Savjet za regionalnu saradnju (RCC) omogućio je gostovanje predstave Narodnog pozorišta Sarajevo "Divlje meso'' u Beogradu. Predstava je izvedena sinoć, u četvrtak, 21. decembra, na sceni ''Ljuba Tadić'' Jugoslovenskog dramskog pozorišta.&nbsp; Ansambl Narodnog pozorišta iz Sarajeva predstavio je beogradskoj publici "Divlje meso'', predstavu urađenu prema tekstu Gorana Stefanovskog u režiji Dine Mustafića. Prema riječima režisera Mustafića ova drama, iako "klasik" južnoslovenske dramaturgije, napisana 80-ih godina dvadesetog vijeka, nije izgubila ništa od svoje snage i aktuelnosti, već je otvorila i nova pitanja i dileme.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović zahvalio se pozorištima iz Sarajeva i Beograda na spremnosti da sarađuju i razmjenjuju iskustva na zadovoljsvo publike.
- Ova godina je bila izuzetno važna za cijeli region. Mi u Savjetu se bavimo najviše ekonomskim pitanjima i problematikom kako region što prije i što više približiti standardima Evropske unije, pokrenuti napredak. Kultura i umjetnost su, iako neodvojiv i veoma bitan dio društvenog razvoja, na žalost često nepravedno zapostavljeni. Iskustva su nam pokazala da upravo umjetnost i kultura grade najčvršće mostove među ljudima, univerzalnim jezikom i konstantnim preispitivanjem vrijednosti u društvu. Zbog toga Savjet, kada je god to moguće, rado podržava spremnost na saradnju umjetnika i kulturnih radnika u regionu.&nbsp;&nbsp;Direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo Marijela Hašimbegović zahvalila se u prvom redu Savjetu za regionalnu saradnju, koje je omogućilo ovo gostovanje, kao i jugoslovenskom dramskom pozorištu iz Beograda na gostoprimstvu.
- Pozorišna scena je dom iluzije, koje našoj publici pruža nadu u bolje sutra. Potpuno smo svjesni značaja i uloge pozorišta u ovim vremenima turbulentne i užurbane svakodnevice. Kao nikada do sad, pozorište mora snažno da progovori o nekim kontaktima čovjeka kako sa svojim unutrašnjim svijetom tako i sa okolinom. Naša predstava „Divlje meso“ iako bazirana na 30-ak godina starom tekstu, aktuelizira upravo neka od ovih pitanja i zadovoljstvo nam je imati priliku našu interpretaciju podijeliti s beogradskom publikom.Tematsko-idejni okvir ''Divljeg mesa'' ili "drame vijeka", kako su je nazvali mnogi pozorišni kritičari i teatrolozi, otvara mogućnost novih čitanja jer nudi kuću na Balkanu kao metaforu jedne države, naroda, kulture, mitologije, naposljetku porodice i tradicije koja se urušava pod prijetnjom "novog poretka".
U predstavi igraju: Josip Pejaković, Zijah Sokolović, Vesna Mašić, Branko Ličen, Ejla Bavčić - Tarakčija, Sanela Pepeljak, Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Riad Ljutović, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Džana Pinjo, Dina Mušanović, Raisa Bužimkić i Amar Selimović.
Savjet za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council - RCC) je regionalna organizacija koja radi na unaprijeđenju saradnje unutar jugoistočne Evrope u cilju evropskih i evroatlanskih integracija regiona. U sklopu svojih aktivnosti Savjet je do sad podržao mnoge kulturne projekte od kojih u oblasti scenske umjetnosti izdvajamo: gostovanje pozorišta Boško Buha iz Beograda s predstavom ''Gospođa ministarka'' u Narodnom pozorištu Sarajevo; gostovanje dramskog ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo s predstavom ''Balkanski špijun u Sarajevu'' u Zvezdara teatru u Beogradu; gostovanje hit predstave poznatog bosanskohercegovačkog glumca, pisca i režisera Zijaha Sokolovića ''Glumac je ...glumac…je glumac'' u Prištini; te dva izvođenja predstave ''Romeo i Julija'', Radionice integracije iz Beograda u Quendra Multimedia iz Prištine, u Sarajevu i Tirani.

Sarajevska predstava ''Divlje meso'' oduševila Beograđane

Aleksandar Seksan (49), jedan od najboljih bh. glumaca, u više od dvije decenije profesionalnog rada ostvario je brojne značajne uloge. Ipak, sjajna izvedba role u predstavi i filmu „Žaba“ svrstali su ga na posebno mjesto.&nbsp;&nbsp; 
Seksan je jedan od onih umjetnika koji se ne oglašava često u javnosti, a povod susreta s našom ekipom bila je nova predstava u kojoj će igrati.

U ekskluzivnom razgovoru za „Dnevni avaz“ Seksan je otkrio da će u Narodnom pozorištu Sarajevo predstavu „Fistik“ režirati Admir Glamočak, profesor u čijoj klasi je diplomirao.

<h2>Čitaće probe</h2>

&nbsp;„Fistik“ bi u prvoj polovini februara trebao biti premijerno izveden, a glumac nam je govorio o nekim detaljima iako su samo prije nekoliko dana počeli s čitaćim probama. 


- „Fistik“ bi trebao biti zanimljiv jer je u pitanju komedija. Ima malu refleksiju na onog starog „Fistika“ i vjerujem da će biti zabavno. Potrudit ćemo se da radnju mnogo ne aktualiziramo. Možda će biti nekoliko replika koje asociraju na nešto čega smo svjedoci danas, a uglavnom će se zadržati na prošlom vremenu. Čak i kostimski će se, kako nam je rekao Glamočak, ići na bajku.


Kakvu saradnju imate s Admirom Glamočakom?


- Odličnu, i danas imam respekt prema njemu kao prema svom profesoru. Radili smo često zajedno i imam puno povjerenje u njega kao reditelja. Predstave koje smo radili pokazuju da je čovjek koji zna šta hoće, koji dođe potpuno spreman i ima jasnu viziju kako predstava treba izgledati, te nas usmjerava u pravcu u kojem trebamo ići mi kao likovi. 


Ostatak glumačke podjele čine Milan Pavlović, Slaven Vidak, Vedran Đekić...


- Smiješno je, s jedne strane, da smo trenutno Milan Pavlović i ja najstariji u ansamblu. S druge strane, porazno je, jer to govori o tome gdje smo mi sada s godinama. Već uveliko igram očeve, a još malo počet ću i dede igrati, ali to je, svakako, divno, jer dolaze mladi ljudi, koji znaju raditi i sretan sam što preuzimaju stvari u svoje ruke. 


Najavljeno je da bi uskoro trebala početi projekcija filma „Žaba“ na festivalima. 


- S obzirom na to da smo napravili veliki uspjeh s predstavom, nama je bilo zanimljivo da vidimo kako će publika reagirati na drugi medij. Nismo puno odmakli od predstave, ali je prosto drugačije za gledanje. Prvi put smo bili u prilici da vidimo ono što igramo. Bilo nam je bitno da snimimo film bez obzira na to hoće li imati festivalski život ili ne. 


Povjerenje i pažnja


Pratite li društvenu situaciju?


- Ne, ne zanima me uopće. Potpuno sam razočaran time kako ovi ljudi vode državu. Znate šta, ljudi za koje vidim da ne vole našu zemlju ne zanimaju me. I zašto da im pridajem pažnju. Radije gledam serije nego politiku. 


Očekujete li da će se desiti pozitivne promjene?


- Ne, sigurno. Moja su životna uvjerenja da trebam biti optimista, ali ipak ne mislim da će se stvari ovdje pomaći. Zapravo, ovdje se radi o nekoj nezajažljivoj gladi kod ljudi. Ali, to je vjerovatno tako, zaradite prvi milion, pa da vam je još 10 i onda to raste unedogled. I uspjeli su nekako godinama da izdresiraju ovaj narod, tako da budemo kao ovce, letargični s tom odvratnom devizom „samo nek' ne puca“. Uz tu devizu prošlo mi je 25 godina, ali, eto, svjestan sam da sam generacija koju je trebalo takvo nešto da zadesi i koja treba da podnese dio tog tereta. Kada razmišljam o svojoj djeci, volio bih da dožive neka bolja vremena, ali s ovom situacijom čisto sumnjam da će se to desiti. 


Ipak, nikada mi nije bila opcija da odem odavde, jer volim geografski ovu zemlju, ali sistem u kojem živim ne volim. Malo nam nedostaje da imamo prekrasne uvjete za život, ali...


Na proputovanju


Nedavno ste imali gubitak u porodici, izgubili ste sestru. 


- Kada su takve vrste bolesti u pitanju, jednim dijelom mozga uvijek ste spremni na ono najgore. Naravno, ne gubiš nadu nikada da će se stvari popraviti, ali ta posljednja faza u kojoj se moja rahmetli sestra nalazila bila je takva da poželite da se to završi. Još je to sve svježe, pa mi se emocije nisu slegle kako treba. Ali, svakako trebamo shvatiti da smo ovdje na samo proputovanju. Zato pokušavam sebe izdresirati da hodam zemljom što skromnije, i ono što me brine su ljudi. Suština je da gledaš ljude oko sebe i da si im servis ako im zatrebaš. 


Kao dobrotvorna ustanova


- Moram javno reći da mi ovdje dođemo kao neka dobrotvorna ustanova. Umjesto da gajimo svoje reditelje i mlade umjetnike, ukažemo im povjerenje, dođemo u situaciju kao što su Pjer Žalica ili Srđan Vuletić. Oni su prije deset godina snimili posljednji igrani film. Nagrađivani su na festivalima, ali deset godina nisu snimili film, bez obzira što je jednom reditelju veoma bitan kontinuitet – poručuje Seksan. 


„Žaba“ se desi jednom ili nijednom


Šta je to ključno za dugovječnost jedne predstave?


- Ne bih da budem neskroman, ali u karijeri glumca takva vrsta predstave kao što je „Žaba“ desi se jednom ili nijednom. Nama su se, nekako, poklopili svi faktori, odličan tekst, divna podjela glumaca, tema... Kada baratamo emocijama u toj predstavi, ne smijemo da lažemo, jer publika je blizu nas i vidi kada stvari uradimo tehnički ili kada zaista dođu iz želudaca.

Glumac Aleksandar Seksan otvoreno za „Dnevni avaz“: Uspjeli su nas izdresirati da postanemo kao ovce

Foto: A. Durgut/Avaz.ba

Hrvatsko kulturno društvo (HKD) "Napredak", u saradnji s Ambasadom Hrvatske u BiH, večeras je u Narodnom pozorištu Sarajevo organiziralo tradicionalni svečani božićni koncert.Osim Sarajevske filharmonije, kojom je dirigirala Nada Matošević-Orešković, nastupili su i vrhunski regionalni umjetnici.
Publika je na bini Narodnog pozorišta imala priliku čuti prvake Zagrebačke opere Adelu Golac-Rilović i Ljubomira Puškarića, talentiranu sopranisticu Vedranu Šimić, te mladu opernu zvijezdu Ivana Šarića. Na koncertu su nastupili i Kamerni mješoviti hor "Lola", predvođen dirigentom Josipom Katavićem.

U Narodnom pozorištu održan tradicionalni Napretkov božićni koncert

Šesta noć festivala „Dani Jurislava Korenića“ protekla je u znaku predstave "Sinovi umiru prvi", koja je večeras izvedena u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.&nbsp;&nbsp; Predstava rađena prema tekstu Mate Matišića, a u režiji Marka Misirače privukla je veliki broj ljubitelja pozorišne umjetnosti koji su uživali u drami nastaloj u selu Ričice kod Imotskog. „Sinovi umiru prvi“ predstava je koja problem ratne i poratne stvarnosti gleda "odozgo", iz ptičije perspektive. 

Stoga ne čudi da se s velikom pažnjom u Kamernom teatru 55 pratila priča o&nbsp;siromašnom selu koje je pred izumiranjem, očajnim, bijesnim i ostarjelim roditeljima koji traže kosti ili bilo kakve tragove svoje djece nestale u ratu, dok im sve to mafija želi prodati. 

Misirača je uloge povjerio Dragoslavu Medojeviću, Nataši Ivančević, Aleksandru Stojkoviću, Miljki Brđanin, Bošku Đurđeviću, Goranu Jokiću, Ljubiši Savanoviću, Zlatanu Vidoviću, Svetlani Popović, Đorđu Markoviću, Vladimiru Đorđeviću, Roku Radiši i Zoranu Stanišiću.
U predstavi „Sinovi umiru prvi“, između ostalih, uživali su Jasna Ornela Beri, Tatjana Sojić, Muhamed Hadžović, Gordana Boban, Jovan Divjak.

Izvedena predstava „Sinovi umiru prvi“ u Kamernom teatru 55

Milena Dravić, glumica koja je obilježila historiju jugoslovenskog i srbijanskog pozorišta i filma, sama je morala da traži sponzore, kako bi svjetlo dana ugledala monografija ''Milena Dravić''.
Inače, riječ je o pripadajućem djelu nagrade ''Dobričin prsten'', koju dodjeljuje Udruženje dramskih umjetnika Srbije.
Ova nagrada najvažnije je glumačko priznanje u Srbiji i dodjeljuje se dramskim umjetnicima za životno djelo. Milena je 30. laureat, a njena monografija je 22. knjiga po redu u ovoj ediciji. Međutim, od samog početka sa štampanjem monografije bilo je finansijskih problema, pa je proslavljena glumica u svojoj 77 godini sama tražila sponzore kako bi dobila, ono što je kao umjetnik, tokom 60 godina rada zaslužila - svoju monografiju.
Prema riječima Voje Brajovića, predsjednika Udruženja dramskih umjetnika, koje je neprofitna organizacija, Ministarstvo kultre nema u svom budžetu planirana sredstva za štampanje ovakvih izdanja, piše Alo.rs.
- Mi nismo tražili novac od resornog ministarstva, jer konkurs za te namjene ne postoji. Ministarstvo kulture, po svemu sudeći, ne prepoznaje značaj ovakvih stvari. Štampanje jedne takve monografije je skupo, a mi sopstvenih prihoda nemamo. Tačno je da je Milena pomoću sponzora osigurala novac koji je nedostajao - rekao je glumac. 
I autorka monografije ''Milena Dravić'' Tatjana Nežić napisala je da je s monografijom bilo, ''velikih, velikih problema, koji su prije svega rezultat nepojmljive nepravde''.
Proslavljena Milena, čarobnica scene, filmskih i TV ekrana, kako ju je prilikom dodjele ''Dobričinog prstena'' nazvao Voja Brajović, ostala je dostojanstvena, kao i uvijek, i u kratkom razgovoru za Alo, a povodom vijesti da je dio novca za svoju monografiju bila prinuđena da sama osigura, poručila:
- Nemam komentar - rekla je ona.
U Ministarstvo kulture, koje između ostalog ima zadatak da o našim umjetnicima brine, rekli su nam da su do sada sufinansirali nekoliko monografija, između ostalih, monografije Ružice Sokić, Predraga Mikija Manojlovića i Jelisavete Seke-Sabljić.

Srbija nema novca za Milenu Dravić

Foto: S. Saletović

Petog dana festivala "Dani Jurislava Korenića", koji se održava u Kamernom teatru 55 u Sarajevu večeras je u takmičarskom dijelu izvedena dokumentarno-pozorišna predstava "Jami distrikt", reditelja Kokana Mladenovića. Sala Kamernog teatra i ovu večer bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a da je za ovu predstavu vladalo veliko zanimanje, govori i činjenica da su već danima unaprijed karte bile rasprodane.Večerašnju predstavu, osim brojnih ljubitelja pozorišne umjetnosti, pratili su i Zijah Sokolović, Jasna Ornela Bery, Gordana Boban, te brojne druge javne ličnosti.
 Predstava se bazira na izmišljenom, ali mogućem događaju. Naime, u selu Jamena, na tromeđi Srbije, Hrvatske i BiH, naučnici su, najsavremenijim sredstvima otkrili najstarije paleolitsko naselje u historiji čovječanstva. Budući da svaka država pokušava da ga prisvoji, počinje niz apsurdnih teorija, o tome koji je narod stariji i kome pripada drevna Jamena.
Publika je glumce nagradila gromoglasnim aplauzom.Sutra od 20 sati na rasporedu je predstava "Sinovi umiru sami", Narodnog pozorišta RS.

"Dani Jurislava Korenića" u Kamernom teatru 55: Predstava "Jami distrikt" oduševila sarajevsku publiku

U Narodnom pozorištu Sarajevo, u utorak, 26. 12. 2017. u 19:30 sati, solisti i ansambl Baleta NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati Samra Gulamović, izvest će balet na muziku Petra Iliča Čajkovskog „Krcko Oraščić“ u koreografiji i režiji Konstantina Kostjukova. Balet „Krcko Oraščić“ u svim teatrima širom svijeta u pretpraznično vrijeme je zasigurno jedan od najčešće izvođenih, ali i omiljen kod publike svih uzrasta.&nbsp;&nbsp; U srijedu, 27. 12. 2017. sa početkom u 19:30 sati, možete pogledati dramu Harisa Pašovića nastalu u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i East West Centra „Otkrivanje žene“
.„Otkrivanje žene" je dramski tekst Harisa Pašovića, savremenog pisca i redatelja koji na neuobičajen i sistematičan način primjećuje i analizira pojave u našem društvu. Sam dramski tekst je nastajao u toku procesa postavljanja predstave. „Otkrivanje žene“ razmatra egistenciju žene na Balkanu kroz stoljeća.

Kraj godine u Narodnom pozorištu Sarajevo

Knjiga jednog od najboljih južnoslovenskih pisaca Svetislava Basare "Anđeo atentata" promovirana je danas u Kamernom teatru 55. O knjizi su govorili prof. dr. Vahidin Preljević i sam Basara, kojem je upravo Sarajevo, Sarajevski atentat, događanja iz 1914. bili i inspiracija za knjigu. 

Austrougarski nadvojvoda Franc Ferdinand, s one strane groba, diktira svom posmrtnom sekretaru Ferdinandu Berhtoldu svoje viđenje Sarajevskog atentata, njegovih uzroka i posljedica. S nepresušnim humorom i ironijom, Basara kroz nemogući dijalog dvojice protagonista ovog romana obesmišljava stereotipna historijska tumačenja i nudi svoju, umjetnički uvjerljivu istinu o presudnim događajima koji su doveli do Prvog svjetskog rata. Ismijavajući balkansku aljkavost i ratobornost koliko i germansku dekadenciju i oholost, Basara izlaže bespoštednoj podruzi podjednako velike i male narode u grotlu XX stoljeća.

Knjiga je objavljena prije dvije godine, kad se u regionu i šire obilježavala stogodišnjica Sarajevskog atentata, a Basara je, željan „dekonstrukcije zvaničnih verzija“ želio dati glas Ferdinandu, prikazati nestabilnost ovdašnjih psihologija.

Dekonstrukcija zvanične verzije Sarajevskog atentata

Za izložbu "Sjećanje na Hz. Mevlanu Dželaludina Rumija (Šebu-I Arus)", koja je postavljena u Galeriji “Preporod”, vlada veliko interesiranje. Izložena su 44 umjetnička djela 19 istaknutih umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Turske i Rusije. Izlažu Dževad Hozo, Ćazim Hadžimejlić, Edin Numankadić, Šemsa Gavrankapetanović, Dževdet Nikočević, Stijepo Gavrić, Hamzalija Muhić, Mirsada Baljić, Ilonka Jasak, Adis Lukač, Amra Kozić, Merima Ivković, Enes Halimić, Mensur Porović, Ira Skopljak, Natalija Andrejeva-Salihović, Zaharije Zaharjev (Zahariye), Orhan Džebrailolu (Cebrailoglu) i Hulija Turkguler Karolu (Hulya Karoglu).&nbsp; 
- Posjećuju nas sve generacije, od omladine do starijih, a i stranci. Najavili su se i kulturni atašei iz nekoliko ambasada. Ko god dođe, prijatno se iznenadi - ističe voditeljica Galerije i slikarica Mirsada Baljić te dodaje da je izložba otvorena do 27. decembra.

Galerija “Preporod”: Izlaže 19 istaknutih umjetnika

Foto: S. Saletović

Četvrtog dana Festivala „Dani Jurislava Korenića“ u Kamernom teatru 55 izvedena je predstava "Noćas sam sama", prištinskog teatra AAB, čiju režiju potpisuje jedan od trenutno najvećih kosovskih reditelja, glumac i pisac Enver Petrovci. Predstavi su, između ostalih, prisustvovali Ademir Kenović, Dragan Jovičić, Zijah Sokolović, Boris Lalić, Admir Glamočak, Mustafa Mustafić, i mnogi drugi... Nešto kasnije, u 22.30 planirano je i izvođenje predstave sarajevskog SARTR-a „Savršeni kroj, reditelja Jasmina Durakovića, koji je za ovaj komad kazao da se radi o drami koja tretira pitanje morala, stanja u društvu, sistema vrednosti, odnosa muškarca prema ženi...

Veliki interes publike i četvrtu noć festivala "Dani Jurislava Korenića"

U čast velikom bh. grafičkom dizajneru Anuru Hadžiomerspahiću večeras je otvorena in memoriam retrospektivna izložba u Muzeju savremene umjetnosti "Ars Aevi". 

Također obilježena je i 25. godišnjica projekta "Ars Aevi".

Izloženi su Hadžiomerspahićevi radovi iz serija plakata i print kampanja, a za samo nekoliko trenutaka prostor je bio pun Hadžiomerovićevih prijatelja i kolega, kao i poštovaoca njegovog lika i djela. 
Među njima su bili Ademir Kenović, Jovan Divjak, Almin Zrno, Nermin Tulić, Tarik Samarah, Zijah Sokolović, Dino Šaran...

Otvorena retrospektivna izložba u čast Anuru Hadžiomerspahiću

Treći dan Festivala "Dani Jurislava Korenića", koji se održava u Kamernom teatru 55, obilježilo je izvođenje predstave "Tesla Anonimus" zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta "Gavella".&nbsp;Autor i reditelj predstave je Filip Šovagović, a ovaj komad je izveden u sklopu takmičarskog programa.&nbsp;&nbsp;Da je riječ o zanimljivoj priči, potvrđuje i to da su karte bile rasprodate prije nekoliko dana. Prvi put u historij bh. teatra upriličena je predstava za slijepe osobe, u okviru ovog festivala. To znači da je za ovu predstavu korištena audiodeskripcija.
Kamerni teatar bio je popunjen do posljednjeg mjesta, a brojna publika je u nekoliko navrata aktere na sceni pozdravila aplauzom i ovacijama.&nbsp;&nbsp; 
Polazeći od činjenice da je Teslin doprinos civilizaciji i čovječanstvu istovremeno prepoznat i prilično nepoznat, u predstavi Šovagović nastoji rasvijetliti neke manje znane događaje vezane za život i rad velikog naučnika, u uvjerenju da Tesla većinu svojih izuma nije otkrio javnosti. &nbsp;

U Kamernom teatru 55 izvedena prva predstava za slijepe

Promocija monografije „Gospodin mangup“, posvećene životu i radu legendarnog glumca Dragana Nikolića, održana je danas u Kamernom teatru 55 u Sarajevu. 
O svojim sjećanjima na ovu glumačku legendu, osim autorice Radmile Stanković, govorio je direktor Kamernog teatra i glumac Emir Hadžihafizbegović te njegov kolega iz Srbije Nebojša Glogovac. 

- Ovo je prva promocija Draganove knjige van Srbije. O njemu govore reditelji koji su s njim radili na filmu, pozorištu, u serijama... Ja s njim nisam radila, ali sam s njegovom suprugom Milenom i njim drugovala 40 godina. Mnogi pozorišni reditelji su odustajali od njega jer je više volio film. Čim bi mu neka dobra uloga iskrsla, on bi odlazio od pozorišta. veliki Slobodan Šijan je za njega rekao da je najveći glumac njegove generacije – rekla je Stanković. 

Hadžihafizbegović se prisjetio druženja s Nikolićem, ali i filmova koje je s njim radio. 

- Kada sam nastradao prije tri i po godine u Zagrebu, on i njegova supruga me nisu zaboravili. Naime, sedam dana nakon nesreće dobio sam paket. U njemu je bila kapa, rukavice i pismo. Oni su imali takvu vrstu pažnje prema svima. Također, kada je Dragan poslije umro, obišao sam Milenu, i ona mi je kazala da bi voljela da mi nešto njegovo pokloni. Poklonila mi je tri košulje i kožnu jaknu. Jednu od tih košulja sada nosim – kazao je Hadžihafizbegović. 

Glogovac je istakao da mu je Nikolić bio uzor.
- Riječ koja ga najbolje opisuje je „Šmeker“. Uvijek se ponašao kao gospodin, a imao je i tog uličarskog ponašanja. Zanimljivo je da je uvijek imao tremu, pred svaku predstavu – dodao je Glogovac. 

Današnjoj promociji, između ostalih, prisustvovali su Tatjana Šojić, Amar Selimović, Ademir Kenović, Marijela Hašimbegović, Vanesa Glođo, Gordana Boban...

Život i karijera Dragana Nikolića satkani u pričama eminetnih autora

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u utorak, 19. 12. 2017. sa početkom u 19:30 sati, solisti i ansambl Baleta NPS, izvest će balet ''Alisa u zemlji čuda''&nbsp; u koreografiji i režiji Aleksandra Ilića, na muziku Darje Janošević. Glavnu ulogu Alise po prvi put utjelovit će balerina Ana Kuzmanović.&nbsp;&nbsp; - Veoma sam sretna i uzbuđena i osjećam veliku odgovornost što mi je povjereno da igram naslovnu ulogu Alise. Tokom procesa rada potpuno sam se prepustila istraživanju radoznalog duha i otvorenosti koju Alisa nosi i njenom avanturizmu pokušala dati neki svoj lični pečat, gdje se to Alisa i ja susrećemo, šta novo ona u meni kao igračici otvora i šta je to što ja mogu ponuditi novo u pristupu njoj kao liku. Imala sam sreću da tokom proba za ulogu Alise radim sa koreografom ovog baleta Alekandrom Sašom Ilićem. "Alisa u zemlji čuda" je knjiga uz koju su odrastale generacije, ona je nezaobilazan dio djetinstva, i mislim da i u odraslima, baš kao i u djeci, budi taj poriv za istraživanjem svijeta oko sebe i u sebi, te da se kroz neobičnu vizuru govori o stvarima bitnim za život. Drago mi je što će sarajevska publika imati priliku da pogleda ovaj balet u jednoj osvježenoj postavi, i što u se ja kao balerina predstaviti u jednom novo svjetlu. Mislim da će publika uživati u predstavi, da će vidjeti trud i rad, i da ću opravdati povjerenje koje mi je dato u ovom mom premijernom igranju Alise - Izjavila je Ana.
Naslov ''Alisa u zemlji čuda'' obećava čudesno putovanje kroz snove, dopuštajući nam da se prepustimo mašti u neobičnom svijetu u kojem vlada zakon iracionalnog, gdje možemo doživjeti događaje u kojima iskušavamo svoje želje, stremljenja i prevazilazimo prepreke.
O predstavi koju je pripremao s Baletom Narodnog pozorišta u Sarajevu koreograf Aleksandar Ilić rekao je: "Odlučujući se da u govor tijela pretočim začudnu avanturu sna u koju je Luis Kerol (Lewis Carroll) svojom romantičnom maštom poveo Alisu, intuitivno sam naslutio riznicu mudrosti iskazanu zagonetkama. Zagonetkama koje gospodare svekolikim bivstvovanjem svega živog na plavom šaru naše planete. Vješti manipulant koji iza zastora skriven povlači konce i vješto ih mrsi u vođenju i zavođenju igre sna u kojoj Zec, Vojvotkinja, Kuharica, Kraljica, Lažna kornjača..., a prije svega mudra Alisa, uz pomoć zlatnog ključa koji je čas prevelik, čas premaleni, a neprestano nedohvatljiv, čeznu da otvore vratnice čarobnog vrta.
Divna nevjerovatna bajka, naizgled... 
A kada veliki majstor manipulacije razmrsi konce postaje jasno da ništa nije slučajno i izmišljeno već je odjenuto u drugo životno ruho s namjerom ne samo da zabavi nego i poruči: tražite hrabro, uporno i neprestano zapitano i naći ćete svoj zlatni ključ za čudesni vrt života, i maštajte, to je snaga vječne mladosti.
Ovo su neki od razloga da se upustim u rizičan poduhvat prevođenja, koreografskim jezikom i igrom tijela, tog najmoćnijeg instrumenta simfonije života, ovu bajku za djecu i odrasle koji su u sebi sačuvali dječiju radoznalost i vjerovanje da je sve moguće ako je želja jaka.
Luis Kerol je čudesnom moći svoje mašte, humorom, izvrnutom naopačke logikom postavio jednačinu: da li je 2 plus 2 uvijek i nepobitno 4.
Kao profesor matematike i logike, kao rasni pisac, zna da ni u šta ne treba sumnjati nepogovorno jer u matematičkoj teoriji 2 plus 2 ne moraju uvijek biti 4, kao što se dvije paralelne prave susreću i sijeku negdje u beskraju. Vjerujte i snovi i java nekad i negdje susreću se i spoje.
Vjerujte u snove, maštajte, a prije svega živite, to je skrivena ideja ove igrarije za djecu i odrasle.

Baletna predstava ''Alisa u zemlji čuda'' u Narodnom pozorištu Sarajevo

U četvrtak, 21.decembra 2017, ''Jugoslavenski dramski teatar'' iz Beograda ugostit će predstavu Narodnog pozorišta Sarajevo. Riječ je o predstavi ''Divlje meso'', rađenoj prema tekstu Gorana Stefanovskog, u režiji Dine Mustafića. Predstava i njeni protagonisti višestruko su nagrađivani na eminentnim festivalima u BiH i izvan nje. Važno je istaknuti doajene BH glumišta: Josipa Pejakovića, Zijaha Sokolovića, Vesnu Mašić, Branka Ličena, koji će uz svoje mlađe kolege Ejlu Bavčić–Tarakčiju, Sanelu Pepeljak, Ermina Sijamiju, Slavena Vidaka, Riada Ljutovića, Aldina Omerovića, Vedrana Đekića, Džanu Pinjo, Dinu Mušanović, Raisu Bužimkić, i Amara Selimovića, vrsnom igrom noć u Jugoslavenskom dramskom teatru učiniti nezaboravnom.

Po riječima reditelja Dine Mustafića, i ako je ova drama, "klasik" južnoslovenske dramaturgije, napisana 80-ih godina dvadesetog stoljeća, nije ništa izgubila od svoje snage i aktuelnosti, već je otvorila i nova pitanja i dileme. Tematsko-idejni okvir ove "drame vijeka", kako su je nazvali mnogi pozorišni kritičari i teatrolozi, otvara mogućnost novih čitanja jer nudi kuću na Balkanu kao metaforu jedne države, naroda, kulture, mitologije, naposljetku porodice i tradicije koja se urušava pod prijetnjom " novog poretka". Početak 21. stoljeća ovoj drami daje i novi kontekst u trenutku kada Balkan djeluje izgubljeno i dezorijentirano naspram Evrope koja dolazi u "naš dom" sa neoliberalnom ideologijom, porobljavajući sve pred sobom novcem i materijalnom moći, vodeći ljude u ekonomsko ropstvo. Želji da se bude bogat i uspješan, izgradi karijera i ode na Zapad, osvoji sreća i materijaliziraju snovi o boljem životu, priječi se porodica i tradicionalni moral. Tragični krug ratova i gubitaka, pobuna protiv "viška historije" koja se preljeva kroz generacije od očeva do sinova, zastaje kao "dlaka u grlu", kao strano tkivo koje donosi nesreću, jer ne razumije život na Balkanu. Ruše se krovovi kuća u kojima smo živjeli sretno i lagodno, jer dolazi novo vrijeme stranog kapitala koji nosi pogubne posljedice u vidu ratova, nasilja i straha od gubitka identiteta.

Gostovanje Narodnog pozorišta Sarajevo u Beogradu omogućio je Savjet za regionalnu saradnju ( Regional Cooperation Council - RCC).

Savjet za regionalnu saradnju je regionalna organizacija koja radi na unapređenju saradnje unutar jugoistočne Evrope u cilju evropskih i euroatlanskih integracija regiona. Cilj Savjeta je društveni i ekonomski napredak svake od učesnica ponaosob, kao i regiona u cjelini. Regionalna saradnja u kulturi i umjetnosti je jedan od osnovnih preduvjeta oporavka i integracije regiona u evropske tokove. U sklopu svojih aktivnosti Savjet je do sad podržao mnoge kulturne projekte od kojih u oblasti scenske umjetnosti izdvajamo: gostovanje pozorišta Boško Buha iz Beograda s predstavom ''Gospođa ministarka'' u Narodnom pozorištu Sarajevo; gostovanje dramskog ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo s predstavom ''Balkanski špijun u Sarajevu'' u Zvezdara tetaru u Beogradu; gostovanje hit predstave poznatog bosanskohercegovačkog glumca, pisca i režisera Zijaha Sokolovića ''Glumac je ..glumac..je glumac'' u Prištini; te dva izvođenja predstave ''Romeo i Julija'', Radionice integracije iz Beograda u Quendra Multimedia iz Prištine u Sarajevu i Tirani. 

Više o RCC možete pronaći <a href="http://www.rcc.int/" style="color: rgb(255, 0, 0);">OVDJE</a>.

Predstava ''Divlje meso'' u Beogradu

Predstava "Razgovor u četiri oka", Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja, obilježila je drugi dan festivala "Dani Jurislava Korenića".&nbsp;&nbsp; 
Izvođenje je počelo prije nekoliko trenutaka u Kamernom teatru 55. Predstava je rađena prema tekstu Ingmara Bergmana, a režirala je Nina Nikolić.

Veliko interesovanje vladalo je za predstavu, a naš fotoreporter je zabilježio atmosferu uoči igranja.

Sarajevska predstava ''Divlje meso'' oduševila Beograđane

Glumac Aleksandar Seksan otvoreno za „Dnevni avaz“: Uspjeli su nas izdresirati da postanemo kao ovce

U Narodnom pozorištu održan tradicionalni Napretkov božićni koncert

Izvedena predstava „Sinovi umiru prvi“ u Kamernom teatru 55

Srbija nema novca za Milenu Dravić

"Dani Jurislava Korenića" u Kamernom teatru 55: Predstava "Jami distrikt" oduševila sarajevsku publiku

Kraj godine u Narodnom pozorištu Sarajevo

Dekonstrukcija zvanične verzije Sarajevskog atentata

Galerija “Preporod”: Izlaže 19 istaknutih umjetnika

Veliki interes publike i četvrtu noć festivala "Dani Jurislava Korenića"

Otvorena retrospektivna izložba u čast Anuru Hadžiomerspahiću

U Kamernom teatru 55 izvedena prva predstava za slijepe

Život i karijera Dragana Nikolića satkani u pričama eminetnih autora

Baletna predstava ''Alisa u zemlji čuda'' u Narodnom pozorištu Sarajevo

Predstava ''Divlje meso'' u Beogradu

U okviru festivala "Dani Jurislava Korenića": "Razgovor u četiri oka" u Kamernom teatru 55

Kultura

Sarajevska predstava ''Divlje meso'' oduševila Beograđane

Glumac Aleksandar Seksan otvoreno za „Dnevni avaz“: Uspjeli su nas izdresirati da postanemo kao ovce

U Narodnom pozorištu održan tradicionalni Napretkov božićni koncert

Izvedena predstava „Sinovi umiru prvi“ u Kamernom teatru 55

Srbija nema novca za Milenu Dravić

"Dani Jurislava Korenića" u Kamernom teatru 55: Predstava "Jami distrikt" oduševila sarajevsku publiku

Kraj godine u Narodnom pozorištu Sarajevo

Dekonstrukcija zvanične verzije Sarajevskog atentata

Galerija “Preporod”: Izlaže 19 istaknutih umjetnika

Veliki interes publike i četvrtu noć festivala "Dani Jurislava Korenića"

Otvorena retrospektivna izložba u čast Anuru Hadžiomerspahiću

U Kamernom teatru 55 izvedena prva predstava za slijepe

Život i karijera Dragana Nikolića satkani u pričama eminetnih autora

Baletna predstava ''Alisa u zemlji čuda'' u Narodnom pozorištu Sarajevo

Predstava ''Divlje meso'' u Beogradu

U okviru festivala "Dani Jurislava Korenića": "Razgovor u četiri oka" u Kamernom teatru 55