<a href="https://avaz.ba/tag/76625/albin-kurti">Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je NATO</a> da poveća broj pripadnika mirovnih snaga na Kosovu, nakon nedavnih napetosti sa Srbijom.
- Značajno povećanje NATO-ovih vojnika i vojne opreme u našoj zemlji poboljšalo bi sigurnost i mir na Kosovu i u cijeloj regiji zapadnog Balkana - rekao je Kurti za njemačke novine Die Welte.U Misiji NATO-a na Kosovu (KFOR) trenutno je više od 3,7 hiljada vojnika iz 27 zemalja svijeta.&nbsp;Snage NATO-a na Kosovu su raspoređene nakon završetka rata 1999. godine sa ciljem garantovanja bezbjednosti.

Značajno povećanje NATO-ovih vojnika i vojne opreme u našoj zemlji poboljšalo bi sigurnost i mir na Kosovu i u cijeloj regiji zapadnog Balkana, rekao je Kurti

Kurti: U KFOR-u trenutno više od 3,7 hiljada vojnika

Kurti želi povećati prisutnost NATO-a na Kosovu

<a href="https://avaz.ba/tag/16677/davor-bozinovic">Ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović</a> za emisiju RTL danas prokomentarisao je hapšenje Hrvata u Zambiji zbog sumnje u trgovinu ljudima.&nbsp;Podsjećamo, tamo je uhapšeno osam osoba koji su otišli na usvajanje djece, a među njima i gitarista "Hladnog piva" Zoran Subošić.

<h2>"Ne zna se gdje je greška počinjena"</h2>

- Poznato vam je da naše institucije imaju osnovanu koordinaciju. DORH i policija su krenuli s nadzorem i treba po svakom slučaju vidjeti na osnovu čega su donesene odluke, upisi, rješenja - rekao je Božinović.Božinović je kazao da se još ne može reći je greška učinjena u Hrvatskoj te da se slučaj još uvijek istražuje.

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske je dodao da je MUP već nekoliko puta komunicirao s uhapšenim Hrvatima te da su hrvatski konzuli u nekoliko navrata odlazili u Zambiju i razgovarali s hrvatskim državljanima te tamošnjim institucijama.- Znamo da su u situaciji koja nikome nije ugodna, ali nemam nekih prigovora na postupanje - rekao je Božinović.Božinović je rekao da postoje procedure za usvajanje djece iz Afrike te da iz svakog slučaja mogu izvući zaključci i pouke te situacija dodatno poboljšati.

Božinović je kazao da se još ne može reći je greška učinjena u Hrvatskoj te da se slučaj još uvijek istražuje

Hrvatski ministar o hapšenju gitariste Hladnog piva u Zambiji: Nije ugodno, ali nemam prigovora na postupanje

Za djevojku (18) iz Ciriha i njene prijatelje, doček Nove godine u Srbiji završio se šokantno. Ana je sa prijateljima sinoć bila na splavu Freestayler na Savi, koji je nedugo nakon ponoći, počeo da tone velikom brzinom.

Djevojka, koju su švicarski mediji nazvali Ana T. doček je bio potpuni fijasko. Kako je rekla za medije, kad je splav počeo da tone, svi su počeli da paniče, <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/beograd/3609136-ovako-mora-da-je-bilo-na-titaniku-devojka-iz-svajcarske-dosla-u-beograd-na-docek-bila-je-na-fristajleru">piše Telegraf.</a>- Srećom, niko nije ozbiljnije povrijeđen - ispričala je djevojka za medije.

Ana je opisala kako je splav bio krcat kada je desetak minuta poslije ponoći krenuo haos.- Tamo je bilo puno Švicaraca i Srba koji žive ovdje ili su Švicarci porijeklom iz Srbije. Atmosfera je bila super dok nije počela panika. Meni u početku nije bilo jasno šta se događa. Prvo je neko uzviknuo: "Nož! Nož" i svi su počeli da trče ka izlazu. Radnici u klubu su prvi nestali - tvrdi mlada djevojka iz Švicarske.Kada je shvatila da su joj noge u vodi i da se objekat velikom brzinom puni vodom, shvatila je da napad nožem nije razlog zbog kojeg su ljudi počeli da bježe sa splava.- Splav je krenuo da tone! Svi su gledali sebe da spase i samo su se gurali ka izlazu. Uplašila sam se za svoj život i veoma brzo sam pogubila sve prijatelje. Tako mora da je bilo na Titaniku - kaže mlada djevojka iz Švicarske.

Tek kada se domogla obale shvatila je šta se dogodilo. Ugledala je čuveni splav kako se nagao i bio do pola potopljen u vodi.- Samo je ulaz, koji je mostom povezan sa obalom ostao iznad vode - kaže ona.Djevojka kaže da je sreća u nesreći što niko nije povrijeđen, ali dodaje da im je i nakon bijega bilo veoma traumatično.- Vani je bilo ledeno. Nismo imali jakne, posmrzavali smo se - rekla je Ana.Iako će istragom zvanično biti ustanovljen uzrok incidenta, spekuliše se da je do potonuća splava došlo jer je u objektu bilo dva puta više ljudi nego što bi trebalo.Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas da je, prema njegovim informacijama, razlog potonuća što je na Freestyler ušlo dva do tri puta više ljudi nego što treba i da dograđivani pontoni na splavu nisu bili iste izdržljivosti kao prethodni.

Svi su gledali sebe da spase i samo su se gurali ka izlazu, kaže ona

Ispovijest djevojke sa splava koji je tonuo: Došla sam iz Švicarske, ovako mora da je bilo na Titaniku

Drama koja se odigrala u novogodišnjoj noći na poznatom <a href="https://avaz.ba/tag/13851/splav">beogradskom splavu na Savi glavna je tema 1. januara.</a>

Ljudi koji su sinoć bili na splavu Freestyler, u trenutku kada je nedugo nakon ponoći počeo da tone, i dalje su u šoku zbog svega što se dogodilo.&nbsp;Iako su svi, srećom, izvukli živu glavu, jer su evakuisani na vrijeme, cijelog dana razmišljaju kakva je tragedija mogla da se dogodi, <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/beograd/3609108-kako-je-izgledala-drama-na-splavu-freestyler">piše Telegraf.rs.</a>Sve je počelo da se odvija nedugo nakon što smo zakoračili u 2023. godinu. Dok je muzika svirala, splav je počeo da se naginje, a objekat da se puni vodom.Gosti koji su sjedili u separeima izgleda su se prvi našli na udaru vode i u panici su počeli da beže. Nedugo potom gosti su zamoljeni preko razglasa da se evakuišu iz lokala, a samo pukom srećom nije došlo do stampeda.&nbsp;U panici, ljudi su ostavljali stvari i krenuli kroz vodu da se probijaju ka izlazu.Kako se vidi na snimku koji je dostavljen Telegrafu, splav je ubrzano ispunila voda.
- U početku nismo shvatili šta se dešava. Samo je krenuo da se naginje, a onda je voda počela ubrzano da nadire. Bilo je jezivo, oko mene su djevojke počele da u užasu vrište. Znam da je jedna povrijedila nogu. Jedni za drugim, počeli smo da istrčavamo napolje - rekla je za Telegraf jedna od prisutnih djevojaka.

<h2>Brzo stigli policija i Hitna pomoć</h2>

Na teren su policija i Hitna pomoć pristigle odmah po pozivu.Šef smjene u Komandno-operativnom centru MUP-a Srbije pukovnik policije Igor Vasić rekao je danas da je policija tokom novogodišnje noći spriječila teže posljedice.- Voda je počela da prodire na splav "Fristajler" petnaestak minuta poslije ponoći, a brzom intervencijom pripadnika Sektora za vanredne situacije sa Novog Beograda i Jedinice za bezbjednost na rijekama izbjegnute su veće posljedice. Osim materijalne štete, nije bilo povređenih i nastradalih, a u toku dana ćemo imati više detalja kada se završi uviđaj - rekao je Vasić.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da je, prema njegovim informacijama, razlog potonuća splava što je na njega ušlo dva do tri puta više ljudi nego što treba i da dograđivani pontoni na splavu nisu bili iste izdržljivosti kao prethodni.- Mi ćemo pokušati da iz ovoga izvučemo pouku, da se više nikada ne desi i da oni koji sljedeći put puste veći broj ljudi od propisanog odgovaraju, a moraćemo da propišemo i da se ispita kvalitet pontona i da se da jasan uslov koliko ljudi može da uđe. Imat ćemo kontrole, biće drakonske kazne, odgovorat će i krivično, bez obzira da li se nešto desi ili ne - naglasio je Šapić.

Djevojka koja je sjedila u jednom od separea postovala je snimak na TikToku nedugo nakon što je uspjela bezbjedno da se evakuiše sa splava.- Voda nam je bila do kolena. Baš je kod nas počeo da tone u separeu, ja sam počela da plačem i da dramim. Dobro je da smo svi spasli živu glavu. Mogli smo se podaviti u onoj vodi - navela je ona.Jutro nakon akcidenta, zaposleni ili vlasnici splava su ušli u objekat, koji je i dalje tonuo, da izvuku stvari koje su gosti u panici ostavili u lokalu.Oni nisu bili raspoloženi da razgovaraju sa našim novinarima, već su samo iznosili jakne i torbe koje su gosti ostavili unutra, a svako malo pojavio bi se neko da potraži svoje stvari.- Ljudi su poskakali, naravno krenulo je guranje, ko će prvi na vrata, nije bilo nimalo prijatno - svjedoči jedan mladić kojeg je Telegraf jutros zatekao kod splava, koji je molio da ostane anoniman.

Momak se nadao da će uspjeti da pronađe dragocjenosti koje je sinoć bio prinuđen da ostavi sa sobom.- Ponijeli smo samo šta smo imali u rukama. Unutra su ostale jakne, torbe, telefoni, ko zna šta sve. Izuvali smo se ovdje ispred jer smo bili mokri. Vidite da su neki ostavili i cipele - rekao je mladić pokazujući na stvari koje su ostale razbacane oko splava - od cipela na štiklu, do bundi i tašni.Od drugog očevica, koji se nalazio na splavu u trenutku incidenta, također se moglo čuti da se stvorila panika.- Osjetio sam samo kako me ljudi odjednom gaze i prolijeću preko mene - naveo je.Tokom prepodnevnih i kasnih popodnevnih sati nije bilo naznaka da će se danas krenuti u akciju izvlačenja splava i saniranja štete.&nbsp;Osim prenatrpanosti, sumnja se da je uzrok potapanja i pucanje sajli splava koje su ga držale. Oko ovog objekta danas su postavljene ograde iz bezbjednosnih razloga, pa je zabranjeno bilo kome da ulazi na splav.Sajle su pukle, ali se ne zna da li je njihova dotrajalost, ili neki drugi razlog, uzrok pucanja.&nbsp;Šta se sve tačno dogodilo, trebalo bi da utvrdi istraga.Kako je danas javio "Avazov" reporter oko splava su bili ronioci.

Bilo je jezivo, oko mene su djevojke počele da u užasu vrište, rekla je jedna od prisutnih djevojaka

Hronologija drame na splavu Freestyler: Od urlika, suza, razbacanih jakni i štikli do ronilaca

<a href="https://avaz.ba/tag/105/zagreb">Hitna medicinska služba na novogodišnju noć u Zagrebu</a> imala je povećan broj intervencija, većinom zbog alkohola, doznaje se u nedjelju u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba u kojem pohvaljuju odgovorno ponašanje građana na organiziranom dočeku.

- Samo tri manje intervencije imale su ekipe Hitne na Trgu gdje se okupilo desetak tisuća ljudi na organiziranom dočeku Nove godine - rekao je Hini voditelj smjene Jozo Brkić.&nbsp;

- Sve tri intervencije bile su lakše i niko nije prevožen u bolnicu. To je ohrabrujuće i nadamo se da će taj trend i ostati - dodao je Brkić.

Općenito u Zagrebu protekle su noći ekipe Hitne imale velik broj intervencija, što je uobičajeno na ispraćaju stare i dočeku Nove godine.&nbsp;

Najviše je intervencija bilo zbog pretjerane konzumacije alkohola, ali primjetan je i trend smanjena upotrebe pirotehničkih sredstava.

Dogodila se i jedna saobraćajna nesreća na Sisačkoj cesti pored Botinca u kojoj je pijani vozač osobnog automobila naletio na motociklista. Vozač motocikla je prevezen u KBC Zagreb, a pijani vozač koji je skrivio nesreću prošao je bez povreda.

Vozač motocikla je prevezen u KBC Zagreb, a pijani vozač koji je skrivio nesreću prošao je bez povreda

Hitna medicinska služba u Zagrebu najviše inetrvenirala zbog alkohola

<a href="https://avaz.ba/tag/41/njemacka">Regija zapadnog Balkana se kroz Berlinski proces</a>, koji je prije gotovo deset godina (2014.) inicirala upravo Angela Merkel, posljednjih godina popela na ljestvici vanjskopolitičkih prioriteta Evropske unije. No od početnog elana je u međuvremenu ostalo malo, <a href="https://www.dw.com/bs/njema%C4%8Dka-i-zapadni-balkan-2022-pove%C4%87anje-zanimanja/a-64256251">piše DW.</a>To je Angela Merkel u posljednjoj godini svog mandata, 2021. odlučila promijeniti, pokrenuvši brojnim bilateralnim susretima neku vrstu njemačke diplomatske ofenzive u ovom dijelu Evrope. Ministri vanjskih poslova, ali i predsjednici država i vlada, redali su se na proljeće 2021. u još uvijek pandemijskom Berlinu kao na traci.

U istom periodu, dakle još prije izbora u septembru 2021., Njemačka je poduzela vidne napore da na mjesto Visokog predstavnika za BiH postavi demokršćanskog političara Kristijana Šmita (Christiana Schmidta), što joj je na kraju i pošlo za rukom.

Politika održavanja jugoistočne Evrope pri vrhu vanjskopolitičke agende Njemačke i EU-a nastavila se nakon promjene vlasti u Njemačkoj u decembru prošle godine. Nova socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je kao prva od njemačkih vlada uopće, zapadni Balkan uvrstila i u svoj koalicijski sporazum, a približavanje zemalja regije Evropskoj uniji i kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva. Nova vlada je uvela i funkciju komesara za zapadni Balkan koja je povjerena dobrom poznavatelju prilika u regiji, zelenom političaru Manuelu Saracinu (Sarrazin).Već je i tada bilo jasno kako Njemačka i Zapad ponovno pokazuju zanimanje za zapadni Balkan nakon što je posljednjih godina postalo očito da se za ovaj dio Evrope, kao mosta prema ostatku kontinenta, zanimaju i ostali globalni igrači poput Kine, Turske i Rusije.Napad Rusije na Ukrajinu krajem februara nije samo naglavačke okrenuo mnoge segmente njemačke političke svakodnevice nego je dodatno produbio pojačano njemačko zanimanje za zapadni Balkan. Od tada niti jedan citat nekog njemačkog ministra posvećen zapadnom Balkanu nije prošao bez obaveznog spominjanja novih uslova u kojima se svijet nalazi od kraja februara i potrebe da "demokratski svijet još više zbije redove".

<h2>Zemlje zapadnog Balkana prve na listi</h2>

Priliku da to na svojim turnejama po zapadnom Balkanu pred domaćinima kažu i uživo su u prvim mjesecima nakon dolaska na položaj dobili i kreatori njemačke vanjske politike, socijaldemokratski kancelar Olaf Šolc (Scholz) i zelena ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock). Prva je već početkom marta u Sarajevu, Beogradu i Prištini boravila Berbok.&nbsp;Ona je već tada, a to se moglo čuti i tokom posjete kancelara Šolca početkom juna Beogradu i Prištini, dala do znanja da Njemačka od zemalja regije, koje sve odreda teže članstvu u Evropskoj uniji, očekuje usklađivanje vanjske politike s Briselom, što u doba rata u Ukrajini znači i ujednačeni odnos prema Rusiji. I tu se prije svega na meti našla Srbija (a time neposredno i BiH) koja zbog svojih veza s Moskvom ne učestvuje u sankcijama koje Zapad provodi prema Rusiji. Beograd je do kraja godine ostao vjeran svom principu sjedenja na dvije stolice što je često ostajalo u sjeni aktualnih kriza između Srbije i Kosova, piše DW.Njemačka je uvođenjem još jednog specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, ovaj put specijaliziranog za praćenje pregovora o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, dala do znanja koliko joj je važno rješenje najveće bačve baruta na zapadnom Balkanu. Vanjskopolitički savjetnik Olafa Šolca, Jens Pletner (Plöttner), lično je početkom septembra preuzeo ovu zadaću, no za sada bez pretjeranog uspjeha.Puno prašine je na proljeće podigla i svađa unutar stranaka vladajuće koalicije oko predviđene Rezolucije Bundestaga o Bosni i Hercegovini. Veteranu njemačke balkanske politike, socijaldemokratu Josipu Juratoviću, se nije svidjela činjenica da se u rezoluciji, iza koje najvećim dijelom stoji novi izaslanik vladajućih socijaldemokrata za zemlje zapadnog Balkana, Adis Ahmetović, pored srpske i hrvatske strane ne spominje i muslimanska kao uzrok katastrofalnog stanja u zemlji.&nbsp;Rezolucija je ipak prihvaćena bez promjena, ali i to je jedan od pokazatelja pojačane pažnje koju nova vlada i novi saziv Bundestaga posvećuju regiji zapadnog Balkana.

No zato je krajem godine, početkom novembra, njemačka diplomatija u sklopu Berlinskog procesa zabilježila prvi veliki uspjeh ovog formata. Ministrica vanjskih poslova najavila je na početku novog samita EU-zapadni Balkan u sklopu Berlinskog procesa, potpisivanje sporazuma zemalja zapadnog Balkana o međusobnom priznavanju ličnih dokumenata i diploma.&nbsp;- Nekima se ovo može učiniti kao sporedno tehničko pitanje, ali radi se o historijskim koracima - rekla je na jednoj od pripremnih ministarskih konferencija u Berlinu uoči samita ministrica Berbok. Nekoliko sedmica kasnije kancelar Šolc je na samitu EU – zapadni Balkan u Tirani ponovio obećanje zemljama regije o članstvu u Evropskoj uniji. Iako je EU na kraju 2022. udaljenija od proširenja nego ikada posljednjih godina, politički motivirano davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, unijelo je novu dinamiku u ovu raspravu. U tom duhu je i Bosni i Hercegovini na EU-samitu početkom decembra dodijeljen kandidatski status.

<h2>Zapadni Balkan – rezervar radne snage</h2>

Njemačka, reći će neki posmatrač, zapadni Balkan ne ispušta iz vida i iz jednog drugog razloga: nedostatak radne snage je nakon kratkog pandemijskog zatišja ponovno postao noćna mora njemačke privrede. Vlada Olafa Šolca uvelike najavljuje reforme useljeničkog zakonodavstva koje bi zemlju učinilo atraktivnijom u globalnoj borbi za potencijalnu radnu snagu. Tu, među ostalim, pripada i brže priznavanje strukovnih diploma kao i sniženje kriterija o poznavanju njemačkog jezika. Zakoni bi mogli biti promijenjeni tokom 2023.No za stanovnike zapadnog Balkana pravilo olakšanog ulaska u svrhu rada u Njemačkoj postoji još od početka 2016. i nedavno je produženo do kraja sljedeće godine. Tzv. Zapadnobalkanska regulativa stanovnicima šest zemalja zapadnog Balkana omogućava da samo na osnovu radnog ugovora steknu radnu i boravišnu dozvolu u Njemačkoj.Na mnogobrojnim pripremnim konferencijama, koje su prethodile samitu u novembru, često se ukazivalo i na daljnje pokušaje Njemačke da u zemljama zapadnog Balkana ustali svoj tzv. dualni sistem obrazovanja za učenike u privredi. Proklamirani cilj je naravno povećanje kvalitete stručnosti radnika na lokalnom nivou.No prema komentarima, pogotovo privrednika iz regije, koji su se mogli čuti na mnogobrojnim okupljanjima u Berlinu, Njemačka favoriziranjem dualnog sistema zapravo sebi osigurava stručnu radnu snagu u godinama koje dolaze. Jer sudeći po političkoj i privrednoj situaciji u regiji, izvjesno je da masovni egzodus koji traje već desetak godine, neće prestati. Tome će zasigurno dati doprinos i ukidanje viza za građane Kosova, politički potez za koji se pajviše posljednjih godina zalagala upravo Njemačka.

Nova socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je kao prva od njemačkih vlada uopće, zapadni Balkan uvrstila i u svoj koalicijski sporazum, a približavanje zemalja regije Evropskoj uniji i kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva

Olaf Šolc: Povećao interesovanje za zapadnim Balkanom

Šta je donijela 2022. godina u odnosima Njemačke i zapadnog Balkana

Građani na Kosovu u općinama gdje su većina Srbi dočekali su Novu godinu u krugu porodice i prijatelja, jer zbog sigurnosne situacije nije bilo organizovanog slavlja u ugostiteljskim objektima.&nbsp;Tačno u ponoć, uz jaka pirotehnička sredstva ispratili su staru i najavili ulazak u novu godinu, <a href="https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/srbi-na-kosovu-novu-godinu-docekali-bez-vecih-proslava-u-krugu-porodice-i-prijatelja">piše Kosovo online.</a>U Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku nije bilo dočeka u kafanama i kafićima, već se slavilo u kućnom ambijentu.&nbsp;Severna Mitrovica je okićena novogodišnjim ukrasima, a samo dan uoči Nove godine postavljena je jelka na šetalištu koje vodi od Trga kneza Lazara do skoro samog mosta na Ibru.Na Glavnom mostu na Ibru dežuraju italijanski karabinjeri, a u multietničkim kvartovima grada su i dalje prisutne jake specijalne jedinice kosovske policije.Tenzije na sjeveru Kosova su malo splasnule nakon što su uklonjene barikade u četvrtak, ali do konačnog epiloga i razrješenja situacije još uvijek nije došlo.

Tenzije na sjeveru Kosova su malo splasnule nakon što su uklonjene barikade u četvrtak, ali do konačnog epiloga i razrješenja situacije još uvijek nije došlo

Nakon barikada: Evo na koji način su građani na sjeveru Kosova proslavili Novu godinu

<a href="https://avaz.ba/region/hrvatska">Hrvatska je od danas zvanično ušla</a> u šengenski prostor, a na graničnom prijelazu Bregana policija je odlučila nagraditi posljednjeg putnika.

Posljednji putnik koji se zatekao na graničnom prijelazu na Staru godinu dobio je simboličan poklon, policijskog medvjedića.

Ulazak u šengenski prostor na graničnom je prijelazu Bregana u ponoć simbolično obilježen skidanjem ploče, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaza.

S početkom 2023. Hrvatska je postala novom članicom šengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu, u kojoj se nalaze sve članice Europske unije, osim Bugarske i Rumunjske, Kipra i Republike Irske.

Ulazak u šengenski prostor na graničnom je prijelazu Bregana u ponoć simbolično obilježen skidanjem ploče, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaza

Posljednji putnik na graničnom prijelazu Bregana dobio policijskog medvjedića

<a href="https://avaz.ba/tag/107/beograd">Doček Nove godine na beogradskom splavu</a>&nbsp;&nbsp;"Freestyler" sinoć se umalo pretvorio u potpunu apokalipsu.Naime, sinoć je na ovom splavu nastupao poznati pjevač Relja Popović, a u jednom trenutku je splav počeo da tone.&nbsp;Tada je zavladala prava panika i svi su krenuli prema izlazu.&nbsp;Srećom svi su se spasili, ali prilikom pokušaja spašavanja određen broj osoba je zadobio povrede.

Kako javlja "Avazov" reporter s lica mjesta brod još tone, a na terenu su prisutni ronioci. Ronioci pokušavaju da izvade stvari sa splava.Kako je ranije rekao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić uzrok potonuća je to što je na splavu bilo dva do tri puta više ljudi nego je dozvoljeno.

Doček Nove godine na beogradskom splavu  "Freestyler" sinoć se umalo pretvorio u potpunu apokalipsu

Video / Apokaliptični prizori: Splav "Freestyler" i dalje tone, ronioci na terenu

<a href="https://avaz.ba/tag/107/beograd">Na dočeku Nove godine sinoć na beogradskom splavu</a> "Freestyler" odvijala se prava drama.Naime, sinoć je na ovom splavu nastupao poznati pjevač Relja Popović, a u jednom trenutku je splav počeo da tone. U tom trenutku je zavladala panika i svi su krenuli ka izlazu.&nbsp;Srećom svi su se spasili, ali prilikom pokušaja spašavanja određen broj osoba je zadobio povrede.

Kako javlja "Avazov" reporter s lica mjesta brod još tone, a na terenu su prisutni ronioci.&nbsp;Ronioci pokušavaju da izvade stvari sa splava.Kako je ranije rekao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić uzrok potonuća je to što je na splavu bilo dva do tri puta više ljudi nego je dozvoljeno.

Kako je ranije rekao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić uzrok potonuća je to što je na splavu bilo dva do tri puta više ljudi nego je dozvoljeno

"Avaz" na licu mjesta: Pogledajte kako izgleda splav "Freestyler", još uvijek tone

<a href="https://avaz.ba/tag/108/split">Prvi dan Nove godine Splićani su</a> danas iskoristili za odmor i uživanje na plaži. Nekolicina njih okupala se u moru na plaži Bačvice.Temperatura danas u Splitu iznosi nevjerovatnih 14 stepeni iako je januar.Pojedinci su se igrali sa lopticom u moru.Pogledajte fotografije.&nbsp;

Pojedinci su se igrali sa lopticom u moru

Split,  sunčani prvi dan godine Splićani iskoristili za picigin na plazi Bačvice

Nikad toplije: Splićani se u januaru kupaju u moru

<a href="https://avaz.ba/tag/2702/pas">Udruženje&nbsp;S-PAS iz Hrvatske</a> objavilo je da je pas Zen iz Osijeka sinoć uginuo zbog novogodišnje pucnjave.- Ne mogu vjerovati da je ovo prvi post koji stavljamo u novoj godini. Ko god da je jesi tvoje gruvanje, pucanje, bolesno bacanje petardi satima prije i poslije ponoći odnijele su jedan život. Počelo je s drhtanjem i kočenjem, trešnjom, a završilo zastojem srca kod veterinara. Hvala osječkim veterinarima što su pokušali vratiti ga u život - objavljeno je na stranici udruženja te dodaju:- Slomljeni smo, zbog jeb*** pucnjave, zbog malo bolesne zabave, smrtno ste oduzeli jedan život. Za koji znamo. Ko zna koliko je vani uginulo samo u strahu. Jučer smo ga oglasili, toliko tužan život, tekst sam pisala drhteći sa knedlom u grlu, a danas vam pišem da ga nema - dodali su u postu koji je rastužio mnoge.

Slomljeni smo, zbog jeb*** pucnjave, zbog malo bolesne zabave, smrtno ste oduzeli jedan život, napisali

Najtužnija priča iz Hrvatske: Pas Zen uginuo zbog petardi

<a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/393762/od-80-eura-penzije-deset-dao-da-pomogne-drugima.html">Na adresu TVCG</a> stiglo je pismo od Radomira Kovačevića iz sela Gornja Orahovica kod Bijelog Polja. U koverti, osim pisma, deset eura i poruka da želi da se pridruži humantiranoj kampanji "Srcem za Crnu Goru".&nbsp;Radomir mjesečno prima 80 eura. Iako i sam živi u nemaštini, riješio je da da doprinos akciji.- To nisu neke pare, neko euro, neko koliko može. Taj žiro račun slabo i vidim i onda sam uzeo i napisao pismo, poslao deset eura, a da sam imao više, poslao bih i sto - kaže Radomir za TVCG.
Osim pomoći koju je poslao za one kojima je najpotrebnija, Kovačević ljude dobrog srca moli da je pruže i njemu. Živi sam, a od primanja koje ima, teško sastavlja kraj sa krajem.
- Imam par koza, zanimam se s njima. Loše vode ima, preko ljeta presuši, imam bunar, to ne funkcioniše, ako može neka pomoć, da bi tu kuću prekrio, to prokišnjava kad su snjegovi - priča on.
Radomir je zadao domaći zadatak svima koji imaju mnogo više da se priključe humanitarnim akcijama i tako pomognu onima kojima će svaka pomoć značiti.

Radomir je zadao domaći zadatak svima koji imaju mnogo više da se priključe humanitarnim akcijama i tako pomognu onima kojima će svaka pomoć značiti

Velika gesta iz Crne Gore: Ima 80 eura primanja, odlučio da odvoji 10 u humanitarne svrhe

<a href="https://avaz.ba/tag/107/beograd">Tradicionalna novogodišnja manifestacija "Ulica otvorenog srca" otvorena je u centru Beograda</a>, a posjetioce zabavljaju muzičari, ulični animatori, mađioničari i žongleri, javlja Anadolija.
U "Ulicu otvorenog srca", po sunčanom i za Novu godinu neuobičajeno toplom danu, došlo je mnoštvo roditelja sa djecom, a tu su i prodavači balona, slatkiša i igračaka.
Manifestacija je počela nastupom dečjeg hora na platou Ateljea 212 koji je, uz nesebičnu pomoć mališana iz publike, otpjevao pjesmu "Deda Mraze ne skreći sa staze".
Uslijedio je mali vatromet, a predviđeno je druženje sa novogodišnjim medom i druženje sa Mikijem i Mini Maus te šetnja Deda Mraza "Ulicom otvorenog srca".
U "Ulici otvorenog srca" prodaju se i "crveni klovnovski nosići" od kojih prihod ide u humanitarne svrhe, za pomoć bolesnoj deci, koju zabavljaju "doktori klovnovi" posjećujući ih u bolnici.
Osim u centru grada "Ulica otvorenog srca" održava se i na još nekoliko lokacija u Beogradu.

Uslijedio je mali vatromet, a predviđeno je druženje sa novogodišnjim medom i druženje sa Mikijem i Mini Maus te šetnja Deda Mraza

Otvorena tradicionalna "Ulica otvorenog srca" u centru Beograda

<a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">Nakon što su obilježili ulazak</a> Hrvatske u Schengen, premijer Andrej Plenković s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lejen (von der Leyen) sastao se u Banskim dvorima kako bi obilježili i ulazak u europodručje.&nbsp;Nakon kratkog sastanka, uputili su se Bakačevom na Trg bana Josipa Jelačića gdje su popili kafu koju su platili eurima. Osim Plenkovića i Fon der Lejen, na kafi su im se pridružili i ministar finansija Marko Primorac te guverner HNB-a Boris Vujčić.Govoreći o euru, predsjednica EK-a ranije je istaknula kako je riječ o drugoj najvažnijoj valuti na svijetu koja evropske države čini snažnijima na svjetskoj razini i jedno je od najvećih evropskih postignuća.- Euro kovan u Hrvatskoj, sa simbolom kune, uspješni je spoj hrvatskog „nacionalnog identiteta i evropske sudbine” - dodala je.&nbsp;

Osim Plenkovića i Fon der Lejen, na kafi su im se pridružili i ministar finansija Marko Primorac

Na Trgu bana Josipa Jelačića popili kafu

Andrej Plenković i Ursula fon der Lejen popili kafu koju su platili eurima

<a href="https://avaz.ba/tag/104/hrvatska">S prvim danom Nove godine Hrvatska je postala 20. članica eurozone</a>, a euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Prethodno proširenje eurozone dogodilo se 2015. godine, kada je članica postala Litva. Od 1. januara 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. januara 2023. u 24 sata. Tokom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istovremeno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura.

Tokom razdoblja dvojnog opticaja, primatelj plaćanja dužan je u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obvezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.

Postoje i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa tako tokom razdoblja dvojnog opticaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura.
S druge strane, bankomati i drugi samouslužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. januara 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura.

Do kraja decembra 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. januara 2023. Od početka ove godine će 2.700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. januara 2023. godine.Zamjena kuna u eure moguća je tokom cijele 2023. godine u bankama&nbsp;te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.

Kurti želi povećati prisutnost NATO-a na Kosovu

Hrvatski ministar o hapšenju gitariste Hladnog piva u Zambiji: Nije ugodno, ali nemam prigovora na postupanje

Ispovijest djevojke sa splava koji je tonuo: Došla sam iz Švicarske, ovako mora da je bilo na Titaniku

Hronologija drame na splavu Freestyler: Od urlika, suza, razbacanih jakni i štikli do ronilaca

Hitna medicinska služba u Zagrebu najviše inetrvenirala zbog alkohola

Šta je donijela 2022. godina u odnosima Njemačke i zapadnog Balkana

Nakon barikada: Evo na koji način su građani na sjeveru Kosova proslavili Novu godinu

Posljednji putnik na graničnom prijelazu Bregana dobio policijskog medvjedića

Video / Apokaliptični prizori: Splav "Freestyler" i dalje tone, ronioci na terenu

"Avaz" na licu mjesta: Pogledajte kako izgleda splav "Freestyler", još uvijek tone

Nikad toplije: Splićani se u januaru kupaju u moru

Najtužnija priča iz Hrvatske: Pas Zen uginuo zbog petardi

Velika gesta iz Crne Gore: Ima 80 eura primanja, odlučio da odvoji 10 u humanitarne svrhe

Otvorena tradicionalna "Ulica otvorenog srca" u centru Beograda

Andrej Plenković i Ursula fon der Lejen popili kafu koju su platili eurima

Euro je od danas hrvatska valuta, do 14. januara traje razdoblje dvojnog opticaja

Region

Kurti želi povećati prisutnost NATO-a na Kosovu

Hrvatski ministar o hapšenju gitariste Hladnog piva u Zambiji: Nije ugodno, ali nemam prigovora na postupanje

Ispovijest djevojke sa splava koji je tonuo: Došla sam iz Švicarske, ovako mora da je bilo na Titaniku

Hronologija drame na splavu Freestyler: Od urlika, suza, razbacanih jakni i štikli do ronilaca

Hitna medicinska služba u Zagrebu najviše inetrvenirala zbog alkohola

Šta je donijela 2022. godina u odnosima Njemačke i zapadnog Balkana

Nakon barikada: Evo na koji način su građani na sjeveru Kosova proslavili Novu godinu

Posljednji putnik na graničnom prijelazu Bregana dobio policijskog medvjedića

Video / Apokaliptični prizori: Splav "Freestyler" i dalje tone, ronioci na terenu

"Avaz" na licu mjesta: Pogledajte kako izgleda splav "Freestyler", još uvijek tone

Nikad toplije: Splićani se u januaru kupaju u moru

Najtužnija priča iz Hrvatske: Pas Zen uginuo zbog petardi

Velika gesta iz Crne Gore: Ima 80 eura primanja, odlučio da odvoji 10 u humanitarne svrhe

Otvorena tradicionalna "Ulica otvorenog srca" u centru Beograda

Andrej Plenković i Ursula fon der Lejen popili kafu koju su platili eurima

Euro je od danas hrvatska valuta, do 14. januara traje razdoblje dvojnog opticaja