<a href="https://avaz.ba/tag/97925/vjosa-osmani">Kosovska predsjednica Vjosa Osmani</a> danas je izjavila da će odluka o eventualnom odlaganju vanrednih izbora u općinama na sjeveru Kosova zbog sigurnosne situacije, biti donesena nakon informacija koje dobije od nadležnih institucija i nakon postizanja političkog konsenzusa.
Ona je izjavila da je&nbsp;institucija zemlje tražila dnevne izvještaje o sigurnosti na sjeveru i da će se u naredna dva do tri dana situacija razjasniti.&nbsp;

Osmani je naglasila da će ukoliko bude zahtjeva za odlaganje izbora obaviti konsultacije sa predstavnicima političkih partija.

- Ukoliko bude takavih zahteva nakon što bude poslata procjena sigurnosnih institucija i CIK-u, ja ću kao predsjednik, naravno, dati svoju procjenu i podijeliti je sa političkim partijama, ali svakako mora biti političkog konsenzusa, ne potpuna jednoglasnost, već konsenzus. Ako postoji konsenzus većine partija koje učestvuju u političkim konsultacijama, onda će to biti zajednička odluka - naglasila je Osmani.
Ona se osvrnula i na incidente koji su se dogodili ove sedmice na sjeveru Kosova.&nbsp;Na tom području&nbsp;većinski žive Srbi.- Ono što kosovske institucije treba da urade jeste da povećaju svoje kapacitete, napore, organizaciju i koordinaciju kako bi zaštitile svakog građanina koji živi na sjeveru zemlje, bez obzira na etničku pripadnost ili poreklo. Život naših građana je iznad svega, to treba da bude naš prioritet, odnosno njihova zaštita od ovih kriminalnih grupa za koje se zna da ih vodi Srbija - naglasila je Osmani.

Izjavila je da Srbija teži stvaranju novih kriza koje bi onda zaustavile raspravu u Briselu o francusko-njemačkom pruhedlogu koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, pri čemu je istakla da je taj metod jedna od starih strategija Srbije.
Podsjećamo, općinski izborni službenici i policajci u utorak su u Zubinom Potoku i Sjevernoj Mitrovici&nbsp;pokušavajući da otvore kancelarije općinskih izbornih komisija, napadnuti šok bombama i hicima u vazduh. Kao rezultat toga, oni nisu bili u mogućnosti da nastave pripremni proces za vanredne izbore na sjeveru.Potom je predsjednik Centralne izborne komisije Krešnik Radoniki (Kreshnik Radoniqi) izjavio da na sjeveru nije moguće krenuti po planu sa organizacijom izbora. On je naglasio da se vidi da je pristup sjeveru ograničen i da je nepravedno ugrožavati živote funkcionera CIK-a.
Vanredni izbori za gradonačelnike četiri općine na sjeveru Kosova, sa većinskim srpskim stanovništvom: Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok, raspisani su za 18.decembar, nakon što su srpski predstavnici zbog odluke o tablicama napustili kosovske institucije.
U međuvremenu su raspisani i prevremeni izbori za Skupštine općine Zvečan i Leposavić, za 25. decembar. Do raspuštanja tih Skupština općina došlo je nakon što su odbornici tih Skupština općina podnijeli ostavke.

Ono što kosovske institucije treba da urade jeste da povećaju svoje kapacitete, napore, organizaciju i koordinaciju, rekla je Vjosa Osmani

Osmani: Ako postoji konsenzus većine partija koje učestvuju u političkim konsultacijama, onda će to biti zajednička odluka

Osmani: U naredna dva do tri dana odluka o eventualnom odlaganju izbora na sjeveru Kosova

Ministri unutrašnjih poslova država članica EU i šengenskog prostora danas su odlučivali o proširenju bez unutrašnjih graničnih kontrola na tri zemlje - <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatska&amp;">Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju.</a>

Na stolu su bili prijedlozi dvije odluke, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunije.Za odluku je bila potrebna saglasnost svih zemalja EU koje su članice Šengena, dok četiri vanjske članice koje su izvan EU o tome ne odlučuju.&nbsp;Kako javljaju hrvatski mediji, ministri su u Briselu donijeli konačnu odluku i Hrvatska ulazi u Šengen od 1. januara 2023. godine.&nbsp;

Za odluku je bila potrebna saglasnost svih zemalja EU koje su članice Šengena

Hrvatska ulazi u Šengen od 1. januara 2023. godine

Hrvatska od 2023. službeno ulazi u Šengen

<a href="https://avaz.ba/tag/16425/zeljana-zovko">Potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a Željana Zovko</a> trenutno boravi u Beču na sjednici proširenog Predsjedništva Kluba zastupnika Evropske pučke stranke (EPP) u Evropskom parlamentu.&nbsp;Zajedno s ostalim članovima, Zovko učestvuje na raspravama i koordinaciji politika Kluba zastupnika EPP-a za naredno razdoblje. U Beču su zastupnici uz ministra vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana vodili rasprave o evropskim inicijativama u svijetu koji se mijenja, a osvrnuli su se i na politiku Kluba zastupnika EPP-a kao zagovornika srednje klase.
Zovko je također učestvovala u zanimljivoj raspravi s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem o hrvatskim postignućima u posljednjih sedam godina te evropskoj i regionalnoj sigurnosnoj i ekonomskoj situaciji te u raspravi o očuvanju stabilnosti u našem susjedstvu i budućnosti migracija.
Na dnevnom redu sjednica proširenog predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a u Beču nalaze se i politika EPP-a za mlade, kao i rasprava o odnosima Rusije i Kine u globalnom poretku.

Na dnevnom redu sjednica proširenog predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a u Beču nalaze se i politika EPP-a za mlade, kao i rasprava o odnosima Rusije i Kine u globalnom poretku

Zovko na sastancima proširenog Predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a u Beču

Vlada Kosova podnijet će zahtjev za članstvo u EU u naredne dvije sedmice, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Albin%20Kurti&amp;">potvrdio je premijer Kosova Albin Kurti.</a>&nbsp;Na samitu lidera stranaka članica Evropskih Socijaldemokrata Kurti je najavio taj korak i zatražio podršku te političke grupacije.
- Ovog mjeseca, prije Božica, Kosovo će podnjeti zahtjev za članstvo u Evropskoj Uniji - rekao je Kurti.

On je tražio od evropskih lidera i da "razmišljaju van trenutnih koordinata za napredak" i naveo da su Zapadnom Balkanu neophodni konkretna podrška i konkretni datumi – šta će koje godine da se dogodi. Prema njegovom mišljenju, to je način da sve države zadrže na evropskom putu i što prije se pridruže EU.

- Nama je potreban ubrzan proces proširenja. Do sada smo govorili o evropskoj perspektivi ili proširenju, ali nama je potrebno članstvo u EU. Ništa drugo više nije dovoljno. Teško je mobilizovati ljude i održati optimizam i entuzijazam, ako nemamo vremenski okvir - rekao je Kurti.

On smatra da je rješenje u postepenom pridruživanju regiona EU, prije svega ekonomskom spajanju, po uzoru na Evropsku ekonomsku zajednicu, "nekoj vrsti regionalnog tržišta ili sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi".

- Vazno je imati plimu na Zapadnom Balkanu koja će sve brodove podići u isto vrijeme - rekao je Kurti.

On je tražio od evropskih lidera i da "razmišljaju van trenutnih koordinata za napredak" i naveo da su Zapadnom Balkanu neophodni konkretna podrška i konkretni datumi

Kurti: Nama je potreban ubrzan proces proširenja

Kurti potvrdio: Kosovo podnosi zahtjev za članstvo u EU do Božića

<a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">Vlada Dritana Abazovića</a> koja se nalazi u tehničkom mandatu u narednih 15 dana trebalo bi da donese odluku o ulasku Crne Gore u Otvoreni Balkan i pored negativne analize Ministarstva evropskih poslova kao i protivljenja većine u parlamentu, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/abazovic-priprema-odluku-o-ulasku-crne-gore-u-otvoreni-balkan">saznaje podgorička Pobjeda.</a>
Pozivajući se na neimenovane izvore bliske samom vrhu Vlade, navode da je pristupanje Crne Gore Otvorenom Balkanu već “završena stvar”.Za tu odluku premijer je obezbijedio podršku komesara za proširenje Olivera Varheljija (Varhely), ali i dijelovi američke administracije, predvođeni Gabrijelom Eskobarom (Escobar) su naglasili da nemaju ništa protiv, ističu izvori tog lista, ukoliko je to odluka koju bi podržala većina u crnogorskom parlamentu.
Dodaju da će Abazović i potpredsjednik Vlade i predsjednik SNP-a Vladimir Joković, koji su inicijatori tog plana, da se pozovu na Ustav po kome “Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku države” i da neće biti potrebna ratifikacija te odluke u parlamentu.
- Ni za druge regionalne inicijative poput Berlinskog procesa nije bilo ratifikacije - kaže drugi izvor Pobjede.

Za tu odluku premijer je obezbijedio podršku komesara za proširenje Olivera Varheljija

Abazović priprema odluku o ulasku Crne Gore u Otvoreni Balkan

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=KFOR&amp;">Komandant KFOR-a Anđelo Mišel Ristuća</a> (Angelo Michele Ristuccia) izjavio je da su nedavni događaji u Sjevernoj Mitrovici zabrinjavajući, posebno uoči izbora.

On je rekao da je sav posao koji je godinama urađen na sjeveru u opasnosti da bude izgubljen, a insistirao je da neće tolerisati nasilje na sjeveru zemlje.
- Naš prvi zadatak je da obezbijedimo slobodno kretanje na Kosovu. Opremljeni smo da se nosimo sa takvom situacijom. Ali, mi se ponašamo u skladu sa situacijom na najbolji mogući način, reagujući na svaku situaciju koja je pred nama. Ne tolerišemo nasilje, tačka. Ne možemo tolerisati nasilje i nećemo ga tolerisati -rekao je Ristuća za RTK i dodao:- Naravno, ako se situacija pogorša, možemo računati na podršku cijelog NATO-a i 27 država članica. Od 1999. godine KFOR je imao preko 50.000 ljudi, a sada sa razvojem situacije broj vojnika se smanjio u mjeri u kojoj je bezbjednost poboljšana. Vjerujem da imamo dovoljno snage i opreme da se suočimo sa bilo kojom situacijom. NATO je pojačao naše prisustvo na terenu i spremni smo da se suočimo sa bilo kojom situacijom ako zatrebaju dodatne snage, ali u ovom trenutku ne mislimo da takvi uslovi postoje.

Naš prvi zadatak je da obezbijedimo slobodno kretanje na Kosovu, poručio je Anđelo Mišel Ristuća

Ristuća: Ako se situacija pogorša, možemo računati na podršku cijelog NATO-a

Komandant KFOR-a: Nećemo tolerisati nasilje i tačka

Ministri unutrašnjih poslova država članica EU i šengenskog prostora danas odlučuju o proširenju bez unutrašnjih graničnih kontrola na tri zemlje - <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatska&amp;">Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju.</a>

Na stolu su prijedlozi dvije odluke, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunije.Za odluku je potrebna saglasnost svih zemalja EU koje su članice šengena, dok četiri vanjske članice koje su izvan EU o tome ne odlučuju.&nbsp;Na dva pripremna sastanka Odbora stalnih predstavnika (Corepera), prvom održanom 1. decembra i drugom jučerašnjem nije bilo primjedbi u pogledu hrvatskog članstva.

Vlade onih članica koje za svoja stajališta trebaju dobiti odobrenje svojih parlamenata dobile su zeleno svjetlo za Hrvatsku. I po više diplomatskih izvora Hrvatska je "sigurna", ali oprez nije naodmet sve dok se odluka ne izglasa.

Za Bugarsku i Rumuniju, međutim, konsenzus ne postoji. Najveća prepreka je Austrija koja se protiv ulasku obje zemlje i nema naznaka da bi to stajalište mogla promijeniti.
Nizozemska, pak, podržava ulazak Rumunije, ali ne i Bugarske.
Češko predsjedništvo EU-om predložilo je u utorak navečer da se Rumuniju primi u šengenski prostor od 29. oktobra sljedeće godine, a da se za Bugarsku do 31. jula 2023. odluči o tome ispunjava li šengensku pravnu stečevinu.

<h2>Zajednički ulazak Bugarske i Rumunije</h2>

Ako bi Vijeće to tada potvrdilo, Bugarska ušla zajedno s Rumunijom, a ako ne, onda na neki kasniji datum.

U tom bi slučaju Rumunija morala pripremiti i opremiti svoju granicu s Bugarskom da bude vanjska šengenska granica do ulaska potonje u šengen.
Međutim, ni za taj prijedlog nije bilo konsenzusa i češko je predsjedništvo odlučilo staviti na glasanje prvobitni prijedlog da se Bugarsku i Rumuniju primi istovremeno.
U srijedu su u zajedničkom pismu Vijeću EU-a, ministrima unutrašnjih poslova, čelnici četiriju najvećih zastupničkih klubova u Evropskom parlamentu – pučana, socijaldemokrata, liberala i zelenih – pozvali da se donese pozitivna odluka za ulazak u šengen za sve tri zemlje.

Za odluku je potrebna saglasnost svih zemalja EU koje su članice šengena, dok četiri vanjske članice koje su izvan EU o tome ne odlučuju

Na stolu su prijedlozi dvije odluke, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunije

Danas odluka o proširenju Šengena: Hrvatska navodno sigurna

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatska&amp;">Ministar finansija Hrvatske Marko Primorac</a> i podsekretar za ekonomski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Hoze Fernandez (Jose W. Fernandez) u Vašingtonu su potpisali Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, objavljeno je sinoć iz Ministarstva finansija.

Time će se postići brojne olakšice i pogodnosti pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti, ističe se u saopćenju Ministarstva.

Tokom sastanka obje strane su izrazile zadovoljstvo potpisivanjem te konvencije te pohvalile uspješno vođene pregovore i izvrsnu saradnju koja je prethodila svečanom potpisivanju.
Istaknute su brojne koristi i prednosti za ekonomiju, poduzetnike i građane, koje će biti omogućene stupanjem na snagu ove Konvencije, navodi se.

Iz Ministarstva ističu da se radi o dugo iščekivanom potpisivanju i značajnom iskoraku u odnosima dvije zemalje.

- Potpisivanje Konvencije još je jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima Hrvatske i SAD, nakon odluke o ukidanju viza za hrvatske građane, koje će doprinijeti jačanju bilateralnih veza te intenziviranju buduće saradnje. Također, tim dokumentom olakšat će se trgovinska razmjena, omogućiti zamah novih investicija te potaknuti saradnja u brojnim područjima posebno prijenosa znanja - zaključuje se u saopćenju.
Nakon potpisivanja Konvencije slijedi provedba preostalih formalnih koraka do punog stupanja na snagu, odnosno upućivanje prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije u proceduru vlade RH i Hrvatskog sabora.

Tokom sastanka obje strane su izrazile zadovoljstvo potpisivanjem te konvencije te pohvalile uspješno vođene pregovore i izvrsnu saradnju koja je prethodila svečanom potpisivanju

Time će se postići brojne olakšice i pogodnosti pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti

Hrvatska i SAD potpisali ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Policajac i potpredsjednik <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Slu%C4%8Daj%20Poto%C4%8Dari&amp;">Novog policijskog sindikalnog saveza Milan Dumanović,</a>povodom odluke Apelacionog suda da Mladen Trbović i on budu pravosnažno oslobođeni optužbi da su odali službenu tajnu time što su javno govorili o tajnom snimanju komemorativnog skupa u Potočarima u Srebrenici 2015. na kom je napadnut tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić, kaže da su oni dobili zadatak da snimaju ukoliko se nešto desi, i da je to bilo nelegalno, odnosno nije bilo dogovoreno ni sa kim iz BiH.&nbsp;

- Nisu to bili samo Potočari, već je bio još jedan slučaj, posjeta Banjoj Luci 2016. Shvativši tada da će to da se ponavlja, tj. ti tajni odlasci pripadnika MUP-a Srbije u drugu zemlju, to je nelegalno, podnijeli smo krivičnu prijavu. To su naređivali ljudi koji su sada listom van MUP i optuženi u nekim drugim procesima za teška krivična djela, a tu mislim na Dejana Milenkovića Bagzija i Dijanu Hrkalović koja mu je bila nadređena, i ima još dosta njih koji su i dalje u MUP-u - naveo je on.

On ističe da je presuda Apelacionog suda pokazala da su Trbović i on govorili istinu, a da ljudi koji su učestvovali u lancu odlučivanja u vezi sa Potočarima i Banjom Lukom moraju da odgovaraju.
- Neko je znao da će se nešto desiti, prije toga niko iz tog odjeljenja (u kome je on radio) nije imao obuku za snimanje u takvoj situaciji, niti je toliki broj pripadnika tog odjeljenja otišao u inostranstvo - ispričao je za N1 Srbija.
Dodaje da im je zadatak dao "čovjek koji je i danas u MUP – Tomislav Radovanović".

- Tomislav Radovanović nam je na sastanku rekao da mi tamo idemo i da nam je zadatak da snimimo ako se nešto desi, kada smo tamo došli, od 8 ujutru do 10 mi nismo znali zašto smo tu. Tadašnji šef obezbjeđenja Vučića nam je prišao i pitao nas šta mi tu radimo, on nije bio obaviješten. Ko je nas poslao tamo, zašto je to urađeno, i odakle uopšte ideja da se tako nešto napravi, a mi znamo da je to Hrkalović, iz ko zna kojih razloga… Potočari su samo početak krivičnih djela Hrkalović i najmanje od svih, kad se uzmu u obzir kasnije afere - navodi Dumanović.

- Poruka je bila da se pokaže šta se dešava policajcima koji se bore upravo protiv kriminalaca u redovima policije, šta se dešava ako dignete glas i pokušate da se borite protiv kriminalaca u sistemu - poručio je Dumanović.

Shvativši tada da će to da se ponavlja, tj. ti tajni odlasci pripadnika MUP-a Srbije u drugu zemlju, to je nelegalno, podnijeli smo krivičnu prijavu, ispričao je Dumanović

Dumanović:  Nisu to bili samo Potočari, već je bio još jedan slučaj, posjeta Banjoj Luci 2016.

Milan Dumanović, oslobođeni policajac u slučaju "Potočari": Dobili smo zadatak sve da snimamo

Bar dvije detonacije zabilježene su sinoć u multietničkim <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kosovo&amp;">dijelovima sjeverne Kosovske Mitrovice.</a> Nema štete niti povrijeđenih, pretpostavlja se da su bačene šok bombe, potvrđeno je za Radio Kontakt Plus iz Kosovske policije za region Sjever.- Jedna detonacija u Bošnjačkoj, jedna u Mikronaselju. Ne radi se o ručnim bombama, već pretpostavljamo o šok bombama, one nemaju razarajuću moć. Nema štete, nema povrijeđenih što je nabitnije - kazao je za Radio Kontakt Plus zamjenik komandira Kosovske policije za region Sjever Besim Hoti, objavio je Kontakt radio.

Podsjetimo, na sjeveru Kosova su se i jučer čule sirene za uzbunu. Mediji su objavili da se u centru okupilo nekoliko stotina Srba koji su protestovali zbog namjere članova opštinske izborne komisije da u pratnji policije uđu u zgradu Opštine. Sirene su se čule i u Kosovskoj Mitrovici i Leposaviću. Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković pozvao je Srbe da ostanu mirni i istakao da je premijer Kosova Albin Kurti na sjever Kosova poslao policiju sa dugim cijevima "kako bi nasilno pokušao da pripremi teren za održavanje svojih nelegalnih izbora".

Nije pričinjena šteta i nema povrijeđenih osoba

Ponovo napeto na Kosovu: Dvije detonacije u Bošnjačkoj mahali i Mikronaselju

<a href="https://avaz.ba/tag/116127/tomislav-tomasevic">Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević</a> kazao je u srijedu, povodom 31. godišnjice ubistva porodice Zec, da će grad na mjestu ubistva majke Marije i kćeri Aleksandre, kod Adolfovca na Sljemenu, postaviti spomen ploču kao podsjećanje na počinjeni zločin.

- Iako su poznata imena tadašnjih pripadnika MUP-a, koji su 7.prosinca 1991. godine ubili Mihajla Zeca na kućnom pragu na zagrebačkoj Trešnjevci te odveli njegovu suprugu i kćer do planinarskog odmorišta Adolfovac, gdje su potom ubijene, za taj zločin nikad nisu odgovarali - rekao je gradonačelnik Tomašević.

U tom smislu, kazao je, veoma je bitno obilježiti ovu tužnu godišnjicu, ali isto tako i obilježiti to mjesto kao trajno sjećanje na počinjeni zločin, kako se nikad više ne bi ponovio.- Grad Zagreb će to napraviti, u proceduri je postavljanje spomen ploče na ovom mjestu - kazao je Tomašević na komemoraciji koju su organizirali Antifašistička liga i Srpsko narodno vijeće.- Trideset i jednu godinu nakon zločina koji je zasigurno jedna od najmračnijih epizoda u historiji ovog grada, stojim ovdje kako bih odao počast žrtvama i kako bi još jednom upozorili što se ovdje dogodilo - istaknuo je Tomašević na komemoraciji kod Adolfovca na Sljemenu, a građane Zagreba pozvao je da grade društvo bez diskriminacije po bilo kakvoj osnovi.

U znak sjećanja na zagrebačku porodicu Zec položeni su vijenci i ruže, a na komemoraciji na Sljemenu učestvovali su, među ostalima, i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić te ambasadori Norveške i Srbije.- Došli smo ovdje po hrabrost koja je nužna za prokazivanje zlonamjernog umanjivanja okolnosti ovog zločina, ovdje se učimo toj hrabrosti i solidarnosti u kojoj želimo jedni drugima biti oslonac - naglasila je aktivistica Maša Samardžija, pročitavši poruku Antifašističke lige, prenosi Hina.- Sve što se dogodilo te kobne večeri, izazvalo je muku i tišinu svih, i pripadnika srpskog naroda koji su se mogli osjećati ugroženo, i onih koji su osudili ubistvo djeteta i njegovih roditelja ali to nisu imali snage reći izvan svoja četiri zida - kazala je Samardžija.

Trideset i jednu godinu nakon zločina koji je zasigurno jedna od najmračnijih epizoda u historiji ovog grada, stojim ovdje kako bih odao počast žrtvama i kako bi još jednom upozorili što se ovdje dogodilo, rekao je Tomašević

Tomislav Tomašević na obilježavanju godišnjice smrti porodice Zec

Obilježena godišnjica smrti porodice Zec: "Jedna od najmračnijih epizoda u historiji Zagreba"

<a href="https://avaz.ba/tag/24/rusija">Vagner grupa, ruska privatna plaćenička vojna</a> grupa s bliskim vezama s Kremljom, objavila je na Telegramu da je u Srbiji formiran njen "rezidentni kulturno-informativni centar prijateljstva i saradnje Orlovi".

- Žurimo vam predstaviti novog rezidenta PMC Wagner centra – ANO Rusko-srpski kulturno-informativni centar prijateljstva i saradnje Orlovi. Ideolog i voditelj Centra je Aleksander Lisov - navode na platformi Telegram.
Lisovu je 2017. godine, kako su naveli, "kao rezultat njegovih dobrotvornih aktivnosti prištinske vlasti uvrstile na popis osoba kojima je zabranjen ulazak na teritorij Republike Kosovo", koju oni ne priznaju.Navode i da je misija centra "sprovođenje javne diplomatije" čiji je cilj da jača i razvija prijateljske odnose između Rusije i Srbije uz pomoć "meke moći". - Orlovi, kao štićenici PMC Wagner centra, bave se informacijskim obračunom s ruskim liberalima koji su otišli u Srbiju i tamo pokušavaju provoditi antiruske aktivnosti u cilju diskreditacije Rusije i pogoršanja odnosa između ruskog i srpskog naroda - pišu u objavi.

Ideolog i voditelj Centra je Aleksander Lisov, osoba kojoj je zabranjen ulazak na Kosovu

Vagner: U Srbiji smo otvorili centar za saradnju, obračunat ćemo se s liberalnim Rusima

<a href="https://avaz.ba/tag/124651/xhelal-svecla">Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželal Svečlja (Xhelal Svecla)</a> danas je izjavio da su među kriminalcima, koji stoje iza napada u utorak u dvije sjeverne općine, Zubin Potok i Sjeverna Mitrovica, bivši pripadnici Kosovske policije iz redova srbijanske zajednice.Dodao je da su početkom novembra podnijeli ostavke.

Svečlja je na konferenciji za novinare između ostalog rekao da i pored sirena za upozorenje koje su bile puštene, srbijanski građani nisu izašli na ulice da podrže kriminalce.&nbsp;

On je kazao da su u napadima u utorak u Sjevernoj Mitrovici i Zubinom Potoku korišteni šok bombe, ručne bombe i vatreno oružje.

- Sada imamo i prve podatke prikupljene sa terena, kako od strane policije, tako i od strane obavještajnih službi, koji nam govore da neki od ovih kriminalaca potiču iz redova bivših pripadnika Kosovske policije - naglasio je Svečlja i dodao da je danas obišao glavni most na reci Ibar u Mitrovici, te da je situacija mirna, piše Anadolija.Uputan da li će zbog sigurnosne situacije vanredni izbori zakazani za 18. decembar biti odloženi, ministar je kazao da policija ima kapaciteta da garantuje sigurnost , ali da je odluka na odgovornim institucijama.

- Uvjeren sam da Kosovska policija ima sve potrebne kapacitete da garantuje sve neophodne demokratske procese na Kosovu. Normalno odluke donose odgovorne institucije, kao što su predsjednica Kosova, Centralna izborna komisija koja priprema plan - izjavio je on.&nbsp;
U Zubinom Potoku i Sjevernoj Mitrovici u utorak su općinski izborni službenici i policajci, pokušavajući da otvore kancelarije općinskih izbornih komisija, napadnuti šok bombama i hitcima u vazduh, saopćila je Kosovska policija. Kao rezultat toga, oni nisu bili u mogućnosti da nastave pripremni proces za vanredne izbore na sjeveru.
Vanredni izbori u četiri općine na sjeveru Kosova raspisani su nakon što su srpski predstavnici zbog odluke o tablicama napustili kosovske institucije. Srpska lista, čiji su gradonačelnici podnijeli ostavke početkom novembra, nije se prijavila za ove izbore, piše Anadolija.&nbsp;

Uvjeren sam da Kosovska policija ima sve potrebne kapacitete da garantuje sve neophodne demokratske procese na Kosovu, rekao je Svečlja

Svečlja: Sada imamo i prve podatke prikupljene sa terena

Ministar Svečlja: Napad na sjeveru su uradili bivši pripadnici Kosovske policije

Vijeće za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) <a href="https://avaz.ba/tag/29941/lijek">završilo je ocjenu lijekova</a> s djelatnom tvari folkodin.Ovaj lijek se primjenjuje u liječenju neproduktivnog (suhog) kašlja kod odraslih i djece, te je preporučilo ukidanje odobrenja za stavljanje u promet u Evropskoj uniji (EU) za navedene lijekove.

Ovaj opoidni lijek se primjenjuje u liječenju&nbsp;neproduktivnog (suhog) kašlja u odraslih i djece.&nbsp;Djeluje izravno u mozgu, potiskujući refleks kašlja na način da smanjuje živčane signale koji se šalju mišićima koji su uključeni u kašljanje.Folkodin se primjenjuje od 1950-ih godina kao lijek koji potiskuje kašalj te je nacionalno odobren u sedam država članica EU-a, piše <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/poznati-lijek-protiv-kaslja-povlaci-se-s-trzista-jer-moze-biti-izrazito-opasan-kupuje-se-i-u-hrvatskoj-a-djeluje-izravno-u-mozgu-1246565">Slobodna Dalmacija</a>.&nbsp;

U Republici Hrvatskoj folkodin je dostupan u Pholcodin Alkaloid 10 mg tvrdim kapsulama.

Tokom ovog postupka, stručnjaci su ocijenili sve dostupne dokaze, uključujući konačne rezultate iz ispitivanja ALPHO1, podatke o sigurnosti ovih lijekova nakon njihovog stavljanja u promet te informacije zaprimljene od trećih strana, poput zdravstvenih radnika. Dostupni podaci pokazali su da je primjena folkodina u razdoblju do 12 mjeseci prije opće anestezije provedene uz neuromuskularne blokatore rizični faktor za razvoj anafilaktičke reakcije (nagla, teška i životno ugrožavajuća alergijska reakcija) na neuromuskularne blokatore.&nbsp;

Budući da nije bilo moguće identificirati učinkovite mjere za minimizaciju navedenog rizika, niti identificirati skupinu bolesnika za koju prednosti primjene folkodina nadmašuju njegove rizike, EMA je preporučila da se lijekovi koji sadrže folkodin povuku iz prometa u EU-u te više ne budu dostupni na tržištu.

Zdravstveni radnici trebaju razmotriti prikladne terapijske alternative i savjetovati bolesnicima da prestanu uzimati lijekove koji sadrže folkodin.&nbsp;

Ovaj lijek se primjenjuje u liječenju neproduktivnog (suhog) kašlja kod odraslih i djece

Folkodin se primjenjuje u liječenju neproduktivnog (suhog) kašlja u odraslih i djece

Poznati lijek protiv kašlja povlači se s tržišta zbog opasnosti

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Crna%20Gora&amp;">Na današnjem sastanku crnogorskog ministra</a> unutrašnjih poslova Filipa Adžića i kopredsjedavajućeg Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje za Crnu Goru Vladimira Bilčika zaključeno je da bi Crna Gora trebala biti prva iduća članica Evropske unije.

Kako je saopćeno iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Bilčik je istaknuo da je Crnoj Gori mjesto u EU ali je na tom putu nužno provesti niz reformi i stvoriti jake i neovisne institucije.
Tokom sastanka izraženo je očekivanje da će uskoro doći do deblokade ključnih institucija u Crnoj Gori, kako bi se što prije postigla društveno-politička stabilnost, koja je preduvjet za ostvarivanje dobrih rezultata u pregovaračkom procesu.
Bilčik je pohvalio stopostotnu usklađenost Crne Gore s vanjskom i sigurnosnom politikom EU kada je u pitanju Ruska agresija na Ukrajinu, stoji u saopćenju.&nbsp;- Crna Gora je apsolutno i nedvosmisleno posvećena evropskim integracijama - naglasio je crnogorski ministar Adžić te dodao da će vlasti u Crnoj Gori učiniti dodatne napore kako bi iskoristili iduće razdoblje za intenziviranje aktivnosti na putu ka EU.

Kako je saopćeno iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Bilčik je istaknuo da je Crnoj Gori mjesto u EU ali je na tom putu nužno provesti niz reformi i stvoriti jake i neovisne institucije

Crna Gora prva iduća članica Evropske unije?

Prava drama odigrala se u ponedeljak oko 13 sati u jednoj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Beograd&amp;">osnovnoj školi u Beogradu kada je</a> učenica (13) nasred časa pokušala da skoči sa prozora, <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/hronika/3596450-ucenica-13-pokusala-da-se-ubije-skokom-sa-prozora">saznaje "Telegraf.rs".</a>

Samo zahvaljujući pribranosti nastavnice koja je uspjela da zadrži djevojčicu spriječena je tragedija.
- Djevojčica je tog dana dobila jedinicu iz matematike. Nastavnica joj je rekla da će moći da je popravi već narednog časa, ali ona nije mogla da se smiri. Zatražila je od profesorice da joj otvori prozor jer se ne osjeća dobro. Tada je iskoristila njenu nepažnju i pokušala da skoči sa njega. Međutim, nastavnica ju je uhvatila. Sve se dešavalo na času matematike pred cijelim&nbsp; razredom - kaže izvor Telegrafa.O slučaju je obaviještena policija i tužilaštvo.&nbsp;Djevojčica je smještena u bolnicu na liječenju.

O slučaju je obaviještena policija i tužilaštvo

Djevojčica je tog dana dobila jedinicu iz matematike

Osmani: U naredna dva do tri dana odluka o eventualnom odlaganju izbora na sjeveru Kosova

Hrvatska od 2023. službeno ulazi u Šengen

Zovko na sastancima proširenog Predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a u Beču

Kurti potvrdio: Kosovo podnosi zahtjev za članstvo u EU do Božića

Abazović priprema odluku o ulasku Crne Gore u Otvoreni Balkan

Komandant KFOR-a: Nećemo tolerisati nasilje i tačka

Danas odluka o proširenju Šengena: Hrvatska navodno sigurna

Hrvatska i SAD potpisali ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Milan Dumanović, oslobođeni policajac u slučaju "Potočari": Dobili smo zadatak sve da snimamo

Ponovo napeto na Kosovu: Dvije detonacije u Bošnjačkoj mahali i Mikronaselju

Obilježena godišnjica smrti porodice Zec: "Jedna od najmračnijih epizoda u historiji Zagreba"

Vagner: U Srbiji smo otvorili centar za saradnju, obračunat ćemo se s liberalnim Rusima

Ministar Svečlja: Napad na sjeveru su uradili bivši pripadnici Kosovske policije

Poznati lijek protiv kašlja povlači se s tržišta zbog opasnosti

Crna Gora prva iduća članica Evropske unije?

Drama u školi na Novom Beogradu: Učenica (13) pokušala da se ubije skokom sa prozora

Region

Osmani: U naredna dva do tri dana odluka o eventualnom odlaganju izbora na sjeveru Kosova

Hrvatska od 2023. službeno ulazi u Šengen

Zovko na sastancima proširenog Predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a u Beču

Kurti potvrdio: Kosovo podnosi zahtjev za članstvo u EU do Božića

Abazović priprema odluku o ulasku Crne Gore u Otvoreni Balkan

Komandant KFOR-a: Nećemo tolerisati nasilje i tačka

Danas odluka o proširenju Šengena: Hrvatska navodno sigurna

Hrvatska i SAD potpisali ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Milan Dumanović, oslobođeni policajac u slučaju "Potočari": Dobili smo zadatak sve da snimamo

Ponovo napeto na Kosovu: Dvije detonacije u Bošnjačkoj mahali i Mikronaselju

Obilježena godišnjica smrti porodice Zec: "Jedna od najmračnijih epizoda u historiji Zagreba"

Vagner: U Srbiji smo otvorili centar za saradnju, obračunat ćemo se s liberalnim Rusima

Ministar Svečlja: Napad na sjeveru su uradili bivši pripadnici Kosovske policije

Poznati lijek protiv kašlja povlači se s tržišta zbog opasnosti

Crna Gora prva iduća članica Evropske unije?

Drama u školi na Novom Beogradu: Učenica (13) pokušala da se ubije skokom sa prozora