U turskom gradu Bursi prije nekoliko dana&nbsp; je otvorena izložba "Svjedok" o genocidu u Srebrenici, bosanskohercegovačkog umjetnika Adisa Lukača.

Izložba u Bursi, kulturnoj prijestolnici turskog svijeta, otvorena je u saradnji Međunarodne organizacije turkijske kulture (TURKSOY), Grada Bursa i Grada Sarajeva.
Riječ je o postavci slika, crteža i skulptura (18 radova) koja se temelji na temi genocida u Srebrenici te se fokusira na motiv zbijega kao fragment i simbol užasa i traume koju je proizveo i koju još proizvodi eho tog tragičnog događaja.
Svečanosti otvorenja izložbe prisustvovali su generalni sekretar TURKSOY-a Sultan Raev, ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj Adis Alagić, pomoćnica gradonačelnice Sarajeva Amina Deljković, zastupnik u turskom parlamentu iz grada Bursa i predsjednik Međuparlamentarne grupe prijateljstva Turske i BiH Refik Ozen, zamjenik gradonačelnika Burse i brojni gosti.
U uvodnom govoru Raev je izrazio želju da Bosna i Hercegovina unaprijedi odnose sa zemljama članicama TURKSOY-a u svim oblastima, ukazujući na to kako je danas otvorena izložba veoma važna.
- Smatram da se ljudska tragedija koja se dogodila u Srebrenici prije dvadeset sedam godina pred očima svijeta ne smije i ne treba zaboraviti. Izložba "Svjedok", koja otkriva tu brutalnost odmah nakon Dana sjećanja 11. jula, nedvojbeno se prvi put nakon Bosne i Hercegovine održava u Turskoj, a ove godine posebno u Bursi. Iskreno zahvaljujem gospodinu Lukaču na ovoj posebnoj izložbi na temu Srebrenice - poručio je Raev.
Ambasador Alagić također je otvorenje izložbe ocijenio kao vrlo značajan događaj.
- Moramo nastaviti pričati o tome šta se dogodilo u Srebrenici i prenositi budućim generacijama kako se ovakve nesreće više ne bi ponavljale - zaključio je Alagić zahvalivši organizatorima izložbe na podršci i posjetiocima.
Izložba se može posjetiti u Umjetničkoj galeriji Sefik Bursali do 30. jula.

Izložba se može posjetiti u Umjetničkoj galeriji Sefik Bursali do 30. jula

U Turskoj otvorena izložba "Svjedok" Adisa Lukača o genocidu u Srebrenici

Iza bosanskohercegovačke slikarice Mirsade Baljić je veoma intenzivan period, a nedavno je organizirala tradicionalnu izložbu „Umjetnici Sarajevu“, koja je okupila brojne umjetnike iz zemlje i inozemstva.

- Do sada je, u okviru internacionalnog projekta „Umjetnici Sarajevu“, organizirano deset izložbi, koje se tokom jula održavaju u Hanikahu Gazi Husrev-begove medrese, a već tri godine, odlukom autora projekta, izložbe se realiziraju putem Udruženja umjetnika „Art Colony“ Sarajevo. Umjetnici izlažu svoja djela, prožeta svjetlošću i energijom koja spaja i ujedinjuje različitosti, tragom vlastitih poimanja i kreativnosti.

&nbsp;U proteklih 10 godina, na ovoj izložbi izlagalo je gotovo stotinu umjetnika iz 30 zemalja, s blizu hiljadu radova. Koliko ste ponosni na ovaj projekt?
- U ovom projektu učestvovali su umjetnici iz mnogo zemalja - BiH, Srbije, Hrvatske, SAD, Turske, Kipra, Rusije, Velike Britanije, Albanije, Ukrajine... Na prethodnih deset izložbi predstavljeno je gotovo 1.000 umjetničkih djela raznih tehnika: ulje i akrilik na platnu, akvareli, grafike, crteži, skulpture, umjetničke fotografije, videoradovi. Izuzetno sam ponosna jer smo uspjeli održati kontinuitet te predstaviti eminentne umjetnike raznih slikarskih tehnika, ujedinjenih u zajedničkom umjetničkom činu.
&nbsp;Odali ste i počast umjetnicima koji nisu više s nama.
- Na izložbi se bili i radovi naših renomiranih umjetnika koji nisu više s nama - Ane Kovač i Dževada Hoze, kojima smo i posvetili ovu izložbu. Svih ovih godina svoj doprinos, učešćem na ovoj izložbi, davao je akademik Dževad Hozo. Kad smo jednom prilikom razgovarali o ovoj izložbi, na kojoj se posljednjih osam godina predstavljao videoradovima, na moj upit hoćemo li pustiti njegov videomaterijal na narednoj izložbi, rekao je: „Kad odem Metki i ne budem na ovom dunjaluku, slobodno nastavi ovo prikazivati“, dajući mi nov USB stik s obimnim materijalom.
U junu ste tradicionalno organizirali izložbu „Tri umjetnika“ u Galeriji „Preporod“. Koliko je danas važna ta sinergija, zajedništvo među umjetnicima? - „Tri umjetnika“ je jedna izložba, Dževdet Nikočević, Adis Lukač i ja samo smo neki od umjetnika koji su svojim aktivnostima obilježili posljednju deceniju. Okupljeni u stvaralačkom činu, s drugim umjetnicima činimo međusobno zajedništvo, istrajnost, kolegijalnost, poštovanje, što je dragocjeno i od izuzetnog značaja za nas, umjetnike, njegujemo posebno pozitivno ozračje.

Prije toga ste u BKC-u predstavili dokumentarni film „Izložba 92“ i postavku „Umjetnici Sarajeva za slobodnu BiH, 1992.-1995.“
- Multimedijalna dokumentarna izložba „Umjetnici Sarajeva za slobodnu BiH“ posvećena je likovnom događaju nastalom u prvim mjesecima opsade Sarajeva i fascinantna je priča o duhovnom i stvaralačkom otporu na samom početku rata u glavnom gradu BiH. Projekt je nastao u okviru Umjetničke čete Regionalnog štaba TO Sarajeva, koja je formirana tokom ljeta 1992. godine i kroz koju je, jednim dijelom, artikuliran otpor umjetnika koji su tada djelovali u opsjednutom Sarajevu. Dokumentarna izložba prati kompletan put ovog velikog likovnog i umjetničkog projekta nastalog u vremenima opsade, rata i stradanja. 
Vi ste autor ove multimedijalne izložbe čiji je privatni arhiv bio osnova za realizaciju čitavog projekta.
- Taj arhiv čine brojne fotografije, videomaterijal i dokumentacija iz tog vremena. U projektu je korišten i privatni arhiv fotografa i videoumjetnika Zorana Lešića. Osim fotografija i dokumentacije, u okviru projekta nastao je i dokumentarni film „Izložba '92“ Jasmina Durakovića, koji je i sam bio jedan od aktera u organizaciji izložbe u Kamernom teatru. U filmu je korišten i njegov filmski arhiv, kao i Zorana Lešića.
Taj projekt je dugo sazrijevao i svojevrsna je oda jednom vremenu. Koliko ste ponosni što ste, uprkos teškim vremenima za kulturu, uspjeli sakupiti takav dragocjen materijal?
- Film je dokumentarno i autentično svjedočanstvo o ovoj izložbi, s nizom dosad neviđenih videosnimaka iz tog perioda i uz izjave nekih od učesnika u ovom projektu - Derve Harbinje, Ane Kovač, Jasmina Durakovića, Edina Numankadića, Alme Suljević, Raseme Isaković, Enesa Čolpe, Hamzalije Muhića, Stijepe Gavrića, Zorana Lešića i Andreja Smrekara, te moje malenkosti. Posebno mjesto u ovoj izložbi i filmu ima akademik Dževad Hozo, koji je uradio dizajn za izložbe u Sarajevu i Ljubljani, ali i jedan od inicijatora da se ova fascinantna priča o umjetničkom otporu u Sarajevu zaokruži dokumentarnom izložbom i filmom. Nažalost, to za svog života nije doživio, te je ovaj projekt i neka vrsta posvete ovom velikom umjetniku. Istrajna u svojim nakanama. Ponosna.

Krajem marta imali ste samostalnu izložbu „Snoviđenja“ u Umjetničkoj galeriji BiH, prožetu poljima djetinjstva i sjećanjima.

- Ako su zavičaj i djetinjstvo ono što svakog čovjeka obilježava za čitav život, onda je moje bavljenje pejzažom, zapravo, inspirirano pejzažom Hercegovine, zelenim rijekama i krajolikom u kom sam odrastala, uz dolinu Neretve, u mojim Višićima. Gledajući nebo, ta prostranstva koja trepere pred našim očima, zaustavljaju se na površini vode, prohladne Neretve, upijajući žarke boje pohranjene u sjećanju, do trenutka kad budu razlivene na akvarel papiru i slikarskom platnu. Polja djetinjstva na mojim slikama, prožeta svjetlošću, našla su se na zidovima Umjetničke galerije BiH. „Razgovarale“ smo pogledom moje slike i ja, sretne i sjetne u isto vrijeme - to je „Snoviđenje“.&nbsp;Koliko su Vaša djela ogledala Vaših osjećanja?- Osjećam dodir osunčanih pejzaža, vedrog neba i plodova raspuklih od zrelosti, to je doživljaj mog podneblja, urezan u svijest od najranijeg djetinjstva. Taj doživljaj je i moja tema i moja inspiracija, najjača emocija koju nosim... Moje bavljenje slikom, sva moja slikarska poetika, nastali su iz njega. Putuju sjećanja, a svjetlost mi nameće jake boje, sve je u intenzivno crvenom, u intenzivno ljubičastom, u žutom, u plavom, zelenom...

Slikarica o izložbama, inspiraciji, dragocjenom arhivu...

Baljić: Ponosna i istrajna u svojim nakanama

Mirsada Baljić: Moja slikarska poetika nastala je iz djetinjstva

<a href="https://avaz.ba/tag/33967/bascarsijske-noci">"Koncert za svoju dušu"</a> naziv je muzičko-zabavnog programa u okviru kojeg je večeras nastupio Abulah Sidran zajedno sa svojim gostima.&nbsp; U okviru Večeri sa Sidranom , koja je na programu Festivala Baščaršijske noći, u galeriji JU "Bosanski kulturni centar KS" okupila se, kako je istakao književnik njegova raja.&nbsp;Govorio je o svojim djelima i životu,pričao anegdote iz vremena kada je posjećivao fabrike i nosio knjige radnicima.Kao gosti učestovali su Almir Buza, koji je izveo nekoliko kompozicija na harmonici, zatim grupa Sunday Stories, Almir Kurt – Kugla, koji se predstavio kao vokalni solista uz klavirsku pratnju Bojana Ahaca.Kako je naglasio Sidran, bend "Sunday Stories" su mu preporučila djeca.

Kao gosti učestovali su Almir Buza, koji je izveo nekoliko kompozicija na harmonici, zatim grupa Sunday Stories, Almir Kurt – Kugla, koji se predstavio kao vokalni solista uz klavirsku pratnju Bojana Ahaca

Večer sa Sidranom u sklopu Baščaršijskih noći

Prethodnih pet dana, tokom trajanja 14. Omladinskog Film Festivala, Sarajevo je bilo regionalni centar kulturnih dešavanja.
Festival je zvanično zatvoren svečanom dodjelom nagrada na festivalskoj lokaciji SEAT Vils Summer Screen. 
Nagradu za najboljeg mladog glumca dobio je protagonist planetarno popularne Netflix-ove serije “Elite” Andre Lamoglia koji je rekao da mu je ovo prva nagrada u životu.
Najbolji kratki film u kategoriji OFF Shorts je slovenski film "Bits", reditelja Arona Horvatha, najbolji kratki film u selekciji OFF Generation Shorts je film "Dance in this chaos" iz Sjeverne Makedonije, reditelja Murata Zherka. 
Nagradu publike u selekciji OFF Generation Feature odnio je film "Beautiful Beings" islandski film reditelja Guðmundur Arnar Guðmundsson.

Specijalni gost Festivala mladi islandski glumac Blear Hirinksson, za ulogu u filmu "Heartstone" nagrađen je specijalnom nagradom za najboljeg glumca.
Nakon svečane ceromije zatvaranja publika je uživala u izvedbama regionalno popularne grupe S.A.R.S.
Zahvaljujući podršci partnera i sponzora, ovogodišnje izdanje Festivala je bilo najbolje i najposjećenije do sada. Prikazano je 40 filmova koje je pogledalo više od 8.000 posjetilaca, a ukupno je akreditovano 200 gostiju.
- Naša je namjera bila da Sarajevo pozicioniramo u centar kulturnih dešavanja u regiji, da publici pružimo filmove kojih nema u kinima u regiji, filmove koji se uglavnom prikazuju na festivalima. I u tome smo uspjeli. Film “Sublime” do sada je mogla vidjeti samo publika 72. izdanja Berlinalea, ali evo sarajevska publika je druga u Evropi koja je imala priliku vidjeti ovaj film - rekao je direktor Festivala Kenan Musić.

Ističe da su ove godine imali i poseban program OFF Talks tokom kojeg su reditelji i glumci razgovarali sa publikom.
- Pune sale gostiju koji su postavili desetine pitanja našim gostima govore da smo uspjeli ostvariti interakciju. Mi nismo festival koji samo šalje poruke, mi ostvarujemo dvosmjernu komunikaciju. Gosti su bili zainteresovani za sve sadržaje, ali najposjećeniji razgovor bio je Talks sa Lamogijom - dodao je Musić.
Musić je posebno ponosan što je OFF festival koji pruža prilike i platformu mladim glumcima poput gosta Festivala Askella Einara šesnaestogodišnjeg glumca iz Reykjavika.
- Njegova uloga u filmu "Beautiful Beings" (2022) je njegov debitantski filmski nastup, nakon čega je glumio u nekoliko reklama na Islandu. Ovo je jedan od njegovih prvih Festivala i drago mi je što će se Sarajeva sjećati kao jednog od prvih gradova koji je prepoznao njegov talent - naglasio je Musić.
Festival je održan pod pokroviteljstvom Federalnog Ministarstva kulture i sporta, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, Općine Novo Sarajevo, Općine Centar Sarajevo i Visit Sarajevo.

Najbolji kratki film u kategoriji OFF Shorts je slovenski film "Bits", reditelja Arona Horvatha

Lamoglia: Ovo mi je prva nagrada u životu

Završen Omladinski Film Festival: Andre Lamoglia dobio nagradu za najboljeg mladog glumca

Četrnaesti <a href="https://avaz.ba/tag/140629/omladinski-filmski-festival">Omladinski Filmski Festival (OFF)</a> počinje danas i traje do 23. jula. Direktor Kenan Musić kaže kako je OFF davno prestao biti važan za samo filmske autore. - Od ogromne je važnosti OFF za Sarajevo u kompletnoj turističkoj i kulturnoj ponudi i slici grada koja se šalje u svijet. OFF nikada nije imao pretenziju da bude u rangu Sarajevo Film Festivala, ali u svom domenu ima nešto što u istočnoj Evropi nema nijedan festival – to je platforma za isključivo mlade autore koji je koriste za umrežavanje i napredak, gdje se prezentiraju inicijalni radovi. Dakle, važan je za internacionalni značaj BiH - rekao je Musić za “Avaz“.

Osim Pozorišta mladih gdje se prikazuju kratkometražni filmovi, otvoreno je kino u Gimnazijskoj ulici (igralište OŠ “Safvet-beg Bašagić”), kao i na Vilsonovom šetalištu „Vils Summer Screen“, koji će prikazivati dugometražne filmove iz selekcije „OFF Screen“, te Goethe-Institut, gdje će se održavati „OFF Talks“ – razgovori sa specijalnim gostima Festivala.

- Očekujemo između 8.000 i 10.000 posjetilaca, dakle “prešišat” ćemo brojku iz 2019. Imat ćemo i veliki broj online publike. Ekskluzivna vijest je da će posjetioci moći razgovarati s glumcima koji će doći da prime nagradu 21. jula u Pozorištu mladih. U 20 sati slavni glumac Andrej Lamoglija (André Lamoglia) će imati specijalni program, i to će biti njegovo prvo pojavljivanje na crvenom tepihu, tako da, siguran sam, bit će prilike i za fotografiranje - istakao je Musić.

Od ogromne je važnosti OFF za Sarajevo u kompletnoj turističkoj i kulturnoj ponudi i slici grada koja se šalje u svijet, kaže Musić

Direktor OFF-a Kenan Musić za „Avaz“: Očekujemo 10.000 posjetilaca

28. Sarajevo Film Festival prikazat će <a href="https://avaz.ba/tag/5942/sarajevo-film-festival">retrospektivu filmova scenariste, reditelja i producenta Sergeja Loznice (Loznitsa)</a> u znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti. Izbor filmova ovog cijenjenog autora bit će prikazan u okviru festivalskog programa „Posvećeno“ (Tribute To) – uključujući igrane filmove "Moja radost", "U magli" i "Donbas", dokumentarne "Majdan" i "Babin Jar. Kontekst", kao i kratke filmove "Portret, refleksije. Rediteljska verzija" i "Noć u operi".

Loznici će biti uručeno i priznanje Počasno Srce Sarajeva na svečanom otvaranju 28. Sarajevo Film Festivala.

Sarajevo Film Festival je u prošlosti već sarađivao sa Loznicom – izdvaja se saradnja na omnibusu "Mostovi Sarajeva", za koji je režirao kratki film "Refleksije". U okviru Tribute to programa, Sarajevo Film Festival će prikazati "Refleksije. Rediteljska verzija" – Loznicinu proširenu verziju kratkog filma originalno napravljenog za omnibus.
Sergei Loznica rođen je 1964. Odrastao je u Kijevu (Ukrajina), a 1987. godine diplomirao je primijenjenu matematiku na Kijevskom politehničkom institutu (Kiev Polytechnic). U periodu od 1987. do 1991. radio je kao naučnik na Kijevskom institutu za kibernetiku, gdje se specijalizirao za istraživanje umjetne inteligencije. Godine 1997. diplomirao je na Ruskom državnom institutu za kinematografiju (VGIK) u Moskvi, gdje je studirao film.
Filmove snima od 1996. godine, a do sada je režirao 25 nagrađivanih dokumentarnih filmova i četiri igrana.

Dugometražni prvijenac "Moja radost" (2010) premijerno je prikazan u glavnoj konkurenciji Festivala u Kanu. Uslijedio je igrani film "U magli" (2012), koji je osvojio Fipresci nagradu na 65. Festivalu u Kanu. Loznica je 2017. predstavio svoj treći dugometražni igrani film "Nježno stvorenje", također u konkurenciji Festivala u Kanu. Godine 2018. dobio je nagradu za najbolju režiju u selekciji Un Certain Regard na Festivalu u Kanu za svoj četvrti dugometražni film, "Donbas".

Loznica je 2013. godine osnovao filmsku produkcijsku kompaniju ATOMS &amp; VOID.
Njegov dugometražni dokumentarni film "Majdan" (2014), hronika ukrajinske revolucije, imao je svjetsku premijeru na Seance Special Festivalu u Kanu. Kasniji dugometražni dokumentarni filmovi, "Događaj" (2015), "Austerlitz" (2016), "Proces" (2018) i "Državni pogreb" (2019) predstavljeni su na specijalnim projekcijama Venecijanskog filmskog festivala. Godine 2021. dobio je specijalnu nagradu žirija L'Oeil D'Or Award u Kanu za film "Babin JAr. Kontekst". Njegov najnoviji film, "Prirodna istorija destrukcije", premijerno je prikazan u posebnom programu na 75. Festivalu u Kanu ove godine.
Sergei Loznica i dalje radi u dokumentarnom i igranom žanru.
28. Sarajevo Film Festival bit će održan od 12. do 19. avgusta 2022. godine.

<h2>Dosadašnji dobitnici Počasnog Srca Sarajeva:</h2>

Vim Venders (Wim Wenders, 2021), Mads Mikelsen (Mikkelsen, 2020), Mišel Franko (Michel Franco, 2020), Tim Rot (Roth, 2019), Izabel Hupert (Isabelle Huppert, 2019), Alehandro Gonzalez Injaritu (Alejandro González Iñárritu, 2019), Pavel Pavlikovski (Paweł Pawlikowski, 2019), Nijaz Hastor (2018), Nuri Bilge Džejlan (Ceylan, 2018), Oliver Stoun (Stone, 2017), Džon Kliz (John Cleese, 2017), Volfgang Amadeus Brulhart (Wolfgang Amadeus Brülhart, 2016), Stiven Frers (Stephen Frears, 2016), Robert Deniro (De Niro, Lifetime Achievement Award, 2016), Benicio Del Toro (2015), Atom Egojan (Egoyan, 2015), Agnès B. (2015), Danis Tanović (2014), Gael Garsija Bernal (García, 2014), Bela Tar (Béla Tarr, 2013), Roberto Ola (Olla, 2013), Branko Lustig (2012), Emil Tedeši (Tedeschi, 2011), Jafar Panahi (2011), Anđelina Đoli (Angelina Jolie, 2011), Dieter Koslik (Kosslick, 2010), Manfred Šmit (Schmidt, 2009), Ket Vilers (Cat Villiers, 2008), Stiv Bušemi (Steve Buscemi, 2007), Majk Lejg (Mike Leigh, 2006), Gavrilo Grahovac (2006), Marko Muler (Marco Müller, 2005).

<h2>Gosti programa Tribute to (Posvećeno) Sarajevo Film Festivala prethodnih godina bili su:</h2>

Vim Venders (Wim Wenders, 2021), Mišel Franko (Michel Franco, 2020), Pavel Pavlikovski (Paweł Pawlikowski, 2019), Nuri Bilge Džejlan (Ceylan, 2018), Džošua Openhajmer (Joshua Oppenheimer), Oliver Stoun (Stone, 2017), Amat Eskalante (Escalante, 2016), Briljante Mendosa (Brillante Mendoza), Atom Egojan (Egoyan, 2015), Majkl Vinterbotom (Michael Winterbottom, 2014), Kristi Pui (Cristi Puiu, 2013), Tod Solondz (Todd Solondz, 2012), Lukresija Martel (Lucrecia Martel, 2011), Bruno Dumont (2010), Žia Ksang-ke (Jia Zhang-ke, 2009), Tod Hajns (Todd Haynes, 2008), Cai Ming-Liang (Tsai Ming-Liang), Ulrih Seidl (Ulrich Seidl, 2007), Abel Ferara (Ferrara), Bela Tar (Béla Tarr, 2006), Aleksander Pajn (Alexander Payne, 2005), Dušan Makavejev, Gašpar Noa (Gaspar Noé, 2004), Peter Mulan (Mullan, 2003), Stiven Frers (Stephen Frears, 2002), MAjk Lejg (Mike Leigh, 2001) i Stiv Bušemi (Steve Buscemi, 2000).

Filmove snima od 1996. godine, a do sada je režirao 25 nagrađivanih dokumentarnih filmova i četiri igrana

Scenarista, reditelj i producent Sergej Loznica

Retrospektiva filmova reditelja Sergeja Loznice na 28. Sarajevo Film Festivalu: Bit će mu uručeno i Počasno Srce Sarajeva

Sinoć je u Novom Sadu 161. sezona Srpskog narodnog pozorišta zatvorena izvedbom izvanrednog pozorišnog komada "Mefisto", <a href="https://avaz.ba/tag/13230/haris-pasovic">u režiji Harisa Pašovića</a>.Uz ovacije, publika je pozdravila ovo ostvarenje, koje je dio programskog luka "Tvrđava mira" projekta Novi Sad - Evropska prijestonica kulture. 
"Mefisto" Klausa Mana (Mann) donosi uzbudljivu priču o ambiciji, i obuhvata više od 40 likova, te će tako sigurno postati pravi pozorišni spektakl, koji je najbolje izrazio nacističku ambiciju, pompu i monumentalnost.&nbsp;Na velikoj sceni SNP-a, publika je imala priliku da uživa u briljantnim glumačkim bravurama Mirjane Karanović, Miodraga Krivokapića, Gordane Đurđević Dimić, Lidije Stevanović, Sanje Ristić Krajnov, kao i maestralnog mladog Aljoše Đidića koji je predvodio veliki ansambl najstarijeg srpskog teatra.&nbsp;Uprkos rekordnom trajanju predstave od nešto više od četiri sata, publika je u jednom dahu ispratila ovaj monumentalni komad i glumce i reditelja nagradila gromoglasnim aplauzom i ovacijama.

- Za mene roman "Mefisto" Klausa Mana i ta uloga ima vrijednost prije svega zato što je to epska priča o početku karijere jednog čovjeka, gdje na kraju nje stigne i šta mu se sve između desi. Koliko stvari žrtvuje zbog svoje ambicije, spremnosti da gazi preko svega da bi ostvario svoj cilj. I sve što prati njegov život je u epskim razmjerama. To je baš ogroman zadatak za bilo kojeg glumca. Traži puno. Ali, bilo mi je uzbudljivo i primamljivo i zbog romana, jer mi smo to čitali kad nam je Haris bio profesor na masteru. I tad me je oduvao snagom i time koliko Klaus Man piše na autentičan način, da ne možeš da se odvojiš od romana. Ima puno da se odigra. Hendrik Hefgen je i veoma savremen. U podnaslovu stoji i "Roman jedne karijere" - kaže protagonista, Aljoša Đidić.

Publika je imala priliku da se suoči sa dilemom koju pred njih stavljaju pisac i reditelj – šta ste spremni da uradite za svoj uspjeh, postoji li etička granica koju ne smijemo da pređemo?
- U romanu postoje likovi koji su također umjetnici, ali koji su odbili da sarađuju sa nacizmom. Nacizam je bio nulta tačka zla u civilizaciji. Nema tog uspjeha, nema te „umjetnosti“ koji mogu opravdati saradnju sa nacistima. Nacisti su ubili u gasnim komorama više od 6 miliona Jevreja i skrivili smrt još osamdeset miliona ljudi. Vršili su eksperimente nad ljudima; planirali da istrijebe čitave narode i kulture; izgladnjivali do smrti milione ljudi. To su bili zlikovci bez premca. Sarađivati s njima? - objašnjava Pašović.
Repriza ovog velikog komada je sutra, u četvrtak 14. jula u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu.

Na velikoj sceni SNP-a, publika je imala priliku da uživa u briljantnim glumačkim bravurama Mirjane Karanović, Miodraga Krivokapića, Gordane Đurđević Dimić, Lidije Stevanović, Sanje Ristić Krajnov, kao i maestralnog mladog Aljoše Đidića

Premijerna izvedba Pašovićevog “Mefista“ sinoć u Novom Sadu: Nacisti su bili zlikovci bez premca

<a href="https://avaz.ba/tag/51894/jasna-diklic">Jasna Diklić</a> i Aldin Omerović dobitnici nagrada za najbolja glumačka ostvarenja na 41. Pozorišnim/Kazališnim igrama BiH u Jajcu.
- Nagrade za najbolja glumačka ostvarenja pripale su i doajenki bh. glumišta Jasni Diklić za ulogu Juliane Tesman i Aldinu Omeroviću za ulogu Jurgena Tesmana u predstavi „Hedda Gabler“ rađenoj po tekstu Henrika Ibsena, u režiji Nermina Hamzagića - saopćeno je iz Narodnog pozorišta Sarajevo.Stručni žiri činili su Sulejman Bosto, Dubravka Zrnčić-Kulenović i Darko Cvijetić.
Nakon dodjela nagrada u čast nagrađenih na sceni Doma kulture izvedena je opera buffa u jednom činu "Telefon“, rađena na muziku Giana Carla Menottija, u režiji Aleksandra Nikolića.
U predstavi su učestvovali Aida Čorbadžić, Erol Ramadanović i dio ansambla Baleta NPS, uz klavirsku pratnju Fuada Šetića.

Stručni žiri činili su Sulejman Bosto, Dubravka Zrnčić-Kulenović i Darko Cvijetić

Pozorišne igre u Jajcu: Jasna Diklić i Aldin Omerović proglašeni najboljim glumcima

Narodno pozorište Sarajevo u organizaciji sa Festivalom MESS danas će povodom obilježavanja sjećanja na genocid u <a href="https://avaz.ba/tag/140521/srebrenica">Srebrenici</a> prirediti specijalni scensko-muzički prikaz pod nazivom “Sjećanje na 8372”. U 19 sati na pozorišnom trgu Susan Sontag članovi dramskog ansambla čitat će poeziju raznih autora poput Nihada Ćatića, Seada Begovića, Mehmeda Pargana, Edine Cikotić, Šejle Šehabović, Faruka Šehića, Nihada Kreševljakovića, Marka Vešovića, Mileta Stojića i drugih, djelove „Srebreničkog inferna“ autora Džemaludina Latića, „Razglednice iz groba“ Emira Suljagića, te svjedočenja preživjelih ljudi iz Srebrenice. - U 20.30 sati dio baletnog ansambla izvest će scensko-muzički prikaz „Srebrenički inferno“ kompozitora Đele Jusića, za koji tekstove potpisuje Džemaludin Latić, u koreografiji i režiji Belma Čečo Bakrač, pripremljen na muziku istoimenog oratorija - poručuju iz NPS.U specijalnom scensko-muzičkom prikazu “Sjećanje na 8372” učestvuju članovi Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, članovi Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, učenici Baletnog odsjeka Osnovne muzičke škole „Mladen Pozajić“, učenici Osnovne muzičke škole „Novo Sarajevo“, učenici Srednje muzičke škole – Odsjek baleta.
Kompozicije na violončelu izvodi Belma Alić.

U 20.30 sati dio baletnog ansambla izvest će scensko-muzički prikaz „Srebrenički inferno“

Narodno pozorište Sarajevo i Festival MESS: “Sjećanje na 8372”

<a href="https://avaz.ba/tag/110187/patrijarh-porfirije">Patrijarh srpski Porfirije veliki je ljubitelj</a> popularne kulture, a još jedna potvrda strasti prema rokenrolu stiže i iz top liste omiljenih pjesama poglavara Srpske pravoslavne crkve.

Specijalno za 53. rođendan Radija 202 patrijarh Porfirije pripremio je listu od deset omiljenih pesama. Riječ je o pop i rok numerama, a ako je suditi po "tizeru“ s društvenih mreža i sajta RTS-a Porfirije je veliki obožavalac Boba Dilana (Dylan) i sastava Patribrejkers.

Naime, u emisiji, koja će biti emitovana sutra u podne na Radiju 202, Porfirije predstavlja pjesme koje su obiljeležile njegove mladalačke dane, ali i danas nose simboliku za patrijarha.- Htio sam da pošaljemo poruku prije svega mladima, koji i danas slušaju muziku sa radija, kroz koju će moći, eto, da steknu nekakav utisak šta su generacije kojoj ja pripadam slušale u svojoj mladosti. I još dodatno da pošaljem poruku, ako tako mogu da kažem, da su i sveštenici ljudi iz naroda, da su to neki ljudi od nas koje smo mi uspjeli kao narod da iznjedrimo da bi mogli da služe svetu liturgiju, ali da su i oni dijelili, kao što i danas dijele, sve vrijednosti kojima živi jedan narod. To je slučaj i sa patrijarhom - objasnio je za RTS odluku da napravi top listu, dodavši:- Podrazumijeva se da i patrijarh voli muziku. Sada sam pripremio samo dio pjesama i izvođača koje sam slušao u mladosti. Vjerujem da ćemo slaviti još mnogo, mnogo rođendana, pa eto onda prilike da listu produžujemo i proširujemo od onih dana kada sam ja bio mlad, pa kroz vrijeme, sve do naših dana...

I iz izbora patrijarha Radio Beograd 202 izdvojio je kao tizer dvije numere: "Knockin' On Heaven's Door" Boba Dilana i "Hoću da znam" grupe Partibrejkers, dok ćemo ostale omiljene numere poglavara SPC čuti sutra.Najnoviji Porfirijev potez ne čudi, s obzirom da je prošlog ljeta postao prvi srpski patrijarh koji je posjedovao zvanični profil na društvenim mrežama, na Instagramu. Često je, također, bio učesnik debata pored frontmena Patribrejkersa Zorana Caneta Kostića, Ramba Amadeusa...Kada je posjećivao zemljotresom razorene kuće srpske nacionalne manjine u Petrinji, citirao je stihove iz Đorđa Balaševića "Računajte na nas".Također je i nedavno citirao pesmu "In corpore sano" kojom je pjevačica Konstrakta predstavljala Srbiju na Eurosongu i osvojila peto mjesto, <a href="https://nova.rs/kultura/sta-slusa-porfirije-ovo-su-omiljene-pesme-srpskog-patrijarha/">piše Nova.rs.</a>

Hoću da pošaljem poruku, ako tako mogu da kažem, da su i sveštenici ljudi iz naroda, da su to neki ljudi od nas koje smo mi uspjeli kao narod da iznjedrimo da bi mogli da služe svetu liturgiju

Patrijarh SPC-a Porfirije sluša Boba Dilana i Partibrejkerse

Akademska slikarica Olivera Eraković iz Niksića sinoć se predstavila samostalnom izložbom u galerijskom prostoru Hanikaha.Slikarica se toplo zahvalila na ukazanoj časti da izlaže upravo u Sarajevu.
-Ovu izložbu doživljavam kao moralnu obavezu i umjetnićko nadahnuće da sa svim izloženim platnima uputim ovom predivnom gradu najiskreniju ljubav, poštovanje i ponos, a posebno poštovanje dugujem meni dragoj Mirsadi Baljić&nbsp;koja me pozvala da se likovno predstavim u ovom veličanstvenom prostoru.

Kad je u pitanju njeno stvaralastvo, umjetnica ističe da su to slike jasnog kompozicijskog odredjenja i ekspresivne boje a ujedno boja je polje njenog djelovanja zajedno sa crtežom.

- Inspiraciju nemam jednostavno slikam ,igram se bojom i tako svoje ideje kroz dug put realizujem.Ali kada je u pitanju ova izložba imala sam inspiraciju. Inspiracija je bio moj sin Mihailo koji me bacao u razmišljanja, donosio mi je crteže koje je crtao svojom malenom rukicom da sam se pitala je li ovo moguće. Tako da sam kroz njegov crtež stvarala sliku, simbiozu njegovog pogleda na svijet i mog.

Inače, među Oliverinim slikama su i crteži njenog sina Mihaila kao simbol neraskidive ljubavi majke i sina, ali i umjetnika i svijeta oko njega. U svakom njegovom potezu prepoznaje istinu da će umjetnost spasiti ovaj svijet i zbližiti otuđene ljude.

Inspiracija je bio moj sin Mihailo koji me bacao u razmišljanja

Slikarica Olivera Eraković predstavila se u Sarajevu

U okviru specijalnog programa "Kultura na ulice", večeras je ispred Narodnog pozorišta Sarajevo održan koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;

- I večeras fantastična atmosfera na trgu Susan Sontag. U okviru našeg specijalnog programa Kultura na ulice uživali ste u sjajnoj izvedbi Verdijevih i Gotovčevih djela u fantastičnoj interpretaciji hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo uz klavirsku pratnju Ane Petrović - navode iz Narodnog pozorišta.&nbsp;

Dirigent koncerta večeras je bio Danijel Žontar.Inače, "Kultura na ulice" je projekat kojim se građanima pokušava približiti umjetnost u svakom svom obliku, "nadohvat ruke".&nbsp;Umjesto klasičnog odlaska u pozorište, ovako šetajući ulicom, za uho vam može zapeti predivna izvedba muzičke skladbe ili za oko izvedba nekog performansa.&nbsp;Jednostavno, priđite i uživajte.&nbsp;

Specijalni program "Kultura na ulice" i sjajna izvedba Verdijevih i Gotovčevih djela u fantastičnoj interpretaciji hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo uz klavirsku pratnju Ane Petrović

U okviru specijalnog programa "Kultura na ulice", večeras je ispred Narodnog pozorišta Sarajevo održan koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo

U okviru projekta "Kultura na ulice": Održan koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo

<a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">U srijedu, 22. juna sa početkom u 19:30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo</a> bit će upriličena Gala večer baleta, u sklopu koje će solisti i ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo izvesti baletne numere na muziku najpoznatijih kompozitora 19. i 20. stoljeća.Koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski. 
Ulaz je slobodan.
U petak, 24. juna sa početkom u 20:30 sati na Pozorišnom trgu Susan Sontag, održat će se premijerno koncertno izvođenje mjuzikla "Kosa" u sklopu programa festivala "Kultura na ulice!" Narodnog pozorišta Sarajevo.
Narodno pozorište Sarajevo u saradnji sa "Broadway Across Borders BiH" i Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u BiH, na bh. scenu ponovo donosi broadvejski mjuzikl "Kosa" koji će nakon 30 godina biti ponovo izveden u Sarajevu.

U novoj izvedbi mjuzikla "Kosa" učestvuju umjetnici i solisti uz fenomenalni hor Opere NPS, Sarajevsku filharmoniju i bend Muzičke produkcije BHRT-a.

Iako poznat kao legendarni mjuzkl Miloša Formana, originalna predstava "The American Tribal Love-Rock Musical", poznatija pod skraćenim naslovom "Kosa" (Hair) prvi put je odigrana 11 godina ranije, 1967. na Brodveju. Dijalog i stihove pisali su Džerom Ragni (Gerome Ragni) i Džejms Rado (James Rado), dok je muziku kompozirao Gart Mekdermot (MacDermot).
"Kosa" je nastala kao proizvod kontrakulture i antiratnog bunta 1960-ih godina, a radnja prikazuje nekoliko odvojenih priča o mladim hipicima u Americi koji žive na ulicama Njujorka, bez posla i budućnosti, nastojeći izbjeći regrutaciju i sudjelovanje u vijetnamskom ratu. Protagonist je mladić Klaud (Claude) koji razmišlja da li se im pridružiti ili poslušati svoje roditelje i otići u rat.
25 godina kasnije, u tada opkoljenom Sarajevu 1992. godine, suočeni sa surovom realnosti, bh. umjetnici su se okupili i oživjeli umjetnosti i "Kosu".
Premijera ratne "Kose", izvođena je 17. novembra 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, a u periodu od 1992. do 1994. godine je pogledalo više od 15.000 ljudi tokom 74 izvođenja.
Nakon 30 godina, festival "Kultura na ulice!" u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo, ponovo vam na scenu donosi ovaj svevremeni mjuzikl, zbog kojeg izvođači pjevaju kroz suze širom svijeta, ali i publika sa druge strane scene.

U mjuziklu "Kosa" reditelja Erona Tielna (Aaron Thielen), učestvuju Sarajevska filharmonija, kojom će dirigovati maestro Rajan Nelson (Ryan), solisti i hor opere NPS-a, bend Muzičke produkcije BHRT-a, dok solitstičku podjelu čine Lejla Jusić, Melisa Hajrulahović-Tomić, Aida Mušanović-Arsić, Malik Smajlović, Faris Pinjo, Marko Mirković, Mona Muratović, Nedim Bašić, Hana Zrno, Nikolina Vujić, Sanjin Arnautović i Sara Vojičić.

Karte za mjuzikl "Kosa" bit će besplatne, a iz organizacije festivala "Kultura sa ulice!" i Narodnog pozorišta Sarajevo poručuju da svi oni koji žele prisustvovati ovoj nesvakidašnjoj predstavi, kartu mogu preuzeti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.
Naglašeno je da je broj sjedećih mjesta ograničen.
U ulici Branilaca Sarajeva i Kulovića ulici, tokom izvođenja predstave saobraćaj će biti obustavljen.
Mjuzikl "Kosa" bit će izveden 25. juna na Palama u Kulturno sportskom centru, te 26. juna u BKC Tuzla. Oba izvođenja počinju u 20 sati.

U srijedu, 22. juna sa početkom u 19:30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će upriličena Gala večer baleta

Mjuzikl "Kosa" nakon 30 godina ponovo u Sarajevu

U galeriji "Preporod" u Sarajevu danas je otvorena izložba "Tri umjetnika".Riječ je o postavci tri bh. slikara a to su: Mirsada Baljić, Dževdet Nikočević te Adis Lukač.

Pored umjetnika, prisutnim se obratio i ministar kulture i sporta KS Samir Avdić te Sanjin Kodrić predsjednik BZK "Preporod".

Ovom kulturnom događaju su prisustvovale brojne Sarajlije uz goste iz cijelog svijeta kao i brojni bh. umjetnici.

Izložba je inače otvorena do 30. juna u Galeriji "Preporod".

Predstavili se umjetnici: Mirsada Baljić, Dževdet Nikočević i Adis Lukač

Prisutnim se obratio i ministar kulture i sporta KS Samir Avdić

U sarajevskom "Preporodu" otvorena izložba "Tri umjetnika"

<a href="https://avaz.ba/tag/13677/kamerni-teatar-55">Kamerni teatar 55 sinoć, 10. juna</a>, zatvorio je 21. međunarodni festival bh. drame u Zenici sa predstavom "Ljubičasto". U samoj završnici festival Kamerni teatar 55 je trijumfirao te je predstava „Ljubičasto“ u režiji Selme Spahić osvojila 6 nagrada. Predstava je osvojila Nagradu publike za najbolju predstavu, Glavnu nagradu festivala bh. drame za najbolju predstavu u cjelini, Specijalnu nagradu za kolektivnu glumačku igru te je nagradu za najbolju glumicu stručnog, ali i novinarskog žirija osvojila Tatjana Šojić i Nagradu za najbolju scenografiju dobila je Adisa Vatreš.
Iz Kamernog teatra 55 podsjetili su da su nagrade za najbolju glumicu i najboljeg glumca dobili Maja Izetbegović i Muhamed Hadžović na Festivalu glumca u Konjicu za uloge u predstavi "Schindlerov lift".
Broj nagrada u Kamernom teatru 55, a koje su dobili glumci, scenaristi, reditelji, kostimografi u posljednjih šest godina popeo se na 140.

Broj nagrada u Kamernom teatru 55, a koje su dobili glumci, scenaristi, reditelji, kostimografi u posljednjih šest godina popeo se na 140

Trijumf Kamernog teatra 55: Šest nagrada za predstavu "Ljubičasto"

History Fest je festival historije koji se održava u Bosni i Hercegovini od 2017. godine, a koji se ove godine održava od 7. do 12. juna.U okviru današnjem programa festivala, koji okuplja značajne historičare iz države i svijeta, biće predstavljena i knjiga Havijera Bugarela (Xavier Bougarel),&nbsp;"Handžar divizija: Waffen SS u Bosni 1943-1945.".Havijer Bugarel je istraživač u Centru za turske, osmanske, balkanske i srednjoazijske studije u Parizu. Stručnjak je za teme vezane za historiju islama na Balkanu i ratove vođene na ovim prostorima tokom 20. stoljeća. Uredio je nekoliko zbornika naučnih radova (o Srebrenici, o identitetima na Balkanu) i objavio nekoliko knjiga o Islamu i Bosanskim Muslimanima.U promociji knjige će učestvovati i Gaj Trifković i Husnija Kamberović, a termin je 14:00 u hotelu Holiday.Osim ove knjige, predstavit će se i knjiga "Kenotaf za ubijene tešanjske rome" autora Amira Brke, a na današnjem programu je i predavanje na temu "Genocidsko antibosanstvo: u ideologijskim artikulacijama historije, kulture i politike", a predavač će biti Rusmir Mahmutćehajić te panel diskusija na temu "Kozara 1942. i stradanje civila u koncentracionom logoru Jasenovac, a u njoj će sudjelovat&nbsp;Nataša Mataušić, Ivo Pejaković, Eli Tauber i Hrvoje Klasić.

U Turskoj otvorena izložba "Svjedok" Adisa Lukača o genocidu u Srebrenici

Mirsada Baljić: Moja slikarska poetika nastala je iz djetinjstva

Večer sa Sidranom u sklopu Baščaršijskih noći

Završen Omladinski Film Festival: Andre Lamoglia dobio nagradu za najboljeg mladog glumca

Direktor OFF-a Kenan Musić za „Avaz“: Očekujemo 10.000 posjetilaca

Retrospektiva filmova reditelja Sergeja Loznice na 28. Sarajevo Film Festivalu: Bit će mu uručeno i Počasno Srce Sarajeva

Premijerna izvedba Pašovićevog “Mefista“ sinoć u Novom Sadu: Nacisti su bili zlikovci bez premca

Pozorišne igre u Jajcu: Jasna Diklić i Aldin Omerović proglašeni najboljim glumcima

Narodno pozorište Sarajevo i Festival MESS: “Sjećanje na 8372”

Patrijarh SPC-a Porfirije sluša Boba Dilana i Partibrejkerse

Slikarica Olivera Eraković predstavila se u Sarajevu

U okviru projekta "Kultura na ulice": Održan koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo

Mjuzikl "Kosa" nakon 30 godina ponovo u Sarajevu

U sarajevskom "Preporodu" otvorena izložba "Tri umjetnika"

Trijumf Kamernog teatra 55: Šest nagrada za predstavu "Ljubičasto"

U Sarajevu se danas predstavlja knjiga o Handžar diviziji

Kultura

U Turskoj otvorena izložba "Svjedok" Adisa Lukača o genocidu u Srebrenici

Mirsada Baljić: Moja slikarska poetika nastala je iz djetinjstva

Večer sa Sidranom u sklopu Baščaršijskih noći

Završen Omladinski Film Festival: Andre Lamoglia dobio nagradu za najboljeg mladog glumca

Direktor OFF-a Kenan Musić za „Avaz“: Očekujemo 10.000 posjetilaca

Retrospektiva filmova reditelja Sergeja Loznice na 28. Sarajevo Film Festivalu: Bit će mu uručeno i Počasno Srce Sarajeva

Premijerna izvedba Pašovićevog “Mefista“ sinoć u Novom Sadu: Nacisti su bili zlikovci bez premca

Pozorišne igre u Jajcu: Jasna Diklić i Aldin Omerović proglašeni najboljim glumcima

Narodno pozorište Sarajevo i Festival MESS: “Sjećanje na 8372”

Patrijarh SPC-a Porfirije sluša Boba Dilana i Partibrejkerse

Slikarica Olivera Eraković predstavila se u Sarajevu

U okviru projekta "Kultura na ulice": Održan koncert hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo

Mjuzikl "Kosa" nakon 30 godina ponovo u Sarajevu

U sarajevskom "Preporodu" otvorena izložba "Tri umjetnika"

Trijumf Kamernog teatra 55: Šest nagrada za predstavu "Ljubičasto"

U Sarajevu se danas predstavlja knjiga o Handžar diviziji