On je prije svega čovjek, a onda novinar. Ono što je izjavila njegova partnerica, to je cijeli niz jako ozbiljnih stvari, toliko ozbiljnih i zabrinjavajućih da to treba detaljno ispitati. To je nevjerojatno. Ako je dio toga tačno, nije dobro.&nbsp;Kazao je ovo Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske u Sinju, komentirajući slučaj preminulog novinara Indexa Vladimira Matijanića.

Osvrnuo se i na ministra odbrane Marija Banožića.

- Što je s njim i njegovim slučajem? On je ulovljen u činjenju kaznenog djela. Tri-četiri mjeseca čekamo i ništa. Ne znam što se čeka. Dobro je kad se djeluje brzo, nije dobro kad se uopće ne djeluje - kazao je Milanović.

Ono što je izjavila njegova partnerica, to je cijeli niz jako ozbiljnih stvari, toliko ozbiljnih i zabrinjavajućih da to treba detaljno ispitati, rekao je Milanović

Milanović: Cijeli niz jako ozbiljnih stvari

Milanović o smrti novinara Matijanića: Sve treba detaljno ispitati, to je cijeli niz jako ozbiljnih stvari

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Plenkovi%C4%87&amp;">Premijer Hrvatske Andrej Plenković</a> dao je izjavu za medije u Sinju.Komentirao je i smrt novinara Indexa Vladimira Matijanića te je izrazio saučešće.&nbsp;

- Uvijek je grozno kad neko umre tako mlad. Treba sve ispitati, ministar je najavio da će provesti nadzor, DORH isto provodi istragu. Sad nemam informaciju koja bi bila dodana vrijednost ovome što smo pročitali u medijima - rekao je Plenković. 

Podsjećamo, Vladimir Matijanić preminuo je u petak u 51 godini. Radio je u Slobodnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu, a posljednje vrijeme na Indexu. U Slobodnoj Dalmaciji je radio kao novinar i urednik.

Sad nemam informaciju koja bi bila dodana vrijednost ovome što smo pročitali u medijima, rekao je Plenković

Plenković o slučaju "Matijanić": Uvijek je grozno kad umre neko tako mlad

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Matijani%C4%87&amp;">Vladimir Matijanić, Indexov novinar,</a> umro je u petak u popodnevnim satima nakon što je danima tražio pomoć od splitskih doktora. Prvi put je 2. avgusta na hitnom prijemu Infektologije tražio da ga hospitaliziraju. No, poslali su ga kući.

Njegova životna partnerica Andrea Topić, također Indexova novinarka, na Facebooku je detaljno opisala kako su dan prije njegove smrti i na dan smrti najmanje deset puta zvali bolnicu i Hitnu te tražili da ga hospitaliziraju. Navela je kako je Matijanić imao Sjogrenov sindrom i intersticijsku bolest pluća te sumnju na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida. Topić je u objavi opisala koliko su puta zvali bolnicu, koliko puta Hitnu pomoć te kako ga Hitna nakon prvog dolaska također nije željela odvesti u bolnicu, a drugi put kad su došli, kada mu se stanje još pogoršalo, bilo je prekasno.
"Javite se za pet dana ako ne bude bolje" i "Pišajte u lonac pored kreveta" su, između ostalih, savjeti koje su dobili od splitskih medicinskih djelatnika.
Uznemirujuće snimke razgovora s dežurnim doktorom koji je Matijaniću večer prije smrti rekao da se javi za pet dana te s medicinskom djelatnicom s Infektološkog odjela koja mu je samo par sati prije smrti rekla da piša u lonac pored kreveta poslušajte ovdje:

<h2>Objavljujemo snimke Matijanićevih poziva bolnici i Hitnoj</h2>

Vladimir Matijanić i Andrea Topić u četvrtak i petak, 4. i 5. avgusta uputili su više poziva bolnici i Hitnoj tražeći savjete, pomoć i hospitalizaciju. Matijanić je oko 10 puta zvao hitni infektološki prijem u splitskoj bolnici, zvao je i Hitnu na 194, a Topić je u petak u jutarnjim satima u 9:28 i u 10:27 zvala splitsku bolnicu - hitnu infektologiju na broj telefona 021 557 565 te u 14:14 uputila poziv na 194.

Hronološkim redom Index.hr je objavio transkripte poziva koje je uputio Matijanić.4.8. u 23:12 poziv bolnici na 021 557 111 (Centrala bolnice)
Bolnica: Dobra večer, izvolite.
Matijanić: Dobro jutro. Dobra večer, ispričavam se. Imam covid već dva dana. I inače sam imunokompromitirani bolesnik i imam Sjogrena. I dva dana sam imao temperaturu koja je sad lagano u padu, međutim danas je počeo kašalj. Maloprije sam imao jedan kašalj koji je bio gotovo s hropcem, nisam mogao udahnuti kraće vrijeme. I sad opet normalno dišem pa sad ne znam je li to razlog da dođem na Hitnu ili...?
Pa ne znam. Ajd nazovite hitni prijem Zarazne na 557 565 pa vidite što će vam oni reći.
565, je l'?
Da, da.
Hvala. Bok.
Molim.4.8. u 23.12 poziv na 021 557 565 (Hitna infektologija)
Pusti da zvoni. (u pozadini)
...
Bolnica: Halo?
V: Halo, je li hitni infektivni?
Je.
Ma molim vas malu pomoć. Imam covid već dva dana i inače sam imunokompromitirani bolesnik. Od večeras mi je počeo kašalj.
Hajde, molim vas, kad ste imunokompromitirani, nazovite našeg dežurnog liječnika na 557 644.
A koji je to?
Doktor Carev.
Dobro.
Bok, bok.
Hvala. Bok.

4.8. u 23:13 razgovor s dežurnim liječnikom na 021 557 644
Liječnik: Halo?
Matijanić: Dobar dan, jesam, dobra večer, jesam dobio dežurnog liječnika?
Jeste.
Ja se ispričavam što vam smetam, uputili su me s hitne infektivne na vas, evo o čemu je riječ. Imam covid već dva dana, imuno sam kompromitiran, odnosno imam Sjogrena i imam sumnju na sarkoidozu i...
Imate li terapiju za to? Polako.
Imam, uzimam Dekortin i...
Koliko?
Jedan i pol.
Miligram?
Jednu i pol tabletu.
A kolika je tableta?
Isuse, di je sad tableta, samo da pogledam kutiju. Počeo sam ih uzimat jučer praktički.
Niste prije toga?
Ne, nisam zato jer...
Onda niste imunokompromitirani.
Jesam.
A niste, bogami, ako ste imali samo to od terapije.
Pet, pet miligrama. Imam Dekortin i imam onaj vitamin D, ovaj...
Ništa. Čekajte, znači niste imunokompromitirani ako samo to uzimate, a prije toga niste uzimali nikakvu . terapiju.
Nisam uzimao jer sam imao helikobakter pa su mi preporučili…
Oke, oke, uglavnom nemate. E, i?
Dakle, imam covid već dva dana i večeras je počeo kašalj i maloprije sam imao jedan napad gdje sam hroptao, nisam mogao udahnuti. I sad je to prošlo.
To je dobro, to je malo neobično. Jeste inače plućni bolesnik?
Pa ne znam.
Jel sarkoidoza na plućima ili samo čvorovi tako?
Pa čini mi se da je, mene grlo danas peklo.
To peče svakoga tko ima covid. Nego, imate sarkoidozu na plućima ili samo tako kao sumnja na sarkoidozu?
Sarkoidozu na plućima sumnja.
A rendgen? Imate šta na rendgenu?
Bila je neka promjena na rendgenu...
Mala, nije velika, već bi čuli.
Ne, nije.
Dobro, okej. Razumljivo. I, dobro…
Imao sam, pokušao sam kao iskašljat nešto.
Dobro, pa vam je zapelo, dobro, okej. I? Što vam smeta? Što ste htjeli pitati?
Dakle, s obzirom da imam covid već dva dana, da sam prilično nemoćan, mislim iscrpljen. Zanima me trebam li doći na Hitnu ili što moram?
Ne.
Ne?
Ne.
Dok normalno dišete, ništa, za dva dana neće biti ništa, imunokompromitirani niste jer to nije dovoljno i da uzimate duže vremena od sedam i pol miligrama Dekortina, ne gleda se kao imunokompromitiranost, pogotovo ne kad se dva dana uzima. Znači, u dva dana baš pogoršanja nema, čak ni imunokompromitiranim – a to niste, tako da ste jedno mirni pet dana. Ako za pet dana budete i dalje imali fibru i teže disali, dođite.
Molim?
Ja dišem normalno, ali…
Znam, zato vam i govorim.
Sad mi se dogodio ovaj ispad koji je bio dosta, dosta ružan jer sam pokušao to nešto iskašljat što mi je grgljalo u grlu.
Pa dobro, to ste, eto, pokušali iskašljat pa se malo ispripali, ako vidite još malo krvi unutra, bit ćete još više prepadnuti, ali to tako bude. Nema to veze. Znači, najbitnija stvar da vi u mirovanju dobro dišete i da fibra nije duža od pet dana. Ako tako ne bude, vi svratite. A sad nema potrebe dolazit ranije. Nema terapije koja će vas... spriječit vam širenje ili ne znam šta. To ne postoji.
Fibra pada. Fibra pada preko dana.
Pa dobro, fibra će vam biti koji dan, mislim, ne znam. Kažem vam, ako vam je manje od pet dana. Znači, ako prođe pet dana fibre 38, pet dana da je stalno 38 fibra, dođite, ili ako počnete teško disati u mirovanju. Eto. Drugo ništa.
Okej.
I ako budu teški bolovi i ne znam šta. Ali, zapravo, ja ne očekujem da će doći uopće do znakova bolesti, slabosti, imati išta drugo prvih četiri, pet dana.
A poslije?
Poslije šta bude. Nisam vidoviti Milan.
Dobro.
A i mala možda, zbog te sumnje na sarkoidozu, možda mala šansa da će vam biti nešto lošije nego drugima, ali u pravilu niti ta terapija niti vaše bolesti ne znače da će išta biti gore nego bilo kome drugome. Jeste se vi cijepili?
Nisam.
E, jebiga. Jeste imali koronu?
Nisam.
A što da vam kažem. To vam sprječava ne samo od zaraze ili novog virusa nego i teškog, teškog oblika bolesti. Koliko vam je godina?
Pedeset.
A pa nije puno, ajde. To da je došlo, da je bila delta i ono prije delte, onda bi vi već bili polako... Ne odmah, ali za pet dana bi već bili kod nas, a za omikron vjerovatno neće biti ništa ozbiljno. Najvjerovatnije. Bez obzira na sve što imate.
Dobro.
Hvala, bok.
Eto ga! Ajte, bok bok.

5.8. u 8 ujutro - Hitna infektologija
Bolnica: Molim? Halo?
Matijanić: Dobro jutro. Jesam li dobio hitnu infektivnu?
Je.
Od utorka ujutro imam covid i od jučer, sinoć, noćas imam jake bolove u mišićima i zglobovima. Malaksalost ogromnu.
E...
Šta bi zapravo trebalo uzimati?
Šta ste uzeli za bolove?
Nisam još ništa.
Pa znači ovako... Koliko imate kila?
Pa sedamdesetak.
Možete uzeti Lekadol. Onaj od 500, uzmite dva.
A njih uzimam cijelo vrijeme.
Pa onda probajte s brufenom.
Aha.
To vam jednostavno u sklopu bolesti je ovaj...
Može li Neofen?
Može, može. Od koliko imate? Od 400 bit će...
Je.
E pa možete uzeti jedan i pol.
Dobro.
Eto pa ćete vidjeti. Ako vam na Neofen ne prođe, onda dođite pa ćemo vidjeti.
Dobro, bok.
Eto, bok.5.8. u 12:30 poziv na 021 557 565 (Hitna infektologija)
Bolnica: Molim?
Matijanić: Dobar dan, imam 50 godina. Imam dva dana covid.
Halo? Ponovite, molim vas.
Dakle, imam 50 godina i treći dan covida.
E?
Imam intersticijsku bolest pluća i Sjogrena. Temperatura mi je pala, međutim osjećam se užasno nemoćno. Mišići me jako bole.
Dobro…
Popio sam Brufen i Lupocet međutim nemam nikakve reakcije na to i ne mogu se praktički kretati od kužine do WC-a.
Aha.
Znojim se dosta.
I?
Iako nemam temperaturu. Neki hladan znoj. I ne znam jesam li ja za hospitalizaciju.
Stavi masku na nos (*nekome sa strane)
Šta mislite?
I šta vi sad mene zovete?
Pa trebam li u bolnicu pobogu ili ne?
A slušajte, ovi… Vi odlučite, ja vas ne vidim, ja ne znam šta bi vam rekla.
Aha.
Fibre više nemate. Kakvi ste s disanjem?
Pa dišem ubrzano jer se krećem. Kad se krećem, onda…
A zašto se krećete?
A moram otići do WC-a, do kužine.
A ne morate otići do... a s kim živite?
Sa ženom.
A ne morate otići do kužine, nego morate ležati u krevetu i otići do WC-a. Ha, za mokriti može vam neku posudu staviti i proliti. Imate li možda onu ___ saturaciju kisikom?
Nemam. Je l’ može doći netko eventualno me pregledati?
A tko?
Pa liječnik neki.
Zovite Hitnu.
Dobro.
E, znači ovdje kod nas vi možete doći privatno, mi ne idemo po kućama. Eto, bog.

<h2>"Poslat ćemo hitnu čim budemo mogli, malo se strpite"</h2>

5.8.2022. 12:37 poziv na 021 557 111
Bolnica: Molim? Halo?
Matijanić: Jesam dobio Hitnu?
Centrala bolnice, recite?
Hitna mi treba? Kako hitnu dobiti?
Hitna vam je 194, nazovite.
Dobro.
Samo 194.
5.8. u 12:37 poziv Hitnoj na 194
Matijanić: Halo, hitna.
Hitna: Dobar dan.
Dobar dan.
Znači ovako, imam 50 godina, imam Sjogrena i, ovaj, i Intersticijsku bolest pluća i prije tri dana imam covid. Temperaturu danas nemam, međutim od noćas imam strahovitu malaksalost. Jako me bole mišići i zglobovi, pio sam brufene i lupocete, ne pomaže ništa.
A kolika je temperatura?
Sad je 36.
Kolika bude u toku dana? Kolika je najveća?
Bila je 38,9 najviša, jučer je bila 37,4.
Dobro.
I zanima me postoji li mogućnost da dođe netko da me pregleda kući? Barem da vidimo, jer sam, nisam u stanju da se krećem puno.
Recite mi godina rođenja je?
'72.
'72. je l'?
Mhm.
Dobro. Dobro, ajde malo ćete se, ovaj, mi ćemo poslat čim budemo mogli, malo se strpite.
Koliko otprilike?
A mi nastojimo odmah sve to rješavat ako je ikako moguće. Eto ga, ajde.
Okej, bok.
Ajde bok.
Hitna je došla na taj poziv. Kako stoji na medicinskoj dokumentaciji, stigli su u 13:07. Tada je Topić tražila da Matijanića hospitaliziraju. No, tim Hitne rekao je da za tim nema potrebe te da se u slučaju pogoršanja jave na Hitnu infektologiju.
Samo sat vremena kasnije, u 14:14 Topić zove Hitnu jer Matijanić ne može disati i poplavio je.
Ovako je Topić opisala što se događalo kada je Hitna došla drugi put, prekasno.

<h2>Čujemo "Upomoć", dotrčavam, stopala su mu plava, lice sivo</h2>

- Stojim u kuhinji i čujemo njegovo "upomoć". Dotrčavam, vidim da su mu stopala plava, dotičem ih, hladna su, jasno mi je da nema cirkulacije uopće. Lice mu je sivo, kao da nema krvi, ni kisika. Jedva mi govori "ne mogu disat". Zovem hitnu da dolaze isti tren i da ne može disati. Sjećaju nas se, kako i ne bi, kažu da će ga sada odvesti u bolnicu.

Oni dolaze nakon, a možda i 20 minuta, pakiram mu stvari za bolnicu, on leži, hropće, ubrzano diše, postaje sve plaviji. Oni dolaze, isti tim od prošli put, on je još pri sebi, ali se i dalje ne može micati, užasno mu je, govore mu da se dovuče do jedne strane kreveta da ga posjednu u stolicu i odnesu. Ne ide.
Vičem: U ovom položaju ne može disat! Kažu: Ma može. Uhvatim ga za ruku, on me pogleda, preokrene oči i zaspe zauvijek
U to ga jedan tehničar hvata za noge i drži ih u zraku, govori "ovo će mu podić tlak", ali on postaje sve bljeđi, dovlače ga na lancunu na onu stranu kreveta bliže stolici, vidim da mu je glava klonila u čudan položaj, kao, zabačena je, vičem "u ovom položaju ne može disat!!", kažu "ma može", uhvatim ga za ruku, govorim mu da će sve biti u redu, da će ga odvesti u bolnicu, on me pogleda i preokrene oči i zaspe zauvijek.
Tad tehničar poviče na uređaj kolegi "ostavi nosila, donesi reanimacijsku!".
Oživljavali su ga možda i sat vremena - opisala je Topić.

Pa dobro, to ste, eto, pokušali iskašljat pa se malo ispripali, ako vidite još malo krvi unutra, bit ćete još više prepadnuti, ali to tako bude, rekao je doktor Matijaniću

"Javite se za pet dana ako ne bude bolje" i "Pišajte u lonac pored kreveta" su, između osti "Pišajte u lonac pored kreveta" su, između ostalih, savjeti koje sualih, savjeti koje su dobili od splitskih medicinskih djelatnika

Audiosnimke Matijanićevih poziva bolnici i Hitnoj: Dođite za pet dana

<a href="https://avaz.ba/tag/45/crna-gora">Predsjednik Vlade Crne Gore</a> <a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">Dritan Abazović</a> podržao je inicijativu grupe senatora iz SAD-a da se za zapadni Balkan donese poseban zakon koji će podsticati demokratski i ekonomski razvoj regije, a paralelno s tim suzbijati korupciju i kažnjavati korumpirane političare ili s njima povezane osobe, poznat kao Zakon o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana, javlja RTCG. - Uvijek ponavljam da iza nacionalizma na zapadnom Balkanu stoji korupcija i politički lideri koji cijelu regiju ciljano drže u statusu quo. Stoga me raduje činjenica da su naši glavni vanjskopolitički partneri - Sjedinjene Američke Države, prihvatili ovu činjenicu i da su snažno krenuli u proces aktiviranja mehanizama kojim će dati doprinos suzbijanju štetnih utjecaja ovakvih struktura u narednom periodu.Algoritam je jednostavan - ako pobijedimo korupciju, eliminirat ćemo finansijere i "trovače" javne scene koji podstiču nacionalizam i ekstremizam - istakano je on.

To će, kako poručuje, direktno voditi stvaranju povoljnijeg ambijenta za suradnju i stimulirati demokratski i ekonomski razvoj u cijeloj regiji.

- U predloženom zakonu američkih senatora jasno se apostrofira i potencijal regionalnih inicijativa što dodatno raduje, naravno uz obveznu inkluzivnost i transparentnost. Zato puna podrška za takve ideje - kazao je crnogorski premijer.

Algoritam je jednostavan - ako pobijedimo korupciju, eliminirat ćemo finansijere i "trovače" javne scene koji podstiču nacionalizam i ekstremizam, rekao je Abazović

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović podržao je inicijativu grupe senatora iz SAD-a

Vlada Crne Gore podržava inicijativu SAD o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana

U posljednja 24 sata zabilježena su 743 <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">nova slučaja zaraze koronavirusom</a> te je broj aktivnih slučajeva u <a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">Hrvatskoj</a> danas ukupno 7.272, prenosi Anadolija. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske izvijestio je da je među njima 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 12 osoba.Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata.&nbsp;Zaključno s 6. avgusta 2022. utrošeno je 5.265.639 doza vakcina, a vakcinisano je 59,58 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,85 posto odraslog stanovništva.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske izvijestio je da je 628 pacijenata na bolničkom liječenju

Zabilježena 743 nova slučaja koronavirusa, 12 osoba preminulo

<a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">Stanje pacijenata zbrinutih u hrvatskim bolnicama</a>, koji su u <a href="https://avaz.ba/tag/4091/autobus">subotu stradali u slijetanju poljskoga autobusa</a> na autocesti Varaždin-Zagreb, uglavnom je stabilno, javlja Hina.

U Općoj bolnici u Varaždinu sada je hospitalizirano sedam pacijenata, dva su u kritičnom stanju, a pet ih je stabilno. Četvero pacijenata je otpušteno i otišli su za Poljsku. U varaždinskoj su bolnici operirali četvoro ozlijeđenih iz teške prometne nesreće.

U Općoj bolnici u Čakovcu oba su pacijenta stabilno, a pacijent koji je na intenzivnoj njezi sutra ide na odjel.

U Kliničkoj bolnici Dubrava je svih šest pacijenata stabilno, a također i šest pacijenata u KBC Zagreb, izvijestili su iz Ministarstva zdravstva.
Prema podacima Ministarstva, u Klinici za traumatologiju u Draškovićevoj svi pacijenti su stabilni, tri su operirana jučer, još dva su u planu za operaciju danas.

U Općoj bolnici u Varaždinu sada je hospitalizirano sedam pacijenata, dva su u kritičnom stanju, a pet ih je stabilno

Većina povrijeđenih u slijetanju poljskog autobusa stabilno, dvoje u kritičnom stanju

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Sveçla) proglasio je <a href="https://avaz.ba/tag/141947/darija-aslamova">novinarku Dariju Aslamovu</a> za <a href="https://avaz.ba/tag/25630/ruska-spijunska-mreza">koju se vjeruje da je ruski špijun</a>, nepoželjnom osobom u <a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">Republici Kosovo</a>, prenosi Anadolija. Ministar Svečlja je na svom Facebook profile napisao da je Aslamovoj zabranjen ulazak na teritoriju Republike Kosovo u narednih pet godina.

- Kao ministar unutrašnjih poslova, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, na osnovu Zakona o strancima, članovi 17 i 66 A, proglasio sam Dariju Aslamovu nepoželjnom osobom u Republici Kosovo. Ovom licu je zabranjen ulazak na teritoriju Republike Kosovo pet godina - naveo je Svečlja.

Istakao je da “svako ko sa određenim ciljevima ili direktivama šteti ili pokušava da destabilizuje našu zemlju, suočit će se bez sumnje sa snagom zakona Republike Kosovo”.

Prethodno je u subotu novinarka Darija Aslamova uhapšena na graničnom prelazu na sjeveru Kosova.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja je naveo da su mnoge zemlje dokazale da se Daria Aslamova bavila špijunažom za ruske vojne obavještajne službe i da je djelovala pod maskom novinara.
- Njen pokušaj da uđe u našu zemlju, pored toga što se poklapa sa dešavanjima na sjeveru zemlje, jasno dokazuje ruske veze i propagandu kojima se Srbija već priključila i koje imaju za cilj da destabilizuju našu zemlju - naveo je ministar Svečlja.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja proglasio je novinarku Dariju Aslamovu nepoželjnom osobom u Republici Kosovo

Aslamova: Uhapšena na graničnom prelazu na sjeveru Kosova

Ruskoj špijunki Dariji Aslamovoj zabranjen ulazak na Kosovo u narednih pet godina

Na plaži u Rogoznici u <a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">Hrvatsko</a>j u subotu dijete (10) je <a href="https://avaz.ba/tag/70668/vatreni-crv">ugrizao vatreni crv.</a> Dječak se igrao u plićaku, a njegova majka je za hrvatske medije ispričala šta se dogodilo.- Šimun je bilo u plićaku sa drugom djecom. Crv je ugrizao samo njega. Neposredno nakon ugriza, osjetio je jako žarenje te su krenuli plikovi po ruci. Na mjestu ugriza bila je hrpa malih iglica, kao rasuto staklo i to je širilo otrov. Odvezla sam ga na hitnu jer se bol počela širiti i ispod pazuha. Na Hitnoj su bili jako susretljivi, dijete je dobilo injekciju i kremu protiv opeklina. Ruka ga je pekla cijeli i idući dan, sada je bolje - rekla je mama <a href="https://www.24sata.hr/news/djecaka-ugrizao-vatreni-crv-u-rogoznici-igrao-se-u-plicaku-a-onda-mu-se-poceo-siriti-osip-852837">za 24sata.hr</a>.

Doktorica Maja Krželj je objasnila koliko opasan može biti vatreni crv. Ona govori da su opasni utoliko što imaju na sebi sitne iglice, a izlučuju i koktel toksina kako bi usmrtili plijen, te da nisu opasne životinje koje napadaju ljude niti na njih mogu skočiti.

- Riječ je o sporim životinjama koje se hrane bodljikašima, zvjezdačama, žarnjacima tj. koraljima, gorgonijama, ali su i strvinari. Posljednje dvije godine javilo nam se dosta ribara kojima su, ako naiđu na vršu s ribom, crvi napali vrše i pojeli svu ribu, govori ona.

Vatreni crv može biti dug do 35 centimetara, ali najčešće su veliki od 5 do 10 centimetara. U slučaju bliskog susreta čovjeka s vatrenom crvom najprije treba izvaditi bodlje koje će on zariti u kožu žrtve.

- Žarkih su boja, a u prirodi je to signal drugim vrstama da je riječ o otrovnoj životinji pa ih ne diraju. Zbog živih boja i izgleda vatreni crvi su ljudima možda zanimljiviji, pa ih stoga pokušaju uzeti u ruku i dodirnuti. Tad se životinja brani i može ozlijediti čovjeka, pa treba upozoriti kupače i ronioce da im se ne približavaju te da ih ostave na miru, objasnila je dr. Krželj.

Ruka ga je pekla cijeli i idući dan, sada je bolje, rekla je majka dječaka

Dječak osjetio jako žarenje te su krenuli plikovi po ruci

Dječaka ugrizao vatreni crv: Igrao se u plićaku, a onda mu se počeo širiti osip

<a href="https://avaz.ba/tag/4091/autobus">Tahograf poljskog autobusa</a> uništen je u nesreći koja se jučer dogodila na autoputu u <a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">Hrvatskoj</a> i nakon što je ovlašteni tehničar iz njega pokušao izvući podatke oni se nisu mogli očitati, saznaje <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/prvi-problemi-u-istrazi-slijetanja-poljskog-busa-tahograf-je-unisten-brzina-se-nije-mogla-ocitati-15232160">Jutarnji list</a>.

Šta bi to konkretno moglo značiti, objasnio je dipl. ing. strojarstva Zorana Kalauza, izvršni direktor "Tahografa".
- To znači da se neće moći utvrditi kojom brzinom je vozio u trenutku nesreće. Premda bi ista trebala biti 100 kilometara na sat. Međutim, u tahografu su se nalazile dvije digitalne vozačke kartice (vozačka i suvozačka) što upućuje na to da je poljski prijevoznik korektno angažirao dva vozača za ovako dalek put (jedan vozač ne bi po propisima mogao samostalno odraditi ovakvo dugo putovanje od Poljske do Međugorja). Prema podacima s vozačkih kartica, vozač i suvozač do trenutka prometne nesreće nisu bili ni u kakvom prekršaju po pitanju radnih aktivnosti i korektno su se zamijenili nakon određenog broja sati vožnje - kaže Kalauz.

Kad je pak riječ o nama "običnim" vozačima, profesionalci imaju čitav niz pravila kojima je propisano kada mogu započeti svoj rad ili vožnju, koliko dugo mogu neprekidno raditi ili voziti, koliko smiju raditi ili voziti u jednoj smjeni, u jednoj sedmici, u dvije susjedne sedmice itd. Za njih su propisane obvezne pauze nakon određenog broja sati rada ili vožnje, propisani su im sati minimalnog dnevnog odmora kao i sati minimalnog sedmičnog odmora koje svaki vozač mora imati unutar jedne kalendarske sedmice.O tome šta je tahograf i kako radi inženjer Kalauz pojašnjava.
- Tahograf je centralni mjeriteljski instrument u vozilu i svaki profesionalni vozač mora biti jako dobro upoznat s njegovim radom. Sam instrument zapisuje sve vozačke aktivnosti vozača koji upravlja vozilom, ali i eventualnog suvozača ako je isti prisutan u vozilu za vrijeme vožnje. Ovi zapisi se odvijaju na način da svaki profesionalni vozač ima svoju vlastitu digitalnu vozačku karticu - rekao je Kalauz.&nbsp;

Radi se o dokumentu koji je vlasništvo svakog vozača, izgleda poput lične karte, vrijedi pet godina, a svaki vozač ju je dužan umetnuti u (digitalni) tahograf na početku svoje smjene/vožnje.&nbsp;- Sve njegove aktivnosti tahograf zapisuje u svoju internu memoriju, ali i na memoriju same kartice. Profesionalni vozači, prilikom redovnih kontrola na cesti, mogu biti kontrolirani ne samo za redovne radne aktivnosti koje su se dogodile za vrijeme i neposredno prije same kontrole, nego policija i prometna inspekcija imaju pravo kontrolirati sve njegove aktivnosti u prethodnih 28 kalendarskih dana.&nbsp;Sve aktivnosti vozača moraju biti zapisane na vozačkoj kartici - pa čak i one kada je vozač bio slobodan, kada je kući sa svojom porodicom na nekom odmoru. Uočavanjem bilo kojeg prekršaja, vozač (ali i kompanija i odgovorna osoba u tvrtki) podliježe vrlo strogim finansijskim sankcijama.

U tahografu su se nalazile dvije digitalne vozačke kartice što upućuje na to da je poljski prijevoznik korektno angažirao dva vozača za ovako dalek put

Prvi problemi u istrazi slijetanja poljskog busa

<a href="https://avaz.ba/tag/20679/eulex">Šef Eulexa</a>, misije vladavine prava EU na Kosovu, <a href="https://avaz.ba/tag/9864/lars-gunnar-wigemark">Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark)</a> reagirao je na napade na kosovsku policiju vatrenim oružjem. Napad se dogodio na jezeru Gazivoda, a Vigemark poručuje da ti napadi moraju prestati. 

- Pucnjava u jezeru Gazivode je također napad vatrenim oružjem na kosovsku policiju. Nitko nije ozlijeđen, ali ovi napadi nisu samo opasni već su krivična djela i moraju se odmah zaustaviti. Eulex će pojačati svoje patrole u tom području - napisao je Wigemark.
Kosovski premijer Albin Kurti također se oglasio o napadu. - Ovo je drugi put u manje od sedam dana da kosovsku policiju napadaju kriminalne grupe na sjeveru naše zemlje - napisao je Kurti na Facebooku te dodao da slijedi istraga o ovom događaju. Policija je jučer oko 11:25 napadnuta vatrenim oružjem dok je postavljala patrolni čamac u jezeru Gazivoda u gradu Zubin Potok.

Policija je jučer oko 11:25 napadnuta vatrenim oružjem dok je postavljala patrolni čamac u jezeru Gazivoda u gradu Zubin Potok

Šef EU misije na Kosovu: Napadi na policiju moraju prestati, pojačat ćemo patrole

<a href="https://avaz.ba/tag/228/saobracajna-nesreca">Uviđajem saobraćajne nesreće</a> poljskog autobusa u kojoj je jučer na autocesti kod Breznice <a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">u Hrvatskoj</a> život izgubilo 12 osoba utvrđeno je da je vozač izgubio kontrolu nad upravljačem, a u cilju utvrđivanja uzroka nesreće naloženi su obdukcija stradalih i vještačenje alkoholiziranosti vozača. Uviđaj nesreće koja se u subotu oko 5:25 sati dogodila na autocesti Goričan-Zagreb u smjeru Zagreba kod mjesta Breznica provela je u prethodnom postupku zamjenica varaždinske županijske državne odvjetnice zajedno s policijskim službenicima varaždinske policije, izvijestilo je na svojim internetskim stranicama Državno odvjetništvo.

Iz varaždinske bolnice sinoć je javljeno da se stanje dvoje pacijenata pogoršalo.

- Imamo 11 pacijenata u našoj ustanovi, pet u jedinici intenzivnog liječenja od toga dvoje kritično, troje u traumatologiji i ortopediji i troje u odjelu neurokirurgije. Obzirom da se radi o politraumama, tokom dana došlo je do pogoršanja stanja kod dvoje pacijenata - rekao je u Dnevniku HTV-a direktor OB-a Varaždin Damir Poljak.

Poljsko ministarstvo infrastrukture saopćilo je da je autobus koji je imao nesreću u Hrvatskoj proizveden 2011. godine, registriran u Poljskoj te da je prošao sve preglede propisane zakonom.&nbsp;Tehnički pregled je obavljen u junu ove godine.

Glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova Łukasz Jasina rekao je da su u autobusu bila 42 hodočasnika i dva vozača te da su svi stradali poljski državljani.&nbsp;

Život izgubilo 12 osoba

Autobus prošao sve preglede propisane zakonom

Vozač busa izgubio kontrolu, probio ogradu i sletio s autoceste

<a href="https://avaz.ba/tag/141942/antun-masle">Nakon duge bolesti u 66. godini je preminuo Antun Masle</a>, glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, ratni reporter i novinar s dugogodišnjim iskustvom u printanim i elektronskim medijima.

Antun Masle rođen je 24. studenoga 1956. u Baru. Prve novinarske korake napravio je u omladinskom tisku, da bi se zatim kao sportski novinar zaposlio u Dubrovačkom vjesniku, <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/preminuo-novinar-i-urednik-antun-masle/2385634.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_najnovije_d">piše Index.hr.</a>
Godine 1988. prelazi u Slobodnu Dalmaciju, najprije kao sportski novinar, a onda i kao izvanredan ratni reporter s dubrovačkog ratišta. Napravio je niz visokovrijednih reportaža o stanju na jugu <a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">Hrvatske</a> u najkritičnijem ratnom periodu, od 1991. do 1992. godine.&nbsp;U nastavku karijere prešao je u zagrebački politički sedmičnjak Globus, u kojem se od 1994. bavi reportažama sa svih velikih kriznih žarišta u regiji i svijetu. U drugoj polovini devedesetih godina izvještava o događajima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, piše reportaže o ruskim vojnicima zarobljenima u Čečeniji, izvještava o sukobima u Albaniji.Radio je intervjue s poznatim svjetskim političarima, poput Lecha Wałęse ili s poslovnim ljudima kao što je Aleksandar Lebedev. Godine 2006. imenovan je na mjesto urednika informativnog programa Nove TV, gdje ostaje sljedećih pet godina. Od 2012. ponovno je u Dubrovačkom vjesniku, gdje je od 2017. godine preuzeo dužnost glavnog urednika.

Od 2012. ponovno je u Dubrovačkom vjesniku, gdje je od 2017. godine preuzeo dužnost glavnog urednika

Prve novinarske korake napravio je u omladinskom tisku

Preminuo novinar i urednik Antun Masle

<a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">Ministar unutarnjih poslova Kosova</a> Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) na svom je Facebook profilu objavio je da je Darija Aslamova privedena na graničnom prijelazu na sjeveru Kosova.

Prema njegovim riječima, mnoge su zemlje dokazale da se <a href="https://avaz.ba/tag/25630/ruska-spijunska-mreza">bavila špijunažom za rusku vojnu obavještajnu službu</a>, te da je djelovala pod maskom novinarke.
- Darija Aslamova danas je uhapšena na graničnom prijelazu na sjeveru zemlje. Mnoge su zemlje dokazale da se bavila špijunažom za rusku vojnu obavještajnu službu te da je djelovala pod krinkom novinarke - napisao je Svečlja.

Tvrdi se i da je učestvovala u propagandnim aktivnostima tokom ruske invazije na Ukrajinu, objavio je ministar.

Kosovske vlasti navode kako su upoznate s njenim aktivnostima, no prema ministru, njoj je zbog sličnih aktivnosti zabranjen ulazak u neke zemlje.
Nadalje, Svečlja je naglasio da je Aslamova pokušala ući na Kosovo, sedam dana nakon napetosti izazvanih na sjeveru zemlje.<a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Vijest o hapšenju ruske špijunke objavila je i Ukrajinska</a> pravda.

<blockquote class="twitter-tweet">Косово арештувало на кордоні російську журналістку — її підозрюють у роботі на розвідку РФ <a href="https://t.co/v92jYoMVyq">https://t.co/v92jYoMVyq</a> <a href="https://t.co/onaVVwE9aj">pic.twitter.com/onaVVwE9aj</a>— Українська правда ✌️ (@ukrpravda_news) <a href="https://twitter.com/ukrpravda_news/status/1556061938093887489?ref_src=twsrc%5Etfw">August 6, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mnoge su zemlje dokazale da se bavila špijunažom za rusku vojnu obavještajnu službu

Darija Aslamova u društvu Sergeja Lavrova: Uhapšena na graničnom prijelazu

Na granici sa Srbijom uhapšena ruska špijunka, oglasio se kosovski ministar policije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Crna%20Gora&amp;">Analitičaru i kolumnisti CdM-a</a>&nbsp;Ljubomiru Filipoviću danima putem društvenih mreža stižu prijetenje. Danas mu je na društvenoj mreži Instagram prijećeno i oružjem. Filipović je ovaj slučaj kao i prethodne prijavio policiji. Međutim, policija u prethodnim slučajevima nije reagovala.

Ranije danas je podnio prijavu zbog konstantnih prijetni, a večeras je dopunio video snimkom koji je, kako je kaže, dobio dok je bio sa djetetom u prodavnici u Budvi oko 18 sati.- Snimak je star dva dana i objavljen je na društvenoj mreži instagram, na profilu Obrad Mićunović @obradmicunovic5 - navodi Filipović u prijavi koju je dostaVio Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i osnovnim tužilaštvima u Podgorici i Kotoru.

Filipović je ovaj slučaj kao i prethodne prijavio policiji

Jezive prijetnje oružjem i uvrede upućene analitičaru CdM-a Ljubomiru Filipoviću

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatska&amp;">Hrvatsko novinarsko društvo traži detaljnu istragu</a>&nbsp;i utvrđivanje svih okolnosti smrti našega kolege Vladimira Matijanića, novinara portala Index.hr.

Saopćenje HND-a prenosimo u cijelosti:
- Sigurni smo da bi kolega Matijanić imao šanse preživjeti u bolnici, samo da je do nje mogao doći. Njegova životna partnerica i novinarka Indexa, kolegica Andrea Topić na Facebooku je objavila hronologiju događaja u kojoj je navela kako hitna pomoć nije htjela hospitalizirati našeg preminulog kolegu.

Dva sata prije smrti ekipa hitne medicinske pomoći objašnjavala mu je kako je riječ o normalnim simptomima covida te da nema potrebe za hospitalizacijom. Također, dva dana prije smrti kolegi Matijaniću je u bolnici rečeno da je u Hrvatskoj nestašica lijeka za sprječavanje težih posljedica covida, koji se daje pacijentima kao što je on.

U splitskoj su ga bolnici pustili da čeka najmanje dva sata iako im je rekao za Sjögrenov sindrom i intersticijsku bolest pluća te sumnju na još dvije autoimune bolesti, zbog čega se nije mogao cijepiti protiv covida.

Zbog svega navedenog ne možemo se oteti dojmu da su odgovorni u KBC-u Splitu itekako zakazali i da je riječ o nesavjesnom postupanju koje je dovelo do smrti našega kolege. Zbog toga ćemo ustrajati u tome da svi u ovom lancu odgovornosti dobiju adekvatne kazne za svoje propuste kako se ovakva tragedija više nikad i nikome ne bi dogodila.

Ministre Beroš, još jednom ponavljamo, HND očekuje brzu i efikasnu istragu te kažnjavanje nesavjesnih ljudi u zdravstvenom sistemu čiji bi posao trebao biti zaštita svakog pacijenta. Ovo nećemo zaboraviti, niti ćemo preko toga prijeći - poručuju iz HND-a.

Zbog toga ćemo ustrajati u tome da svi u ovom lancu odgovornosti dobiju adekvatne kazne za svoje propuste kako se ovakva tragedija više nikad i nikome ne bi dogodila, naveli su

Hrvatsko novinarsko društvo: Sigurni smo da bi kolega Matijanić imao šanse preživjeti u bolnici

Viši sud u Valjevu rehabilitovao je četničkog vojvodu Nikolu Kalabića, <a href="https://istraga.ba/visi-sud-u-valjevu-presudio-ponovo-rehabilitovan-cetnicki-vojvoda-nikola-kalabic/">potvrdio je za Istraga.ba</a> advokat Goran Branković, pravni zastupnik Kalabićeve unuke koja je tražila rehabilitaciju.
- Usvaja se zahtjev za rehabilitaciju pokojnog Nikole Kalabića. Sud je uvažio zahtjev Vesne Dragojević, a sada Kalabić, inače unuke četničkog vojvode Nikole Kalabića. Rehabilituje je sada pokojni Nikola Kalabić i utvrđuje se da su Odluke Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača tokom Drugog svJetskog rata, od 1945. godine, ništavne od trenutka donošenja da su ništavne - navodi se u Rješenju Višeg suda u Valjevu donesenog 5. jula ove godine.

<h2>Godinama se vodio kao nestala osoba</h2>

Nikola Kalabić je bio komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini. Pred sam kraj rata Nikola Kalabić kao i mnogi drugi pripadnici JVUO pokušavali su da se sakriju u zabačenim dIJelovima zemlje i da tamo sačekaju pokušaj bune protiv komunističke vlasti.

OZNA je krenula sa širokim planom likvidacije bivših pripadnika JVUO i ostalih vojnih organizacija van teritorije Jugoslavije. Tako su uspjeli svoje agente da ubace u mrežu podrške Nikole Kalabića, i da ga u tajnoj operaciji 5. decembra 1945. godine uhapse. Okolnosti njegove smrti do danas nisu utvrđene. Godinama je vođen kao nestali, da bi na kraju, 65 godina kasnije, službeno bio proglašen mrtvim.
Rješenjem Sreskog suda u Mionici od 11. novembra 1946. godine Kalabić je proglašen narodnim neprijateljem i oduzeta mu je imovina. Njegova unuka pokrenula je postupak pred sudom u Valjevu, tražeći rehabilitaciju i povrat oduzete imovine.
Nikola Kalabić zapovijedao je Gorskom gardom pod Dražinom komandom. U pismu iz aprila 1944. godine je lično naredio klanje partizanskih simpatizera.

- Dragi Pape, za klanje komunista molim te dobro tu stvar provjeri. Ispitaj još bar tri čovjeka. Za te ljude koji treba da se zakolju. Pitaj Peru Miletića, Stevana Beserovca i Živorada Pajića, pa ako oni kažu da su krivi kao komunisti, onda najviše zakoljite: u Jasenici 3, Popučke 2, Garić 2, Grabovica 2, konja pastuva od Zakića mi dovedite, a za njega zna Stanimir. Mene ćeš naći tek drugi dan Uskrsa uvečer u Lekovicama kod Stanoja. Nemoj se vraćati dok zadatak ne svršiš. Želim iskreno da praznik Hristovog voskrsenja dočekate svi zdravi. Doviđenja. Pozdravite mi sve, a tebe najviše pozdravlja tvoj čika Pera – napisao je.

Iako je službeno bio podređen vođi četničkog pokreta, Draži Mihailoviću, Kalabić je i tamo bio zloglasan zbog okrutnosti. Čak i njegovi podređeni zabrinuto su pisali Mihailoviću i preklinjali ga da zaustavi Kalabića i njegove koljače.
U maju 2017. godine Viši sud u Valjevu prvi put je rehabilitovao Kalabića. No, Apelacioni sud je ukinuo to rješenje i sve vratio na ponovni postupak. U utorak, 5. jula je okončana rasprava po obnovljenom postupku i sud je istoga dana donio rješenje o rehabilitaciji.

Milanović o smrti novinara Matijanića: Sve treba detaljno ispitati, to je cijeli niz jako ozbiljnih stvari

Plenković o slučaju "Matijanić": Uvijek je grozno kad umre neko tako mlad

Audiosnimke Matijanićevih poziva bolnici i Hitnoj: Dođite za pet dana

Vlada Crne Gore podržava inicijativu SAD o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana

Zabilježena 743 nova slučaja koronavirusa, 12 osoba preminulo

Većina povrijeđenih u slijetanju poljskog autobusa stabilno, dvoje u kritičnom stanju

Ruskoj špijunki Dariji Aslamovoj zabranjen ulazak na Kosovo u narednih pet godina

Dječaka ugrizao vatreni crv: Igrao se u plićaku, a onda mu se počeo širiti osip

Prvi problemi u istrazi slijetanja poljskog busa

Šef EU misije na Kosovu: Napadi na policiju moraju prestati, pojačat ćemo patrole

Vozač busa izgubio kontrolu, probio ogradu i sletio s autoceste

Preminuo novinar i urednik Antun Masle

Na granici sa Srbijom uhapšena ruska špijunka, oglasio se kosovski ministar policije

Jezive prijetnje oružjem i uvrede upućene analitičaru CdM-a Ljubomiru Filipoviću

Hrvatsko novinarsko društvo: Sigurni smo da bi kolega Matijanić imao šanse preživjeti u bolnici

Ponovo rehabilitovan četnički vojvoda Nikola Kalabić

Region

Milanović o smrti novinara Matijanića: Sve treba detaljno ispitati, to je cijeli niz jako ozbiljnih stvari

Plenković o slučaju "Matijanić": Uvijek je grozno kad umre neko tako mlad

Audiosnimke Matijanićevih poziva bolnici i Hitnoj: Dođite za pet dana

Vlada Crne Gore podržava inicijativu SAD o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana

Zabilježena 743 nova slučaja koronavirusa, 12 osoba preminulo

Većina povrijeđenih u slijetanju poljskog autobusa stabilno, dvoje u kritičnom stanju

Ruskoj špijunki Dariji Aslamovoj zabranjen ulazak na Kosovo u narednih pet godina

Dječaka ugrizao vatreni crv: Igrao se u plićaku, a onda mu se počeo širiti osip

Prvi problemi u istrazi slijetanja poljskog busa

Šef EU misije na Kosovu: Napadi na policiju moraju prestati, pojačat ćemo patrole

Vozač busa izgubio kontrolu, probio ogradu i sletio s autoceste

Preminuo novinar i urednik Antun Masle

Na granici sa Srbijom uhapšena ruska špijunka, oglasio se kosovski ministar policije

Jezive prijetnje oružjem i uvrede upućene analitičaru CdM-a Ljubomiru Filipoviću

Hrvatsko novinarsko društvo: Sigurni smo da bi kolega Matijanić imao šanse preživjeti u bolnici

Ponovo rehabilitovan četnički vojvoda Nikola Kalabić