Voz prema Zagrebu na željezničkom kolodvoru u Križevcima jutros je kasnio 77 minuta, javljaju hrvatski mediji. 

Riječ je o ranojutarnjem Varaždincu kojim brojni putnici svakodnevno odlaze na posao u Zagreb. Zbog radova na dionici pruge, autobusima su prebačeni iz Koprivnice u Križevce, gdje su trebali nastaviti vozom. No, tamo ih je dočekalo iznenađenje.- Preko razglasa su najprije rekli da voz koji je trebao krenuti u 6:23 sata kasni u polasku sat vremena. No, od konduktera smo saznali da se zapravo čeka – mašinovođa. Čovjek je očito zaboravio doći na posao - ispričao je jutros ogorčeni putnik koji je zakasnio na posao, piše Index.
Mašinovođa se na kraju pojavio, pa je voz krenuo s otprilike 80 minuta kašnjenja. Zbog čega nije došao na posao u ovom trenutku nije poznato.

Riječ je o ranojutarnjem Varaždincu kojim brojni putnici svakodnevno odlaze na posao u Zagreb

Mašinovođa nije došao na posao, voz kasnio 77 minuta

Hrvatski stručnjak za energetiku, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić prokomentirao je tešku ekonomsku situaciju koja se događa u svijetu zbog rata u <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">Ukrajini</a>.&nbsp;- To je da će vjerojatno intervenirati u onim maksimalnim granicama koje joj omogućuju proračunska sredstva. Vjerojatno će nešto smanjiti akcize, hoće li dirati PDV ili ne – ja čak više vjerujem da neće - rekao je Dekanić.

- To je ograničeno, no to je jedina realna opcija. Sve druge opcije bi vodile još većem zadiranju u tržišne uvjete i tržišne odnose koje, kad učinite danas, mogu vam donijeti korist za mjesec ili dva, ali veću štetu za pet ili šest mjeseci ili godinu dana - objasnio je Dekanić.

Neki pak smatraju da vlada Repbulike Hrvatske ne treba uopće intervenirati, nego pustiti tržište da odradi svoje. - To opet kažu poduzetnici. Svako povećanje cijena nafte i povećanje cijena goriva dovodi do povećanja marži. Trgovcima su u interesu što veće marže, ali vlada je odlučila intervenirati jer su sve evropske vlade odlučile ipak intervenirati, nalazimo se u energetskoj krizi kakvu nismo imali 48 godina - rekao je Dekanić.
Na pitanje bi li vaučeri za energente, poput onih za struju i plin, bili opcija, Dekanić odgovara da – bi.
- U nekoj fazi socijalnih mjera bi. Ali ovakve socijalne mjere kao vaučeri prije svega su kratkog daha. Drugo, mogu dovesti do velike korupcije, i treće – imaju vrlo ograničen tržišni doseg - rekao je.

Cijene i uz intervencije stalno rastu. Do koliko to može ići, može li gorivo doći do cijene od 50 kuna (12,5 KM) po litru. - Ako potraje rat u Ukrajini, ako se pretvori u veliki rat, vjerojatno može i to. Cijene će rasti dok traje intenzitet borbi u Ukrajini ovakav kakav je sad. Čim počnu pregovori, cijene će krenuti dolje - rekao je Dekanić.
Navodi da su moguće i nestašice goriva, no on vjeruje da će EU, pa tako i Hrvatska, osigurati i druge dobavne pravce, govorio je za <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/strucnjak-za-energetiku-igor-dekanic-o-rastu-cijena-goriva---729422.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica">NOVU TV</a>.&nbsp;

Vjerojatno će nešto smanjiti akcize, hoće li dirati PDV ili ne, rekao je Dekanić

Hrvatski stručnjak: Ako rat u Ukrajini potraje gorivo može ići i na 12 KM po litru

Vlada Hrvatske je jutros na telefonskoj sjednici donijela nove mjere vezane uz cijene goriva. 

Odmah nakon telefonske sjednice, premijer Andrej Plenković obratio se javnosti, a na presu su i ministri Marić i Filipović.- Odlučili smo opet intervenirati. Fiksiramo na sadašnje cijene za sve benzinske postaje, osim na autocestama - rekao je Plenković. 
- Bit će rast cijena na autocestama. 13.57 kuna za eurodizel i 14.06 za eurosuper 95 -&nbsp; rekao je Plenković.Dodaje da nije bilo svih vladinih mjera cijena dizela bila bi 16,64 kune, benzin 15,95, plavi dizel 11,83.
- Jedino što će se dogoditi sutra je da će rasti cijene eurosupera 95 i eurodizela na autocestama. Time smo očuvali standard velikog broja naših sugrađana. Ovakva mjera pridonosi zaštiti standarda naših građana i omogućuje intezivnu turističku sezonu - rekao je.

Fiksiramo na sadašnje cijene za sve benzinske postaje, osim na autocestama, rekao je Plenković

Plenković: Fiksiramo cijene goriva na svim pumpama osim na autocestama

Vlada <a href="https://avaz.ba/region/hrvatska">Hrvatske</a>&nbsp;na jutrošnjoj telefonskoj sjednici&nbsp;donosi nove mjere, a koje su vezane za cijene goriva.Naime, prema neslužbenim projekcijama, cijena litra eurosupera trebala je u utorak porasti za 71 lipu te bi iznosila 14.20 kuna, dok bi cijena litre eurodizela porasla za gotovo kunu i pol te bi ona koštala 14.52 kune.Odmah nakon telefonske sjednice, oko 8:30 sati premijer Andrej Plenković obratit će se javnosti, a s njim će na konferenciji biti ministri Marić i Filipović. 
Očekuje se da će Vlada danas nastaviti sa smanjenjem akciza. To je tek jedna od opcija koje vlada može poduzeti, ali ju je najrealnije očekivati. Minimalni dopušteni troškovi na goriva prema evropskoj regulativi iznose 2.45 kuna po litri dizela i 2.69 kn za benzin. Ukratko, to znači da bi smanjenjem akciza na taj nivo od finalne cijene goriva bilo oduzeto 25 lipa po litri benzina odnosno 45 lipa po litri dizela.
Od ostalog kao opcije se često spominju zamrzavanje cijena goriva i intervencije u PDV.

Od ostalog kao opcije se često spominju zamrzavanje cijena goriva i intervencije u PDV

Vlada Hrvatske donosi nove mjere za cijene goriva

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije uz podršku krovnog HTZ-a, organizirala je 1. Međunarodni susret influensera, a na njemu je od ukupno 21 sudionika boravilo njih 15 koji već žive u Hrvatskoj. Od toga ih 11 stanuju u Dalmaciji, <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/turisticka-zajednica-platila-da-u-dalmaciji-borave-influenceri-iz-dalmacije/2372425.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_najnovije_d">piše Index.hr.</a>
Dakle, jedna dalmatinska turistička zajednica potrošila je nemalu svotu novca da u Dalmaciji ugoste influensere koji već žive u Dalmaciji i da oni razgledaju svoje susjedstvo, da o njemu objavljuju storyje na Instagramu, onako kako to već i inače rade.Influenseri iz Makarske, Imotskog i Splita obišli su Split, Imotski i Makarsku. Odmarali su u hotelu na splitskom Žnjanu, večerali su na kliškoj tvrđavi, prošetali biokovskim Skywalkom, plovili oko otoka Brača i Hvara, a primio ih je i župan Blaženko Boban. Influencerice iz Splita, koje su bile brojčano najsnažnije, iskoristile su priliku fotografirati se s Dioklecijanovom stražom koja se svaki dan šeće na Peristilu. A posjetili su i daleki Sinj. 
Iz TZ-a kažu da su influenceri u Dalmaciji boravili pet dana. Sam projekt je trajao od 1. do 3. juna, a potrošeno je 208.745 kuna (oko 54.000 KM).Na popisu&nbsp; najpoznatija influencerica na summitu je bila Ella Dvornik za koju navode da ima&nbsp;je na Instagramu prati 550.000, a na Tik Toku 143.200 pratitelja. Slijedi je influencer i fotograf Goran Jović (206 hiljada pratitelja prema popisu TZ-a), Imoćanin koji s djevojkom iz Brazila Diane Loss živi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, preciznije u Vinjanima Gornjim. Diane ima 16.4 hiljade pratitelja na Instagramu, ali nema ni blizu najmanje followera među influencerima koji su došli promovirati Dalmaciju.Taj neslavni rekord uvjerljivo drži Trogiranka Daniela Rogulj s 1491 pratiteljem na Instagramu. Iz TZ-a pišu da je ona i blogerica i urednica portala Total Croatia. Nisu naveli ime bloga, a mi ga na netu nismo našli. 
Na popisu je i Marieta Prahir. Pišu da je ona travel lifestyle blogerica iz Hrvatske, ali Googleova tražilica ne daje baš ništa za to ime, pa smo ostali uskraćeni za druge informacije. Iz TZ-a kažu da ima 20.000 pratitelja na Instagramu. Među sudionicima bila je i Lidija Šeatović iz Zagreba s 25.000 pratitelja na Instagramu i 54 hiljade na TikToku.

Na Međunarodnom susretu influensera predstavnika je imao i Dugi Rat, naselje kod Omiša, odakle je stigao Horvat Čagalj, nekadašnji učesnik Big Brothera, a danas influenser s 28.000 pratitelja na Instagramu. Izdaleka je u Splitsko-dalmatinsku županiju doputovala i Splićanka Gianna Apostolski, nekadašnja voditeljica Golih vijesti. A ljepote svoje županije promovirala je i Splićanka Tina Gazin, koja ima Instagram profil Zdravi i fit recepti s 34.000 pratilaca. Ova dalmatinska turistička zajednica u Dalmaciji je ugostila još i Petru Čolak iz Makarske. Na Međunarodni susret stigao je i Ivan Vuković iz Dubrovnika, a Splitsko-dalmatinsku županiju razgledali su i Gorana Milanović iz Splita te Vedrana Ilić, također iz Splita. Bila je tu i Sheila Zekić, make-up artistica koja, sudeći po Instagram profilu, i živi i radi u Splitu, dok je Danijela Kreković Adler došla čak iz daleke Istre.Sad smo konačno došli do popisa stranih gostiju na 1. Međunarodnom susretu turističkih influencera organiziranom s ciljem promocije Splitsko-dalmatinske županije u svijetu.Njih je bilo tek petero, odnosno šestero. Bračni par Tylus doputovao je iz Poljske. Oni su Wojtek i Agnieszka, a stoje iza projekta CroLove blogeri kojim promoviraju ljepote Hrvatske Poljacima. Najpoznatija osoba koja je došla izvana je Laura Budryte iz Velike Britanije s 140.000 followera i pola milijuna pratitelja na TikToku. Slijedi je Poljakinja Anna Wizental s 20.000 pratitelja.Stigli su i Lukas Michalowski iz Njemačke s 30.000 pratitelja te Južnokorejac Kang Kim s 20.000 followera.

<h2>Rezultat: 71 objava na Instagramu pod hashtagom projekta</h2>

Ovaj marketinški projekt zove se #CentralDalmatiapower. Iza tog hashtaga na Instagramu se krije tek 71 objava. To je, dakle, direktan produkt ove oznake na toj društvenoj mreži. Najviše objava, njih na desetke, imao je poljski par CroLove bloggeri, koji se krije iza profila CroLovepl.Vrlo aktivni bili su i Horvat Čagalj, zatim Vedrana Ilić, a podosta je toga snimao fotograf Goran Jović. Ella Dvornik objavila je dvije do tri fotografije. Ostali su objavili jednu, dvije slike uz ovaj službeni hashtag, a neki nijednu.&nbsp;Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, kaže kako se ovaj projekt itekako isplatio i da su više nego zadovoljni. Tvrdi da su brojni mediji izvještavali o tome što su ovi influenceri objavljivali na svojim društvenim mrežama dok su boravili u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje polovina njih već živi.- Njihove objave iz Splitsko-dalmatinske županije bile su po tri do četiri dnevno svakoga od njih, a o tome su izvještavali brojni domaći tiskani i elektronski mediji te portali. Primjera radi, tekstove o boravku influencera i njihovim dojmovima objavili su Slobodna Dalmacija, 24 sata, Večernji list, Gloria, Radio Dalmacija, HR turizam, Turizmoteka, vijesti HTZ-a, Dalmatinski portal, Hot spots, Total Croatia, HRT turizam i mnogi drugi - poručuje Stella.Ali ono što ne spominje jest da su mediji dok je projekt trajao, o njemu zbilja pisali, ali ne na način da su nacionalni i inozemni mediji odjednom masovno prenosili objave dalmatinskih influencera, već su mahom lokalni mediji prenosili priopćenje TZ-a u kojem se donosi informacija da se ovo događanje - održava. A to se vrlo lako provjeri već kraćim guglanjem.

<h2>Turistička zajednica tvrdi da ovo vrijedi skoro 7 miliona kuna</h2>

Stella dalje kaže da su analize objava u medijima i na društvenim mrežama procijenile da ostvareni medijski doseg vrijedi skoro sedam miliona kuna.- U analiziranom razdoblju 1.5.-13.6.2022. ukupan broj objava je 455, od čega tisak 1 objava, TV/radio – 15 emitiranja, internetski mediji - 38 objava, društveni mediji - 401 objava (najviše na Instagramu - 381 objava). Procijenjeni ostvareni tehnički doseg svih objava dostigao je 27.191.467 osoba. Procijenjena ostvarena vrijednost svih objava je 6.758.962,00 kn, što dokazuje da su promotivni efekti takvog projekta neusporedivo veći od uloženog, zbog čega na istom modelu ugošćivanja novinara, influencera i blogera rade sve svjetske turističke destinacije - poručuje direktor Turističke zajednice.I kažimo za kraj, da bi se netko uopće smatrao influencerom, važno je da ima publiku koja mu vjeruje, neke pratitelje na društvenoj mreži. Gosti 1. Međunarodnog susreta nisu se baš mogli pohvaliti s prevelikim brojem pratitelja, izuzev Laure Budryte, Gorana Jovića i Elle Dvornik.

<h2>Kriteriji po kojima su birani influenseri nisu baš jasni</h2>

Na ovom skupu nije bio nitko s milijun i više pratitelja.Ella Dvornik je osamnaesta na listi domaćih influensera koju je prema broju pratitelja sastavio portal StarNgage. Ona ih ima pola miliona, ali pola miliona ima i Splićanka Ella Jerković, koja nije sudjelovala na druženju, ali je zato pozvana bila ranije spomenuta žena iz Trogira s oko 1400 pratitelja.Kriteriji po kojima je birana većina influensera, izuzev Elle Dvornik i Gorana Jovića, baš i nisu najjasniji. Ponekad mikroinfluenseri, kao što su mahom ljudi koje je TZ pozvao, mogu ostvariti zapaženije rezultate od većih influensera, ali ipak se postavlja pitanje koliko je racionalno trošiti novac da se u Dalmaciji ugosti ljude koji ovdje žive i već objavljuju slike iz Dalmacije, a sve s ciljem kako bi oni onda promovirali Dalmaciju.S obzirom na tako mali broj pratitelja koji poneki od gostiju imaju, ne možemo reći da njihova publika obuhvaća inostrana tržišta (valjda je s ciljem međunarodne promocije i pokrenut Međunarodni susret influensera), već su te objave, izuzev pet stranih influencera i nekolicine uspješnih domaćih, mahom prikazivane ljudima koji su ih i platili.&nbsp;

Jedna dalmatinska turistička zajednica potrošila je nemalu svotu novca da u Dalmaciji ugoste influensere koji već žive u Dalmaciji i da oni razgledaju svoje susjedstvo

Turistička zajednica dala 52.000 KM da u Dalmaciji borave influenseri

Svako malo iznenadimo se cijenama u našem gradu, a čini se kako ćemo s tim trendom nastaviti i cijelo ovo ljeto, piše Slobodna Dalmacija. - Jučer smo objavili kako je jedan naš čitatelj za kavu na Žnjanu 'iskeširao' 22 kune odnosno cijeli račun platio 44 kune. Ponukan time da cijene stvarno već lagano prelaze "svaku miru" na isti taj tekst javio nam se još jedan čitatelj i poslao sliku svojega računa, piše SD.Kafa na Bačvicama, pretpostavljamo prije ili nakon kupanjca, iz džepa mu je izbila ni više ni manje nego 94 kune odnosno 25 maraka.

- Bacite oko na cijene na Bačama. Mozak van da skoči - napisao je Splićanin..

Ne bi ta cijena bila toliko šokantna da su se akteri naše priče makar počastili kakvih skupim pićencem, ali oni su samo popili po macchiato i mineralnu. Sama kafa koštala je nevjerojatnih 25 kuna!
- Nije Monako - samo je jedan od komentara.&nbsp;

Kafa na Bačvicama, pretpostavljamo prije ili nakon kupanjca, iz džepa mu je izbila ni više ni manje nego 94 kune odnosno 25 maraka

Račun na moru u Hrvatskoj mnoge zaprepastio: "Nije Monako!"

<a href="https://avaz.ba/region/hrvatska">Hrvatska traži veliki broj sezonskih radnika</a> uoči turističke sezone. Međutim, poslodavci na moru ne pronalaze radnike tako lako, pa su primorani ponuditi mnogo bolje uslove nego ranije, samim tim i plate su znatno veće.Tako se u jednoj grupi za traženje posla pojavio zanimljiv oglas. Navodi se da poslodavac traži osobu za pečenje palačinki, a plata - sitnica, "samo" 10.000 kuna, odnosno nešto više od 2.500 KM.- Tražim radnicu za rad u sezoni (pečenje i prodaja palačinki) na plaži Strozanac-Podstrana. Super uslovi, plata 10.000 kuna - stoji u oglasu koji je objavila Slobodna Dalmacija. U oglasu je naveden i broj.

U grupi za traženje posla pojavio se zanimljiv oglas

Poslodavci imaju problema sa pronalaskom randika

Poslodavac iz Dalmacije traži radnika koji će peći palačinke, nudi mu "doktorsku" platu

<a href="https://avaz.ba/tag/25365/bosnjacka-stranka">Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović</a> na Facebooku je podijelio status u kojem je naveo da je doživio neprijatnost na granici Špiljani prilikom odlaska i povratka iz Srbije.Smailović je kazao da je oba puta zadržan sa porodicom sat vremena na granici, tvrdeći da zna razlog - Rezolucija o genocidu u Srebrenici.- Po ko zna koji put sam zadržan i pretresan na graničnom prelazu Republike Srbije. Ovog puta u 00:20, sa porodicom, na graničnom prijelazu Špiljani, duže od 45 min. Također sam i danas prilikom ulaska doživio neprijatnost od strane granične policije Srbije, koja je detaljno pretresla auto i zadržala me na prijelazu duže od jednog sata - napisao je Smailović i dodaje:- Razlog je poznat - Rezolucija o genocidu u Srebrenici koju smo usvojili u Skupštini Crne Gore. Valjda je ovo taj "Otvoreni Balkan", otkud znam.Dodao je da je ovo nastavak prakse koju već godinu dana sprovodi policija Srbije prema političkim predstavnicima Bošnjaka u Crnoj Gori, ali i prema ostalim poslanicima.

Nastavlja se praksa koja se već godinu dana sprovodi od strane Srbije prema političkim predstavnicima Bošnjaka u Crnoj Gori, ali i prema ostalim poslanicima, rekao je

Smailović: Po ko zna koji put sam zadržan

Poslanik BS-a u Crnoj Gori: Srbijanska policija me zadržala i pretresla na granici zbog Rezolucije o Srebrenici

U eksploziji za sada nepoznate naprave jutros je u Vukovaru povrijeđen 73-godišnji muškarac, saopštila je vukovarsko-sremska policija. Dojavu o eksploziji policija je dobila nešto poslije osam sati.
Na mjesto događaja upućeni su pripadnici protiveksplozivne zaštite, dok su radnici hitne medicinske pomoći prevezli povrijeđenog u vukovarsku bolnicu.
Na mjestu događaja u toku je uviđaj o čijim će rezultatima policija obavijestiti javnost.&nbsp;

Dojavu o eksploziji policija je dobila nešto poslije osam sati

Eksplozija u Vukovaru: Povrijeđen 73-godišnjak

Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je navodni popis stranih plaćenika u Ukrajini među kojima se spominju i Hrvati. Sudeći po ovoj senzacionalnoj listi, Ukrajinu je zadnjih par mjeseci branilo više Hrvata nego što ih je svojedobno, na vrhuncu velikosrpske agresije u decembru 1991., branilo i odbranilo Dubrovnik, piše Slobodna Dalmacija. U ministarstvu Sergeja Šojgua, Putinovog ministra rata, uvjereno tvrde da su u Ukrajinu od početka agresije stigla čak 204 Hrvata-dobrovoljca, da su u međuvremenu 74 od njih poginula, a da se 51 vratio u domovinu. Nitko od tih silnih mrtvih hrvatskih državljana očito nije imao nikakvu obitelj ili partnera, jer bi ih netko valjda već dosad oplakao i za to bi se sigurno čulo.

Ni hrvatske diplomatsko-konzularne službe u Ukrajini i Rusiji nisu još službeno evidentirale nijednu smrt naših građana u ratnoj zoni, niti ih je netko o njima obavijestio, no zašto bi Putinovoj administraciji te činjenice bile ikakve zapreke za plasiranje propagandne podvale u sklopu hibridnoga rata? Makar da u hrvatsko kolektivno sjećanje prizovu pučke pjesmice iz vremena naglašene podozrivosti prema svim vijestima iz 'ruske kuhinje': „Lažu Rusi, hebala ih majka, da je bila na Mjesecu Lajka...”

Navode ruskog ministarstva obrane o kamionima ubijenih stranih plaćenika u Ukrajini, pa i Hrvatima, komentirao je u dnevniku Nove TV analitičar Ivica Mandić. Procijenio je da je ova zlonamjerna laž smišljeno plasirana iz ruske propagandne mašine kako bi potkopala jedinstvo zapadnih država s napadnutom zemljom, pa tako i Hrvatske.
Ruski dužnosnici žele Ukrajinu zapadnim zemljama prikazati kao nevjerodostojnog partnera, kao nekoga tko prikriva i zataškava stradanja njihovih državljana. A stvarnost je zapravo sasvim drugačija: Hrvatska se u samo jednom dosadašnjem slučaju zarobljavanja i u jednom slučaju ranjavanja svojih državljana u Ukrajini iz prve ruke osvjedočila kako su ukrajinske službe gotovo trenutačno reagirale pravodobnom informacijom prema našim dužnosnicima.
"Razmjena obavještajnih informacija između sigurnosnih agencija u članicama NATO-a je svakodnevni posao i nije moguće doći u situaciju da su 74 čovjeka iz neke zemlje poginula a da to baš nitko od zemalja članica ne zna”, upozorio je analitičar Mandić. Ovo je, po njegovom mišljenju, puki ruski udar na unutarnje jedinstvo zapadnog bloka, a što se tiče informacija koji hrvatski državljani i u kojem svojstvu borave u Ukrajini, naše institucije sigurno raspolažu tim važnim podacima.

Hrvatskoj Moskva očito ne prašta dosadašnju izdašnu potporu napadnutoj Ukrajini, između ostaloga i u vojnoj opremi i oružju dostatnom za opremanje pune četiri pješačke brigade. Hrvatska je po omjeru doprinosa i nacionalnoga BDP-a među prvih 15 donatora i pomagača Ukrajine.

Lažnim podmetanjima Putinove 'fake-news mašinerije' bili smo kao zemlja izvrgnuti i na samome početku invazije, kad su iz ruskoga ministarstva obrane bili optužili Zagrepčanina Denisa Šelera za organizaciju i dovoz više od 200 navodnih hrvatskih dobrovoljaca u Ukrajinu. Bio je to, također, oblik političkoga pritiska na hrvatski politički vrh, kao i poziv službenome Zagrebu da revidira svoj pogled na ovaj rat i na uloge u njemu.
Vremešniji dobro pamte kako je Hrvatska sličnim lažima o stranim dobrovoljcima bila i sama izvrgnuta na početku Domovinskog rata: propagandna mašinerija iz Srbije širila je glasine o stotinama ubijenih plaćenika rumunjske Securitatee u Vukovaru, o Kurdima-plaćenicima koji navodno brane Dubrovnik, o crncima-rasistima koji drogirani jurišaju na JNA... Krajnja namjera tih izmišljotina i tad je bila ista: predstaviti agresiju na suverenu državu kao borbu pravednika protiv 'belosvetskog šljama', navodi se na kraju teksta Slobodne Dalmacije.

U ministarstvu Sergeja Šojgua, Putinovog ministra rata, uvjereno tvrde da su u Ukrajinu od početka agresije stigla čak 204 Hrvata-dobrovoljca

Ruska invazija na Ukrajinu počela 24. februara ove godine

Mašinerija laži: Prema ruskim podacima više Hrvata je poginulo u Ukrajini, nego što ih je branilo Dubrovnik 1991. godine

Ministrica evropskih poslova Jovana Marović izjavila je da će crnogorska Vlada formirati&nbsp;Radnu grupa od predstavnika više ministarstava, koji će procijeniti koliko je inicijativa <a href="https://avaz.ba/tag/121651/otvoreni-balkan">Otvoreni Balkan</a> u skladu sa ciljem članstva države u Evropskoj uniji (EU), rekla je ministrica evropskih poslova Jovana Marović.
Marović je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da su u Vladi odlučili da pripreme analizu koja će se inicijativom baviti sa više aspekata.
- Biće formirana Radna grupa koja će uključivati predstavnike više ministarstava. Ministarstvo evropskih poslova će dati procjenu koliko je to u skladu sa našom primarnom željom da postanemo članica EU - rekla je Marović u podcastu Agencije MINA.
Ona je kazala da je Otvoreni Balkan tema o kojoj se mnogo diskutuje a malo zna, dodajući da istovremeno postoje dvije kampanje za i protiv te inicijative.

Marović smatra da nijedna od tih kampanja nema valjane argumente zašto je učešće u Otvorenom Balkanu dobro ili loše.

Ona je kazala da Crna Gora podržava sve regionalne inicijative i ne prilazi im sa aspekta da li neko govori o političkoj pozadini.
- Razmatramo da li te inicijative doprinose našem evropskom putu i dobrosusjedskim odnosima i da li donose neku ekonomsku korist - poručila je Marović.
Ona je podsjetila da je inicijalna ideja Otvorenog Balkana bila da se stvori mini-Šengen, dodajući da se u tom integrisanju nije mnogo odmaklo.
- Zato što, za sada, svega tri države učestvuju. A i ta integracija ne ide onoliko brzo koliko bi te tri države željele. Iz tih razloga ne bi trebalo žuriti s odlukom da li želimo da se priključimo ili ne - kazala je Marović.
Ona je navela da na odluku Crne Gore treba da utiče eventualno postojanje ekonomske koristi, kao i to da li sve države učestvuju u inicijativi i da li ona, kao takva, može biti adekvatna regionalnoj inicijativi, jer postoje i druge slične.
- Treći faktor je politički trenutak odnosno da li mi, kao država koja je najviše napredovala u integracijama, treba da se kratkoročno priključujemo određenim inicijativama - rekla je Marović.
Ona je ocijenila da je Savjet za saradnju dao dobar predlog da se spoje ideja o zajedničkom regionalnom tržištu, koja je pokrenuta u Okviru Berlinskog procesa sa Otvorenim Balkanom i da se ono što je urađeno u jednoj inicijativi ujedini sa urađenim u okviru druge inicijative.
- To bi malo relaksiralo atmosferu u odnosu na Otvoreni Balkan jer onda imate i EU koja na neki način određuje uslove u toj inicijativi - smatra Abazović.
Upitana da prokomentariše izjavu premijera Dritana Abazovića da još nije čuo validan kontra-argument kada je posrijedi Otvoreni Balkan, ona je kazala da neće davati procjene koje su apriori pozitivne ili negativne.

- Tek kad izađemo sa analizom onda ćemo imati crno na bijelo da li je dobra ili nije dobra i koji su to argumenti za ili protiv. Što se tiče Abazovića, on je imao priliku da se u Ohridu uvjeri u određene argumente za. Očigledno da tada i na tom mjestu, budući da je bio na samitu Otvorenog Balkana, nije čuo nijedan negativan argument. Tako bih to tumačila - kazala je Marović.

Upitana da li je Crnoj Gori potrebna još jedna inicijativa, ona je kazala da odgovor zavisi od toga koliko je Crna Gora blizu članstva EU.
- Ukoliko u tom nekom vremenskom okviru od godinu dobijemo jasnu dinamiku pristupanja, onda mislim da nema logike kratkoročno se priključivati takvoj inicijativi. Jednom kada ste dio jedinstvenog tržišta, imate drugačiju politiku u odnosu na države koje nisu članice - kazala je Marović.
S druge strane, kako je poručila, ukoliko dođe do objedinjvanja inicijative, i ukoliko Unija stavi Otvoreni Balkan pod politiku uslovljavanja, onda bi priključivanje imalo smisla.
Upitana kada se analiza o Otvorenom Balkanu može očekivati, ona je podsjetila na izjavu Abazovića da je ne bi trebalo odugovlačiti, već je što prije pripremiti.
- Ministarstva se već bave temama koje su u središtu Otvorenog Balkana i očekujem da ona bude brzo gotova - kazala je Marović.
Na pitanje da li je počeo politički dijalog oko reformi u Crnoj Gori, Marović je rekla da u neformalnom smislu jeste, kao i da je formalno bilo nekoliko sastanaka između predsjednice parlamenta i premijera.
- Mislim da se politički dijalog mora brzo odvijati i razvijati ukoliko želimo da imenujemo nosioce pravosudnih funkcija jer je interni rok zacrtan do kraja proljećnog zasijedanja Skupštine. Uostalom, to bi trebalo da se poklopi sa dinamikom očekivanja da do kraja godine dobijemo završna mjerila - kazala je Marović.
Kako je istakla, politički dijalog jeste krenuo ali mora biti još intenzivniji i vidljiviji.
- Mislim da sve političke partije u parlamentu moraju da daju svoj doprinos, pa neke izjave i pozicije zaista ne mogu da shvatim u ovom trenutku - rekla je Marović.
Na pitanje koliko je izgledno da se Crna Gora dobije završna mjerila iz poglavlja 23 i 24 do kraja godine, Marović je odgovorila da to zavisi od onoga što Evropska komisija stavila kao prioritetnu oblast za vladavinu prava.
- Mislimo da to možemo ili ispuniti ili inicirati neke procese gdje bi se pokazala volja da mi želimo da riješimo te stvari - navela je Marović.
Ona je kazala da je, nakon osam godina od kad je Crna Gora dobila privremena mjerila u tim poglavljima, potrebno dati podstrek državi da krene još odlučnije u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

- Mislim da bi trebalo da ih dobijemo. Da li ćemo ih dobiti zavisi od drugih prilika na EU i državnom nivou. To nisu ni malo jednostavni zadaci ali nisu ni neostvarivi - rekla je Marović.

Ona je navela da do imenovanja u sudstvu mora doći u skorije vrijeme, dodajući da je jedan vremenski okvir već postoji, budući da se izvještajni period EK završava krajem jula.
Na pitanje šta su naredni koraci Vlade ukoliko Crna Gora dobije završna mjerila iz poglavlja 23 i 24, Marović je rekla da će u Vladi insistirati da inicijalni track record bude još više osnažen.
To, kako je kazala Marović, znači da bi trebalo da se nesumnjivo vidi da postoji borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u praksi.
- Da imamo slučajeve, da se riješe stare afere i da praksa koja trenutno postoji bude u skladu sa zakonom, odnosno da ne govorimo da se bavimo samo zaostalim slučajevima već da se bavimo konkretnim stvarima iz tekućeg perioda, i u odnosu na postupanje samih političkih subjekata koji trenutno čine Vladu ili će činiti buduću vladu -&nbsp;rekla je Marović.Upitana da li bi novi parlamentarni izbori nakon godinu mogli da uspore procese, ona je kazla da je to moguće.
- Ali ja zaista neću ići sa tom pričom da smo mi najpametniji, da ćemo jedini uvesti Crnu Goru u EU - dodala je Marović
Ona je dodala da izbori neće uticati na dinamiku pristupanja, dok god sastav ljudi u pregovaračkoj strukturi ne zavisi od političke garniture koja je trenutno na vlasti i dok god postoji političa volja.

Prema riječima Marović, to da li će 43. Vlada biti u punom mandatu, zavisit će od njenih rezultata ali i podrške u parlamentu.

- Tako da nije nemoguće ali ne postoje nikakve pretpostavke ni razgovori u tom smjeru - rekla je Marović.
Na pitanje šta za Crnu Goru znači non-pejper u kojem predsjednik Francuske Emanuel Makron predlaže formiranje Evropske političke zajednice do kraja godine, ona je kazala da će se sljedeće sedmice na Evropskom savjetu dobiti konkretne informacije o tome za koga će ta poltička zajednica biti kreirana.
- Sama ideja vodi do toga da se EU sa državama članicama integriše u određenim oblastima, i kao takva je pozitivna - rekla je Marović.
Ona je podsjetila da je na predstavljanju Evropske poltiičke zajednice istaknuto da nije riječ o zamjeni za pristupni proces.
- Mi to vidimo, ne ko podstrek, nego kao da mi imamo svoje zadatke i cilj i time se bavimo - rekla je Marović.

Ona je kazala da je Otvoreni Balkan tema o kojoj se mnogo diskutuje a malo zna

Ministrica evropskih poslova: Formirat će se radna grupa o Otvorenom Balkanu

<a href="https://avaz.ba/region/srbija">Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije</a> Branislav Nedimović rekao je kako je "pronađen put za izvoz proizvoda Srbije u Rusiju".&nbsp;On je kazao da je taj put ide preko Turske i pojedinih baltičkih zemalja. Nedimović je za RTS rekao da je otklonjen i problem s izvozom jabuka, a istakao je da je Srbija u prethodnom mjesecu izvezla više jagoda nego u istom periodu prošle godine.Nedimović je ocijenio da su trenutna dešavanja na tržištu hrane u svijetu "dječja igra" u odnosu na ono što će biti za šest mjeseci ili za godinu, zbog čega je, po njegovim riječima, "potrebna budnost svih institucija" u Srbiji i podsjetio da su donijete tromjesečne kvote za izvoz.
- Moramo da balansiramo, ne smije da se dogodi da bude da smo proizveli, a mi da nemamo. U Srbiji mora da bude svega i da imamo dovoljno za komšije na "Otvorenom Balkanu" - rekao je Nedimović, prenosi Beta.On dodaje da Srbija potroši 1,3 do 1,5 miliona tona pšenice i za hljeb i za sve, a da ostao ide u izvoz.

Nedimović je ocijenio da su trenutna dešavanja na tržištu hrane u svijetu "dječja igra" u odnosu na ono što će biti za šest mjeseci ili za godinu

Srbija pronašla put za izvoz u Rusiju, ide preko Turske

U <a href="https://avaz.ba/tag/3545/skoplje">Skoplju</a>&nbsp;su sinoć održani protesti koje je organizirala najjača opoziciona partija u Sjevernoj Makedoniji VMRO-DPMNE&nbsp;sa zahtjevom za raspisivanje prijevremenih izbora u toj zemlji, javlja Anadolija.&nbsp;
Hiljade demonstranata iz cijele Sjeverne Makedonije okupilo se na protestu koji je održan pod sloganom “Protest za promjene“.
Predsjednik VMRO-DPMNE Kristijan Mickoski je u svom govoru kritikovao rad vlade i rekao da će, ukoliko se ne postigne dogovor o raspisivanju vanrednih općih izbora, potpuno blokirati rad parlamenta.
- Ovi izbori ne bi trebali biti izbori za vlast. Ovi izbori će biti izbori na kojim ćemo obezbijediti budućnost i biće referendum za (Sjevernu) Makedoniju. Neka dođe nova generacija talentiranih ljudi, koja će otvoriti novu stranica, novu eru za Makedoniju - poručio je Mickoski.Pozivajući narod da se ujedini u zajedničkoj borbi za promjene, Mickoski je najavio nastavak protesta i blokadu institucija ako ne dođe do dogovora o vanrednim izborima.

Ovi izbori ne bi trebali biti izbori za vlast, rekao je Mickoski

Hiljade ljudi na antivladinim protestima u Skoplju

Žuto upozorenje zbog <a href="https://avaz.ba/tag/4297/grmljavina">grmljavinskog</a>&nbsp;nevremena za ponedjeljak izdato je za područje zagrebačke regije, saopćeno je iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).- Budite na oprezu zbog mogućih jačih grmljavinskih nevremena. Posebno pripazite u izloženim područjima kao što su planine, šume i livade odnosno otvoreni tereni. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom - navedeno je u upozorenju koje je na snazi od 20 sati do ponoći.
Na ovom području mjestimice su mogući grmljavinski pljuskovi, a vjerojatnost grmljavine je iznad 60 posto.Danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme, vrlo toplo i vruće. Vjetar slab do umjeren južni i jugoistočni, na Jadranu ujutro slaba do umjerena bura, a poslijepodne jugozapadni i južni vjetar. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 27 i 32 stepena Celzijusa.

Na ovom području mjestimice su mogući grmljavinski pljuskovi, a vjerojatnost grmljavine je iznad 60 posto

U Hrvatskoj izdato žuto upozorenje zbog grmljavinskog nevremena

<a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">Premijer Crne Gore Dritan Abazović rekao je</a> da će u zvaničnu posjetu Crnoj Gori pozvati novog premijera Srbije, čim on bude izabran.U razgovoru za TV Prva dodao je i da će uskoro biti imenovan novi ambasador Crne Gore u Srbiji. Također, istakao je važnogst Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).- Važno je da završimo Temeljni ugovor sa SPC, treba da dobijemo tekst koji je nalik onom sa drugim vjerskim zajednicama, mislim da ćemo ga usvojiti jednoglasno. Ako neko od kolega ne želi da se drži principa pravde i jednakosti, neka to objasni građanima - rekao je Abazović.Abazović je, govoreći o Otvorenom Balkanu, ponovio da nije čuo relevantan argument protiv te inicijative, već samo "političke spekulacije".Kaže da je njegova nedavna posjeta Ukrajini korisna za Crnu Goru.-&nbsp; Pojseta u odnosima sa Rusijom neće značiti ništa specijalno. Mi smo već uveli sankcije Rusiji i stali uz one države koje su osudile rusku agresiju - pojasnio je.Komentarišući sinoćnje ubistvo Milića Minje Šakovića u Budvi, Abazović je kazao da je bilo pitanje dana kada će se ubistvo desiti.
- Svako ko je upućen u mafijaški mentalitet, zna da samo čekaju povoljan trenutak kad će se desiti - rekao je Abazović, dodajući da je policija tri puta ranije sprječavala Šakovićevo ubistvo.

Važno je da završimo Temeljni ugovor sa SPC, treba da dobijemo tekst koji je nalik onom sa drugim vjerskim zajednicama, mislim da ćemo ga usvojiti jednoglasno, rekao je

Abazović: Uskoro će biti imenovan novi ambasador Crne Gore u Srbiji

Abazović: Čim bude izabran u posjetu ću pozvati novog premijera Srbije

<a href="https://avaz.ba/tag/1897/zemljotres">Malo iza ponoći slabiji zemljotres pogodio je Zagreb</a>. Kako su naveli seizmografi Seizmološke službe Hrvatske, epicentar potresa je bio kod Markuševca.&nbsp;- U 0 sati i 3 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom kod Markuševca u Zagrebu.Magnituda potresa iznosila je 2.8, a intenzitet u epicentru III-IV stepena EMS. Potres se osjetio u užem epicentralnom području - saopćila je Seizmološka služba Hrvatske.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/potres?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#potres</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#earthquake</a>) 19.06. u 00:03 kod Zagreba, M2.8. Opširnije na <a href="https://t.co/7XRLtcYfgD">https://t.co/7XRLtcYfgD</a>. Ako ste osjetili potres, molimo javite na <a href="https://t.co/RJDaIJlwpM">https://t.co/RJDaIJlwpM</a>&mdash; Seizmološka služba HR (@seizmo_hr) <a href="https://twitter.com/seizmo_hr/status/1538287692647104514?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Magnituda potresa iznosila je 2.8, a intenzitet u epicentru III-IV stepena EMS

Zagreb: Potres se osjetio u užem epicentralnom području

Mašinovođa nije došao na posao, voz kasnio 77 minuta

Hrvatski stručnjak: Ako rat u Ukrajini potraje gorivo može ići i na 12 KM po litru

Plenković: Fiksiramo cijene goriva na svim pumpama osim na autocestama

Vlada Hrvatske donosi nove mjere za cijene goriva

Turistička zajednica dala 52.000 KM da u Dalmaciji borave influenseri

Račun na moru u Hrvatskoj mnoge zaprepastio: "Nije Monako!"

Poslodavac iz Dalmacije traži radnika koji će peći palačinke, nudi mu "doktorsku" platu

Poslanik BS-a u Crnoj Gori: Srbijanska policija me zadržala i pretresla na granici zbog Rezolucije o Srebrenici

Eksplozija u Vukovaru: Povrijeđen 73-godišnjak

Mašinerija laži: Prema ruskim podacima više Hrvata je poginulo u Ukrajini, nego što ih je branilo Dubrovnik 1991. godine

Ministrica evropskih poslova: Formirat će se radna grupa o Otvorenom Balkanu

Srbija pronašla put za izvoz u Rusiju, ide preko Turske

Hiljade ljudi na antivladinim protestima u Skoplju

U Hrvatskoj izdato žuto upozorenje zbog grmljavinskog nevremena

Abazović: Čim bude izabran u posjetu ću pozvati novog premijera Srbije

Slabiji zemljotres pogodio Zagreb

Region

Mašinovođa nije došao na posao, voz kasnio 77 minuta

Hrvatski stručnjak: Ako rat u Ukrajini potraje gorivo može ići i na 12 KM po litru

Plenković: Fiksiramo cijene goriva na svim pumpama osim na autocestama

Vlada Hrvatske donosi nove mjere za cijene goriva

Turistička zajednica dala 52.000 KM da u Dalmaciji borave influenseri

Račun na moru u Hrvatskoj mnoge zaprepastio: "Nije Monako!"

Poslodavac iz Dalmacije traži radnika koji će peći palačinke, nudi mu "doktorsku" platu

Poslanik BS-a u Crnoj Gori: Srbijanska policija me zadržala i pretresla na granici zbog Rezolucije o Srebrenici

Eksplozija u Vukovaru: Povrijeđen 73-godišnjak

Mašinerija laži: Prema ruskim podacima više Hrvata je poginulo u Ukrajini, nego što ih je branilo Dubrovnik 1991. godine

Ministrica evropskih poslova: Formirat će se radna grupa o Otvorenom Balkanu

Srbija pronašla put za izvoz u Rusiju, ide preko Turske

Hiljade ljudi na antivladinim protestima u Skoplju

U Hrvatskoj izdato žuto upozorenje zbog grmljavinskog nevremena

Abazović: Čim bude izabran u posjetu ću pozvati novog premijera Srbije

Slabiji zemljotres pogodio Zagreb