<a href="https://avaz.ba/tag/2607/david-beckham">Gdje god da dođu legendarni bivši fudbaler&nbsp;Dejvid Bekam (David Beckham)</a> i njegova supruga Viktorija (Victoria) plijene veliku pažnju. Tako je bilo i sada kada su zajedno sa djecom stigli u Hrvatsku, na Lapod.Stigli su sa posebnim povodom, tu će proslaviti 23. godišnjicu svog braka, ali i 11. rođendan kćerke Harper. Oni su smješteni u luksuznom smještaju u kompleksu Lopud 1483.Iznajmljivanje luksuznog kompleksa za jedan dan košta oko 10.000 eura za deset osoba, a cijena za jednu noć je 1.400 eura. Bekamovi su posjetili i restoran "Bowa" na Šipanu, ali su imali poseban zahtjev - da ih niko ne fotografiše, što su gosti i uposlenici restorana ispoštovali, prenosi Večernji.

Bekamovi su posjetili i restoran "Bowa" na Šipanu, ali su imali poseban zahtjev - da ih niko ne fotografiše

Gdje god se pojave privlače veliku pažnju: Bekamovi stigli u Hrvatsku s posebnim povodom

Ninoslav Jovanović (49), poznat kao Malčanski berberin, sahranjen je danas na groblju u rodnom selu Malča, na istom mjestu na kojem je pronađen 5. januara 2020. godine, kada je za njim organizovana potjera zbog otmice i zlostavljanja dvanaestogodišnje djevojčice.

Sahrani su prisustvovali njegovi roditelji i dvadesetak rođaka, prijatelja i komšija, koji su se nešto prije 12 sati okupili ispred samog ulaza u groblje.
Roditelji i rođaci nisu dozvolili novinarima da prisustvuju i zaprijetili policijom, ukoliko se usude da fotografišu i snimaju pogreb.
- Dosta ste pisali o njemu dok je bio živ. Morate da nas razumijete, ne želimo novinare na sahrani - rekao je Jovanovićev otac, dok je njegova majka zatražila da se novinari odmah udalje i kazala:&nbsp;- Niste mu dali mira dok je bio živ, pustite ga na miru sada kada je mrtav.

Ninoslav Jovanović je pravosnažno je osuđen na doživotnu robiju 5. avgusta prošle godine zbog otmice i produženog krivičnog djela silovanja, čija je žrtva bila dvanestogodišnja djevojčica.

Preminuo je usljed srčanih problema u noći između četvrtka i petka, 7. i 8. jula u Općoj bolnici u Požarevcu, nakon što mu je prethodno pozlilo u zatvorskoj ćeliji Kazneno-popravnog zavoda u tom mjestu.

Sahrani su prisustvovali njegovi roditelji i dvadesetak rođaka, prijatelja i komšija, koji su se nešto prije 12 sati okupili ispred samog ulaza u groblje

Ninoslav Jovanović berberin sahranjen je danas na groblju u rodnom selu Malča

Malčanski berberin sahranjen na mjestu na kojem je uhapšen

<a href="https://avaz.ba/region/hrvatska">Saborska zastupnica HDZ-a Maja Burić danas je u svom govoru u Saboru izjavila kako "Hrvatska</a> trenutno ima milijardu i 640 miliona zaposlenih".- Poštovane zastupnice i zastupnici, s obzirom na rekordni broj zaposlenih od samostalnosti u Republici Hrvatskoj koji pokazuje rezultate od milijardu i 640 miliona zaposlenih trenutno u Republici Hrvatskoj - započela je svoj govor Burić.Ona je navela i kako je rekordno nizak broj nezaposlenih, navela je i kontinuirani rast plata, mirovina, kao i svih ostalih socijalnih davanja. Izjavila je i da očekuje rekordnu turističku sezonu.

Ona je navela i kako je rekordno nizak broj nezaposlenih, navela je i kontinuirani rast plata, mirovina, kao i svih ostalih socijalnih davanja

Burić: Izjava postala hit na društvenim mrežama

HDZ-ova zastupnica u hrvatskom Saboru rekla da Hrvatska trenutno ima milijardu i 640 miliona zaposlenih

<a href="https://avaz.ba/tag/19387/zorana-mihajlovic">Ministrica rudarstva i energetike Republike Srbije Zorana Mihajlović</a> izjavila je danas da nije zvaničan stav Vlade Srbije izjava ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina da je za stabilnost Balkana potrebno da svi Srbi žive u jednoj državi.- Ta izjava nije zvanična politika Vlade Srbije, bez obzira što je Vlada u tehničkom mandatu. Kao građanin, on ima pravo da iskazuje sve svoje želje, aspiracije i snove, ali to nije zvaničan stav Vlade Srbije - rekla je Mihajlović.Ona je naglasila da političari treba da rade na zajedničkim projektima koji će unaprijediti ekonomiju, a ne da se bave prošlošću.
- Vrijeme je da nađemo zajedničke načine za saradnju i da nađemo najmanji zajednički sadržalac, a to je ekonomija i energetika - objasnila je Mihajlović.

Kao građanin, on ima pravo da iskazuje sve svoje želje, aspiracije i snove, ali to nije zvaničan stav Vlade Srbije, rekla je

Zorana Mihajlović: Trebamo naći najmanji zajednički sadržalac

Mihajlović o izjavi Vulina da svi Srbi trebaju da žive u istoj državi: To nije stav Vlade Srbije

<a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">Premijer Crne Gore Dritan Abazović stigao je u službenu posjetu Zagrebu</a> na poziv hrvatskog kolege Andreja Plenkovića koji ga je pozvao 30. aprila, kada mu je uputio čestitku povodom stupanja na dužnost.Plenković je rekao da je Crna Gora najviše napredovala u procesu pristupa Evropskoj uniji, te istakao kako će je Hrvatska i dalje podržavati na tom putu.&nbsp; 
 &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

On je dodao da dvije zemlje rade na jačanju gospodarske saradnje i rješavanju preostalih bilateralnih pitanja.

- Pregovaraju 10 godina. Crna Gora je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja u kojima je strukturirana pravna stečevina EU. U fazi smo da želimo da se kreće prema što učinkovitijem ispunjavanju kriterija za zatvaranje tih poglavlja.
Mislim da uz dobru dinamiku i političku potporu te rješavanje određenih prethodnih političkih pitanja i kriterija, osobito formiranje i popunjavanje Ustavnog suda, tada bi mogla bez većih problema ubrzati svoju dinamiku. Mi ćemo je na tom putu naravno podržati - rekao je Plenković na konferenciji za novinare.

<h2>Hrvatska dovela EU na granice Crne gore</h2>

S druge strane, Plenković je rekao da je budućnost Hrvatske i Crne Gore zajednička, te da svoju zemlju vidi kao dio Evropske unije. Također, zaželio je da se odnosi dvije zemlje podignu na najveću moguću razinu.

- Mi smo zahvalni Hrvatskoj što je Evropsku uniju dovela na naše granice i očekujem da upravo Hrvatska, kao naš najbliži komšija, naša bratska država, bude glavni pokretač svega onoga europskog u Crnoj Gori. Postoje zadaci koje moramo riješiti, pitanja za koja je potreban širi konsenzus - izjavio je Abazović.
Podsjetio je da je Plenković prvi premijer koji mu je uputio poziv za posjetu. 
- Ovaj termin je i simboličan, sutra je Dan državnost Crne Gore - dodao je Abazović koji je Plenkovića pozvao da uzvrati posjetu Crnoj Gori.

Crna Gora je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja u kojima je strukturirana pravna stečevina EU, naveo je Plenković

Abazović pozvao Plenkovića da uzvrati posjetu Crnoj Gori

Plenković primio u posjetu Abazovića: Crna Gora najviše napredovala na putu ka EU

Vijeće za ekonomske i finansijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. januara 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po centralnom paritetu 1 euro = 7.53450 kuna. Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Evropski tečajni mehanizam (ERM II).

Uz uredbu kojom je utvrđen definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta - odluku o prihvatanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica. Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. januara 2023. postaje 20. članica europodručja.
- Želio bih čestitati svom kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne privredne kriterije te će od 1. januara 2023. plaćati u eurima - izjavio je češki ministar finansija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.

- Ovo je vrlo snažna, pozitivna poruka svim našim građanima. Zahvalan sam svim institucijama koje su nam pomagale u ovom procesu. Hvala ECB-u i svima koji su sudjelovali i doprinijeli ovom procesu. Hvala hrvatskom timu, vođenim premijerom Plenkovićem, i guverneru Vujčiću. Hvala građanima koji su mi dali priliku da budem ovdje danas - rekao je bivši ministar finansija Hrvatske Zdravko Marić.Hrvatska je ovim ispunila jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će, vrlo izgledno, odluka biti donesena najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istovremeno mogla ući i u europodručje i u Šengen.Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bili su konvergencijska izvještaja Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. juna. U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njeno zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sistema centralnih banaka / Europske središnje banke.

<h2>Početkom septembra počinje dvojno iskazivanje cijena</h2>

Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu.Povlačenje kuna i puštanje u optjecaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna i više od 1.1 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euro.

Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka, rekao je češki ministar finansija

Hrvatska službeno primljena u eurozonu: Prelazak na euro moguć od 1. januara

<a href="https://avaz.ba/tag/11407/frank-walter-steinmeier">Predsjednik Republike Njemačke Frank-Valter Štajnmajer (Walter Steinmeier)</a> uputio je Predsjedniku Crne Gore Mili Đukanoviću čestitku povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, saopćeno je iz Kabineta predsjednika.

- Srdačno Vam čestitam u svoje ime i u ime svojih zemljaka povodom Dana državnosti Crne Gore – dana kada je Crna Gora prvi put u svojoj historiji bila priznata kao nezavisna država 13. jula 1878. godine.
Crnu Goru i Njemačku povezuje blisko partnerstvo, kako bilateralno, tako i kao saveznici u NATO savezu, kao partneri u međunarodnim organizacijama i u okviru Berlinskog procesa koji se vodi u cilju intenziviranja regionalne saradnje zemalja zapadnog Balkana.
Sada je ključno da se unaprijedi integracija Crne Gore u Evropsku uniju. Pregovori o pristupanju Vaše zemlje Evropskoj uniji su već prilično odmakli. Tim važnije je sada da se započeti proces sprovođenja reformi bez odlaganja, predanim, ciljanim radom vodi kraju.
Budite sigurni da će Njemačka Crnu Goru na njenom putu u Evropsku uniju i ubuduće snažno podržati - napisao je Štajnmajer u čestitki, prenosi CDM.

Budite sigurni da će Njemačka Crnu Goru na njenom putu u Evropsku uniju i ubuduće snažno podržati, napisao je Štajnmejer u čestitci

Đukanović i Štajnmajer s jednog od ranijih susreta

Predsjednik Njemačke uputio čestitku Đukanoviću povodom Dana državnosti Crne Gore

<a href="https://avaz.ba/tag/140452/danijela-durovic">Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović</a> uručila je Trinaestojulske nagrade književniku i kolumnisti CdM-a Andreju Nikolaidisu, vizuelnoj umjetnici Jeleni Tomašević i kompozitoru Senadu Gačeviću. U ime dobitnika zahvalio se Nikolaidis i između ostalog naglasio da je Ustankom 13. jula počela je crnogorska borba protiv ovozemaljskog, fašističkog zla koje će koju godinu kasnije biti poraženo i upozorio da se zlo regeneriše i vraća.Obraćanje Nikolaidisa prenosimo u cijelosti:
Poštovani Predsjedniče države,&nbsp;poštovana Predsjednice skupštine,&nbsp;Vaše Ekselencije,&nbsp;poštovani kompatrioti;Prije svega, dopustite da u ime dobitnika Trinestojulske nagrade zahvalim žiriju koji je ovim priznanjem vrjednovao naš rad. Trinaesti juli je jedan od, ako ne najveći datum u crnogorskoj historiji. Datum je to koji simboliše antifašizam, koji je jedna od najvećih živih vrijednosti ovog nikad ciničnijeg svijeta. Ustanak koji su Crnogorci podigli 13. jula dovršen je pobjedom u Drugom svjetskom ratu.

<h2>Zločine pravdaju "denacifikacijom"</h2>

Međutim... Historija se smije ideji konačnih pobjeda i konačnih poraza.Ono što je, činilo se, bilo zauvijek poraženo 1945. podiglo se nepunih pola vijeka kasnije i u grob poslalo stotine hiljada, a u izbjeglištvo milione ljudi. Danas mnogi u Crnoj Gori tvrde kako je pitanje civilizovanosti, takoreći građanskog bontona, ignorisati fašizam i sa njim praviti kompromise i takozvana “istorijska pomirenja”.Niske pobude obično se maskiraju u uzvišenu retoriku. Izdaja, pa i izdaja vrijednosti 13. jula, po pravilu se prikazuje kao zalog za bolje sutra. Naše je vrijeme odveć nalik onome o kojem Jejts pjeva u "Drugom dolasku":"Kružeć i kružeć u sve širem lukuSoko ne čuje više sokolara.Sve se razliva; središte popušta;Puko bezvlašće preplavljuje svijet,Kulja krvomutna plima, na sve straneObred nevinosti davi se u njoj;Najbolji ni u šta ne veruju, dok seNajgori nadimaju od žestine".Danas brutalni agresori svoje zločine pravdaju potrebom “denacifikacije” onih koje satiru. Danas služinčad nacionalističkih projekata borce protiv nacionalizma proglašava nacionalistima. Prisjetimo se: i one koji su podigli ustanak 13. jula fašisti su nazivali "ekstremistima", "partizanskim banditima" i "bezbožnicima".Mizerna lukavstva uma... Nesretni vladari ovog svijeta koji misle da će, lažući i varajući savremenike, prevariti vječnost...

U Herodotovoj "Historiji" ima priča o Psamenitu, egipatskom kralju. Njega je porazio i zarobio persijski kralj Kambis. Pobjednik je želio poniziti zarobljenika. Po njegovoj naredbi, okovanog Psamenita vodili su ulicama pokorenog grada, ne bi li svi svjedočili njegovom poniženju. Kambis je udesio da poraženi kralj vidi svoju kći pretvorenu u robinju, kako nosi vodu i služi pobjednike. Benjamin ovako prepričava Herodota: "I dok su svi Egipćani kukali i jadikovali pred tim prizorom, stajao je Psamenit sam, nepomičan, kamenog lica, i jedini nije ispustio ni riječ". Psamenit sebi nije dozvolio suzu ni kada je vidio kako mu sina vode na gubilište. A onda je vidio svog starog dvorjanina kako prosi od pobjednika. Stao je ridati i sam sebe tući pesnicama po glavi.Kambis je, razumljivo, bio iznenađen Psamenitovim ponašanjem. Ako mislite da se egipatski kralj odupirao užasu sve dok „jedna kap nije prepunila čašu“, ako u ovoj priči prepoznajete Ničeovu sudbinu – a on se slomio kada je, šetajući ulicama Torina, ugledao konja kojeg šibaju, pa zaplakao i zagrlio krvavu životinju, pa se nikada više nije vratio u "normalnost" : u krivu ste.Egipatski kralj je i u porazu ostao kralj. Psamenit je, bilježi Herodot, rekao: „O, sine Kirov, nesreće moje porodice prevelike su da bih mogao da ih oplačem, ali nevolja mog dvorjanina koji je s velikog bogatstva spao na prosjačenje pod svoje stare dane zaslužuje suze“.

Tuđa tragedija obavezuje više od vlastite. Ćutke otrpjeti vlastitu tragediju je stoički; no nema ničeg plemenitog u neosjetljivosti na tuđu muku. Onome ko je spreman tuđu&nbsp;tragediju koristiti za vlastito zadovoljenje pomoći nema. Postoje tragedije, postoji mjera užasa, pred kojima je, osjećamo, uputno ćutati ili iznimno obzirno govoriti. Samo neopjevana hulja tuđu će tragediju iskoristiti da proširi svoju slavu. Ti su ljudi gori od krpelja. Jer: krpelj se nadima od krvi živih, dok oni svoju sujetu hrane kostima mrtvih.Na današnji dan počeo je genocid u Srebrenici. Dok mi danas ovdje primamo nagrade i s pravom smo sretni zbog toga, žene u Srebrenici i dalje oplakuju svoje mrtve sinove i muževe. Količina sreće i količina suza na ovom svijetu stalna je i nepromjenjiva. Danas smo sretni dok drugi plaču. Sutra ćemo plakati mi. Sva slava ovoga svijeta ništa je.Ako dopustiš da te slava ponese, ako se uzvisiš, nisko si pao. Genocid u Srebrenici bio je (uvijek) traumatični upad Realnog koji je razbucao simbolički okvir koji su činili zakoni rata, Ujedinjene nacije, sistem kolektivne bezbjednosti, opominjuća moć Holokausta… Slikovnicu koju smo sebi predstavljali kao etičku mapu politike Srebrenica je razbucala onako kako je zločinac Mladić cijepao dokumenta o primirju. Na nemisliv zločin može se odgovoriti samo nemislivom kaznom. Ta kazna nije na nama. Ona je u rukama jednoga Boga.U Boga koji će, kasnije, svesti sve račune, kazniti krive i nagraditi prave, u to mogu vjerovati. U institucije svjetske pravde koja će rasporediti krivicu i omogućiti pomirenje, u to ne vjerujem. I jedno i drugo, i dobri Bog i njihova pravda, traju u odsutnosti i obećanju. Bog stiže prekasno za žive, zemaljska pravda stiže prekasno za mrtve. I jedno i drugo slabi je lijepak koji makete prihvatljivog svijeta koje držimo u rukama sprječava da ne iscuri kroz naše prste.

Na ovom svijetu, koji nije vrijedan jedne suze jedne majke, nema povratka: cijepanje tkiva je nepovratno, rana je nezacjeljiva. Evropa stoji nad Bosnom kao Kafkin seoski ljekar nad mladićem na čijem bedru cvjeta rana ružičasta, otvorena kao kop rudnika, iz koje vire drski crvi, gojazni od krvi bolesnika. Stoji nad Bosnom i u sebi misli: "Jadni mladiću, tebi nema lijeka. Pronašao sam tvoju veliku ranu; od tog cvijeta na svom boku ćeš propasti". Srebrenica je Kafkin cvijet na boku Bosne.I Crna Gora je danas puna rana.Nanijela ih je ista ruka, ista mračna ideologija koja je otvorila veliku bosansku ranu. Ustankom 13. jula, po kojem nagrada koju danas ponizno primam nosi ime, počela je crnogorska borba protiv ovozemaljskog, fašističkog zla koje će koju godinu kasnije biti poraženo. Ali, kao što sam već pomenuo, kao što smo svjedočili – ne zauvijek. Jer zlo se regeneriše i vraća. Evo ga opet među nama. Evo ga u našim vladama, našim parlamentima, našim univerzitetima i akademijama.Da nije ničeg drugog, rane koje dijelimo bile bi dovoljne za neraskidivo bratstvo ljudi u moje dvije zemlje: Bosni i Crnoj Gori.No ima nešto što dželati ovoga svijeta ne razumiju.Rane su dobre, rane su svete.Jer rana je, govorio je veliki Rumi, mjesto kroz koje svjetlost ulazi u tebe.

Tuđa tragedija obavezuje više od vlastite, rekao je

Nikolaidis: Srebrenica je Kafkin cvijet na boku Bosne

Andrej Nikolaidis: Crna Gora je puna rana, nanijetih od ideologija koje su otvorile bosansku ranu

U subotu oko 18.45 sati u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatska&amp;">Gornjoj Voći u Hrvatskoj</a> u nesretnom je slučaju smrtno stradao 58-godišnji muškarac, objavila je policija u saopćenju.

- On je pomagao muškarcu starosti također 58 godina, u obavljanju poslova na porodičnom imanju. U jednom su trenutku na dvorištu pomaknuli rolo balu sijena, kojom prilikom ih je obojicu napao roj stršljena koji su se nalazili ispod bale. Napadnuti su se muškarci sklonili u porodičnu kuću, gdje je stradalom 58-godišnjaku od zadobivenih uboda pozlilo - objavila je policija.
Na mjesto događaja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije koja je pokušala reanimirati stradalog, ali nažalost bezuspješno. Zamjenik Kantonalne državne tužiteljice odredio je medicinsku obdukciju te je tijelo nesretnog muškarca prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Varaždin.

U jednom su trenutku na dvorištu pomaknuli rolo balu sijena, kojom prilikom ih je obojicu napao roj stršljena koji su se nalazili ispod bale

U nesretnom je slučaju smrtno stradao 58-godišnji muškarac

Užaš: Muškarca ubili stršljeni

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Crna%20Gora&amp;">Dugoočekivani autoput kroz Crnu Goru bit će otvoren sutra</a>. Dionica od Kolašina do Podgorice nakon 7 godina i brojnih najava, zatim i brojnih odlaganja konačno je završena i sad je spremna da dočeka svoje prve putnike. Zvanično otvaranje autoputa zakazano je za 13. jul, na Dan Crne Gore.Prvi crnogorski autoput olakšat će putovanje do mora svim crnogorskim vozačima, ali i turistima koji se odluče da ljeto provedu na crnogorskom primorju. Dionica Smokovac-Mataševo dugačka je 41 kilometar, i osim toga što će olakšati putovanje i omogućiti brži dolazak do mora, učinit će ga i mnogo bezbjednijim, jer ova dionica zamjenjuje "najcrnju" saobraćajnu tačku u ovoj državi – kanjon Morače,&nbsp;<a href="https://www.blic.rs/biznis/privreda-i-finansije/voznja-novim-auto-putem-i-besplatna-crna-gora-otvara-novih-40-km-ogranicenje-100-kmh/2rr0lep">piše Blic</a>.

Vozače svakako interesuje i koliko će koštati putarina kada dionica Smokovac-Mateševo bude otvorena za saobraćaj. žPrvih sedam dana vožnje bit će besplatno, a prema posljednjim informacijama, korištenje prvog autoputa u Crnoj Gori trebalo bi da košta tri ili 3,5 eura.

Sada su toku posljednje pripreme za puštanje autoputa u saobraćaj, pa su tako poznati i mnogi prateći detalji.

Maksimalna brzina na autoputu je 100 km na sat, što znači da vozači mogu da pritisnu papučicu gasa samo do ove granice. Nakon prelaska naplatne rampe, čekaju vas 3 trake.
Ukoliko izaberete pogrešnu traku, ili promašite prvo isključenje za more nema potrebe za panikom, jer postoji i drugo. Autoput je pokriven kamerama i sve što se dešava na njemu prate nadležne službe koje će reagovati u svim kriznim situacijama.
U slučaju bilo kakvog problema, iz komandnog centra aktiviraju se sve nadležne službe policija, vatrogasci, ali i oni koji održavaju i nadziru autoput.

Zvanično otvaranje autoputa zakazano je za 13. jul, na Dan Crne Gore

Sve o novom autoputu u Crnoj Gori: Bit će besplatan prvih sedam dana

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Plenkovi%C4%87&amp;">Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a RH Andrej Plenković</a> rekao je u ponedjeljak kako je "sa ili bez jednoga glasa Reformista" hrvatska parlamentarna većina stabilna, a napomenuo je i da lokalni HDZ ne opstruira željeznički projekt Sjever.

- Parlamentarna većina je stabilna, sa ili bez jednoga glasa od Reformista - rekao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora upitan o najavi predsjednika Reformista Radimira Čačića da na jesen izlaze iz vladajuće koalicije zbog neispunjavanja koalicijskog dogovora oko željezničkog projekta Sjever, vrijednog oko 4,5 milijarde kuna.

Plenković je naglasio da su imali puno zajedničkih bitnih projekata, osobito za sjever zemlje. Dodao je i da svatko od partnera u parlamentarnoj većini traži određenu vidljivost i posebnost što, kaže, poštuje.

- Možda to Čačić u svojoj komunikaciji radi na samo njemu svojstven način. Vidjet ćemo. Sutra je parlamentarna većina, pozvan je, pa ćemo vidjeti - kazao je.
Istaknuo je i kako ne postoji opstrukcija lokalnog HDZ-a željezničkom projektu Sjever.&nbsp;- Dapače, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković radi na tome da ulaganja u željeznice idu brže i to se realizira - kazao je.
Upitan kada će građanima preporučiti, kao što su to u Njemačkoj i drugim zemljama, da počnu štedjeti na energentima, Plenković je odgovorio kako je svima jasno da se nalazimo u vremenu velike energetske krize jer su cijene narasle zbog agresije Rusije na Ukrajinu.

- Nalazimo se u situaciji da tokom ljetnih mjeseci nema sezone grijanja, svi manje troše. Struje ima. Ovdje mahom govorimo o cijeni plina i nafte. Interveniramo, idemo za tim da bude dobro i ekonomiji i građanima - poručio je.

Naveo je i da su na Ekonomsko-socijalnom vijeću detaljno i kvalitetno razgovarali i s poslodavcima i sindikatima. To će, najavio je, i nastaviti.
Izdat ćemo preporuke kada dođe trenutak da se to sve skupa ljudima ljudima kaže, poručio je. Dodao je i da je to glavna tema zbog čega je i sazvan izvanredni sastanak ministara energetike EU, 26. i 27. jula.
Na sjednici vodstva HDZ-a među ostalim se, rekao je, raspravljalo i o aktualnim političkim pitanjima potvrdivši da će se u Hrvatskom saboru ove sedmice Marko Primorac predstaviti kao kandidat za novog ministra finansija, Oleg Butković za jednoga od četiri potpredsjednika Vlade te će odbiti oporbenu inicijativu za izglasavanjem nepovjerenja ministru vanjskih i evropskih poslova Gordanu Grliću Radmanu i ratificirati Protokol o pristupanju Švedske i Finske u NATO, prenosi Hina.

Parlamentarna većina je stabilna, sa ili bez jednoga glasa od Reformista, rekao je Plenković

Plenković: Hrvatska parlamentarna većina je stabilna

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Rifat%20ef.%20Fejzi%C4%87&amp;">Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić</a> poručio je kako nema pomirenja dok u centru Beograda ne bude spomenik žrtvama srebreničkog genocida. Fejzić, koji je jučer u Potočarima prisustvovao dženazi žrtvama genocida u Srebrenici, oglasio se na Twitteru.&nbsp;- Nema pomirenja dok u centru Beograda ne bude spomenik žrtvama srebreničkog genocida. Politike su počinile genocid, sa svojim imenom i prezimenom, kao što i žrtve genocida imaju svoje ime i prezime. Nažalost, te politike još su žive, veličaju zločince, na našu žalost i u našoj Crnoj Gori - poručio je Fejzić.

Politike su počinile genocid, sa svojim imenom i prezimenom, kao što i žrtve genocida imaju svoje ime i prezime, istakao je

Reis Fejzić: Nema pomirenja dok u centru Beograda ne bude spomenik žrtvama srebreničkog genocida

<a href="https://avaz.ba/region/srbija">Na zgradi Skupštine Srbije svako će moći</a> da vidi imena žrtava genocida u Srebrenici – preko aplikacije mobilnog telefona. To je jedini način da se na zgradi neke institucije u Srbiji nađu imena 8.372 ubijenih ljudi."Život je ono što sanjaju mrtvi“, naziv je digitalnog projekta Mie David, koji u ponedeljak uvečeR (11. jul) u Beogradu predstavljaju njemački Forum ZFD, Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) i Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji (YIHR).- Pomjeranjem telefona, prisutni će vidjeti 8.372 imena sa datumima rođenja koja lebde oko Skupštine, podsjećajući na svoje odsustvo - navode ove tri organizacije, prenosi Deutsche Welle.Projekat koji, kako navode organizatori, „kreira proširenu realnost u kojoj su žrtve genocida vidljive svuda oko Narodne skupštine“, trajat će oko dva sata.
Nijedna institucija Srbije niti predstavnik aktuelnih vlasti se ni ove, 27. godišnjice genocida u Srebrenici, nije osvrnuo na taj zločin, osim što ima izvještaja da je ambasada Srbije u Sarajevu spustila zastavu na pola koplja.
- Ovaj projekat predstavlja novu praksu sjećanja u Srbiji na žrtve genocida u Srebrenici“, kaže o digitalnom „spomeniku“ Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava. - On je značajan jer podsjeća, uprkos politici poricanja države Srbije, na konkretne ljude koji su ubijeni navodeći imena i to na zgradi i oko zgrade Narodne skupštine. To mjesto gde će se nalaziti imena je mjesto državne odgovornosti jer nema demokratske Srbije bez institucionalnog priznanja i žaljenja žrtava genocida - kaže Milosavljević za DW.

Poricanje genocida u Srebrenici ne završava se raspravom o tome šta genocid znači u pravnom smislu, kako je to pokušala da u intervjuu 2018. godine, objasni Ana Brnabić: „U suštini, genocid je kada pobijete cijelu populaciju, žene, djecu, a to ovdje nije bio slučaj.“

Poricanje genocida u Srebrenici nosi niz drugih posljedica – osuđenim ratnim zločincima na raspolaganju je javni prostor u Srbiji, a državne institucije pružaju im prešutnu, ali nedvosmislenu podršku.
Na uklanjanje murala Ratku Mladiću u centru Beograda, aktuelne vlasti nisu se odlučile punih godinu dana, uprkos ponovljenim zahtjevima YIHR, a potom i rezoluciji Evropskog parlamenta, koji je apelovao na vlasti u Srbiji da mural trajno uklone.
Zato se na ovogodišnjem skupu Žena u crnom, povodom godišnjice, uz već poznatu poruku „Pamtimo. Srebrenica, ime genocida“, ove godine našao još jedan transparent: „Uklonite mural ratnog zločinca Ratka Mladića“, prenosi DW.

Odnos aktuelnih vlasti u Srbiji prema genocidu u Srebrenici pokazao se i krajem decembra prošle godine: načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović uručio je tada Vinku Pandureviću spomenicu za učešće u odbrani od NATO intervencije.

Pandurević , bivši oficir Vojske Republike Srpske, pred Haškim tribunalom pravosnažno je osuđen na 13 godina zatvora jer je utvrđeno da je odgovoran za ubistva, istrebljenje i progone u i oko Srebrenice, u julu 1995. Godine.- Vlada Srbije mora prestati sa slavljenjem ratnih zločinaca, a njena ministarstva imaju obavezu da budu u službi bezbjednosti građana i da poštuju žrtve, a ne da podmuklo ili otvoreno slave genocid u Srebrenici - navela je tad u saopštenju Inicijativa mladih za ljudska prava.
Nekoliko sedmica kasnije, početkom januara, na internetu se pojavio snimak iz Priboja na kome se vidi kako nekoliko pripadnika MUP-a pjevaju pesmu u slavu genocida u Srebrenici. Uprkos zahtjevima nevladinih organizacija u Srbiji, ovaj incident do danas je ostao bez sudskog epiloga.

- U periodu vlasti SNS-a, kada je riječ o Srebrenici, javlja se i nova vrsta poricanja, a to je poricanje da presude za genocid uopšte postoje. Ne osporava se ono što u presudama piše, nego se negira presuda kao činjenica - rekla je u ponedeljak Isidora Stakić iz Fonda za humanitarno pravo na debati „Priznanje genocida i zvanično obilježavanje 11. jula kao zalog mira“.

- Tako je Aleksandar Vulin je, u aprilu 2021, na televiziji sa nacionalnom frekvencijom poricao postojanje presuda kojima je zločin u Srebrenici kvalifikovan kao genocid. "Gdje je to dokazan genocid u Srebrenici, koja to sudska presuda kaže?", retorički se zapitao, sugerišući da tako nešto ne postoji - dodala je Stakić.
Poslije predstavljanja projekta Mie David, ispred Predsjedništva Srbije predstavnici YIHR, Fonda za humanitarno pravo i Rekom mreže pomirenja zapalit će svijeće u znak sjećanja na žrtve, uz zahtjev da se 11. jul u Srbiji proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, prenosi Deutsche Welle.

Projekat koji, kako navode organizatori, „kreira proširenu realnost u kojoj su žrtve genocida vidljive svuda oko Narodne skupštine“, trajat će oko dva sata

Pomjeranjem telefona, prisutni će vidjeti 8.372 imena sa datumima rođenja koja lebde oko Skupštine

Virtuelni spomenik: Imena žrtava Srebrenice na Skupštini Srbije

Veliki požar izbio je danas kod Lozica na Viru, zbog čega su na terenu bila aktivna dva kanadera. Postojao je strah da bi se vatra mogla proširiti prema kućama, međutim, kuće su odbranjenje, rekao je glavni vatrogasni komandant Slavko Tucaković.- Na terenu je nekoliko DVD-ova, JVP Zadra i državna intervencijska postrojba. Požar bi uskoro trebao biti pod kontrolom - rekao je za Index glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.&nbsp; Kako je on naveo, na terenu je bilo 15 vatrogasaca sa šest vozila.-&nbsp;Vatra je sada krenula prema vinogradima, a nakon još nekoliko naleta kanadera poslat ćemo airtractore - izjavio je Tucaković za Jutarnji list.

Vatra je sada krenula prema vinogradima, a nakon još nekoliko naleta kanadera poslat ćemo airtractore, naveo je glavni vatrogasni komandant Slavko Tucaković

Veliki požar na Viru, na terenu 15 vatrogasca

Ne stišava se bura u Srbiji nakon što je objavljena informacija da je Milan Đ. (58) preminuo nakon tretmana u privatnoj klinici "Balans medika" u Beogradu.&nbsp;On je, kako je dostavljeno Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/srbija/3525504-ovako-je-odgovorila-klinika-o-tretmanu-kiroprakticara-nakon-kog-je-preminuo-covek-moramo-da-proverimo?fbclid=IwAR0CxPiqJFlliZAXccVSwRE4iwbdqjLdaBtBF2xAfOvLdgtPFLEB4i6NgEo">piše Telegraf.rs</a>, otišao kod kiropraktičara da namjesti prvi vratni pršljen (atlas), ali je nakon tretmana ostao nepokretan i prevezen je na Institut za ortopediju Banjica, gdje je 9. jula preminuo.Na Klinici "Balans medika" Telegrafu je poručeno da ih "novinari zovu cijeli dan i da će se o slučaju oglasiti najkasnije sutra".
- Cijeli dan nam zvone telefoni. Moramo prvo da provjerimo o čemu se radi, a onda ćemo se oglasiti, danas ili sutra - poručili su.
Kako javlja Telegraf.rs, Milan Đ. je u privatnoj klinici bio na tretmanu kod kiropraktičara radi namještanja prvog vratnog pršljena (”atlasa”). Tokom tretmana se ukočio i nije više mogao da se kreće.Na Institutu mu je konstatovana fraktura 1. vratnog pršljena nakon čega je ostao nepokretan i odmah je uveden u vještačku komu.
Milan Đ. je preminuo u subotu, 9. jula na Institutu za ortopediju. Po prijemu izveštaja o obdukciji Više javno tužilaštvo će procijeniti ima li elemenata krivičnog djela i u čijoj je nadležnosti.

Kako javlja Telegraf.rs, Milan Đ. je u privatnoj klinici bio na tretmanu kod kiropraktičara radi namještanja prvog vratnog pršljena (”atlasa”)

Na Klinici "Balans medika" Telegrafu je poručeno da ih "novinari zovu cijeli dan i da će se o slučaju oglasiti najkasnije sutra"

S klinike o tretmanu kiropraktičara nakon kojeg je preminuo Milan Đ.: "Moramo da provjerimo"

<a href="https://avaz.ba/tag/7182/sergej-cetkovic">Koncert Sergeja Ćetkovića u Nikšiću</a>, planiran povodom obilježavanja Dana državnosti 13. jula, je otkazan zbog toga što je njegov tim bio izložen uvredama i indirektnim prijetnjama, potvrđeno je&nbsp;<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/612698/koncert-sergeja-cetkovica-otkazan-zbog-pritiska-patriota">crnogorskom portalu Vijesti.me</a> iz više izvora.

Na društvenim mrežama je pokrenuta kampanja gdje su samozvane patriote pjevača nazivale "četaljem" i optuživale da se "prodao".
Opština Nikšić saopćila je da je tačna informacija da je koncert Sergeja Ćetkovića planiran za proslavu Dana državnosti 13. jula otkazan zbog, kako je saopćeno iz Kabineta predsjednika opštine, "neformalnog obavještenja" da je Ćetković na društvenim mrežama pretrpio "niz uvreda i prijetnji od strane struktura koje su prošle nedjelje protestovale pred Vladom."

<h2>Nastup za Dan državnosti Crne Gore</h2>

Oni su kazali da su imali želju da za "najveći državni praznik priredimo našim sugrađanima i gostima iz drugih gradova jedno lijepo veče sa regionalnom zvijezdom iz Crne Gore."

- Taj polusvijet je u svojoj mržnji otišao toliko daleko da je pjevaču zamjerio što se preko svoje zvanične Instagram stranice oprostio od pokojnog mitropolita Amfilohija kada se ovaj upokojio. Slične aktivnosti ove ekstremističke i mržnjom ostrašćene grupe su pokušale sprovesti i prilikom gostovanja najvećeg živog pjesnika sa ovih prostora Matije Bećkovića zimus u Nikšiću ali se Bećković nije pokolebao. Ovakav odnos prema umjetnicima imali su još samo nacisti u Hitlerovoj Njemačkoj i prava je sreća da su ove strukture daleko od uzimanja bilo kakve vlasti u Crnoj Gori - navodi se u saopćenju.
Opština je, kako navode, odlučila da ne traži Ćetkovićevu zamjenu, te da honorar predviđen za njegov nastup uplati za liječenje Nikšićanina Boža Janjuševića.

<h2>Honorar će biti uplaćen za liječenje Boža Janjuševića</h2>

- Mi smo kao Opština mogli angažovati zamjene i bilo je estradnih umjetnika kojima nije bio problem da pjevaju i suoče se sa uvredama i prijetnjama pomenutog polusvijeta ali mi nismo željeli da izlažemo ni njih ni građane novim neprijatnostima niti da naš veliki praznik pretvaramo u nadgornjavanje sa crnogorskim nacistima. Zato smo odlučili da ne dovodimo nikog umjesto gospodina Ćetkovića a da honorar koji je bio predviđen za njegovo gostovanje uplatimo za liječenje našeg sugrađanina Boža Janjuševića i tako pošaljemo poruku da smo prije svega pozvani da budemo ljudi kako je to govorio naš patrijarh Pavle - piše u saopćenju.

To, kako zaključuju, "ne znači da ćemo zaboraviti uvrede koje su crnogorski nacisti uputili radnicima Željezare prije neki dan u Podgorici, prijetnje Sergeju Ćetkoviću samo zato što je trebalo da pjeva građanima Nikšića, kamenovanje autobusa sa našom djecom na Cetinju."
- Dobro pamtimo čitav taj odnos i bit ćemo spremni da spriječimo da takva postupanja postanu pravilo - zaključuje se u saopćenju Opštine.
Ćetković je jedan od najuspješnijih crnogorskih pjevača ikada i rijetka crnogorska regionalna zvijezda.

Ovakav odnos prema umjetnicima imali su još samo nacisti u Hitlerovoj Njemačkoj i prava je sreća da su ove strukture daleko od uzimanja bilo kakve vlasti u Crnoj Gori, navodi se u saopćenju Opštine Nikšić

Gdje god se pojave privlače veliku pažnju: Bekamovi stigli u Hrvatsku s posebnim povodom

Malčanski berberin sahranjen na mjestu na kojem je uhapšen

HDZ-ova zastupnica u hrvatskom Saboru rekla da Hrvatska trenutno ima milijardu i 640 miliona zaposlenih

Mihajlović o izjavi Vulina da svi Srbi trebaju da žive u istoj državi: To nije stav Vlade Srbije

Plenković primio u posjetu Abazovića: Crna Gora najviše napredovala na putu ka EU

Hrvatska službeno primljena u eurozonu: Prelazak na euro moguć od 1. januara

Predsjednik Njemačke uputio čestitku Đukanoviću povodom Dana državnosti Crne Gore

Andrej Nikolaidis: Crna Gora je puna rana, nanijetih od ideologija koje su otvorile bosansku ranu

Užaš: Muškarca ubili stršljeni

Sve o novom autoputu u Crnoj Gori: Bit će besplatan prvih sedam dana

Plenković: Hrvatska parlamentarna većina je stabilna

Reis Fejzić: Nema pomirenja dok u centru Beograda ne bude spomenik žrtvama srebreničkog genocida

Virtuelni spomenik: Imena žrtava Srebrenice na Skupštini Srbije

Veliki požar na Viru, na terenu 15 vatrogasca

S klinike o tretmanu kiropraktičara nakon kojeg je preminuo Milan Đ.: "Moramo da provjerimo"

Ćetković otkazao koncert u Nikšiću zbog prijetnji: Pjevača vrijeđali i poručili mu da je “četalj”

Region

Gdje god se pojave privlače veliku pažnju: Bekamovi stigli u Hrvatsku s posebnim povodom

Malčanski berberin sahranjen na mjestu na kojem je uhapšen

HDZ-ova zastupnica u hrvatskom Saboru rekla da Hrvatska trenutno ima milijardu i 640 miliona zaposlenih

Mihajlović o izjavi Vulina da svi Srbi trebaju da žive u istoj državi: To nije stav Vlade Srbije

Plenković primio u posjetu Abazovića: Crna Gora najviše napredovala na putu ka EU

Hrvatska službeno primljena u eurozonu: Prelazak na euro moguć od 1. januara

Predsjednik Njemačke uputio čestitku Đukanoviću povodom Dana državnosti Crne Gore

Andrej Nikolaidis: Crna Gora je puna rana, nanijetih od ideologija koje su otvorile bosansku ranu

Užaš: Muškarca ubili stršljeni

Sve o novom autoputu u Crnoj Gori: Bit će besplatan prvih sedam dana

Plenković: Hrvatska parlamentarna većina je stabilna

Reis Fejzić: Nema pomirenja dok u centru Beograda ne bude spomenik žrtvama srebreničkog genocida

Virtuelni spomenik: Imena žrtava Srebrenice na Skupštini Srbije

Veliki požar na Viru, na terenu 15 vatrogasca

S klinike o tretmanu kiropraktičara nakon kojeg je preminuo Milan Đ.: "Moramo da provjerimo"

Ćetković otkazao koncert u Nikšiću zbog prijetnji: Pjevača vrijeđali i poručili mu da je “četalj”