<a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">Skup podrške Srbima na Kosovu</a> održan je sinoć u centru Beograda, ispred zgrade Predsjedništva Srbije, sa koga je zahtijevano poništavanje Briselskog i Vašingtonskog sporazuma te vraćanje nadležnosti organa države Srbije na Kosovu.Okupljeni su nosili zastave Srbije i veliki transparent na kojem piše "Kosovo je srce Srbije".
Poručili su je da je na Kosovu u toku "safari" i "lov na Srbe" te tražili izlazak Beograda iz pregovaračkog okvira pod okriljem EU i vraćanje pregovora pod pokroviteljstvo UN-a uz učešće Rusije i Kine.
Građani su u organizaciji "Pokreta za odbranu Kosova" istovremeno od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zatražili da pošalje pismo predsjednicima Rusije i Kine, Vladimiru Putinu i Si Đinpingu, kojim će tražiti da stave veto na ulazak Kosova u UN, prenose mediji.

Okupljeni su nosili zastave Srbije i veliki transparent na kojem piše "Kosovo je srce Srbije"

Skup podrške Srbima na Kosovu: Traže vraćanje posredstva u pregovorima na UN

Gostujući u Dnevniku hrvatske N1 televizije, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Grli%C4%87%20Radman&amp;">ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman</a> komentirao je današnje glasanje Sabora o sudjelovanju Hrvatske u misiji EUMAM, u sklopu koje će se obučavati ukrajinski vojnici, a komentirao je i druge aktualne teme.&nbsp;Komentirajući činjenicu da Vlada nije skupila dovoljno ruku za odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ministar je kazao:
- Ne možemo govoriti o nekakvom skupljanju, to je procedura koja nalaže razumijevanje i političku odgovornost. Očekivali smo da će 151 zastupnik glasovati za, prepoznati važnost ove misije. Hrvatska Vlada je do sada konzistentno provodila sve te oblike pomoći. Ovo bi bila jedna nadogradnja, čak i niža od onog što smo do sada davali. Sjetite se da je Sabor podržao teritorijalni integritet Ukrajine, ovdje je bila Krimska platforma i svi u Saboru su s veseljem dočekali predsjednika Vrhovne Rade Ruslana Stefanchuka da bi se onda dogodilo ovo sada, jedan debakl hrvatske opozicije. Osramotili su Hrvatsku pred međunarodnom javnosti.&nbsp;

<h2>Nerazumijevanje globalnih i sigurnosno-političkih tema</h2>

Dodao je da se sada moraju boriti kako ponovno stvoriti novu reputaciju Hrvatske jer u inostranstvu ne znaju ko je kako glasao nego kažu da je Hrvatska protiv toga.

Opoziciju je optužio za nerazumijevanje globalnih i sigurnosno-političkih tema i problema.
- Mi smo članica EU, a svih 27 zemalja članica EU su podržali ovu misiju vojne pomoći - kazao je. 
Na pitanje jesu li se on ili premijer prije odlaska na vijeće EU konzultirali s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, odgovorio je:
- Pa naravno da su svi znali, ali 15. oktobra tek je o tome postojao načelni dogovor. Razmatrali su se tek modaliteti i budući operativni pravci. Onda je predsjednik izašao s informacijom koja nije čak ni raspravljana, niti medijski plasirana od strane visokog predstavnika nego je to ostavljeno za neki drugi put kada se bude odlučivalo. Tada je predsjednik već dobio zahtjev za saglasnosti za tu misiju, kad smo definirali korake i modalitete.Istaknuo je da predsjednik države nikada nije osudio rusku agresiju, da nikada nije bio u Kijevu te da nikada nije izrazio solidarnost ukrajinskom predsjedniku.

<h2>Moralni patuljci i političke kukavice</h2>

- Prema tome, nepotrebno je razgovarati o tome je li se napisao dopis danas ili sutra. Komunikacija je postojala i predsjednikovi saradnici su znali za postojanje jedne takve inicijative - poručio je Grlić Radman.

Smatra da je današnji rezultat glasanja u Saboru "pokazatelj da su se saborski zastupnici moralni patuljci i političke kukavice".
- To je petokolonaški sindrom. Izdana su moralna načela, ali i hrvatski nacionalni interes. Hrvatska participacija je izuzetno važna u ovom trenutku. Ukrajina je bila među prvim državama koje su priznale Hrvatsku - dodao je.
Upitan ima li Hrvatska potpisan međunarodni sporazum o savezništvu s Ukrajinom, kao što to traži Ustav kada se radi o dolasku stranih vojnika u Hrvatsku, ministar je prvo odgovorio da su takva pitanja sitničarenje, a na onda naglasio da je sve napravljeno po proceduri.
Za kraj se dotaknuo i kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine.
- Hrvatska je bila najveći zagovaratelj evropske perspektive BiH. Sada u trenutku kada RH ulazi u Šengen, približavanje BiH Evropskoj uniji će još više stabilizirati susjedstvo, doprinijeti unapređenju naših odnosa i dinamiziranju suradnje - ocijenio je Grlić Radman.

Osramotili su Hrvatsku pred međunarodnom javnosti, istakao je

Grlić Radman: Izdana su moralna načela, ali i hrvatski nacionalni interes

Grlić Radman: Zastupnici su moralni patuljci, to je petokolonaški sindrom

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Crna%20Gora&amp;">Iz Pokreta "Ima nas" saopćili su da će nastaviti</a> sa protestima do ispunjenja njihovih zahtjeva, a da će naredni biti u utorak u 19 sati.

Smatraju da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nakon usvajanja Zakona o predsjedniku pokazao aktuelnoj parlamentarnoj većini "kako se poštuje država držeći se striktno slova Ustava koje ga obavezuje na potpisivanje Zakona drugi put nakon što se isti izglasa u Skupštini Crne Gore".
- Ono što posebno raduje je i najava predsjednika da neće postupati po neustavnom zakonu što znači samo jedno da će neustavna većina, mimo Ustava sama dati mandat Miodragu Lekiću čime ulazimo polako u finalnu fazu puča koji se pokušava izvesti - navodi se u saopćenju.

Naglašavaju da "svi do jednoga moramo biti na protestu ispred Skupštine Crne Gore".

- Sa kojeg ćemo poslati jasne poruke da odustajanja nema do ispunjenja zahtjeva te da ćemo mirno, demokratski, zajedno sa svojim porodicama i budućim pokoljenjima, istrajno i odlučno praviti pritisak sve do opoziva Zakona i organizacije vanrednih parlamentarnih izbora - piše u saopćenju.

Naglašavaju da "svi do jednoga moramo biti na protestu ispred Skupštine Crne Gore"

Pokret "Ima nas": Đukanović pokazao kako se poštuje država

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Eskobar&amp;">Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar),</a> pozvao je Skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.

Eskobar je u intervjuu agenciji MINA kazao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana pod tim uslovima.
On je rekao da je, u nedostatku potpuno funkcionalnog Ustavnog suda, donošenje kontroverzne mjere da se ograniče predsjednikova ovlaštenja, uz ignorisanje jasnih savjeta Venecijanske komisije, dodatno narušilo crnogorske demokratske institucije.

- Crna Gora je sada na neistraženoj teritoriji, ali želim da budem jasan i pozovem Skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema ovom zakonu. Moja je poruka za crnogorske lidere: Nemojte to da radite - istakao je Eskobar.

On je rekao da bi svaka vlada formirana na taj način i bez Ustavnog suda bila ustavno sumnjiva.
- Moji sastanci ovdje su pokazali da će biti ozbiljnih pitanja njenog legitimiteta unutar Crne Gore i u međunarodnoj zajednici. Obično ne govorim o hipotetičkim stvarima, ali ne vidim kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana pod ovim uslovima - kazao je Eskobar.
On je ocijenio da je prvi korak u rješavanju krize ponovno uspostavljanje potpuno funkcionalnog Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija je bila jasna i Sjedinjene Države su sa tim potpuno saglasne. Ako imate dovoljan broj kvalifikovanih kandidata za sudije Ustavnog suda, oni bi trebalo da budu izabrani bez odlaganja - poručio je Eskobar.
On je kazao da bi taj konkretan korak pokazao spremnost političkih lidera da političke razlike ostave po strani za dobrobit države.
Eskobar je istakao da bi, nakon ponovnog uspostavljanja Ustavnog suda, Crna Gora trebalo da održi prijevremene parlamentarne izbore.
- Od avgusta 2020. pale su dvije vlade, i što smo dalje od izbora to su mandati izabranih zvaničnika sve slabiji. Novi izbori bi obnovili povjerenje građana u vladu i dali jasan mandat koji je potreban ovoj zemlji da prevaziđe krizu i vrati se na put pristupanja Evropskoj uniji - rekao je Eskobar.

On je upozorio da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj krizi, skoro u kolapsu, i da se približava statusu nefunkcionalne države.

- Trenutna kriza je takva da će neuspjeh da se izađe iz nje dovesti do eskalacije nemira, ugroziti put Crne Gore ka pristupanju EU, oslabiti njene odnose sa saveznicima i destabilizovati njenu ekonomiju - kazao je Eskobar.
Kako je naveo, SAD su zabrinute jer im je potrebna jaka, pouzdana Crna Gora kao partner i NATO saveznik koji može preuzeti važnu ulogu u rješavanju kritičnih regionalnih i evropskih pitanja.
Eskobar je kazao da, nakon što se sastao sa crnogorskim čelnicima i čuo njihova viđenja, osjeća određeni optimizam da će Crna Gora pronaći put naprijed.
- I moja poruka svim crnogorskim liderima je da je sada vrijeme da se nacionalni interesi stave ispred stranačkih interesa i da se naprave teški kompromisi potrebni da se zemlja pomjeri i da na najbolji način služi interesima građana Crne Gore. To je ono što očekujemo od rukovodstva naših NATO saveznika - naveo je Eskobar.

On je kazao da je Inicijativa Otvoreni Balkan pitanje o kojem konačno treba da odluče građani Crne Gore, bilo putem referenduma ili preko izabranih zvaničnika sa jasnim mandatom birača.

Eskobar je kazao da podržavaju sve regionalne inicijative ekonomske integracije, ali da ta podrška postoji samo ako su ispunjena dva glavna uslova.
- Prvi je da inicijativa približava zemlje članice Evropi i da nije u sukobu s njihovim evropskim obavezama u okviru Berlinskog procesa ili bilo kojeg drugog procesa koji Evropa vodi. Drugi uslov je da sve zemlje zapadnog Balkana mogu da pristupe toj inicijativi kao punopravne članice - precizirao je Eskobar.
On je rekao da će, ako bilo koji od ovih uslova ne bude ispunjen, SAD povući svoju podršku Otvorenom Balkanu.
- Međutim, želim da budem jasan: nema potrebe da se o tome odlučuje u ovom momentu. Biće vremena za ozbiljnu raspravu o tom pitanju u budućnosti. Sada moramo hitno da djelujemo na stvari koje Crnu Goru vode u krizu - zaključio je Eskobar.

Crna Gora je sada na neistraženoj teritoriji, ali želim da budem jasan i pozovem Skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema ovom zakonu, istakao je

Eskobar: Venecijanska komisija je bila jasna

Eskobar: Ne pokušavati formirati novu vladu na osnovu izmjena Zakona

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Abazovi%C4%87&amp;">Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović</a> priredio je večeras tradicionalni novogodišnji prijem u Staroj zgradi Vlade.- Nova godina uvijek simbolizuje kraj jednog ciklusa i početak drugog, neka ova simbolizuje rađanje jedne nove i solidarne Crne Gore, da dijelimo i dobro i loše jer nam to pripada, jer se i dobro i loše lakše prebrodi kad smo zajedno - poručio je Abazović na prijemu. 
Abazović je poručio da "budemo mudriji u 2023., da zemlju čunimo uspješnijom, boljom i pravednijom".
- Zemljom koja koristi svoje mogućnosti i zemljom koja zna gdje će da bude za dvije, tri ili pet godina. Ovo je bila turbulentna godina, puna izazova, ali ništa nije nepremostivo - kazao je Abazović.&nbsp;

Abazović je poručio da "budemo mudriji u 2023., da zemlju čunimo uspješnijom, boljom i pravednijom"

Abazović priredio novogodišnji prijem: Nova godina da simbolizuje rađanje nove i solidarne Crne Gore

U prisustvu zvanica, predstavnika Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet), hafiza iz te zemlje koji su na službi u Srbiji i članova Islamske zajednice Srbije (IZS),&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Srbija&amp;">u Novom Pazaru je svečanim presjecanjem vrpc</a>e otvorena Upravna zgrada Mešihata IZS. Ovom, kako se moglo čuti na svečanosti, izuzetno važnom događaju za Mešihat IZS i sve muslimane u Sandžaku, prisustvovali su i generalni konzul Turske u Novom Pazaru Basar Basol, predstavnici Grada Novog Pazara i Opštine Tutin, te predstavnici određenih političkih stranaka.
Svečanost je počela učenjem odlomaka iz Kur’ana, a potom su se okupljenima obratili zvaničnici Mešihata IZS i Diyaneta.

U obraćanju vjernicima, predsjednik Mešihata IZS i muftija sandžački Senad ef. Halitović kazao je kako je današnji događaj pokazatelj želje za jedinstvom među muslimanima u Republici Srbiji. Halitović je kazao kako je želja članova Mešihata IZS da popravi stanje među vjernicima u Sandžaku ujedinila sa Diyanetom Republike Turske i Mešihat IZS koji snažno djeluju na boljitku stanja vjernika u Sandžaku.

- Nas kao Islamsku zajednicu raduju dobri odnosi Republike Turske i Republike Srbije, koji su ove godine dostigli visok stepen saradnje na svim poljima. Mi (Mešihat IZS) ćemo ulagati napore na tom polju kao i do sada, i biti jedan od faktora i mostova dobre saradnje ali i dobrih međuvjerskih i međunacionalnih odnosa u Republici Srbiji - rekao je Halitović.
Halitović je kazao kako danas nije otvaranje bilo kakve zgrade, već ustanove u kojoj će se neumorno raditi na uspostavljanju jedinstva među muslimanima u toj zemlji. On je pozvao sve vjernike i zvaničnike da daju doprinos tom, kako je kazao, uzvišenom cilju.
- Želimo uspostaviti zdravu, natpolitičku jedinstvenu Islamsku zajednicu na teritoriji Republike Srbije koja će punim kapacitetom u skladu sa pozitivnim zakonima Srbije vršiti svoju svetu misiju i biti servis svih vjernika, bez obzira na njihovu nacionalnu ili političku pripadnost. U tom smislu pozivam predsjednika Republike Srbije, gospodina Aleksandra Vučića, da da svoj doprinos realizaciji i ostvarenju ovog cilja koji predstavlja san svakog muslimana u ovoj zemlji - izjavio je muftija sandžački Senad ef. Halitović.
Prisutnima se obratio i potpredsjednik Diyaneta Republike Turske doc. dr Selim Argun. On je vjernicima u Sandžaku prenio selame predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdoana i predsjednika Diyaneta Alija Erbasa. Argun je rekao da ga raduje saradnja među vjerskim zajednicama Turske i Srbije, te je kazao da je to plod dobrih odnosa dvije države.

Podsjetio je i da je prije dvije godine, preko puta danas otvorene zgrade Mešihata IZS, otvoren i Generalni konzulat Republike Turske koji predstavlja potvrdu ljubavi i želje da se pomogne narodu u Sandžaku.

- Znate da je Turska kao zemlja mjesto gdje žive narodi različitih konfesija i nacionalnosti i da je ona svojim primjerom pokazala i pokazuje čitavom svijetu kako se živi i sarađuje u takvoj zajednici. Kako god, zajedničko nasljedstvo koje imamo, dobri odnosi dvije zemlje na ekonomskom i političkom nivou, dovest će do toga da našom saradnjom na vjerskom polju narodi na ovim prostorima bolje žive, da žive u miru, toleranciji i slozi - izjavio je potpredsednik Diyaneta Republike Turske doc. dr Selim Argun.
Dovu na otvaranju Upravne zgrade Mešihata IZS proučio je zamjenik muftije sandžačkog Muhamed ef. Demirović.
Svečano su vrpcu presjekli predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća Jasmina Curić, turski konzul u Novom Pazaru Basar Basol, muftija sandžački Senad ef. Halitović i potpredsjednik Diyaneta Republike Turske doc. dr Selim Argun.
Predviđeno je da u ovom trajnom sjedištu Mešihata IZS bude uprava zajedno sa svojim službama na čelu sa kancelarijom predsjednika Mešihata IZS i njegovog zamjenika. Prostor će koristiti i kao edukativni centar za obrazovanje mladih, zajedno sa učionicama, konferencijskim salama i bibliotekom.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet), hafizi iz te zemlje koji su na službi u Srbiji i članovi Islamske zajednice Srbije (IZS)

Novi Pazar: Svečano otvorena Upravna zgrada Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kosovo&amp;">Međunarodna mirovna misija NATO-a na Kosovu (KFOR)</a> potvrdila je danas da je "primila zahtjev Vlade Srbije za povratak na Kosovo vojnih i policijskih snaga Srbije i da ga razmatra".- Dobili smo pismo iz Srbije i trenutno ga procjenjujemo. KFOR ostaje posebno oprezan i potpuno sposoban ispuniti svoj mandat UN-a - navodi se u odgovoru <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/kfor-vucic-kosovo-vojska/32179660.html">KFOR-a za Radio Slobodna Evropa.</a>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio u četvrtak da će tokom večeri zahtjev predati elektronskom poštom, dok je danas ministar odbrane Srbije Miloš Vučević rekao je da su pripadnici Vojske Srbije uručili zahtjev KFOR-u za povratak do 1.000 pripadnika vojske i policije Srbije na Kosovo.

Kako je ranije saopćeno,&nbsp;o zahtjevu Srbije treba da odluči Vojni savjet NATO-a koji će preporučiti KFOR-u odogovor na zahtjev Srbije.
Izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) je tokom posjete regionu, u Prištini i Beogradu izjavio kako se SAD najoštrije suprostavljaju takvom zahtjevu Beograda, a ministrica vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok (Annalena Baerbock) prije nekoliko dana također se izjasnila protiv tog zahtjeva.
Za donošenje takvih odluka, potreban je konsenzus svih članica NATO-a.

KFOR ostaje posebno oprezan i potpuno sposoban ispuniti svoj mandat UN-a, navode

KFOR razmatra zahtjev Srbije za raspoređivanje snaga na Kosovu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatski%20sabor&amp;">Hrvatski sabor nije usvojio odluku o obuci ukrajinskih vojnika</a> u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM za koju je trebala dvotrećinska većina, odnosno najmanje 101 glas, iako su već 22 države Evropske unije uključene u ovu misiju. Dio zastupnika usprotivio se dati saglasnost, jer smatraju da su ovu odluku trebali zajednički donijeti institucije vlade i predsjednika RH-a, inače je riječ, tvrde, o kršenju hrvatskog Ustava.

Za odluku o sudjelovanju u misiji European Union Assistance Mission Ukraine (EUMAM), koja, uz ostalo, uključuje obuku do stotinjak ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, trebalo je imati dvotrećinsku većinu, 101 glas. Na glasanju je odluku podržalo 97 zastupnika, dok je 10 zastupnika bilo protiv, s tim je da koalicija prevođena HDZ-om u Hrvatskom saboru imala osiguranu većinu od 77 glasova.

Protiv su glasali opozicioni zastupnici koji su odbili sudjelovati u glasanju, jer smatraju da je preskakanje institucije predsjednika te donošenje ovakve odluke dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru neustavno.
- Dovesti vojsku države koja je u ratu protiv okrutnog agresora i nuklearne sile, izložiti hrvatski narod tom riziku nije mudro - ocijenio je predsjednik Kluba Domovinskog pokreta.
- Zahtjev za odlučivanje potrebno je vratiti predsjedniku Republike Hrvatske - smatra Sandra Benčić kao i zastupnici stranke Most koji smatraju da je riječ o zaobilaženju institucije predsjednika i neustavnom prebacivanju odgovornosti na Hrvatski sabor.

<h2>"Izbor između Ukrajine i Putinovog režima"</h2>

Na početku sjednice Vlade Hrvatske, prije glasanja u Saboru, hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je zastupnicima i javnosti da odluka koja se nalazi pred zastupnicima "nije izbor između parlamentarne većine i opozicije, niti trenutak iskazivanja stava kroz animozitet prema Vladi, nego izbor između Ukrajine i Putinovog režima".

Naglasio je kako su ovu odluku o pomoći Ukrajini do sada donijele 22 države članice Evropske unije.
Odluka o obuci ukrajinskih vojnika prepuštena je Hrvatskom saboru, jer se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji suodlučuje o ovakvim odlukama kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, usprotivio prijedlogu Vlade RH s tezom kako bi takav potez Hrvatsku dodatno i nepotrebno uključivao u rat.
Predsjedniku Milanoviću zahtjev za izjašnjavanjem o ovoj odluci formalno je uručen, no predsjednik ga je odbio razmotriti, poručivši kako mu je zahtjev upućen s krive adrese, od ministra odbrane, a ne od predsjednika Vlade.
Glasanjem je Hrvatski sabor zaključio rad u ovoj godini, tako da zastupnici odlaze na stanku koja traje do 15. januara 2023.

Dio zastupnika usprotivio se dati saglasnost, jer smatraju da su ovu odluku trebali zajednički donijeti institucije vlade i predsjednika RH-a, inače je riječ, tvrde, o kršenju hrvatskog Ustava

Hrvatski sabor nije odobrio obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

<a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović</a> kazao je da će ispoštovati Ustav i uraditi sve što je potrebno vezano za izmjene Zakona o predsjedniku u toj državi.
Đukanović je u intervjuu agenciji MINA rekao da je realno očekivati da će problemi u Crnoj Gori morati da se rješavaju uz pomoć medijatora i da je najlogičnije da će to biti neko iz Evropske unije (EU).Na pitanje da li će potpisati izmjene Zakona o predsjedniku, on je odgovorio da ne vjeruje da tu ima puno razloga za nedoumice.
- Kao i uvijek do sada, ispunit ću sve što su obaveze predsjednika države propisane Ustavom - naveo je Đukanović.
On je, govoreći o načinu za rješavanje krize, rekao da nije pristalica uvođenja medijatora u domaće političke probleme i da je uoči parlamentarnih izbora 2016. godine bilo ideja da Crna Gora dobije medijatora.

Tada se, kako je dodao, snažno založio da sami rješavaju domaće političke probleme.- Mislim da dubina problema koje živimo u ovoj fazi političkog života u Crnoj Gori, sa ovako bahatim nepoštovanjem preporuka relevantnih međunarodnih institucija, neizbježno uslovljava njihovo rješavanje uz pomoć partnera - rekao je Đukanović.On je naveo da je najlogičnije da će to biti neko iz EU.Đukanović je kazao da će, ukoliko ponovo dobije prijedlog da za mandatara imenuje lidera Demosa Miodraga Lekića, i tu biti veoma odgovoran prema Ustavu.- Kao što znate, moje obrazloženje zbog čega nisam prihvatio zakašnjeli predlog, da Lekić bude mandatar za sastav vlade, je i dalje aktuelno - istakao je Đukanović.On je rekao da Ustav propisuje rok od 30 dana u kojem je predsjednik u obavezi da obavi konsultacije sa parlamentarnim partijama i da je, na bazi nedvosmisleno utvrđenog saznanja da postoji spremnost parlamentarne većine da podrži predloženog kandidata, obaveza predsjednika da tog kandidata proglasi mandatarom i da mu vrijeme od 90 dana za sastav vlade.

<h2>Formiranje Vlade bio neuspješan pokušaj</h2>

Kako je kazao, pošto nije bilo tako, onda je iskoristio drugu ustavnu mogućnost i predložio skraćenje mandata Skupštini, da bi nakon toga raspisao prijevremene parlamentarne izbore.Đukanović je podsjetio da je ta inicijativa bila upućena parlamentu i da je parlamentarna većina odbila.- Tako da, u međuvremenu, još živimo taj institucionalni vakum gdje imamo parlamentarnu većinu koja je propustila priliku da izabere Vladu, ali je to očigledno mnogo ne pogađa jer jedino vodi računa da što je moguće duže produži svoj mandat - rekao je Đukanović.On smatra da bi formiranje još jedne Vlade bio novi neuspješan pokušaj parlamentarne većine formirane nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine.Đukanović je kazao da su u međuvremenu bila dva pokušaja - dvije Vlade koje su izgubile povjerenje u parlamentu, i da je većina od 30. avgusta propustila priliku da formira treću.- Sada, nakon izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, zakonodavne aktivnosti koja je naišla na osudu i domaće i međunarodne stručne javnosti, pokušavaju da naprave konstukciju putem koje bi izabrali Vladu po svojoj mjeri - ocijenio je Đukanović.On smatra da bi to bio potpuno promašen pokušaj zato što je veoma očigledno, iz mnogo primjera, da je nepostojana parlamentarna većina veoma fluidna, nepouzdana i da se zapravo vodi nekim trenutnim i dnevnim političkim interesima.Naglasio je da je parlamentarnoj većini jedini kohezivni faktor revanšizam u odnosu na prethodnu vlast, i da to svakako nije dovoljno za bilo šta dobro što treba napraviti u interesu države.

<h2>"Morate potpuno biti uslaglašeni sa zakonodavstvom EU"</h2>

- Zato ne mislim da takva većina uopšte može da izabere Vladu koja bi bila u stanju da rješava teške probleme u koje je zemlja u međuvremenu ušla - istakao je Đukanović.On je rekao da je, sa druge strane, usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku uslovilo da dođe do oštrog sukobljavanja crnogorske parlamentarne većine i njene izvršne vlasti sa međunarodnom zajednicom, prije svega, sa najbližim međunarodnim partnerom – EU.Đukanović je dodao da se plaši da tako izabrana Vlada ne može računati na bilo kakvo partnerstvo i saradnju sa evropskim institucijama i sa bilo kojom članicom EU.- Zato mislim da bi to bio svakako neuspješan pokušaj i da bi vodio daljem gubljenju vremena i ruiniranju sistema u Crnoj Gori - rekao je Đukanović.On je kazao da očekuje slične situacije kao što je odlaganje sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).- Za mene je potpuno logično da, ako imate Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ako ste ušli u proces pregovora, ako dnevno ponavljate želju da budete dio EU i svjesni ste pravila kako se postaje dio te prestižne zajednice, morate biti potpuno usaglašeni sa zakonodavstvom Unije - naveo je Đukanović.On je dodao da je potpuno jasno da se mora računati na sugestije i primjedbe onih koji su već u toj zajednici, koji ne samo da vode politiku, nego uspostavljaju standarde za proširenje te zajednice.Đukanović smatra da je prva reakcija, otkazivanje POSP-a, samo nagovještaj jasnog stava, koji EU zauzima u odnosu na izvršnu vlast zemlje kandidata koja se, kako je kazao, bahati i pokušava da demonstrira neku vrstu apsolutne suverenosti.- Nema više takve suverenosti, svi smo međuzavisni. Jasno je da su zemlje kandidati, ne samo u fazi pristupanja nego i sutra kada postanu članice, zavisni od nekih pravila koja postoje i moraju se poštovati unutar te političke porodice - zaključio je Đukanović.

On je, govoreći o načinu za rješavanje krize, rekao da nije pristalica uvođenja medijatora u domaće političke probleme i da je uoči parlamentarnih izbora 2016. godine bilo ideja da Crna Gora dobije medijatora

Milo Đukanović: Bahato ne poštuju preporuke relevantnih međunarodnih institucija

Đukanović o izmjenama Zakona o predsjedniku: Učinit ću sve što Ustav predviđa

Pismo koje se pojavilo u medijima u vezi sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u Crnoj Gori ne predstavlja mišljenje Evropske komisije već propratno pismo, a i ono se, u najvećoj mjeri odnosi na bojazan u vezi buduće implementacije ovog zakona, a ne na sam normativni dio, saopćeno je <a href="https://avaz.ba/tag/9724/vlada-crne-gore">iz Ministarstva pravde Crne Gore.</a>

Povodom jučerašnjih medijskih navoda, Ministarstvo pravde Crne Gore, kako su naveli u saopćenju, želi da ukaže na nekoliko važnih činjenica u vezi prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
- Prije svega, želimo da istaknemo da dio teksta koji je objavljen u medijima ne predstavlja Mišljenje Evropske komisije već propratno pismo a i ono se, u najvećoj mjeri odnosi na bojazan u vezi buduće implementacije ovog Zakona, a ne na sam normativni dio - navode iz Ministarstva.

Uostalom, kako dodaju, ministar pravde Crne Gore Marko Kovač je na jučerašnjoj sjednici Vlade kao i u više prethodnih nastupa jasno isticao da su svjesni izazova koji se tiču primjene ovog Zakona zbog stanja u kojima se naše institucije nalaze, ali to ne umanjuje potrebu usvajanja ovog Zakona.Također su, kažu u resoru, ukazivali i činili sve da, u mjeri sopstvenih kapaciteta, kadrovski i administrativno osnaže državno tužilaštvo, kao i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.&nbsp;- Ovakva praksa biće nastavljena i ubuduće - ističe se u saopćenju.Osim toga, u cilju snaženja postojećeg Prijedloga zakona, jučer je Vlada Crne Gore usvojila i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudovima, a najavljena je izmjena i Zakona o parničnom postupku čime će se značajno očvrstiti pravno tlo za adekvatniju implementaciju ovog Prijedloga zakona.- Nadalje, ekspert Evropske komisije u svojoj pravnoj ocjeni navodi da Zakon sam po sebi može biti prihvaćen, uz određene i već formulisane komentare – preporuke u okviru pravne procjene, naročito Druge pravne procjene Novog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću od 23. septembra 2022. godine. Ministarstvo&nbsp;pravde je upravo u postojeći Prijedlog zakona ugradilo sve preporuke i sugestije koje su date u pomenutoj Drugoj pravnoj procjeni, koja predstavlja i posljednju pravnu ocjenu eksperata Evropske komisije - navodi se u saopštenju.

Podcrtavaju da su tokom skupštinske procedure otvoreni za sve sugestije i kritike, kao i dobronamjerne amandmane na postojeći Prijedlog kako bismo došli do najboljeg mogućeg teksta koji će podržati parlamentarna većina u cilju efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.Ministarstvo pravde će, poručuju u saopštenju, predložiti i formiranje određenog relevantnog međuinstitucionalnog tijela, koje će se baviti primjenom Zakona i koje će moći da sugeriše Vladi Crne Gore i Skupštini u kom pravcu su potrebna dodatna snaženja relevantnih institucija kao i normativnog okvira.- Nadamo se da će ovaj Predlog zakona ujediniti sve donosioce odluka i iatisnke borce za vladavinu prava u namjeri da stvorimo još jedno snažno i efikasno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ministarstvo pravde će u tom procesu biti otvoren i iskren saveznik. Uostalom, kome smeta zakon koji ima za cilj oduzimanje imovine onima koji su je stekli na štetu svih građana u Crnoj Gori? - zaključuje se u saopćenju.

Uostalom, kako dodaju, ministar pravde Crne Gore Marko Kovač je na jučerašnjoj sjednici Vlade kao i u više prethodnih nastupa jasno isticao da su svjesni izazova koji se tiču primjene ovog Zakona

Ministarstvo pravde Crne Gore: Pismo šefa jedinice za našu državu je propratno i ne predstavlja mišljenje EK

<a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">U Specijalnom sudu za zločine OVK osuđen</a> je na jedinstvenu kaznu zatvora od 26 godina nekadašnji komandir Oslobodilačke vojske Kosova Salih Mustafa za ratne zločine počinjenje nad albanskim civilima nelojalnim OVK, tokom aprila 1999. godine na imanju u selu Zlaš.
Mustafa je proglašen krivim za: proizvoljno lišavanje slobode, mučenje i ubistvo, dok je oslobođen od optužbi za krivično djelo surovo postupanje, prenosi Tanjug.Nekadašnji komandir OVK je 2020. godine prvi sproveden u haški pritvor.Raspravno vijeće je u presudi konstatovalo da su svjedoci i žrtve tokom procesa svjedočili "u atmosferi zastrašivanja i uznemiravanja koja i dalje vlada na Kosovu".
Raspravo vijeće najavilo je da će uskoro izdati i naredbu o obeštećenju žrtava.&nbsp;Podsjetimo, Mustafa je uhapšen i prebačen u pritvor 24. septembra 2020. godine.

Mustafa je proglašen krivim za: proizvoljno lišavanje slobode, mučenje i ubistvo, dok je oslobođen od optužbi za krivično djelo surovo postupanje

Salih Mustafa: Osuđen na dugogodišnju kaznu zatvora

Pripadnik OVK osuđen na 26 godina zatvora: Počinio zločine nad nelojalnim Albancima

Na graničnom prijelazu Merdare KFOR-u <a href="https://avaz.ba/tag/15021/vlada-srbije">je predat zahtjev Vlade Srbije</a> za vraćanje stotinu do hiljadu srpskih snaga sigurnosti, pozivajući se na Rezoluciju 1244, saznaje Tanjug.
Inače, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a se navodi da je jedini način za vraćanje srpskih snaga sigurnosti uz saglasnost KFOR-a.
Podsjećamo, Vlada Srbije je donijela sinoć odluku da KFOR-u uputi zahtjev za vraćanje do hiljadu srpskih snaga sigurnosti na Kosovo.
- To je važno za zaštitu našeg stanovništva, a to bi i dramatično smanjilo tenzije na Jarinju i Brnjaku. Ne mislimo da će oni to prihvatiti, ali je važno da ima zapisano da smo pokušali, jednog dana kada se promijeni odnos snaga na Kosovu bit će "Pa zašto nikada niste tražili".&nbsp;Ne mislim da postoji mogućnost da oni naš zahjtev prihvate - rekao je sinoć Vučić nakon odluke Vlade.

Ne mislimo da će oni to prihvatiti, ali je važno da ima zapisano da smo pokušali, jednog dana kada se promijeni odnos snaga na Kosovu bit će "Pa zašto nikada niste tražili", rekao je Vučić sinoć

Vlada Srbije predala KFOR-u zahtjev za vraćanje vojske na Kosovo

<a href="https://avaz.ba/tag/123267/gabriel-escobar">Specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar</a> ocijenio je u četvrtak navečer da je Crna Gora u “dubokoj institucionalnoj krizi, skoro u kolapsu” i poručio da je primarno uspostaviti funkcionalni Ustavni sud, a zatim organizirati izbore.

- Fokus bi primarno trebao biti na funkcioniranju Ustavnog suda, a potom odmah na izborima”, poručio je on u intervjuu za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG) i podvukao da je formiranje nove vlade bez izbora “rizičan potez - prenosi Beta.
Eskobar je ranije u četvrtak razgovarao s državnim zvaničnicima i direktno im prenio zabrinutost Vašingtona zbog krize u kojoj se nalazi Crna Gora.

<h2>"Solidan partner u okviru NATO-a"</h2>

U odvojenim posjetama i s istim ciljem u četvrtak su u Podgorici boravili i specijalni predstavnici Velike Britanije i Njemačke, Lord Stjuart Pič i Manuel Saracin. Američki predstavnik je ocijenio da je Crna Gora "veoma solidan partner u okviru NATO-a", da je bila "predvodnik da postane sljedeća članica Evropske unije", ali da je sada "skoro u kolapsu".- Sada nema vladu i Ustavni sud, predsjedniku se mandat uskoro završava, to je duboka instucionalna kriza, skoro da se radi o kolapsu, moramo naći rješenje za to - poručio je Escobar.Kazao je da je najvažnije da se "izbjegne neka vrsta ustavne ili institucionalne opasnosti".

Na pitanje da li će SAD priznati novu vladu bez izbora, odgovorio je da treba vidjeti kako će izgledati i šta će raditi, te da li planira raspisati izbore.Američki predstavnik je rekao da Crna Gora ne gubi kredibilitet u NATO-u, ali da je potrebna funkcionalna vlada.Pozvao je sve političke aktere u Crnoj Gori da ostave po strani razlike "za dobrobit države".Kazao je da bi se Crna Gora što prije trebala vratiti na evropski put i da je to najvažnija stvar.Ustavni sud je blokiran od sredine septembra, a sporni zakon omogućava parlamentarnoj većini da izabere svog kandidata za mandatara za sastav nove vlade, jer jednu od ključnih nadležnosti predsjednika prepušta Skupštini.

Istovremeno su građani u četvrtak blokirali saobraćajnice u nekoliko gradova, u znak protesta zbog usvajanja spornih izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku i najavili novi, peti protest za utorak, 20. decembra.Oni protestima traže prijevremene izbore.U ponedjeljak, nakon sjednice Skupštine na kojoj su usvojeni izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, demonstranti su probili zaštitnu ogradu ispred zgrade parlamenta i bakljama i kamenicama krenuli ka policiji, koja je upotrebila biber sprej.Proteste podržava opozicija, među kojima i najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića.

Sada nema vladu i Ustavni sud, predsjedniku se mandat uskoro završava, to je duboka instucionalna kriza, rekao je

Eskobar: U Crnoj Gori je duboka institucionalna kriza, skoro da se radi o kolapsu

Supruga uhapšenog policajca na Kosovu Slađana Trajkovića, Suzana rekla je za <a href="https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/1/politika/5057788/zena-policajca-hapsenje-kim.html">RTS</a> da su joj u Mitrovici rekli da je njen muž uhapšen, prebačen u Prištinu i da je optužen za ratni zločin.- Nismo imali nikakvih informacija do 21:30. Mislim da se to desilo oko 18 sati. Nama su samo rekli da je uhapšen. Ja sam otišla u južni dio Mitrovice u region stanice, međutim, tamo su bili neljubazni. Otišla sam sa kćerkom. Čekali smo više od sat vremena. Prvo su nam se izdrali, jedva su nas pustili da uđemo, a onda su nas izbacili napolje - kaže Suzana Trajković.

Kaže je da je tražila samo informaciju da li je tačno da je njen suprug uhapšen i gdje se nalazi.- Imamo informaciju da je prebačen za Prištinu. Da ne možemo da ga vidimo i da je optužen za ratne zločine - rekla je Suzana Trajković.Dodaje da je upitala koje ratne zločine, poslije 23 godine, s obzirom na to da je bio radnik MUP-a.- Кao što vidite prema Srbima nema pravde. Ovaj teror ne može više da se izdrži - napomenula je.

Mislim da se to desilo oko 18 satim nama su samo rekli da je uhapšen, ističe ona

Suzana Trajković: Nismo imali nikakvih informacija do 21:30

Supruga policajca uhapšenog na Kosovu: Rekli su mi da je prebačen u Prištinu i optužen za ratni zločin

Sinoć je u sjevernom dijelu Mitrovice, prema nezvaničnim saznanjima <a href="https://kossev.info/petkovic-uhapsen-jos-jedan-bivsi-policajac/">KoSSev</a> portala, uhapšen još jedan bivši pripadnik Kosovske policije, srpske nacionalnosti. Sa istim navodima u međuvremenu je izašao direktor Kancelarije za Kosovo pri Vladi Srbije, Petar Petković.
Petković se o ovom hapšenju oglasio objavom na Tviteru, navodeći da se radi o Slađanu Trajkoviću.
Novo hapšenje Petković je ocijenio kao pokazatelj da premijer Kosova, Albin Kurti, "nastavlja lov na Srbe", te da ne želi da smiri tenzije i deeskalira situaciju.
- Kako se odjednom pojavljuju dokazi protiv Srba koji su napustili institucije, a nisu postojali dok su bili dio kosovskog sistema - pita Petković.

Petković se o ovom hapšenju oglasio objavom na Tviteru, navodeći da se radi o Slađanu Trajkoviću

Uhapšen još jedan policajac srpske nacionalnosti na sjeveru Kosova

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Eskobar&amp;">Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar</a> (Gabriel Escobar) u <a href="https://www.rtcg.me/vijesti/politika/390546/razmislite-sta-se-dobija-vladom-izabranom-po-zakonu-koji-moze-biti-ponisten.html">intervjuu na TVCG</a> kazao je da je za Crnu Goru najbitnije izbjeći bilo koju vrstu ustavnih ili institucionalnih opasnosti. Kako je rekao, ako postoji razlog da sumnjate u legitimnost sljedeće Vlade koja bi bila izabrana koristeći izmijenjeni Zakon o predsjedniku, i onda dobijete Ustavni sud koji kaže da je Zakon o predsjedniku neustavan postavlja se pitanje šta se onda dešava toj Vladi.

On navodi da Crna Gora kao država kandidat za Evropsku uniju ima određene obaveze prema EU, a da je jedna od obaveza i slušanje preporuka Venecijanske komisije.
- Venecijanska komisija je dala pravno mišljenje, a ja ću vam dati političko mišljenje. Šta se onda dešava toj Vladi koja je formirana u skladu sa tim zakonom i sa svim odlukama koje bi donijela u skladu sa tim zakonom? Najvažnije je izbjeći bilo koju vrstu ustavnih ili institucionalnih opasnosti - saopštio je Eskobar.
Na pitanje kakvo će biti mišljenje Vašingtona o eventualnoj 44. Vladi koja bi bila izabrana zahvaljujući izmijenjenom Zakonu o predsjedniku, Eskobar poručuje da je najvažniji stav građana Crne Gore po ovom pitanju.
- Pitanje je da li će građani Crne Gore prihvatiti formiranje nove Vlade bez izbora, poslije informacija Venecijanske komisije. Ulazimo na novu teritoriju i moramo da budemo pažljivi - kaže Eskobar i napominje da bi odluke takve Vlade mogle da budu opovrgnute od strane Ustavnog suda.
Kaže da Vašington treba da vidi kakva će biti ta vlada, šta će ta vlada da radi te da li planira da sazove nove izbore.

<h2>"Urgentno izabrati sudije Ustavnog suda"</h2>

Eskobar napominje da je prije godinu dana kada je počeo da obavlja svoju funkciju, Crna Gora bila lider u pregovorima sa Evropskom unijom.

- A sada imate situaciju da nema Vladu, nema Ustavni sud i imate predsjednika čiji se mandat završava uskoro. To je duboka institucionalna kriza, skoro pa kolaps - ocijenio je Eskobar.Rješenje političke krize Eskobar vidi u izboru sudija Ustavnog suda, te nakon toga vanrednim parlamentarnim izborima koji bi vratili povjerenje građana.
- Sve političke partije moraju da ostave po strani političke razlike za dobrobit države. Ako imate dovoljan broj kvalifikovanih pravnika za kandidate za sudije Ustavnog suda treba hitno da ih izaberu. Jer to treba da poveća povjerenje u tu instituciju - poručuje Eskobar.
Kazao je da je na današnjem sastanku sa premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednikom države Milom Đukanovićem vidio "malo optimizma".&nbsp;- Svi se slažu da treba da se urgentno riješi pitanje Ustavnog suda. Uz dodatan pritisak Venecijanske komisije, nadam se da će početi da se radi u ispravnom smjeru - poručuje Eskobar.
Prema Eskobarovim riječima, njegova posjeta, te posjete izaslanika Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih predstavnika međunarodne zajednice jasan su signal da Crna Gora ima podršku međunarodne zajednice.
- Bilo bi bolje ako bi se akteri u Crnoj Gori sami dogovorili. SAD nije u poziciji da bira Vlade članica NATO-a, ali mi imamo određena očekivanja i mislim da su nas čuli - saopštio je Eskobar.
Poručuje da je Crnoj Gori neophodna funkcionalna Vlada.

Odgovarajući na pitanje o hapšenjima visokih državnih funkcionera do kojih je došlo u prethodnom periodu Eskobar navodi da očekuje presude u ovim slučajevima.

- Niko nije iznad zakona i to treba da bude bitan signal. To govori da je Crna Gora spremna da se dodatno integriše u demokratski i euroatlanski svijet. To je pozitivan signal. Mi ćemo pomoći kroz podršku istragama i političku podršku za nezavisne tužioce koji rade svoj posao - kaže Eskobar.

Govoreći o Otvorenom Balkanu, Eskobar smatra da odluku o pristupanju Crne Gore ovoj inicijativi treba da donesu građani Crne Gore.

- Ta odluka je na ljudima u Crnoj Gori. Crna Gora treba da odluči, da li kroz referendum ili kroz političare kojima daje mandat - kazao je Eskobar.
Poručuje da je ovo samo jedna u nizu ekonomskih inicijativa koje spajaju region.
- Regionu trebaju integracije. Manje barijera za trgovinu između država u regionu i između regiona i Evropske unije. Regionalna integracija sa fokusom na evropsko tržište je ono što ja imam na umu - kaže Eskobar.

Komentarišući aktuelnu krizu na sjeveru Kosova, Eskobar ocjenjuje situaciju veoma napetom.

- Odnos Srbije i Kosova nije dobro definisan ni sa jedne strane. Sve države bi trebalo da priznaju jedne druge - kazao je Eskobar koji navodi da sada postoji zabrinutost o statusu manjina na Kosovu.
Govoreći o potencijalnom rješenju krize na Kosovu, Eskobar kaže da smatra da treba doći do formiranja zajednice srpskih opština, te da se u rješavanje krize između dvije zemlje trebaju uključiti i zemlje regiona.
- Mislim da Srbija neće poslati svoje trupe na Kosovo, militarizacija nije rješenje - naveo je Eskobar i kazao da su se Srbija i Kosovo obavezali da će pronaći rješenje bez nasilja.
&nbsp;Čitav intervju možete <a href="https://rtcg.me/tv/emisije/informativni/izdvajamo/390556/intervju-specijalni-izaslanik-sad-za-zapadni-balkan-gabrijel-eskobar.html">pogledati OVDJE.</a>

Rješenje političke krize Eskobar vidi u izboru sudija Ustavnog suda, te nakon toga vanrednim parlamentarnim izborima koji bi vratili povjerenje građana

Eskobar: Sve političke partije moraju da ostave po strani političke razlike za dobrobit države

Skup podrške Srbima na Kosovu: Traže vraćanje posredstva u pregovorima na UN

Grlić Radman: Zastupnici su moralni patuljci, to je petokolonaški sindrom

Pokret "Ima nas": Đukanović pokazao kako se poštuje država

Eskobar: Ne pokušavati formirati novu vladu na osnovu izmjena Zakona

Abazović priredio novogodišnji prijem: Nova godina da simbolizuje rađanje nove i solidarne Crne Gore

Novi Pazar: Svečano otvorena Upravna zgrada Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

KFOR razmatra zahtjev Srbije za raspoređivanje snaga na Kosovu

Hrvatski sabor nije odobrio obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

Đukanović o izmjenama Zakona o predsjedniku: Učinit ću sve što Ustav predviđa

Ministarstvo pravde Crne Gore: Pismo šefa jedinice za našu državu je propratno i ne predstavlja mišljenje EK

Pripadnik OVK osuđen na 26 godina zatvora: Počinio zločine nad nelojalnim Albancima

Vlada Srbije predala KFOR-u zahtjev za vraćanje vojske na Kosovo

Eskobar: U Crnoj Gori je duboka institucionalna kriza, skoro da se radi o kolapsu

Supruga policajca uhapšenog na Kosovu: Rekli su mi da je prebačen u Prištinu i optužen za ratni zločin

Uhapšen još jedan policajac srpske nacionalnosti na sjeveru Kosova

Eskobar: Crnoj Gori je neophodna funkcionalna Vlada

Region

Skup podrške Srbima na Kosovu: Traže vraćanje posredstva u pregovorima na UN

Grlić Radman: Zastupnici su moralni patuljci, to je petokolonaški sindrom

Pokret "Ima nas": Đukanović pokazao kako se poštuje država

Eskobar: Ne pokušavati formirati novu vladu na osnovu izmjena Zakona

Abazović priredio novogodišnji prijem: Nova godina da simbolizuje rađanje nove i solidarne Crne Gore

Novi Pazar: Svečano otvorena Upravna zgrada Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

KFOR razmatra zahtjev Srbije za raspoređivanje snaga na Kosovu

Hrvatski sabor nije odobrio obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

Đukanović o izmjenama Zakona o predsjedniku: Učinit ću sve što Ustav predviđa

Ministarstvo pravde Crne Gore: Pismo šefa jedinice za našu državu je propratno i ne predstavlja mišljenje EK

Pripadnik OVK osuđen na 26 godina zatvora: Počinio zločine nad nelojalnim Albancima

Vlada Srbije predala KFOR-u zahtjev za vraćanje vojske na Kosovo

Eskobar: U Crnoj Gori je duboka institucionalna kriza, skoro da se radi o kolapsu

Supruga policajca uhapšenog na Kosovu: Rekli su mi da je prebačen u Prištinu i optužen za ratni zločin

Uhapšen još jedan policajac srpske nacionalnosti na sjeveru Kosova

Eskobar: Crnoj Gori je neophodna funkcionalna Vlada