sintezu različitih žanrova u kojima se podjednako dobro snalazi. Ovaj umjetnik koji je tokom svoje bogate karijere između ostalih sarađivao sa Larry Adlerom i Paco de Luciom, nastupit će u pratnji pijanistice Constanze Lechner, a na programu će se naći djela Tarrege, De Falle, Granadosa, Sarasatea, Gustavina i Piazzolle. Ulaznice za ovaj koncert moći će se nabaviti na blagajni Narodnog pozorišta u Sarajevu!

24. SVEM: Vokalni kolaž Beogradskog kamernog hora

Kao nastavak vokalne tradicije u okviru SVEM-a, 24. festivalsko izdanje donosi posebnu poslasticu za ljubitelje horske muzike. U subotu, 12. maja 2018. u 20 časova prostor Crkve sv. Josipa na Marijin Dvoru bit će rezervisan za koncert Beogradskog kamernog hora pod dirigentskom palicom maestra Vladimira Markovića. Hor koji je ostvario impresivne uspjehe kako u Srbiji tako i izvan njenih granica, poznat je po izuzetnoj izražajnosti i besprijekornom zajedničkom muziciranju posebno u izvedbama pravoslavne duhovne muzike. Izvanredna saradnja sa dirigentom Markovićem koja traje više od 20 godina, od samog osnivanja hora, u njihovim izvedbama kreira jedinstvenu atmosferu. Na koncertu u Sarajevu predstavit će neka od fundamentalnih djela njihovog repertoara koja su trajno ostala obilježena njihovim izvedbama. Ulaznice za ovaj koncert moći će se nabaviti na blagajni Narodnog pozorišta u Sarajevu!

24. SVEM: Boštjan Lipovšek &amp; prijatelji

Drugi koncert kamerne muzike u okviru 24. SVEM-a posebno je posvećen gostu iz Slovenije, hornisti Boštjanu Lipovšeku. Ovaj dragi sarajevski gost za ovu priliku posebno je okupio svoje kolege i prijatelje za jedno posebno muzičko putovanje koje će se u srijedu, 16. maja u 20 časova održati u Bošnjačkom institutu. Lipovšeku će se na pozornici pridružiti njegova supruga, uspješna flautistica Milena Lipovšek, te gudački kvartet kojeg čine članovi Simfonijskog orkestra RTV Slovenije: Kana Matsui, Gea Pantner Volfand, Jožef Bisak i Maruša Bogataj. Sarajevsku publiku očekuju izvedbe djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, Leona Sinigaglie i Erica Ewazena. Ulaznice za ovaj koncert moći će se nabaviti na blagajni Narodnog pozorišta u Sarajevu!

&nbsp;24. SVEM: Gitaristička večer Petrita Çekua 

U okviru 24. izdanja festivala Sarajevske muzičke večeri koji se održava od 9. do 18. maja 2018. godine, Fondacija za muzičke umjetnosti pripremila je i jedan gitaristički recital. Riječ je o koncertu mladog i uspješnog gitariste Petrita Çekua koji će se u četvrtak 17. maja u 20 časova održati u Crkvi sv. Josipa na Marijin Dvoru. Ovaj umjetnik koji je svoju karijeru gradio od rodnog Kosova, preko Hrvatske do SAD-a, koncertira širom svijeta izvodeći neka od najznačajnijih djela gitarističkog repertoara. Sarajevsku publiku na koncertu očekuju dinamične izvedbe djela Johanna Sebastiana Bacha, Franza Schuberta, Dionisia Aguada i Francisca Tarrege. Ulaznice za ovaj koncert moći će se nabaviti na blagajni Narodnog pozorišta u Sarajevu!

24. SVEM: Ruski violinista Sergej Krylov za Festivalsku završnicu

Svečano zatvaranje 24. izdanja festivala Sarajevske večeri muzike bit će upriličeno u petak 18. maja 2018. godine u 20 časova u Narodnom pozorištu u Sarajevu uz vrhunskog ruskog violinistu Sergeja Krylova. Krylov će premijerno nastupiti sa Sarajevskom filharmonijom i maestricom Samrom Gulamović izvedbom čuvenog Koncerta za violinu i orkestar u D-duru ruskog majstora Petra Iljiča Čajkovskog. Ovaj umjetnik nastupa u najvećim koncertnim dvoranama svijeta uz velike svjetske orkestre poput Dresden Staatskapelle, Sanktpeterburške filharmonije, Londonske filharmonije, Ruskog nacionalnog orkestra, Orkestra Mariinsky teatra, Filarmonica della Scala, Accademia di Santa Cecilia, Orchestre Philharmonique de Radio France, DSO Berlin, Konzerthaus Orchester Berlin, te sa dirigentima kao što su Dmitri Kitayenko, Mikhail Pletnev, Valery Gergiev, Vasily Petrenko, Fabio Luisi, Roberto Abbado, Vladimir Ashkenazy, Yuri Bashmet i drugi. Njegov prvi nastup u Sarajevu bit će upotpunjen orkestarskim izvedbama djela Georgesa Bizeta i Mauricea Ravela. Ulaznice za koncert zatvaranja 24. SVEM-a su u prodaji od 21. februara na blagajni Narodnog pozorišta u Sarajevu!

24. SVEM: Radionica za studente muzike

U okviru 24. izdanja festivala Sarajevske muzičke večeri koji se održava od 9. do 18. maja 2018. godine, pored niza koncerata Fondacija za muzičke umjetnosti pripremila je i muzičku radionicu za studente muzike. Riječ je o radionici za studente horne koju će voditi Boštjan Lipovšek, a koja će se održati u četvrtak, 17. maja u 13 časova u prostorijama Narodnog pozorišta u Sarajevu. Ulaz na radionicu je slobodan!Više informacija o ovom događaju možete pronaći na <a href="http://www.maf.ba/" style="color: rgb(255, 0, 0);">www.maf.ba</a>

U susret 24. SVEM-u: U prodaji ulaznice za koncerte Sergeja Krylova i Aljoše Jurinića

Predstava „Lakonoga u čarobnoj šumi“ u režiji Riada Ljutovića trebala bi premijerno biti izvedena 6. aprila u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.S obzirom na to da je mlađu publiku već oduševio komadom „Čudovište iz pozorišta i lutkarova djeca“, Ljutović i ovog puta očekuje pozitivne kritike.- Za predstavu, osim režije, potpisujem i adaptaciju. Uglavnom to jeste priča o maloj Lakonogoj, koja se izgubi u čarobnoj šumi. Ustvari, to je priča o drugarstvu. Predstava treba da izazove empatiju kod djece i važnost pravog druga te, naravno, da educira djecu - kaže Ljutović.Kada se počeo baviti režijom, ističe, nije mogao ni sanjati da će publika njegove komade tako dobro prihvatiti. - Predstava „Čudovište iz pozorišta i lutkarova djeca“ doživjela je da se iz foajea pozorišta, gdje je igrana, prebaci na veliku scenu, jer je svi žele gledati i jedva čekaju novo izvođenje. Mislim da moje iskustvo kao glumca, koreografa, kostimografa, kad objedinim u jedan projekt, daje rezultat magičnog proizvoda. A ostati veliko dijete i poštovati djecu i njihovu inteligenciju je vrlo važno jer oni će samo iskreno srcem da vas nagrade aplauzom. Postao sam jedan od omiljenih reditelja za djecu, prilaze mi i govore: „Vi ste moj najdraži reditelj.“ To u meni, nekako, uvijek izazove emociju da bih svaki put skoro zaplakao od sreće jer znam da je to iskreno – navodi Ljutović.Glumački trio- Glumci koji igraju su zaista sjajan trio - Armin Omerović u ulozi Lisca Dugonje, Andrea Aković je Lakonoga i mladi Filip Radovanović pauk Pepe. Ranije smo sarađivali i kod njih mnogo cijenim rad i disciplinu. Ovo troje glumaca je pun pogodak, jer ne samo da moraju da glume već i da pjevaju i plešu u isto vrijeme. Ovo će biti prva muzička basna u kojoj će uživati djeca, ali i odrasli – poručuje Ljutović.

Riad Ljutović: Kako sam postao reditelj

Otvorenjem izložbe Bišćanina Redže Kolakovića pod nazivom "Retrospektiva" večeras je u Gradskoj galeriji Bihać počelo obilježavanje 758. rođendana Grada Bihaća.
Redžo Kolaković rođen je 1938. godine u mjestu Ćukovi pored Bihaća. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Bihaću, a studij slikarstva upisuje 1962. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Diplomirao je 1966. godine u klasi prof. Gabrijela Stupice, a slikarsku specijalku završava 1968. godine kod prof. Maksima Sedeja. Član je Udruge likovnih umjetnika Maribora i Udruge slovenskih likovnih umjetnika. Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada za stvaralaštvo u oblasti slikarstva i dizajna. Živi i stvara u Mariboru, Slovenija.
- Hvala svima koji su omogućili da evo u svom rodnom gradu predstavim djela iz svog opusa i sretan sam što upravo ova izložba otvara obilježavanje našeg grada za kojeg me vežu lijepe uspomene iz dijetinjstva - kazao je autor Redžo Kolaković.&nbsp;

Izložbom Kolakovića počelo obilježavanje 758. rođendana Grada Bihaća

Mladi bh. autor Edin Hurem napravio je animirani film „Klemzy i prijatelji“ u domaćoj produkciji. Kako nam je rekao, crtani je namijenjen djeci do sedam godina i edukativnog je karaktera.&nbsp; 
Snažan utjecaj

- To je serijal kratkih crtanih filmova za djecu do sedam godina. Ima dvanaest kratkih epizoda koje u prosjeku traju dvije minute. Pod snažnim utjecajem crtanih uz koje sam odrastao osamdesetih i devedesetih, želio sam da i danas djeca imaju crtiće koje smo mi imali u djetinjstvu i da odrastaju uz neki naš lik. U realizaciji nisam sam, uz mene su i glumica Elma Juković i prijatelj Damir Bašić - govori Hurem.

Dodaje da se inače bavi animacijom, a da trenutno snimaju audio za prve epizode koje bi trebale biti prikazane iduće sedmice. Glavni likovi su Klemzy, veseli dječak s romobilom, i njegova dva najbolja druga, Silki, mirna i pametna patkica koja se boji vode, te majmun Tondo, koji je neustrašiv i vragolast.

- Također, u prvoj sezoni pojavljuju se Luna i mali vanzemaljac Klea s planete Damar. Nismo se ograničili samo na bh. tržište, a s obzirom na to da se crtić radi na tri jezika, bosanskom, engleskom i njemačkom, planiramo ga pustiti preko našeg YouTube kanala. Onda ćemo vidjeti za TV distribuciju – ističe Hurem.

Mnogo truda

Baviti se animacijom i prodajom samog proizvoda u BiH je, kaže, rizičan posao.

- To je skup posao za naš standard. S tim se susrećemo i sada na ovom projektu. Mnogo vremena i truda oduzima ovaj projekt, ali se nadamo da će na kraju biti uspješan, što je i krajnji cilj kampanje – kazao je Hurem.

Edin Hurem: Animacija je rizičan posao u BiH

Balerina Ekaterina Vereščagina igra u gotovo svim baletnim predstava Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS). Prije dvanaest godina iz Rusije je došla u glavni grad Bosne i Hercegovine i ostala kao solista baleta NPS.&nbsp; 
Različite verzije

Preksinoć je iznova oduševila publiku, ovog puta igranjem Kraljice srca u predstavi „Alisa u zemlji čuda“.
 
- Kraljica srca nije jednostavna uloga. Nema mnogo vremena da se pokaže ta emocija i kakva je, ustvari, Kraljica. U vrlo kratkom periodu mora se sve pokazati, ko je ona, šta predstavlja i šta želi. To je zaista teško, zato je i zahtjevna uloga – govori Vareščagina.

Odigrala je i zapaženu rolu u „Krcku Oraščiću“, a Ekaterini nije bilo prvi put da pleše u ovoj predstavi.

- Igrala sam je i u Rusiji kada sam imala deset godina. Tu predstavu poznajem u nekoliko različitih postavki i verzija. Ova je drugačija. Ipak je svako gleda na svoj način i vidi ono što želi. Ima baš interesantnih djela i zamisli – govori balerina.
 
Život u Sarajevu joj se mnogo dopada. Njena majka živi u Rijeci već 20 godina te se Vareščagina prvo tamo zaposlila, ali, kaže, repertoar joj se nije svidio. Nakon toga bila je angažirana u Mariboru, ali samo mjesec. 

Omiljena rola

- Onda mi se pružila prilika da radim u Sarajevu. Prihvatila sam je i došla 2006. godine. Otad sam solista baleta u NPS-u. Navikla sam se. Kada je dobro okruženje, sve je bolje. Ljudi su me odmah prihvatili, tako da nisam ni primijetila da su prošle tolike godine otkako sam ovdje. Nisam pomišljala da idem negdje, tu sam stvorila porodicu i dobila dijete. Udomaćila se, što se kaže – ističe Vareščagina.

Dodala je i da joj je omiljena uloga u predstavi „Plavo“, koja je premijerno izvedena 2008. godine. 
Fali mi proljeće

Ekaterina nam je rekla da je privlači izrada ručnih radova. Osim toga, uživa u uzgajanju voća i povrća, ali i cvijeća.&nbsp; 
- Dosta stvari me privlači. Volim praviti frizure, šminkati, ali i kopati u bašti. Heklam, štrikam, vezem, sve pomalo. Zaista volim salate i zelenilo. Baš neki dan kolegici govorim koliko mi fale proljeće i salate jer zimi nema velikog izbora. Zaista volim razne salate, pa bolje je sam sebi uzgajati. Na proljeće će opet krenuti sadnja – kazala nam je Vareščagina.

Ruskinja Ekaterina Vareščagina: U Sarajevu sam stvorila porodicu

Nataša Ninković (46), trenutno jedna od najpopularnijih glumica u regionu, s predstavom „Prah“ gostovat će 9. i 10. marta u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.Trebinjka s adresom u Beogradu gotovo dvije decenije niže glumačke uspjehe, a u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je o gostovanju u Sarajevu, filmu „Ajvar“, stanju u društvu, ulogama, porodici te rodnom gradu. &nbsp;Istočni blok- Radujem se gostovanju u Kamernom teatru 55, jer sam o njemu slušala godinama. Pred sarajevskom publikom ne igram prvi put, ali joj se iskreno radujem. Kada dođem u bh. prijestonicu, imam određeni ritual, a to je da moram pojesti ćevape na Baščaršiji i baklave u „Saraj Bosni“ – govori nam Ninković. &nbsp;Je li tragikomedija „Prah“ danas aktuelna?- Tekst je pisao mađarski pisac Đerđ Špiro (Djerdj Spiro) i nismo promijenili nijednu riječ, a imate utisak da je pisan na ovim prostorima. Pisan je iz mentaliteta istočnog bloka, gdje je bijeda uvijek bila prisutna i gdje su ljudi s njom na ti, srode se s njom, ne žale se i uspijevaju nekako da i održe dostojanstvo u beskrupuloznom, korumpiranom okruženju. Naprave neki mikrosvijet, uspostave moralna načela po kojima funkcioniraju. To su ljudi koji sanjaju o promijeni, ali kada se ona desi poslije prvog talasa oduševljenja i opijenosti, oni jednostavno nisu spremni za nju. Oni se ne zovu slučajno muškarac i žena. Mi vidimo suprotstavljena dva načela, dvije psihe i to je razlog što se ljudi, ma iz kojeg okruženja i staleža došli, poistovjećuju s njima. I na kraju imamo smijeh kod gledalaca, koji proizlazi iz prepoznavanja situacija, reakcija, osobina tipičnh za muški ili ženski pristup stvarima.&nbsp;U predstavi igra i Zoran Cvijanović. Kakva iskustva nosite iz saradnje s njim?- Kada smo zvali Zorana za ovu predstavu, on nije prije toga dugo igrao u pozorištu, tako da sam bila dosta pažljiva, ali i zahtjevna u procesu. Sada mogu da kažem da je on lojalan partner, na koga mogu uvijek da se oslonim. On je interesantna ličnost, koga zanimaju razne stvari, tako da se zadovoljstvo igranja na sceni prenese na zadovoljstvo druženja i putovanja van scene.&nbsp;Snimanje filma "Ajvar" nedavno je završeno, a Vi sa Sergejem Trifunovićem igrate glavne uloge. - Igram Vidu, ženu koja je mojih godina, živi u Štokholmu. U braku je već 10 godina i bezuspješno pokušava da postane majka, radi kao prevodilac. Precizna, uredna, voli svemu da da ime, ali jedino ne umije ili nema hrabrosti da nazove pravim imenom odnos sa svojim mužem. Film počinje s njihovim pakovanjem i odlaskom na odmor u rodni Beograd. Cijeli film je smješten u tih sedam dana posjete roditeljima. Oboje je svjesno da je kraj, ali to ne izgovaraju.&nbsp;Šta novo pripremate?- U pozorištu ću pokušati da ne radim ništa do septembra. Kažem pokušati, jer to često kažem pa popustim. U maju ću snimati jedan američki film, gdje ću prvi put igrati glavnu inspektoricu policije. Polako se spremam za to - stav, rukovanje pištoljem i slično. Krajem maja nastavljam sa snimanjem treće sezone „Ubice moga oca“.Dižem glasGlumci, generalno umjetnici, nastoje mijenjati stvari oko sebe. Pripadate li Vi ovoj grupi?- Mene više boli situacija unutar branše i stalno dižem glas, ali to mora da se desi na nivou udruženja dramskih umjetnika, jer ovako pojedinačno ne znači ništa osim osjećaja lične iscrpljenosti i uzaludne borbe. Kod nas glumaca valjda ta nada da ćeš baš sada ti možda biti izabran ili strah da, ako se pobuniš, nećeš ni ovoliko zaraditi nas svode na male, potcijenjene miševe, koji se i usude da nešto kažu u kafani. Ali, tamo gdje treba ne, potpisujemo sulude ugovore sa TV ili filmskim producentima, gdje se unaprijed odričemo svega u njihovu korist.Što se tiče našeg utjecaja ka vanjskom svijetu, u kolektivne promjene ne vjerujem, niti mi možemo na bilo koji način utjecati na njih, ali možemo našim djelima da ukažemo, izdvojimo problem, podsjetimo, zamislimo, upozorimo i damo neku nadu, ponekad utočište, što nije za potcijeniti...Pratite li trenutnu društvenu situaciju?- Nažalost, pratim! Pa mi smo njeni zatočenici.Često viđam ljude okružene tapšačima po ramenu Kazali ste da zovete najstrožije kritičare kako bi ocijenili Vaš rad.- Zovem&nbsp; kritičare, a ne tapšače, tako da želim i hoću da čujem, što ne znači i da ću uvijek poslušati. Nekad odmah prepoznate i primijenite primjedbu, osjetite je stomakom, nekad nešto mora da prenoći, a nekada tvrdoglavo ostajem pri svom. Moram da priznam da ne razumijem ljude, a često ih viđam, koji su okruženi samo istomišljenicima i tapšačima po ramenu. Rasprava i diskusija je divna stvar, koja može da raširi i promijeni diskurs, koji će ti opet otvoriti nešto novo, zapitati te, protresti temelje na kojima nešto gradiš, pa čim vidiš da se neki klimaju, znaš da nešto ne valja ili još više zakucaš one koji su dobri. Ja ovdje, naravno, mislim na prave sagovornike, ne zlurade patuljke, koji svojim kritikama, ustvari, govore isključivo o sebi i svojim ograničenjima. Njih ni ne primjećujem, pa barem i zvanično imali titulu ”kritičara”.&nbsp;Večernja okupljanja i knjiga pred spavanjeKako izgleda jedan Vaš dan u krugu porodice sa suprugom i sinovima?- Zavisi da li radim ili ne, ali kafa i doručak su obavezni. Do devet sati svi muški obično izlaze iz kuće, onda ja oko 9.30 sati ako imam probu. Ponovo smo zajedno tek oko 17 sati pa, ako imam predstavu, izlazim oko 19, ako ne, volim večernja okupljanja, što porodično, što s prijateljima. Tu su koncerti, predstave, izložbe, filmovi, serije, pa pred spavanje slijedi čitanje dobre knjige.

Nataša Ninković: Strah od pobune svodi nas na miševe

Ljubitelje pozorišne umjetnosti u mjesecu martu očekuje bogat repertoar u Narodnom pozorištu Sarajevo. Publika će imati priliku pogledati sjajna dramska, baletna, operna ostvarenja, i mjuzikle sa našeg repertoara&nbsp; Publika će također imati mogućnost pogledati višestruko nagrađivane predstave iz regije.&nbsp;&nbsp; U Narodnom pozorištu Sarajevo 3. marta u 19.30 sati, očekuje nas predstava East West Centra Sarajevo „Ponuda koja se ne odbija“ u režiji Harisa Pašovića i ansambla. Ulaznice za ovu predstavu možete kupiti po jednistvenoj cijeni od 10 KM. 
U utorak, 06. 03. 2018. godine sa početkom u 19.30 sati, posjetite Narodno pozorište Sarajevo, i zabavite se uz Donicetijevu komičnu operu „Viva la Mamma“, u režiji Aleksandra Nikolića. Operu će izvesti solisti i hor Opere NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigirati Nenad Tešić. Ulaznice za operu možete kupiti po posebnim pogodnostima. Cijana ulaznice iznosi 10 KM za sve kategorije sjedišta. 
U srijedu, 7. marta u 19.30 sati, u okviru internacionalnog festivala Sarajevska zima na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena je višestruko nagrađivana koreodrama – balet „ONI“ Đorđa Makarevića koji potpisuje režiju, libreto, koreografiju i izbor muzike.
Gostovanje Narodnog pozorišta Beograd omogućio je Savjet za regionalnu saradnju (RCC) .
U četvrtak 8. marta 2018. godine očekuju nas dvije predstave. Na velikoj sceni u 12.00 sati, bit će izvedena baletna bajka „Palčica“ u koreografiji i režiji Nermine Damijan, a u večernjem terminu sa početkom u 19.30 sati, na maloj sceni „EN FACE“ možete pogledati dramu „Leptir“ Aleksandra Radunovića u režiji Emira Kapetanovića. 
Ponedjeljak 12. 3. 2018. godine u 19.30 sati, rezerviran je za Šekspirovu dramu „Kralj Lear“ u adaptaciji i režiji istaknutog reditelja Dieag de Brea. Predstava je nastala u koprodukciji Festivala MESS i Narodnog pozorišta Sarajevo, te podršku Ambasade Velike Britanije, koja je ujedno i partner projekta. Predstava je titlovana na engelskom jeziku. 
Balet „Alisa u zemlji čuda“ u koreografiji i režiji Aleksandra Ilića, bit će izveden u srijedu 14. marta sa početkom 2018. godine u 19:30 sati. Neka vas u Alisin čarobni svijet odvedu solisti i ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo. 
17. mart 2018. godine sa početkom u 19.30 sati. Sarajevska publika će imati priliku vidjeti i uživati u trenutno najgledanijem baletu HNK Split “Derviš i smrt” koreografa Igora Kirova. Ovaj kreativni balet koji nam donose članovi ansambla Baleta HNK Split bit će izvedev u sklopu internacionalnog festivala Sarajevska zima.
Ne propustite ovaj pozorišni spektakl, a ulaznice za ovu predstavu možete kupiti već od 3. marta 2018. godine na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.
Ambasada SAD u BiH, Narodno pozorište Sarajevo i Narodno pozorište Republike Srpske ponosno najavljuju:
Večer Broadwaya sa Bradleyem Deanom i specijalnim gostima: Divanhanom, Albinom Smajlović i Ivanom Šarićem koji će izvoditi pjesme iz poznatih mjuzikla Hair, Evita, Cats, The Secret Garden i drugih.
Ne propustite ovu priliku da uživate u ovom sjajnom koncertu koji će se održati 22. marta 2018. godine u 19.30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.
Ulaznice su u prodaji od 3. marta 2018. godine.
U petak 23. marta 2018. godine u 19.30 sati, ne propustite pogledati dramsku predstavu Crnogorskog narodnog pozorišta „Šćeri moja“ u adaptaciji i režiji Ane Vukotić. Iskoristite posebenu pogonost i ovu predstavu pogledajte po jedinstvenoj cijena ulaznica od 10 KM.
U baletu „ Omer i Merima“ u režiji i koreografiji Belme Čečo – Bakrač, možete uživati u ponedjeljak, 26. 03. 2018. u 19.30 sati. U predstavi učestvuju solisiti i ansambl Baleta NPS, hor NPS i Sarajevska filharmonija kojom će dirigovati Aida Jažić. 
Komediju „Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitinicama“ autora Almira Imšitevića, rađenu prema motivima drame Juroslava Korenića i Reihana Demirdžića, u režiji tvorca njasmješnijih pozorišnih hitova Admira Glamočaka, pogledajte na Svjetski dan teatra 27. marta 2018. godine u 19.30 sati.

Mart u Narodnom pozorištu Sarajevo: Bogat repertoar i brojne pogodnosti

Na scenu Kamernog teatra 55 ponovo se vraća predstava „Jami distrikt“ reditelja Kokana Mladenovića. Dokumentarno-pozorišna predstava o najstarijoj naciji na Balkanu pred sarajevskom publikom bit će odigrana 5., 6. i 7. marta. 
 

Predstava se bazira na izmišljenom, ali mogućem događaju. Naime, u selu Jamena, na tromeđi Srbije, Hrvatske i BiH, naučnici su najsavremenijim sredstvima otkrili najstarije paleolitsko naselje u historiji čovječanstva. Budući da svaka država pokušava da ga prisvoji, počinje niz apsurdnih teorija, o tome koji je narod stariji i kome pripada drevna Jamena. Predstava se bavi pojmom nacije i pitanjima nacionalnog identiteta na našim prostorima.

 

Osvojila je brojne nagrade, a proglašena je i najboljom predstavom krajem prošle godine na festivalu „Dani Jurislava Korenića“. Glavne glumice Isidoru Simijonović, Jelenu Graovac i Ninu Nešković žiri je, također, proglasio najboljima.

Kamerni teatar 55: „Jami distrikt“ 5., 6. i 7. marta

Vesna Šunjić će 25. februara u Kamernom Teatru 55 u Sarajevu promovirat će knjigu „Moja nedovršena priča“. Dva dana kasnije istu će promovirati i u Narodnom pozorištu u Mostaru.
Autorica ističe kako će knjiga mnoge oraspoložiti, vratiti i zaboravljeno vrijeme i prostor, nasmijati, ali i s pognutom glavom ostaviti zamišljene, sa suzom u oku. 
Promotori knjige bit će Emil Karamatić, Goran Karanović, Faruk Šehić, Minja Bojanić, Nada Salom. 
-Knjiga Vesne Šunjić je knjiga o izgubljenom vremenu. I to nije vrijeme koje su pojele godine, to nije običan protok vremena, radi se o vremenu koje je uništeno, izbrisano iz registra političkog, javnog, bilo kojeg vida života u ovoj zemlji i regiji - kaže Faruk Šehić, jedan od promotora knjige.
-Danas živim u Ljubljani, prekrasni grad u srcu Slovenije, ali ne drži me mjesto. Pomalo svugdje, najviše u avionu. Sanjam Mostar, ali kada u snu čujem kikot sa obale Neretve i ciku dječurlije dok bosonoga skakuću preko uzavrele kaldrme mostarskog Kujundžiluka, probudim se, a ono magla do poda! Ej, živote, što me sabi. Radujem se susretu s dragim ljudima i prijateljima u Sarajevu i Mostaru - kaže autorica knjige.

Vesna Šunjić u Sarajevu i Mostaru promovira knjigu „Moja nedovršena priča“

"Govorna mana", kultna predstava Narodnog pozorišta Beograd, večeras i sutra gostuje na sceni Kamernog teatra 55. Predstava je rađena prema tekstu Gorana Markovića, a u režiji Milana Karadžića.&nbsp; -	Crna komedija Gorana Markovića je pred beogradskom publikom u režiji Milana Karadžića prvi put odigrana 1997. godine. Na pozorišnim daskama u Srbiji i širom regije izvedena je više od 200 puta i uvijek je ispraćena aplauzima publike. Dobila je niz nagrada, a Marković je za dramu dobio i "Sterijinu nagradu" – stoji u saopćenju ove pozorišne kuće. 

"Govorna mana" je priča o ljubavnom trouglu s političkom pozadinom. Zaplet počinje kada mladi i uspješni biznismen angažira poznatog glumca da mu ispravi govornu manu i generalno ga dotjera za scenski nastup. Potom se djevojka glumačkog barda zaljubljuje u mladog tajkuna i sve se mijenja.

U predstavi glume Isidora Minić, Nebojša Dugalić i Predrag Ejdus.

"Govorna mana" večeras i sutra na sceni Kamernog teatra 55

Lordan Zafranović, veliki filmski reditelj, posvetio je svoj život i rad ukazivanju na probleme u društvu, posebno na nacionalizam. Njegovi filmovi “Okupacija u 26 slika”, “Pad Italije”, “Večernja zvona“ odavno su stekli kultni status. 
Iako je 11. februara napunio 74. godine, ovaj reditelj, koji je rođen u Hrvatskoj, a danas putuje sa pasošem Češke, ne staje, a njegov rođendan bio nam je i povod za razgovor.

Velika želja

U ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” Zafranović je iz svog doma u Pragu, gdje živi već dugi niz godina, govorio o neostvarenim željama, svojim ostvarenjima, glumcima s kojima je sarađivao, ali se osvrnuo i na trenutna dešavanja u regionu.

- S nekoliko prijatelja i porodicom otišao sam na dva dobra ručka. I to je to. Ne slavim rođendane zato što te godine nisu bitne, kako je rekao Arsen Dedić, u ovim godinama počinje odjavna špica. Tako da moramo vrlo brzo rješavati zadatke koji su pred nama pa nemamo vremena za jubileje niti vraćanja u prošlost. Idemo dalje – govori Zafranović.

&nbsp;Imate li neostvarenih želja?

- To su uglavnom filmovi koje nisam snimio, a na čiju pripremu sam potrošio dosta energije. Zbog nemogućnosti finansiranja, oni su pali. To su kao pali anđeli, kao zvijezde koje su sijale neko vrijeme pa su se ugasile. Jedino što žalim, to su ti projekti koje nisam uspio realizirati u vrijeme kad je to trebalo. Oni bi u to vrijeme bili nešto što bi kod gledalaca moglo da izazove razmišljanje.

&nbsp;Govorili ste da biste voljeli snimiti film “Sarajevska princeza” prema istoimenoj knjizi Ediba Jaganjca. Šta je s tim projektom?

- To je vrlo interesantan put. Dogovorili smo se da ćemo o tome napraviti film. No, kako je to dosta zahtjevan i skup projekt, mislili smo da se knjiga prvo treba prevesti na engleski kako bismo zainteresirali strane producente. Taj prijevod do danas još traje. Edo nije bio zadovoljan sa prvim, a zatim ni s drugim prijevodom. Onda ćemo početi sa mojim producentima u Pragu da zatvaramo tu konstrukciju. Da se nađu sredstva za scenarij, a onda, naravno, da se to u koprodukciji isfinansira. To je moja velika želja, ta knjiga je izuzetan materijal za antiratni film.

&nbsp;Je li teško uspjeti u drugoj, “tuđoj” državi?

- Kako sam emigrirao prvo u Francusku, zatim u Austriju, a onda u Češku, vrlo je teško u konkurenciji domaćih autora nametnuti temu s Balkana, jer oni imaju svoje teme. Prije dvije godine sam prihvatio državljanstvo koje su mi ponudili, dobio sam šansu da, kao njihov reditelj, mogu raditi teme koje nisu samo njihove. To je vrlo težak put i trebate imati dodatnu energiju da Evropi i svijetu kažete ono što hoćete iz svog kraja. 

&nbsp;Mnogo ste nagrada osvojili. Koliko one znače na početku, a koliko danas?

- Sasvim sigurno da je to u početku bio strašan stimulans. Moram spomenuti Sarajevo 1962. godine. Došli smo tada iz Splita, bio je Festival amaterskog filma, gdje su došli autori iz Beograda, Skoplja, Zagreba, Ljubljane i, naravno, domaćini iz Sarajeva. Tu su bili Žika Pavlović, Dušan Makavejev, Želimir Žilnik Petrović... Svi oni koji su obilježili kinematografiju sedamdesetih i osamdesetih godina. Jaka zima bila je u Sarajevu, mislim da je bilo oko -15 stepeni. Na tom festivalu dobio sam svoju prvu nagradu za prvi film koji se zvao “Nedjelja”. Ta je nagrada pokrenula dilemu da li da se bavim filmom ili slikarstvom. Upravo je ta sarajevska nagrada bila za mene najznačajnija od svih onih koje sam poslije dobio.


&nbsp;Određeni strahovi

&nbsp;Zovu Vas kontroverznim rediteljem. 

- Vjerovatno nikad neću znati zašto je to tako. Kad se kritičari ne mogu dogovoriti oko nekog filma koji promatraju sasvim ideološki, bar kod mene je to bio slučaj, dijelili su se na “za” i “protiv”, a onda se to zove kontroverzno. A nemaju pojma da bi se ti filmovi trebali ocjenjivati po svom kvalitetu, a ne po ideološkoj poruci, zbog toga što je ona sačinjena zauvijek i nema vremensku dimenziju, vječna je. 

Prema tome, nema te ideologije koja bi mogla ocijeniti bilo koji film. Oni te, da bi nas svrstavali u neke pretince, okarakteriziraju kao kontroverznog. To su filmovi koji su istiniti, koji su uspostavili dosta veliku i široku komunikaciju sa publikom u cijelom svijetu. Prema tome, nemu tu nikakve kontroverze. 

Kroz svoja ostvarenja upozoravali ste na mnoge probleme u društvu. Mislite li da se Vaš glas čuo?

- Ne znam. Nekako pokušavam ponavljati jedno te isto zato što mi se čini da se mora ponavljati. Pokušao sam preko filma iskazati određene strahove od mogućih sukoba i groznih ratova koji su se desili. Sve je to proizvelo želju da idem do kraja. Posebno sada, u ovim godinama, nema više kompromisa, mada ga nikad nisam ni imao. Ratovi su zlo, ideologije onih koji vode ratove su zlo i to treba prestati. No, narod je takav kakav je i on je na neki način sudionik čitavog tog zla. Da nije tako, ne bi birali tipove koji su ih u to uveli. Moje je da progovorim preko filma i da pokušam da kriknem protiv zla i agresivnog nacionalizma koji je doveo i stalno će dovoditi narode do samouništenja. To nije ništa drugo nego uništenje vlastitog naroda, u čije ime se vodi ta politika. Prema tome, dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv.

Pratite li dešavanja u regionu?

- Pratim, ali mislim da je neminovno, s obzirom na zajednički jezik, poslije ogromne tragedije koja je bila devedesetih godina, da se uspostavljaju bolji odnosi. Treba proći određeno vrijeme, ali zaista mislim da će zajednički jezik ipak to riješiti. Kroz filmove je to možda najbrže, jer su koprodukcije dosta bitne. Skoro da nema nijednog filma koji se ne radi u koprodukcijama svih republika bivše Jugoslavije. 

Radnička klasa

Kako je bilo nekada živjeti, a kako je danas?

- Teško je s ovog aspekta pričati. To je bilo drugačije vrijeme i u tehničkom smislu i u svemu. Ovih 25 godina od Jugoslavije, desio se digitalni bum, nešto što nismo ni pretpostavili. No, onda je za radničku klasu bilo idealno. Radilo se, zarađivalo, stvarale su se porodice, kupovalo se, putovalo, granice su bile otvorene za crveni pasoš koji je bio svugdje prolazan. To je bilo sretno vrijeme. Gradila se moderna država koja do danas drži temelje svih tih republika koje su nastale nakon raspada Jugoslavije. Sistem samoupravljanja došao je prerano, ali je u svojoj osnovi imao nešto humano. Danas radnička klasa nije ništa drugo nego roblje koje radi samo da bi isplatilo najminimalnije uvjete za život. A bunt će biti jak. 

Kako provodite slobodno vrijeme?

- Nemam slobodnog vremena. Radim na tri ili četiri projekta, onda lutam od jednog do drugog producenta da vidim dokle su. Imam još neke obaveze u društvu “Lastavica”. Inače, moram, kao otac, biti tu i praviti određene kompromise. O porodici moraš voditi računa. Djeca su još mala tako da pomažem koliko mogu.

Mnogo prijatelja u Sarajevu

Možemo li Vas uskoro očekivati u Sarajevu?

- Sasvim sigurno. Imam tu mnogo prijatelja. Možda će se praviti neka moja velika retrospektiva u Sarajevu, vidjet ćemo još kada bude došlo vrijeme za to.

Grad koji živi i živjet će uvijek

- Bio je još jedan scenarij “Miss Sarajevo”. To je stvarni događaj u Sarajevu za vrijeme bombardiranja i opsade grada. U jednom od podruma birala se Miss Sarajeva. To je bila kontra ovima što su s brda napadali, da se pokaže da Sarajevo živi i da će živjeti uvijek. To je jedan izvanredan scenarij, koji sam pokušao isfinansirati, ali jednostavno, nije išlo. Imali bismo pregled dramskog užasa koji se dešavao i promjene života preko noći te čitav niz manifestacija tog rata iznutra. Lako je sve što se dešavalo s oružjem, ali ono što se dešavalo unutar ljudi, to je mene zanimalo. To je jedan od projekata koje nisam realizirao iako sam to strastveno želio – ističe Zafranović.

U vučijoj jami

- Put do filma je sam po sebi interesantan. Taj svakodnevni napor. On je glavni pokretač stvaranja. Kasnije, kad to bude gotovo, vi to prepuštate gledaocima. Odlazi kao dijete koje napušta porodicu. I film ima svoj put s kojim vi nemate ništa. Mi živimo od filma. Nemamo plaću, svako odbijanje dovodi u pitanje egzistenciju. To nisu jednostavne stvari, ostati čitav i svoj do kraja u vučijoj jami gdje se daju skromne pare. Tu najgore prođe onaj koji je drugačiji, ko ne pristaje na kompromise.

Veliki reditelj Lordan Zafranović otvoreno za "Avaz": Dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv ratova i zla

U prisustvu brojnih prijatelja i drugih ličnosti iz kulturnog, sportskog i javnog života, Džemal Softić Džek iz Bilalovca kod Kiseljaka, je u petak (15.2.2018.) navečer, u sarajevskom klubu „Karaga“ , promovirao svoju jedanaestu knjigu pjesama, aforizma i epigrama „Dunjaluk je iskušenja ruža“. Pored autora o ovom djelu vrijednog književnika, novinara i humaniste govorili su Enver Šadinlija, Ramo Bejzić, Mirhad Okanović, Asif Katicsa, Tarik Jakubović i Rifat Kadić, a uz gitare svojom pjesmom prisutne u počastili Miki Hadžihalilovć i Đani Hot.&nbsp; 
- Danas, kada nemamo vremena jedni za druge, Džemal Softić želi čitaoce pjesmama i lijepom riječju usmjeriti da postanu bolji ljudi i da drugima zažele ono isto što bi poželjeli sebi - o ovoj knjizi rekao je jedan od njenih recenzenata Rašid Muhić.&nbsp;
Među onima koji su svojim prisustvom podržali ovog književnika, primjetili smo i Subhiju Šehović, Vesnu Hadžić, Rahimu Halimanović, Nisvetu Skejović, Ahmeda Nuhbegovića, Salema Šehovića, Nazifa Daglara...&nbsp;&nbsp;

Džemal Softić Džek u Sarajevu promovirao svoju jedanaestu knjigu "Dunjaluk je iskušenja ruža"

Glumica Mirela Lambić ostvarila je jednu od uloga u kratkom igranom filmu „Opsada“ koji je sniman u Budimpešti, a govori o Sarajevu pod opsadom. Radi se o mađarskom ostvarenju, a reditelj filma je Ištvan Kovač (Istvan Kovacz).&nbsp; 
&nbsp;Vrlo zanimljivo

- U filmu igram lik koji se zove Amila. Uloga nije velika, ali je lijep scenarij. Napisan je minimalistički, jednostavno i to su uvijek stvari koje se svima sviđaju, a nama, glumcima, pogotovo. Iz tog razloga sam otišla u Budimpeštu, a nikad ranije nisam ni bila u tom gradu. I to mi je bio izazov. U međuvremenu, upoznala sam dosta ljudi koji su bili na setu, a i mimo njega. Tako da mi je bilo vrlo zanimljivo - govori Lambić.

Glavni lik, koji igra Vedrana Božinović, prolazi kroz dramu, nakon čega kod nekoliko komšija kuca na vrata. 

- Mislim da sam je odradila kako treba, sve svoje prijedloge sam iznijela. Vidim da su bili zadovoljni. Izgledalo mi je kao da nisu navikli baš na to da glumac predlaže. Samo, malo sam umorna od tih ratnih sarajevskih priča. Nama, glumcima, dodijalo je, zato što se većina stranih produkcija samo time bavi. Mi, zapravo, nemamo drugog žanra i stila - iskrena je Lambić.

Ostvarila je također i zapaženu ulogu u predstavi Aleša Kurta „Jedvanosimsoboakalomistobo“, koja od premijere do danas puni sale SARTR-a, a govori o odlasku mladih iz BiH.

&nbsp;Aktuelna tematika

- Obožavam tu predstavu. Inače sam dosta radila i sarađivala s Alešom Kurtom. I volim s njim raditi. A ova predstava mi je toliko draga zbog toga što je toliko aktualna. Mi ovdje moramo raditi više predstave aktuelnih tematika, posebno kada je pozorište u pitanju, jer smo nekako u defektu i s publikom. Ne znam šta je problem, da li je možda novac, ali kod nas ne postoji tradicija odlaska u pozorište. Nove generacije moramo primamiti da dolaze, a to ne možete repertoarima koji nisu aktuelizirani – kazala je Lambić.
&nbsp;Totalna katarza

- Reakcije publike na „Jedvanosimsoboakalomistobo“ od premijere do danas su skoro iste. Prvo se smijeh prolama salom, ali suzdržano, jer su u pozorištu i treba biti kulturan. A nakon desetak minuta dešava se totalna katarza i smiju se potpuno opušteno i otvoreno. Na kraju predstave slijedi nevjerica, jer da nije tako tragično, bilo bi komično. Publika ne može vjerovati koliko se prepozna u predstavi – ističe Lambić.

Mirela Lambić: Ovdje ne postoji tradicija odlaska u pozorište

Nova serija čiji je radni naslov bio „Hilmijin konak“, kako „Dnevni avaz“ saznaje, dobila je konačni naziv, a to je „Gledaj ga, lafčino!“. Snimanje bi trebalo početi 27. februara u Sarajevu, a radi se o humorističkom projektu uigranog dvojca, scenariste Feđe Isovića i reditelja Elmira Jukić, koji će producirati „Fist“. Kako saznajemo, u pitanju je bosanska verzija kultne serije „Alo, alo“. &nbsp;Naselje HrasnicaČitaće probe počele su prekjučer, a kako nam je kazao Isović, snimanje će trajati nekoliko mjeseci. - Trenutno smo u fazi izrade scenografije, koja bi trebala biti završena do snimanja. Cijela serija će se snimati u Sarajevu, tačnije u naselju Hrasnica, s tim da ćemo ponekad imati eksterijere na padinskim dijelovima starog Sarajeva – pojašnjava Isović. Radnja je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata.- Priča djeluje dosta interesantna i duhovita. Također, imat ćemo priliku vidjeti Valtera i lažnog Valtera te niz drugih historijskih likova. Tako da očekujem da serija bude zanimljiva i publici. Za sada sve izgleda dobro, a na kraju će najvažniji sud dati publika – ističe Isović.

&nbsp;Glumačka ekipaGlavnu ulogu igra veliki glumac Emir Hadžihafizbegović, dok će jedna od većih rola pripasti i Tariku Filipoviću. Rame uz rame s popularnim glumcima naći će se i Milena Vasić, Igor Skvarica, Almir Kurt, Marija Pikić, Bojan Perić, Darko Tomović...- Uglavnom, projekt je vrlo zanimljiv i drugačiji od dosadašnjih. Ova serija bit će i značajan iskorak. Napravili su žanr sitkoma, ali će doći vizuelno do dramaturško–rediteljskih iskoraka. Raduje me to što sam dio ovog projekta, igram lik koji je inspirativan i zanimljiv - kazao nam je Skvarica.&nbsp;

Učenici Prve bošnjačke gimnazije i Prve gimnazije iz Sarajeva gosti Kamernog teatra 55

Na “Berlinaleu” se bh. umjetnici osjećaju kao domaći

U susret 24. SVEM-u: U prodaji ulaznice za koncerte Sergeja Krylova i Aljoše Jurinića

Riad Ljutović: Kako sam postao reditelj

Izložbom Kolakovića počelo obilježavanje 758. rođendana Grada Bihaća

Edin Hurem: Animacija je rizičan posao u BiH

Ruskinja Ekaterina Vareščagina: U Sarajevu sam stvorila porodicu

Nataša Ninković: Strah od pobune svodi nas na miševe

Mart u Narodnom pozorištu Sarajevo: Bogat repertoar i brojne pogodnosti

Kamerni teatar 55: „Jami distrikt“ 5., 6. i 7. marta

Vesna Šunjić u Sarajevu i Mostaru promovira knjigu „Moja nedovršena priča“

"Govorna mana" večeras i sutra na sceni Kamernog teatra 55

Veliki reditelj Lordan Zafranović otvoreno za "Avaz": Dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv ratova i zla

Džemal Softić Džek u Sarajevu promovirao svoju jedanaestu knjigu "Dunjaluk je iskušenja ruža"

Mirela Lambić: Ovdje ne postoji tradicija odlaska u pozorište

"Hilmijin konak" preimenovan u "Gledaj ga, lafčino!"

Kultura

Učenici Prve bošnjačke gimnazije i Prve gimnazije iz Sarajeva gosti Kamernog teatra 55

Na “Berlinaleu” se bh. umjetnici osjećaju kao domaći

U susret 24. SVEM-u: U prodaji ulaznice za koncerte Sergeja Krylova i Aljoše Jurinića

Riad Ljutović: Kako sam postao reditelj

Izložbom Kolakovića počelo obilježavanje 758. rođendana Grada Bihaća

Edin Hurem: Animacija je rizičan posao u BiH

Ruskinja Ekaterina Vareščagina: U Sarajevu sam stvorila porodicu

Nataša Ninković: Strah od pobune svodi nas na miševe

Mart u Narodnom pozorištu Sarajevo: Bogat repertoar i brojne pogodnosti

Kamerni teatar 55: „Jami distrikt“ 5., 6. i 7. marta

Vesna Šunjić u Sarajevu i Mostaru promovira knjigu „Moja nedovršena priča“

"Govorna mana" večeras i sutra na sceni Kamernog teatra 55

Veliki reditelj Lordan Zafranović otvoreno za "Avaz": Dok sam živ, od mene ćete slušati samo krikove protiv ratova i zla

Džemal Softić Džek u Sarajevu promovirao svoju jedanaestu knjigu "Dunjaluk je iskušenja ruža"

Mirela Lambić: Ovdje ne postoji tradicija odlaska u pozorište

"Hilmijin konak" preimenovan u "Gledaj ga, lafčino!"