<a href="https://avaz.ba/tag/141693/pavao-vujnovac">Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva</a>, platio je 20. jula carinski dug od čak 1.048.357 kuna za <a href="https://avaz.ba/tag/59728/ogrlica">ogrlicu vrijednu 507.436 eura</a> koja mu oduzeta krajem prošlog mjeseca na graničnom prijelazu na zagrebačkom aerodromu, pa je 26. jula ponovno preuzeo dragocjeni komad nakita, javili su iz Carinske uprave, <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/doznajemo-vujnovac-platio-milijun-kuna-i-od-carine-preuzeo-ogrlicu-od-507436-eura/2384411.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_najnovije_d">otkriva Index.hr.</a>

Još ranije platio je prekršajnu kaznu od 50.000 kuna, no sve to ne znači da su za moćnog privrednika, bar zasad, otklonjene nevolje povezane s ogrlicom: prošle sedmice je Državno odvjetništvo <a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">Hrvatske</a> najavilo otvaranje istrage protiv njega "zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona.&nbsp;Vujnovac je 25. juna po povratku iz Ciriha carinicima nije rekao da kod sebe ima skupu ogrlicu. Kad su je pronašli, odrezali su mu prekršajnu kaznu.

Vijest o pokretanju istrage znači da je DORH promijenio stav prema Vujnovčevu postupku na granici. Naime, u prekršajnom nalogu koji su carinici sastavili 25. juna jasno stoji da je "s okolnostima prekršaja telefonskim putem upoznat ODO Velika Gorica" te je nakon konzultacije s državnom advokaticom Sanjom Dlačić Jakovina "odlučeno da se protiv putnika pokrene prekršajni postupak, a ne krivična prijava". Vujnovčevi glasnogovornici su Indexu poručili kako nisu uspjeli "doći ni do koga iz Uprave", pa nemamo njegov aktualni odgovor na pitanja o ogrlici i cijelom slučaju.
Do sad se javio dva puta mailom. Prvi put je poručio: "Vujnovac žali zbog previda koji se dogodio iz neznanja. Sva davanja i porezi bit će plaćeni sukladno važećim pravnim propisima."
Drugi put je objavio: "Kao što smo već odgovorili Vujnovac žali zbog previda koji se dogodio iz neznanja. Sva davanja i porezi bit će plaćeni sukladno važećim pravnim propisima."

<h2>Inkasirao malo više od 54 miliona kuna</h2>

Jedan od najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj, čovjek s diplomom Ekonomskog fakulteta u Osijeku, nije znao da graničarima treba pokazati ogrlicu vrijednu pola miliona eura.&nbsp;Kao što je Index već pisao, firme povezane s Vujnovcem bave se nizom djelatnosti - od energetike, preko trgovine, do turizma. Pritom uspješno posluju s državom, a samo je PPD prošle godine, prema službenim podacima, iz državnog budžeta inkasirao malo više od 54 miliona kuna.
Mreža kompanija povezanih s Vujnovcem bliska je hrvatskim tajnim službama, među njegovim partnerima je, primjerice, Josip Jurčević, bivši visokopozicionirani zaposlenik SOA-e.

Još ranije platio je prekršajnu kaznu od 50.000 kuna, no sve to ne znači da su za moćnog privrednika, bar zasad, otklonjene nevolje povezane s ogrlicom

Pavao Vujnović: Direktor Prvog plinarskog društva Hrvatske

Vujnovac platio milion kuna i od carine preuzeo ogrlicu od 507.436 eura

- <a href="https://avaz.ba/tag/172/evropska-unija">Evropska unija pozvala je Beograd i Prištinu</a> na sastanak u Briselu - izjavio je portparol EU Peter Stano i poručio da Evropska unija pažljivo i sa zabrinutošću <a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">prati situaciju na sjeveru Kosova.</a>

Stano je u izjavi rekao da poziva umiješane strane da ostanu mirne i poručio da moraju da prestanu sve "nekoordinirane i jednostrane akcije", kojima se ugrožava stabilnost i sigurnost na terenu i ometa sloboda kretanja.

- Nakon što je Kosovo prihvatilo zahtjeve visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Žozepa Borelja (Josep Borrell) i SAD da odloži planirane mjere u vezi sa registarskim tablicama i ličnim karticama, uz uslov da se uklone sve barijere, EU je pozvala obje strane da se sastanu u Briselu da razgovaraju o putu ka napretku - rekao je Stano.

On je istakao da se sva otvorena pitanja moraju rješavati dijalogom, kojim posreduje EU.
- Boreljov prijedlog je bio da se odlože mjere o registraskim tablicama i ličnim kartama i da se u međuvremenu održi sastanak u Briselu kako bi se razgovaralo o putu ka napretku - rekao je Stano.

Evropska unija poziva umiješane strane da ostanu mirne i poručio da moraju da prestanu sve "nekoordinirane i jednostrane akcije"

EU je pozvala obje strane da se sastanu u Briselu

Reakcija EU: Beograd i Priština pozvani na sastanak u Brisel

<a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">Dva granična prijelaza na sjeveru Kosova</a> ka <a href="https://avaz.ba/tag/35/srbija">Srbiji</a>, Jarinje i Brnjak, otvorena su u kasnim poslijepodnevnim satima, nakon što su lokalni Srbi u potpunosti uklonili barikade sa puteva koje su postavili sinoć s ciljem sprečavanja primjene odluke Vlade Kosova o recipročnim mjerama na srbijanska dokumenta, prenosi Anadolija. <a href="https://avaz.ba/tag/124651/xhelal-svecla">Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla)</a> saopćio je da je su granični prijelazi otvoreni za građane.
- Barikade koje su srbijanske nelegalne strukture postavile sinoć, 15 minuta nakon što je pušten alarmni sistem i raspoređenih na devet različitih lokacija na severu zemlje, sada su od njih samih u potpunosti uklonjene. Sloboda kretanja je potpuna i granični prelazi Jarinje i Bernjak su otvoreni za građane”, naveo je Svecla na Facebooku.

Ministar je napisao da su maskirane grupe sa dugim puškama, predvođene Beogradom i koje dolaze iz Srbije, počele da napadaju kosovske građane, brutalno ih tuku, a danas su isti pucali i na policajce sa ciljem da ih ubiju.

- Ovi napadi su dugo pripremani i ove pripreme su kulminirale sastancima u Beogradu i Raškoj. Ovakvi napadi ne doprinose stabilnosti naših zemalja i regiona jer je, prije svega, naša Vlada donijela dvije odluke poštujući domaće i međunarodne zakone. Kao što smo sinoć obećali, kao Vlada Republike Kosovo, uklanjanjem barikada i obezbjeđenjem slobode kretanja našim građanima, pomjerili smo provođenje odluka za 1. septembar 2022. godine, kako bismo održali stabilnost u zemlji i regionu - saopštio je ministar.

On je ocijenio da je “stvaranje panike, izazivanje opšte opasnosti, kretanje naoružanih i maskiranih lica unutar zemlje, brutalno premlaćivanje naših građana kao i pokušaj ubistva naših policajaca” neprihvatljivo, te da u tom pravcu vode intenzivne istrage i da će pravda nesumnjivo biti zadovoljena.
- Korištenje ovakvih kriminalnih grupa za destabilizaciju zemlje od strane srbijanske strane ne ugrožava samo našu zemlju, a to postaje još ozbiljnije kada Srbija, koja kroz takve grupe želi da ostvari svoje ciljeve, a dobija punu i već javnu podršku Moskve - naveo je on.
Dodao je da su sinoć zabilježeni i cyber napadi kojima se željelo ometati funkcioniranje države, te da su poduzete sve neophodne mjere i da je sistem uspješno zaštićen.

Ministar je zahvalio međunarodnim saradnicima na pravilnom razumijevanju situacije i na njihovom konstruktivnom stavu.

Prema odluci Vlade Kosova od 29. juna, recipročne mjere podrazumijevaju izdavanje privremenih deklaracijskih listova na graničnim prijelazima osobama koje ulaze na Kosovo s ličnim kartama Srbije, dok je druga mjera, dvomjesečni proces preregistracije ilegalnih registarskih tablica sa oznakama kosovskih gradova "PR", "KM", "PZ" i slično, koje izdaje Srbija, u tablice Republike Kosovo.
Nakon barikada na putevima i pregovaranja sa inostranim partnerima, Vlada Kosova se obavezala da primjenu mjera odloži za 30 dana.

Kao što smo sinoć obećali, uklanjanjem barikada i osiguranjem slobode kretanja našim građanima, pomjerili smo provođenje odluka

Uklonjenje barikade na putu prema Jarinju

Ministar Svečlja: Granični prijelazi Jarinje i Brnjak otvoreni nakon uklanjanja svih barikada

Hrvatski Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi sasvim se neočekivano, u kontekstu preporuka Vlade Hrvatske za štednju energije, našao u sukobu s <a href="https://avaz.ba/tag/27713/zoran-milanovic">predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem</a>. Njih su dvojica korektno sarađivali u prošlosti, ali jedna predsjednikova usputna opaska, koju su mnogi shvatili kao podržavanje stereotipa o Romima, pa onda i "govor mržnje u širem smislu", jako je povrijedila Kajtazija. – Uopće mi nije jasno zašto je do ovoga došlo, zbog čega je predsjednik u sve umiješao romsku zajednicu. Doista ne znam što mu bi. Htio se sprdati s Vladom, a onda se sprdao i s Romima. Cijelo vrijeme svog mandata, predsjednik ima problema s Vladom i želi diskreditirati one koju su na bilo koji način s njom povezani - rekao je u intervjuu za Novi list.Mislite da ste vi zapravo kolateralna žrtva Milanovićevog obračunavanja s Vladom Andreja Plenkovića?
– Ne samo ja, svi koji smo u vladajućoj koaliciji smo kolateralne žrtve toga. Skoro sam deset godina stariji od predsjednika, puno ozbiljniji od njega i neću se služiti uličarskim govorom kojim se on koristi. Predsjednik, čini se, poznaje samo Rome koji imaju zlatan zub, nose zlatan sat i lančić i prljavi su. Ja u Saboru spadam u možda najurednije i najpedantnije zastupnike, uvijek u odijelu i s kravatom. Volio bih da jednu pokraj druge stavite predsjednikovu i moju sliku, pa da ljudi vide kako ja izgledam, iako sam dosta stariji od njega - kazao je <a href="https://www.novilist.hr/novosti/kajtazi-o-milanovicu-nemam-zlatan-zub-pa-valjda-ne-odgovaram-stereotipu-ali-cijeli-se-zivot-izjasnjavam-kao-rom/?meta_refresh=true">za Novi list.</a>

Vjerujete li da kod predsjednika postoji određeni animozitet prema Romima?– Ne znam to. Na prošlim predsjedničkim izborima više od 90 posto Roma glasalo je za njega. Htjeli smo neku promjenu jer nas je 2015. godine 90 posto glasalo za Kolindu.Jeste li proteklih godina u komunikaciji s Milanovićem osjetili neke njegove rezerve prema vama i Romima općenito?– Nisam to kod njega osjetio. Jedino mogu reći da ne znam šta je to on, kao što govori, toliko učinio za mene dok je bio premijer. Mi tada nismo imali ni državnog sekretara, čak ni savjetnika u nekom ministarstvu. Rado bih čuo od njega što je to točno napravio za mene. Istina, dao sam mu nakon izbora 2015. potpis podrške.Pretpostavljam da ne biste tako postupili da ste sumnjali da Milanović gaji netrpeljivost prema Romima.– Tako je. I sigurno ne bi on na predsjedničkim izborima dobio glasove 90 posto Roma. Zato ne mogu ovo objasniti.Možda se Milanović promijenio u ove dvije i pol godine od kada je predsjednik Republike.– Ne znam.Vi se nacionalno izjašnjavate kao Rom i zato se možete na izborima kandidirati u toj posebnoj jedinici. Pada li vam na pamet zašto predsjednik smatra da možda i ipak niste Rom?– Rekao sam vam, vjerovatno zato što nemam ni zlatan zub ni zlatan sat. Ne odgovaram stereotipu Roma, kao što možda jesu oni za koje se predsjednik, kako je izjavio, tukao. U mojoj porodici ja sam jedan od najtamnijih, ostali su svjetlije puti od mene, a svi smo visoko obrazovani, samo zdravstvenih radnika imamo osam. Cijeli se život izjašnjavam kao Rom, u vojnoj školi u Jugoslaviji bio sam jedini Rom. Zar bih sada trebao ići na ispitivanje da se utvrdi koliko imam romske, a koliko neromske krvi? Dobijam ovih dana brojne poruke podrške i želim se ovom prilikom zahvaliti svima koji su me nazvali ili mi uputili sms ili mail.

Je li vas možda i premijer Andrej Plenković nazvao?– Svi su me zvali i svima se zahvaljujem, neću sada poimenično nikoga spominjati.Čini li vam se da je između Milanovića i vas definitivno gotovo ili možete opet jednom u budućnosti s njim surađivati?– Dok sam god političar, a vjerujem da ću osvojiti i peti zastupnički mandat, ne želim nikakve sukobe ni mržnju. U Saboru se u vuka pretvaram samo ako neko kaže nešto loše o nekoj od manjina koju zastupam. Nastojim svima pomoći u rješavanju konkretnih stvari. Za romsku zajednicu je puno napravljeno, iako, slažem se, ne i dovoljno. Nastavit ću u interesu romske zajednice surađivati sa svima, nezavisno o tome ko kojoj političkoj opciji pripada. Odazvao bih se opet i pozivu predsjednika Milanovića, nisu me ljudi izabrali da bih ulazio u sukobe.Glasovi koje dobijate na izborima u suprotnosti su s predsjednikovom tvrdnjom da niste skoro ništa učinili za Rome.– Tačno. Na posljednjim izborima sam dobio 3.700 glasova, a drugi kandidat iz redova Roma, Franjo Horvat, 670. Na svakim izborima imam sve veću podršku birača. Valjda bi me Horvat pobijedio da Romi nisu zadovoljni sa mnom, da misle da kao zastupnik nisam ništa napravio za njih. Čuda sam ja napravio u ovih 12 godina, nema dana da nisam u nekom naselju u kojem žive Romi.

Svi koji smo u vladajućoj koaliciji smo kolateralne žrtve njegovog odnosa sa Vladom, rekao je

Kajtazi o Milanoviću: Nemam zlatni zub pa valjda ne odgovaram stereotipu

<a href="https://avaz.ba/tag/129274/una-tv">Regionalni medijski projekt Una TV</a> počeo je sa radom prošle godine u decembru, međutim, u zagrebačkom dopisništvu ovog medija, ovih dana su najavljeni otkazi.&nbsp;U dopisništvo u kojem radi osamdesetak ljudi, uprava Una World d.o.o. čije je sjedište u Banja Luci uputila je popis radnih mjesta koja se ukidaju već ovaj tjedan. Svi zaposleni u tome dopisništvu, uključujući i one koje je vijest zatekla na godišnjim odmorima, pozvani su u redakciju na hitan sastanak koji će se održati u srijedu, 3. avgusta.

Stvari se, kako doznajemo, odvijaju munjevitom brzinom - odluka uprave s popisom radnih mjesta koja se ukidaju, izvješena je na oglasnoj ploči dopisništva smještenog u Zagreb Toweru, 25. jula s napomenom da odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave, dakle već ovaj tjedan. Najavljeno je ukidanje niza novinarskih, snimateljskih, montažerskih, uredničkih, producentskih radnih mjesta.

Zaposleni, među kojima su ovih dana zavladali tjeskoba i neizvjesnost, očekuju da će ih uprava već ovaj tjedan upoznati s time tko od njih ostaje bez radnog mjesta.
Na Unu TV su, podsjetimo, prešla raditi i neka od zvučnijih imena televizijskog novinarstva u Hrvatskoj među kojima su Ivana Paradžiković, Saša Kosanović, Josip Šarić, zatim bivša novinarka Slobodne Dalmacije Nataša Škaričić...
U obrazloženju odluke, uprava Une TV, koja je u regiji poznata i pod kolokvijalnim imenom "Dodikova televizija" jer se vlasnički vezuje uz Igora Dodika, sina Milorada Dodika, navodi da su odluku o reduciranju svog poslovanja u Hrvatskoj morali donijeti zbog zabilježenih poslovnih gubitaka prouzročenih bezuspješnim pregovorima s dvama najvećim teleoperaterima u Hrvatskoj A1 i HT-om koji višekratno odgađaju potpisivanje ugovora o poslovnoj suradnji s Unom TV. Zbog toga ta televizija, tvrdi njezina uprava, nije mogla emitirati program na području Hrvatske i ostvarivati prihode od reklama, što je u konačnici utjecalo na rentabilnost poslovanja. U obrazloženju odluke o gašenju dijela radnih mjesta koju je u ime uprave Una World.d.o.o potpisao direktor Srđan Praštalo tvrdi se da je ta tvrtka, zbog nemogućnosti emitiranja u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine imala gubitak od 1,130.000 eura, a u 2021. gubitak od 2,9 miliona kuna.

U odluci koju je uprava uputila u zagrebačko dopisništvo navodi se da se u sektoru programa ukidaju radna mjesta urednika emisije, mjesto voditelja, a broj novinara - reportera sa sadašnjih devet smanjuje se na jednoga.

U sektoru informativnog programa ukidaju se radna mjesta regionalnog odgovornog urednika, producenta planiranja i izvjestitelja-terenskog producenta.
U sektoru produkcije ukidaju se radna mjesta direktora produkcije, menadžera produkcije, asistenta produkcije, organizatora, operatera grafike, floor menadžera, umjesto pet novinara-snimatelja ostat će samo dva, a umjesto šest montažera također samo dva.
Ukidaju se i radna mjesta u sektoru tehnike kao i sektoru za digitalnu tranziciju, te po jedno mjesto u sektoru financija i sektoru ljudskih resursa, piše Jutarnji list.

U odluci koju je uprava uputila u zagrebačko dopisništvo navodi se da se u sektoru programa ukidaju radna mjesta urednika emisije

Masovni otkazi u hrvatskoj podružnici Dodikove Una TV: Sve zaposlene pozvali na hitan sastanak

<a href="https://avaz.ba/tag/34721/zaruke">Već duže sam je planirao zaprositi</a>, ali nisam znao gdje, osim da će to biti u Dubrovniku. <a href="https://avaz.ba/tag/5914/peljeski-most">A onda sam vidio da se otvorio Pelješki most</a>, da je tamo pao prvi poljubac, pa sam rekao da ću i ja na mostu.&nbsp;Veselo to govori Nikola (27), koji je svoju odabranicu Magdalenu (24) u nedjelju zaprosio na mostu koji je ujedinio cijelu Hrvatsku, piše <a href="https://www.24sata.hr/news/pale-prve-zaruke-na-peljeskom-mostu-osjetila-sam-da-ce-me-uskoro-zaprositi-iznenadio-me-851653">24sata.hr</a>.

- Bila sam baš iznenađena. Znala sam da će me uskoro zaprositi, osjetila sam ja to. Ali da će biti na Pelješkom mostu, to nisam očekivala - govori nasmijana Magdalena, koja je već podijelila sretnu vijest na društvenim mrežama.

- Zajedno smo već šest godina. Ja sam iz Dubrovnika, a ona je iz Zagreba. Došao sam raditi u Zagreb prije šest godina, a upoznali smo se na poslu. Brzo sam se zaljubio, ali bome ne znam kako je to više izgledalo, no znam da smo odmah kliknuli - kaže Nikola koji je s odabranicom došao na godišnji.

- Nema više Neuma, nema više granica. Uvijek je bila ista priča. Kad sam vidio da se otvorio most, znao sam da ću to tamo napraviti - zaključio je Nikola, koji je s Magdalenom prošle godine kupio i stan u Zagrebu.

Kad sam vidio da se otvorio most, znao sam da ću to tamo napraviti, zaključio je Nikola

Par na Pelješkom mostu: Tamo je pao prvi poljubac

"Pale" prve zaruke na Pelješkom mostu: Iznenadio me

<a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">Premijer Crne Gore Dritan Abazović</a> odbio je sve primjedbe i sugestije koje su upućene na tekst Ugovora koji Crna Gora treba da potpiše sa <a href="https://avaz.ba/tag/23245/srpska-pravoslavna-crkva">Srpskom pravoslavnom crkvom</a>. To proizilazi iz pravne analize koju je medijima danas dostavio Kabinet Abazovića. Nakon svega su iz njegovog Kabineta poručili da oni koji smatraju da ovakav ugovor nije adekvatan njegovu valjanost mogu provjeriti pred nadležnim sudovima.

- Netačno se sugeriše da se država u preambuli "poziva" na kanonsko pravo kao neposredno obavezujuće, na način da ga nadležni državni organi sprovode, izvršavaju i primjenjuju - navodi se između ostalog u pravnoj analizi. U analizi se ističe da je pitanje regulisanja odnosa sa SPC odavno izašlo iz strukovne sfere i postalo predimenzionirano političko pitanje.
Iz Kabineta Abazovića poručuju da je vrijeme da se u "potpunosti posvetimo životnim temama u korist svih građanki i građana Crne Gore."

Pravnu analizu Ugovora sa SPC-om Kabineta Abazovića prenosimo u cjelosti:U cilju tačnog i potpunog informisanja javnosti predsjednik <a href="https://avaz.ba/tag/45/crna-gora">Vlade Crne Gore</a> Dritan Abazović u više navrata najavio je da će sve primjedbe i dokumenta koja su stigla na adresu Kabineta predsjednika Vlade u vezi sa predlogom teksta Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve biti ispitana i uzeta u obzir u procesu koji prethodi konačnom razrješenju ovog pitanja.Podsjećamo javnost da je prijedlog teksta Temeljnog ugovora pripremilo resorno Ministarstvo pravde Crne Gore i da je isti usvojen na sjednici Vlade od 8. jula 2022. godine. U procesu koji je nakon toga uslijedio u javnom diskursu je došlo do raznih interpretacija predmetnog teksta, kako od strane stručnih pravnika, tako i od laičke javnosti. Poseban pečat su dale sve relevatne političke strukture.Na inicijativu predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, predsjednik Vlade je prihvatio da se još jednom analizira tekst predloga Temeljnog ugovora od strane radnog tima pravnika koji bi u razumnom roku dao određene komentare o svim mogućim spornim pitanjima. Radni tim nije formiran iz razloga što su članovi tima koje je kandidovao predsjednik Crne Gore u pripremnoj fazi odustali, iz razloga koje su javno obznanili.I pored toga, predsjednik Vlade je pozvao zainteresovana lica da dostave primjedbe i eventualne komentare kako bi ovaj proces bio okončan uz punu transparentnost i inkluzivnost.U periodu nakon odustajanja članova radnog tima, Kabinetu predsjednika Vlade je dostavljeno nekoliko pravnih mišljenja koje se bave analizom teksta prijedloga Temeljnog ugovora.

Konkretno, dostavljeni su sljedeći dokumenti:– prijedlog izmjena teksta "Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve" NVO "Akcije za ljudska prava" od 26. jula 2022.godine (autori pravni saradnici Tatjana Gogić, advokat Veselin Radulović i prof. dr Vesna Rakić Vodinelić),– pravno mišljenje od 28. jula 2022. godine (autor Andrej Bracanović LL.M),– pravno mišljenje o otvorenim pitanjima u vezi sa Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve Instituta za uporedno pravo (autori prof. Dr Vladimir Đurić, viši naučni saradnik i Vasilije Marković, master prava)Suprotno dosadašnjoj praksi, prema kojoj procesi regulisanja odnosa države sa drugim vjerskim zajednicama (Katoličkom crkvom, Islamskom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori i Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori) nisu bili podvrgnuti bilo kakvoj vrsti javne rasprave, niti su izazvali veću pažnju bilo stručne ili laičke javnosti, pitanje regulisanja odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom je odavno izašlo iz strukovne sfere i postalo predimenzionirano političko pitanje.I pored navedenog, zbog potrebe da javnost bude uvjerena da se ovaj proces odvijao uz puno poštovanje pravnog poretka i interesa države, na portalu Vlade će biti objavljena sva tri dostavljena mišljenja.Istovremeno, Kabinet predsjednika Vlade koristi priliku da se zahvali svima koji su tokom cjelokupnog trajanja procesa iznosili svoje stavove, primjedbe ili sugestije, kroz direktno obraćanje institucijama, javne nastupe, pisanje kolumni i slično, što je u svemu pokazalo otvorenost za javnu debatu koja je neuobičajena za ovakvu vrstu akta.

Iz svega što je dostavljeno, kao ključna sporna pravna pitanja se mogu identifikovati: priroda ugovora u smislu njegove ustavnosti i zakonitosti, naziv ugovora, pitanje javnopravnih ovlašćenja i pitanje navodne "ekstrateritorijalnosti". Pored navedenih, prepoznata su i druga sporna pitanja, ali su ista manjeg značaja i karaktera.Prvo pitanje koje se tiče navodno sporne "ustavnosti i zakonitosti" implicira da je riječ o pravnom aktu koji može biti predmet ispitivanja od strane Ustavnog suda Crne Gore. Ipak, ugovori sa vjerskim zajednicama predstavljaju jednu vrstu sui generis ugovora, sa posebnim specifičnostima koje zavise i od same vjerske zajednice sa kojom se isti zaključuje.Prema iskazanim stavovima, Temeljni ugovor predstavlja "ugovorni odnos između dvije strane, koji počiva na odredbama Zakona o obligacionim odnosima, te pravila za njegovu primjenu, tumačenje i eventualne sporove povodom njega treba tražiti upravo u tom propisu." Samim tim, eventualna ništavost bi se mogla ispitivati pred redovnim sudom, u kom slučaju je moguće da se pojedine odredbe proglase ništavim, dok bi Temeljni ugovor mogao ostati na snazi i bez te odredbe.Iako je iznijet i stav "da se svaki od ugovora s vjerskim zajednicama može osporavati pred Ustavnim sudom Crne Gore", nesporno je da konačno stanovište u pogledu svoje nadležnosti može zauzeti isključivo Ustavni sud.Drugo navedeno pitanje se odnosi na sam naziv ugovora i preambulu, gdje je posebno problematizovana riječ „Temeljni“ kao i određene formulacije u preambuli. Tvrdnja da riječ "Temeljni" implicira međunarodno pravni karakter ugovora nije obrazložena na bilo koji način, osim sa nejasnim pravljenjem paralele sa ugovorima koje je Crna Gora zaključila sa drugim vjerskim zajednicama.Tako riječ "Temeljni" kod ugovora sa Katoličkom crkvom navodno znači da je riječ o međunarodnom ugovoru, dok kod drugih vjerskih zajednica to ne postoji, jer nisu međunarodnih ugovori. Ovako tumačenje nema nikakvo pravno utemeljenje, jer međunarodni elemenat proizilazi iz činjenice da je ispred Katoličke crkve ugovor sa Crnom Gorom zaključila Sveta Stolica, koja je subjekt međunarodnog prava, zbog čega je i ratifikovan od strane Skupštine Crne Gore.S druge strane, u drugim dostavljenim mišljenjima se navodi da naslov nekog pravnog akta nema samostalno pravno dejstvo, iz njega ne proističu nikakva prava i obaveze i, kao takav, spada u sferu normativne politike, a djelimično i nasljeđa normativne tehnike u pojedinim zemljama (npr. u pojedinim zemljama se propisi označavaju brojevima).

<h2>Neobavezujući karakter preambule</h2>

Kod preambule je posebno naglasiti njen pravno neobavezujući karakter, njenu simboličku i proklamativnu ulogu, zbog čega je jezik koji se koristi za izradu preambule svečaniji i uopšteniji nego normativni dio teksta.Netačno se sugeriše da se država u preambuli "poziva" na kanonsko pravo kao neposredno obavezujuće, na način da ga nadležni državni organi sprovode, izvršavaju i primjenjuju.Naprotiv, kanonsko pravo može biti pravno relevantno za državnopravni poredak (npr. kod utvrđivanja svešteničkog statusa, izbora i imenovanja u okviru Crkve i sl.), jer i praksa Evropskog suda za ljudska prava ukazuje na uvažavanje autonomnih propisa crkava i vjerskih zajednica pri rješavanju pojedinih spornih slučajeva.Pitanje javnopravnih ovlašćenja je posebno problematizovano, posebno jer naše pozitivno zakonodavstvo ne propisuje izričito što je to javnopravno ovlašćenje. Iz dostavljenih mišljenja proizilazi zaključak da zbog autonomnog statusa koji uživaju, kao i zbog vršenja svih svojih djelatnosti, crkve i vjerske zajednice moraju raspolagati izvjesnim javnim ovlašćenjima.Naime, povjeravanje javnih ovlašćenja vjerskim zajednicama u oblastima poput socijalnog staranja, kulture i prosvjete, predviđeno je Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, a usljed čega nema utemeljenja primjedba o pominjanju javnopravnih ovlašćenja u Temeljnom ugovoru sa SPC, jer se javna ovlašćenja povjeravaju samo zakonom.Svako vršenje ovih ovlašćenja mora biti učinjeno i sprovedeno u skladu sa pravnim poretkom države Crne Gore, budući da ništa drugo nije ni dozvoljeno.Pitanje navodne "ekstrateritorijalnosti" je posebno problematizovano u dopisu koji je dostavila NVO "Akcija za ljudska prava". U kritičkom sagledavanju ove odredbe, ipak se prepoznaje da "ista odredba postoji u Temeljnom ugovoru sa Sv. Stolicom, a slične odredbe postoje i u dva druga ugovora sa vjerskim zajednicama".

U drugim pravnim mišljenjima se ukazuje da ova odredba "ostavlja nedoumicu oko toga na koje se bezbjednosne mjere tačno mislilo, budući da ne postoji jasna pravna definicija niti kriterijumi za njihovo jasno razumijevanje". Ipak zastupa se stav da iz same odredbe nesporno proizilazi "da namjera ugovornih strana nije bila ukidanje primjene crnogorskih zakona (što ekstrateritorijalnost zapravo znači) u objektima i na prostorima koji pripadaju vjerskoj zajednici, već određena vrsta nepovredivosti prostora."Smisao odredbe je da vjerska zajednica bude obaviještena o namjeri da se bezbjednosne mjere izvrše. Ovakva formulacija bi u praktičnoj primjeni podrazumijevala naknadno obavještenje ukoliko bi bilo nužno preduzeti takve radnje u prostoru vjerske zajednice. Svako drugo tumačenje bilo bi protivno prinudnim propisima i takva odredba bila bi ništava.Konačno, prema stanovištima Evropskog suda za ljudska prava, u slučaju da postoje zaklјučeni sporazumi s drugim crkvama i vjerskim zajednicama, izostanak zaklјučivanja sporazuma s crkvama i vjerskim zajednicama koje žele zaklјučivanje takvog sporazuma predstavlјa diskriminaciju kada Vlada za takvo razlikovanje nije imala nikakvo objektivno i razumno opravdanje.Činjenica je da je proces regulisanja odnosa između Crne Gore i SPC započet 2012. godine, kada se ova vjerska zajednica i zvanično obratila nadležnim organima radi zaključenja ugovora kakav je zaključen i sa druge tri vjerske zajednice. Međutim, u periodu od 10 godina nadležni organi su odbijali da pristupe okončanju ovog procesa, držeći ovu temu koja dijeli društvo otvorenom, kako bi se u kontinuitetu stvarao uskopartijski politički profit.Zatvaranjem ovog formalno-pravno marginalnog pitanja, koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva, stvaraju se uslovi da pitanja koja su od suštinskog značaja za bolji život građana dođu u prvi plan, kao i da se fokus sa podjela prenese na zajedničke ciljeve oličene u evropskom putu Crne Gore.

Netačno se sugeriše da se država u preambuli "poziva" na kanonsko pravo kao neposredno obavezujuće, na način da ga nadležni državni organi sprovode, izvršavaju i primjenjuju, navodi se u pravnoj analizi

Dritan Abazović: Odbio primjedbe na Ugovor sa SPC

Abazović odbio sve primjedbe na Ugovor sa SPC: Njegov Kabinet objavio pravnu analizu

<a href="https://avaz.ba/tag/126/andrej-plenkovic">Hrvatski premijer Andrej Plenković</a> danas je izrazio nadu da će visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) povući poteze koji će, nakon izbora u toj zemlji 2. oktobra, "osigurati barem minimalnu ravnopravnost Hrvata".- Nadamo se da će visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit povući poteze koji će omogućiti da osiguraju barem minimalnu ravnopravnost Hrvata nakon izbora 2. oktobra - rekao je Plenković u Imotskom.
Rekao je da hrvatska vlada “čvrsto uz Hrvate u BiH”, ali ne na način da vrijeđa Šmita i da ga uvredama poput Milanovićevih odvrate od toga da donese odluku u korist Hrvata.
- Radimo to na način da razgovaramo s njim o meritumu, da pojasnimo zašto je dobro da nešto donese - dodao je Plenković.

Osvrnuvši se na “zveckanje oružjem”, istaknuo je da Hrvatska “projicira stabilnost i kao članica EU-a i NATO-a” te da je zemlja koja je riješila sve svoje nacionalne zadaće, spojila svoj državni teritorij i ove će godine biti članica europodručja i Schengena te koja skrbi o Hrvatima van Hrvatske, osobito o Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu.

Podsjetio je da je Bakir Izetbegović sada otvoreno priznao da je pregovarao u lošoj vjeri, da je vodio pregovore na način da ostane status quo.
- To je neprihvatljivo i po mom sudu za njega nije baš ni politički pametno, dapače čak je diskvalificirajuće jer znači da nastojite prevariti one s kojima pregovarate, uključujući i međunarodnu zajednicu - kazao je premijer.
Ukazao je na “ogromnu razliku” između službenog Zagreba i Sarajeva i istaknuo da “orkestrirani pritisci političkih stranaka putem prosvjeda u Sarajevu i prijetnje koje je Schmidt doživio sigurno nisu pridonijele tome da donese odluku prije par dana, ali da će odluku donijeti nakon određenog roka”.
Uvjeren je da “bošnjački politički akteri neće promijeniti svoje stajalište”.
- Po meni, ja ne vidim, nakon što ključni politički akteri na bošnjačkoj strani otvoreno govore "pregovarali smo da nam prođe vrijeme", kako ćeš onda očekivati da pet minuta do dvanaest nešto najedanput dogovore - rekao je Plenković.

Osvrnuvši se na situaciju između Kosova i Srbije, nakon što je Priština u nedjelju objavila da od 1. kolovoza uvodi reguliranje registarskih oznaka, Plenković je kazao da je “pitanje registarskih oznaka već godinama na dnevnom redu”. - Što se tiče Vučića i Kosova, to pitanje registarskih oznaka je već godinama na dnevnom redu. Koliko sam pratio, kosovska vlada je odgodila na mjesec dana primjenu ove njihove odluke. Do tada, mi mislimo da će se to riješiti. To je naša generalna politika i mislim da na tome treba ustrajati - rekao je Plenković pozvavši na stabilnost, mir i dijalog da ne dođe do nekih napetosti pa i konflikta na sjeveru Kosova.&nbsp;To je naša generalna politika i mislim da na tome treba ustrajati”, rekao je, dodavši da mu se “čini da je tamo bilo realno manje napeto nego što je izgledalo”.
Kosovska vlada priopćila je u nedjelju navečer, uoči stupanja na snagu mjera kojima se uvodi zabrana ulaska na teritorij Kosova osobama sa srbijanskim identifikacijskim iskaznicama i reguliranja registarskih oznaka, da je spremna odgoditi primjenu tih odluka do 1. rujna, kad se očekuje uklanjanja barikada i uspostava pune sloboda kretanja na svim putevima na sjeveru Kosova.
Ranije je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao Kosovo i zapadne zemlje koje podržavaju Prištinu da se “urazume” kako bi se izbjegli mogući sukobi nakon administrativnih odluka kosovske vlade koje Beograd osporava, a Priština ih vidi kao izraz suverenosti.
Riječ je o recipročnim mjerama, jer Srbija već 11 godina ne dopušta ulazak građanima Kosova s kosovskim dokumentima, nego im izdaje posebne dozvole.

<h2>Milanović nanio štetu Hrvatima u BiH</h2>

Novinari u Imotskom su Plenkovića upitali i kada će prestati prepucavanje s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji je ranije kazao da će to prestati kada premijer “obuče njegove cipele”. - Ne daj bože nikoga u njegovim cipelama, kamoli mene. On je jedna velika štetočina koja je učinila enormnu štetu, prije svega Hrvatima u BiH. Ovo govorim njima da razumiju i da shvate – to što je on radio je da je minirao napore da im pomognemo u svakom pogledu, i prema međunarodnoj zajednici, a i prema visokom predstavniku i drugim akterima tako da stati u njegove cipele bi značilo da direktno mi idemo štetiti Hrvatskoj ili Hrvatima u BiH&nbsp; - rekao je Plenković.
Priznao je da “jedan dio ljudi tamo misli da (Milanović) čini dobro”.&nbsp;- Evo im rezultata njegove politike - rekao je Plenković.
Kazao je da se Milanović se sa svima prepucava, novinarima, komentatorima, predstavnicima manjina.&nbsp;- Tako, da ni pasu njegove cipele, da se izrazim dalmatinski - rekao je Plenković.

On je jedna velika štetočina koja je učinila enormnu štetu, prije svega Hrvatima u BiH, poručio je Plenković

Plenković: Nadamo se da će Šmit povući poteze i omogućiti minimalnu ravnopravnost Hrvata nakon izbora

<a href="https://avaz.ba/tag/35/srbija">Dvojica vijećnika iz Apatina u Srbiji</a>, Dejan Bačić iz koalicije Moramo i Milorad Mrđa, predsjednik lokalnog odbora Srpske radikalne stranke, potukli su se danas u centru tog grada, pred građanima koji su u šoku i nevjerici posmatrali nasilno fizičko razračunavanje. Neko od građana snimio je ovu prilično bizarnu situaciju.

Prema nezvaničnim informacijama Nova.rs, do sukoba dvojice vijećnika došlo je zbog nesuglasica po pitanju Kosova, a kako se može videti na video snimku koji je objavljen na Nova.rs, jedan od njih je čak i bos!
Kako je okončan fizički obračun, još nije poznato.Video možete pogledati <a href="https://nova.rs/vesti/hronika/video-radikal-i-odbornik-moramo-se-potukli-zbog-kosova-jedan-se-izuo-bos/">ovdje.</a>

Tučnjava se desila danas u centru tog grada, pred građanima koji su u šoku i nevjerici posmatrali nasilno fizičko razračunavanje

Tučnjava dva lokalna političara u Srbiji zbog stavova o Kosovu, jedan bio bos

U ponedjeljak su uklonjene samo neke od devet barikada koje su lokalni Srbi <a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">na sjeveru Kosova postavili zbog</a> odluke Vlade Kosova da počne izdavanje <a href="https://avaz.ba/tag/35/srbija">ulazno-izlaznih dokumenata za državljane Srbije</a>.Granični prijelazi sa Srbijom, Jarinje i Brnjak, još uvijek su, međutim, zatvoreni za prelazak jer su putevi prema njima i dalje blokirani.Ministar unutrašnjih poslova Kosova&nbsp; Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla)&nbsp;izjavio je da je u sinoćnjim događajima na sjeveru Kosova povrijeđeno 11 građana, da su oštećeni neki automobili policije i građana od strane "nelegalnih oružanih kriminalnih struktura".Kazao je i da zbog dezinformacija u vezi sa odlukama kosovske Vlade, želi da uvjeri građane Kosova, kao i građane susjedne zemlje, da će ulazno-izlazni dokument zamijeniti lična dokumenta pri ulasku i izlasku sa teritorije Kosova.

Ministar unutrašnjih poslova je saopćio da su neke barikade uklonjene, a neke druge počele da se udaljavaju.

- Radimo sa agencijama za sprovođenje zakona na uspjehu ovog procesa. Uvjeravamo građane da se ovaj proces nastavlja u bliskoj saradnji policijskih jedinica. Institucije će u svakom trenutku biti spremne da pomognu građanima kojima će biti potrebne dodatne informacije - rekao je Svečlja.

Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti) poručio je na konferenciji za novinare u ponedjeljak da će granični prelazi biti otvoreni kada se uklone sve barikade.
Lokalno srbijanski stanovništvo u ponedjeljak je uklonilo neke barikade sa puteva, kao što su u Rudaru, na putu prema Jarinju i u Zupču, na putu prema Brnjaku.&nbsp;Međutim, postoje još druge barikade.

Premijer Kosova je saopćio da je u nedjelju uvečer bilo pucnjave u pravcu policije Kosova i da je postavljeno ukupno devet barikada sa naoružanim ljudima, koji su zaustavljali građane. On je kazao da su ilegalne strukture Srbije postale kriminalne, agresivne bande, te da ih "podržava država Srbija".
Premijer je rekao da nije bilo ranjenih policajaca, kako su to pojedini mediji na Kosovu prenijeli i upozorio na dezinformacije koje su se širile iz Srbije ali i iz Rusije.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/KFOR?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#KFOR</a> is closely monitoring the situation in the north of Kosovo with local and international security organizations. Under its UN mandate, KFOR remains strongly committed to security, ready to adopt necessary measures to keep <a href="https://twitter.com/hashtag/Kosovo?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Kosovo</a> safe. <a href="https://t.co/0L45Lzux2b">pic.twitter.com/0L45Lzux2b</a>— @NATO - KFOR (@NATO_KFOR) <a href="https://twitter.com/NATO_KFOR/status/1554087062004973568?ref_src=twsrc%5Etfw">August 1, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Misija NATO-a na Kosovu, KFOR, saopštila je da pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova.&nbsp;Monitoring se, prema objavi na Twitteru, vrši zajedno sa kosovskim i međunarodnim sigurnosnim organizacijama.

- Prema mandatu UN, KFOR nastavlja da bude posvećen sigurnosni, spreman da poduzme neophodne mjere kako bi Kosovo bilo bezbedno - navodi se.

Premijer je rekao da nije bilo ranjenih policajaca, kako su to pojedini mediji na Kosovu prenijeli

Granični prijelazi sa Srbijom, Jarinje i Brnjak, još uvijek su zatvoreni

Svečlja: Na Kosovu povrijeđeno 11 osoba, oštećeni i automobili

<a href="https://avaz.ba/tag/45/crna-gora">Ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović</a> razgovarao je sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimirom Jukićem o mogućnostima za intenzivniju saradnju dvije države, koju već karakterišu dobrosusjedski odnosi i obostrana težnja ka evropskim integracijama, saopćeno je iz tog resora.

Prema mišljenju ambasadora Jukića, Crna Gora, od svih država regiona, ima najveće šanse da bude sljedeća članica Evropske unije, što, kako tumači, može biti dobra refleksija na integracioni put ostalih država, pa i Bosne i Hercegovine.

<h2>Modernizacija putnog pravca Podgorica-Sarajevo</h2>

- Predmet otvorenog razgovora bili su i zajednički carinski prelazi, uz akcenat na aktivnosti koje je potrebno sprovesti za brže otvaranje integrisanih graničnih prelaza na putnom pravcu Trebinje-Herceg Novi, u Klobuku i Zupcima - dodaje se u saopćenju.Tokom razgovora koji je protekao u prijateljskom tonu, analizirana je saradnja u postojećim regionalnim inicijativama, kao što su CEFTA (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) i RCC (Savjet za regionalnu saradnju), Berlinski proces, kao i potencijalnim, kakva je Otvoreni Balkan.- Prema zajedničkoj ocjeni, u narednom periodu trebalo bi raditi na modernizaciji putnog pravca Podgorica-Sarajevo, kao i na raznovrsnosti ponude u turizmu, koja bi doprinijela većoj fluktuaciji gostiju iz jedne u drugu zemlju tokom cijele kalendarske godine - navode iz ministarstva.

<h2>Napredak u energetici, saobraćaju i turizmu</h2>

Iako su odnosi dvije države u kontinuitetu prijateljski, ojačani zajedničkim vanjskopolitičkim prioritetima, prepoznat je prostor za napredak u konkretnoj bilateralnoj saradnji, kroz ključne oblasti – energetiku, saobraćaj i turizam, kao i veću trgovinsku razmjenu.- Budući da je značajan broj otvorenih pitanja od obostranog interesa, sagovornici su saglasni da bi, u bliskoj budućnosti, bilo korisno organizovati sastanak na najvišem nivou, u vidu zajedničke sjednice dviju vlada, gdje bi sa punom pažnjom bili sagledani partnerski ciljevi - zaključeno je tokom razgovora.

Predmet otvorenog razgovora bili su i zajednički carinski prelazi, uz akcenat na aktivnosti koje je potrebno sprovesti za brže otvaranje integrisanih graničnih prelaza na putnom pravcu Trebinje-Herceg Novi, u Klobuku i Zupcima

Ministar finansija Crne Gore i ambasador BiH: Dobrosusjedski odnosi preduslov regionalnog ekonomskog razvoja

<a href="https://avaz.ba/tag/124327/petar-petkovic">Direktor Kancelarije za Kosovo pri državi Srbiji Petar Petković</a> izjavio je danas povodom dešavanja na Kosovu da je jučer bilo na korak do ozbiljnih sukoba.
- Dvodnevna agonija i veoma ozbiljna kriza u koju nas je sve gurnuo Aljbin Kurti i Priština pokazuju sve razmjere militantnosti tog čovjeka koji se nalazi na čelu vlasti u Prištini, pokazuje koliko je opasan - rekao je Petković na konferenciji za novinare.

<h2>Vučić sutra razgovara sa Stoltenbergom</h2>

On je dodao da odlukom da se produži rok za izdavanje ulazno-izlaznog dokumenta da prijetnja prema Srbima ne prestaje.- To je manje više svima jasno, Srbi to najbolje razumiju, kao što to razumije i predsjednik Aleksandar Vučić i koji je zbog toga sve vrijeme molio i kumio predstavnike, pogotovo Kvinte da reaguju kako bi se zaustavilo zlo - rekao je Petković.Navodeći da je sinoć bilo na korak do ozbiljnih sukoba, Petković je rekao da je plan bio da predstanici vlasti na Kosovu upadnu tokom noći i da se obračunavaju sa srpskim narodom koji je branio pravo na ostanak i opstanak.On je naveo da je Srbija diplomatskom inicijativom uspjela da urazumi nerazumne poteze Aljbina Kurtija.- Vučić je razgovarao sa više predstavnika država Evropske unije, predstavnicima Rusije, a za sutra je zakazan razgovor sa generalnim sekretarom NATO-a - kazao je Petković.

Petković je optužio Kurtija da je sve, kako je rekao, režirao unaprijed, dodajući da prvo što upada u oči jeste da su svi portali na Kosovu kao po komandi počeli da iznose neistine i dezinformacije, između ostalog, i da je Vojska Srbije ušla na Kosovo.Tako je, dodao je Petković, Kurti i danas iznosio nesitine poput one da je predsjednik Srbije Vučić odbio razgovore u Briselu 19. juna navodno zbog toga što se pripremalo za ono što se dešavalo jučerašnjeg dana.- Da li neko normalan to može da izjavi? Ako neko insistira na miru i dijalogu, to je Vučić - kazao je Petković.Petković je još jednom pozvao zemlje Kvinte da u Briselu kompromisnom rješenjima dolazimo do toga što je prihvatljivo za obje strane, jer, kako je rekao, samo tako možemo da dođemo do normalizacije odnosa.Petković je podvukao da još ništa nije riješeno i da će Kurti biti još opasniji.- Molimo zemlje Kvinte da se sačuva mir - rekao je Petković.

Dvodnevna agonija i veoma ozbiljna kriza u koju nas je sve gurnuo Aljbin Kurti i Priština pokazuju sve razmjere militantnosti tog čovjeka koji se nalazi na čelu vlasti u Prištini, pokazuje koliko je opasan, rekao je

Petar Petković: Vučić je razgovarao s više predstavnika EU

Direktor Kancelarije za Kosovo pri Srbiji: Sinoć smo bili na korak do ozbiljnih sukoba

<a href="https://avaz.ba/tag/126/andrej-plenkovic">Hrvatski premijer Andrej Plenković komentarisao je</a> situaciju na Kosovu, rekavši kako je Hrvatska za mir i dijalog u toj zemlji.-&nbsp;Što se tiče Vučića i Kosova, to pitanje registarskih oznaka je na dnevnom redu već dugo. Mi apeliramo na mir i dijalog, to je naša generalna politika i mislim da na tome treba ustrajati - rekao je tokom posjete Imotskom.Plenković je dodao kako mu se ipak čini da je na Kosovu "bilo realno manje napeto nego što je izgledalo".

Što se tiče Vučića i Kosova, to pitanje registarskih oznaka je na dnevnom redu već dugo, istakao je

Plenković: Mi apeliramo na mir i dijalog

Plenković: Čini mi se da je na Kosovu bilo manje napeto nego što je izgledalo

<a href="https://avaz.ba/tag/13/rusija">O dešavanjima na Kosovu oglasila se i Rusija</a> koja je navela da zahtjeve Kosova smatra neutemeljenima i da podržava Beograd.- Apsolutno podržavamo Srbiju. Mi smo uz kosovske Srbe, smatramo da su to apsolutno nerazumni zahtjevi - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov (Dmitry) o odluci vlade Kosova da uvede zabranu ulaska na Kosovo s dokumentima Srbije.
Peskov je istakao da je pogoršanje sukoba za sada izbjegnuto, ali da je ta situacija samo odgođena za mjesec dana, te da je vrlo važno pokazati razboritost sa svih strana.- Naravno, vjerujemo da one zemlje koje su priznale Kosovo i koje su jamci trebaju iskoristiti sav svoj utjecaj kako bi upozorile kosovske vlasti da ne poduzimaju bilo kakve nepromišljene korake koji bi mogli dovesti do daljnje eskalacije - izjavio je Peskov koji je odnose Rusije i Srbije nazvao savezničkim i vrlo iskrenim.

Peskov je istakao da je pogoršanje sukoba za sada izbjegnuto, ali da je ta situacija samo odgođena za mjesec dana, te da je vrlo važno pokazati razboritost sa svih strana

Peskov: Odnosi Rusije i Srbije saveznički i vrlo iskreni

Rusija smatra zahtjeve Kosova neutemeljenim: Apsolutno podržavamo Srbiju

<a href="https://avaz.ba/tag/76625/albin-kurti">Kosovski premijer Aljbin Kurti</a> poručio je da je spreman da se sastane s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Briselu, ali, kako je poručio, nije dobio poziv za to od šefa diplomatije Evropske unije Žozepa Borelja (Josepa Borrell) kako su ranije neki mediji prenijeli.

- Trebalo je da se nađemo 19. jula u Briselu ali je Vučić tražio da se sastanak odloži za kraj avgusta, jer je bio zauzet onim što se u nedjelju dogodilo. Do sada nemamo takav poziv, kada ga budemo imali objavit ćemo ga - rekao je Kurti.

Dodao je da je dobro pripremljen za izbalansiran dijalog za pravno obavezuje sporazume koje će se odnositi na međusobno priznanje.Podsjećamo, kosovska vlada saopćila je u nedjelju, uoči stupanja na snagu mjera kojima se uvodi zabrana ulaska na teritorij Kosova osobama sa srbijanskim identifikacijskim dokumentima i reguliranja registarskih oznaka, da je spremna odgoditi primjenu tih odluka do 1. septembra.

<h2>Uspoistava pune slobode kretanja</h2>

Također su saopćili kako očekuju uklanjanje barikada i uspostava pune slobode kretanja na svim putevima na sjeveru Kosova, sa koje su lokalni Srbi postavili u znak protesta zbog odluke Prištine o ličnim kartama i preregistraciji vozila.Kosovski portal prenosi da su se barikade u ponedjeljak na sjeveru Kosova počele uklanjanjati te je ona u mjestu Gornje Jarinje na putu ka administrativnom prelazu Jarinje, gotovo uklonjena, a uklanjaju se i druge barikade koje su Srbi postavili u nedjelju večer.&nbsp;U Gornjem Jarinju prvo su sklonjeni kamioni koji su blokirali put, i ostalo je da se ukloni šljunak koji je prosut po cesti.&nbsp;Očekuje se da se cesta u potpunosti deblokira, kako bi administrativni prelaz Jarinje ponovo profunkcionirao.

Do sada nemamo takav poziv, kada ga budemo imali objavit ćemo ga, rekao je

Aljbin Kurti: Trebalo je da se nađemo 19. jula

Kurti: Spreman sam na razgovore sa Vučićem u Briselu, ali nisam dobio poziv od Borelja

<a href="https://avaz.ba/tag/5224/edi-rama">Premijer Albanije Edi Rama izjavio je</a> danas da Vlada Kosova ima pravo da implementira sporazume vršeći suverenitet.
Rama je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Španije Pedrom Sančezom (Sanchez), koji boravi u zvaničnoj poseti Albaniji, prokomentarisao sinoćnja dešavanja na sjeveru Kosova gdje su blokirani putni pravci prema graničnim prelazim Jarinje i Brnjak.
On je rekao da je sa španskim kolegom razgovarao o nemilim događajima na sjeveru Kosova, te je konstatovao da Vlada Kosova ima pravo i dužnost da "sprovodi sporazume vršeći teritorijalni suverenitet koji proizilazi iz nezavisnosti upravljanja državom."
- Pozivam vlasti u Beogradu, predsjednika Srbije (Aleksandra Vučića op.a.), da ne daju bilo kakvo opravdanje ili alibi određenim grupama na sjeveru Kosova, koje se iz svojih razloga protive primjeni sporazuma koji ne samo da mora da se sprovede već je potrebno je da se implementira kako bi se dao veći kredibilitet dijalogu između Srbije i Kosova - rekao je Rama.

Policija Kosova je u nedjelju zatvorila granične prelaze prema Srbiji jer su lokalni Srbi blokirali puteve uoči početka primjene recipročnih mjera Vlade Kosova.

- Ove situacije ne pokazuju da je "Otvoreni Balkan" nepotreban ili pogrešan. Ne pokazuju da je naš pristup Srbiji i politika zbližavanja nepotrebna. Ove situacije pokazuju zašto je potreban "Otvoreni Balkan". To je razlog zašto Kosovo treba da sjedne za stol "Otvorenog Balkana".&nbsp;Kad stvari krenu naopako, postoje dva načina, jedan je rat, od kojeg niko ne dobija, a drugi put je izgradnja mira. Ljudi smo i imamo obavezu da ostavimo mir djeci - poručio je Rama.

Kad stvari krenu naopako, postoje dva načina, jedan je rat, od kojeg niko ne dobija

Rama: Kosovo treba da sjedne za stol "Otvorenog balkana"

Vujnovac platio milion kuna i od carine preuzeo ogrlicu od 507.436 eura

Reakcija EU: Beograd i Priština pozvani na sastanak u Brisel

Ministar Svečlja: Granični prijelazi Jarinje i Brnjak otvoreni nakon uklanjanja svih barikada

Kajtazi o Milanoviću: Nemam zlatni zub pa valjda ne odgovaram stereotipu

Masovni otkazi u hrvatskoj podružnici Dodikove Una TV: Sve zaposlene pozvali na hitan sastanak

"Pale" prve zaruke na Pelješkom mostu: Iznenadio me

Abazović odbio sve primjedbe na Ugovor sa SPC: Njegov Kabinet objavio pravnu analizu

Plenković: Nadamo se da će Šmit povući poteze i omogućiti minimalnu ravnopravnost Hrvata nakon izbora

Tučnjava dva lokalna političara u Srbiji zbog stavova o Kosovu, jedan bio bos

Svečlja: Na Kosovu povrijeđeno 11 osoba, oštećeni i automobili

Ministar finansija Crne Gore i ambasador BiH: Dobrosusjedski odnosi preduslov regionalnog ekonomskog razvoja

Direktor Kancelarije za Kosovo pri Srbiji: Sinoć smo bili na korak do ozbiljnih sukoba

Plenković: Čini mi se da je na Kosovu bilo manje napeto nego što je izgledalo

Rusija smatra zahtjeve Kosova neutemeljenim: Apsolutno podržavamo Srbiju

Kurti: Spreman sam na razgovore sa Vučićem u Briselu, ali nisam dobio poziv od Borelja

Rama podržao Vladu Kosova i poručio: Dva su načina da se riješi situacija

Region

Vujnovac platio milion kuna i od carine preuzeo ogrlicu od 507.436 eura

Reakcija EU: Beograd i Priština pozvani na sastanak u Brisel

Ministar Svečlja: Granični prijelazi Jarinje i Brnjak otvoreni nakon uklanjanja svih barikada

Kajtazi o Milanoviću: Nemam zlatni zub pa valjda ne odgovaram stereotipu

Masovni otkazi u hrvatskoj podružnici Dodikove Una TV: Sve zaposlene pozvali na hitan sastanak

"Pale" prve zaruke na Pelješkom mostu: Iznenadio me

Abazović odbio sve primjedbe na Ugovor sa SPC: Njegov Kabinet objavio pravnu analizu

Plenković: Nadamo se da će Šmit povući poteze i omogućiti minimalnu ravnopravnost Hrvata nakon izbora

Tučnjava dva lokalna političara u Srbiji zbog stavova o Kosovu, jedan bio bos

Svečlja: Na Kosovu povrijeđeno 11 osoba, oštećeni i automobili

Ministar finansija Crne Gore i ambasador BiH: Dobrosusjedski odnosi preduslov regionalnog ekonomskog razvoja

Direktor Kancelarije za Kosovo pri Srbiji: Sinoć smo bili na korak do ozbiljnih sukoba

Plenković: Čini mi se da je na Kosovu bilo manje napeto nego što je izgledalo

Rusija smatra zahtjeve Kosova neutemeljenim: Apsolutno podržavamo Srbiju

Kurti: Spreman sam na razgovore sa Vučićem u Briselu, ali nisam dobio poziv od Borelja

Rama podržao Vladu Kosova i poručio: Dva su načina da se riješi situacija