<a href="https://avaz.ba/tag/67940/velimir-bata-zivojinovic">Glumac Velimir Bata Živojinović</a> dobio je spomenik u Sopotu u Beogradu ali korisnici društvenih mreža nisu zadovoljni kako je lik legendarnog Valtera izliven.

Rad vajara Ranka Đankovića izrađen je u prirodnoj veličini i predstavlja Batu Živojinovića (1933-2016) u srpskoj narodnoj nošnji kako sjedi na klupi. Spomenik je svečano otvoren u petak, tokom obilježavanja Dana oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.
Spomenik je izazvao buru na društvenim mrežama, a "najglasniji" su bili tviteraši koji su, osim čuđenja, navodili na koga im spomenik Valteru nalikuje, njemu ili nekom fiktivnom liku ili nekoj poznatoj ličnosti.
"Jeste li sigurni da je ovo Bata Živojinović? Ja bih se zakleo da je ovo neki random čovjek. Sramota!", "‘Spomenik’ Bati Živojinoviću… izliven u opancima, a ne gorostas našeg glumišta, u punom sjaju… pa kako vas nije bar malo sramota".
Drugi tviteraš smatra da spomenik izgleda kao da ga je radilo više ljudi odvojeno te sve to spojili u cjelinu.
"Kao da mu je neko pravio bistu, neko drugi noge, a neko treći sve to zalemio". Na se nadovezao još jedan tviteraš sa rečenicom kako spomenik Bati više liči na Miloša Šestića, bivšeg proslavljenog fudbalera Crvene zvezde.

<blockquote class="twitter-tweet">&quot;Spomenik&quot; Bati Živojinoviću...izliveni midžet u opancima, a ne gorostas našeg glumišta, u punom sjaju... pa kako vas nije bar malo sramota, *ebene neznalice odvratne... <a href="https://t.co/YZJWUDAi7C">pic.twitter.com/YZJWUDAi7C</a>&mdash; Smiljan Banjac 🇷🇸 ⚽🎤🎾 (@SmiljanBanjac) <a href="https://twitter.com/SmiljanBanjac/status/1583524182456864768?ref_src=twsrc%5Etfw">October 21, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Jeste li sigurni da je ovo Bata Živojinović? Ja bih se zakleo da je ovo neki random čovjek. Sramota!", neki su od komentara

Rad vajara Ranka Đankovića izrađen je u prirodnoj veličini

U Beogradu otkriven spomenik Velimiru Bati Živojinoviću: Javnost negoduje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vlada%20Crne%20Gore&amp;">Iz Vlade Crne Gore je potvrđeno da će</a> premijer Dritan Abazović rukovoditi radom Ministarstva vanjskih poslova, a da je za rukovodica Ministarstva odbrane određen ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Saopšteno je da je predsjednik Vlade, u skladu sa Zakonom o državnoj upravi, donio odluke o određivanju rukovodilaca ta dva resora.&nbsp;Skupština je prošle sedmice, na prijedlog Abazovića, razriješila doskorašnje ministre odbrane i vanjskih poslova, Raška Konjevića i Ranka Krivokapića.

Abazović će rukovoditi rukovoditi radom Ministarstva vanjskih poslova, a Adžić je rukovoditi Ministarstvo odbrane

Vlada potvrdila: Abazović i Adžić rukovodit će resorima vanjskih poslova i odbrane

<a href="https://avaz.ba/tag/570/vatrogasci">U toku je protest vatrogasaca</a> ispred zgrade Vlade <a href="https://avaz.ba/tag/45/crna-gora">Crne Gore</a>. Oni su ranije rekli da su nezadovoljni položajem, kao i “neadekvatnim obračunom” plata po programu “Evropa sad”, piše CDM.

Čekaju da im se premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović obrati.
Iz Strukovnog sindikata vatrogasaca (SSVCG) ranije su, u saopštenju, naveli da traže nastavak pregovora koje su vodili sa kolegama iz Inženjerske komore, komandirima vatrogasno-spasilačkih jedinica, kao i sa prestavnicima Saveza vatrogasaca o rješavanju problema u vezi sa obračunom zarada i donošenjem seta zakona kojim bi se “regulisao položaj i status vatrogasca-spasioca i protivpožarne zaštite u Crnoj Gori”.
- Ukoliko dođe do eventualnog protesta, imamo prvi put podršku komandira vatrogasno-spasilačkih jedinica, kao i podršku predstavnika Inženjerske komore i predstavnike Saveza vatrogasaca. Nećemo dozvoliti politizaciju eventualnih protesta, niti uplitanje pojedinaca ili organizacija koji će se sigurno oglasiti kao borci za prava vatrogasaca-spasilaca, a sve zarad ličnih interesa, jer su imali dovoljno vremena da svoju “borbu” pokažu u periodu iza nas - navodi se u saopštenju.

Nećemo dozvoliti politizaciju eventualnih protesta, niti uplitanje pojedinaca ili organizacija koji će se sigurno oglasiti kao borci za prava vatrogasaca-spasilaca

U toku je protest vatrogasaca ispred zgrade Vlade

Protest vatrogasaca ispred zgrade Vlade, čekaju da im se Abazović obrati

O važnosti Krimske platforme, ali i drugim vanjskopolitičkim temama u <a href="https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/grlic-radman-dogadaj-od-izuzetne-vaznosti-ne-samo-za-hrvatsku-vec-i-za-cijeli-demokratski-svijet-10390539">programu HRT-a</a> govorio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.

Izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da se odbija sresti s predsjednicom Zastupničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi (Nancy Pelosi) jer se ne zna šta će Pelosi za dvije sedmice biti, Grlić Radman je nazvao – velikim političkim gafom.
– Sve se više pokazuje da je predsjednik u svojem mišljenju izoliran, svijet shvaća o čemu se tu radi i njegova je uloga u Krimskoj platformi nebitna. Jedino što znatiželju izaziva su njegovi komentari. Bitna je hrvatska vanjska politika, politika ove Vlade i premijera Andreja Plenkovića koji je snažno zagovarao solidarnost prema Ukrajini i koji je više puta bio u Ukrajini. Hrvatska se prepoznaje upravo preko Andreja Plenkovića, preko politike hrvatske vlade, preko naših poruka i našeg aktivnog odnosa i vrlo jasne politike kada je u pitanju osuda ruske agresije na Ukrajinu, poručio je on.

Na sastanak Krimske platforme bila je pozvana i Srbije koja se nije odazvala. Radman kaže da je time Srbija poslala krivu poruku.

– Još uvijek ne znam zašto je Srbija toliko zarobljena ili “ušančena” u jednu poziciju neodređivanja, iako se kroz ovaj postupak zapravo odredila. Jedino Bjelorusija i Srbija nisu osudile rusku agresiju na Ukrajinu. Mi razumijemo zašto Bjelorusija nije to učinila, ali je nejasno zašto to nije učinila Srbija koje je na Zapadnom Balkanu i koja želi postati članica Europske unije, rekao je on dodavši da se Srbija mora odrediti na kojoj je strani.
Ministar vanjskih i europskih poslova RH tvrdi kako Hrvatska snažno podržava i od samih početaka je snažno podržavala europsku perspektivu BiH.
– Hrvati u Bosni i Hercegovini su iskazali veliko zanimanje i angažman da se formira vlast što prije kao bi se stekao kandidacijski status BiH za članstvo u Europskoj uniji. To je preduvjet kao i donošenje određenih zakona . Hrvatska snažno podržava i od samih početaka je snažno podržavala europsku perspektivu BiH. Situacije u BiH je puno bolja nego što je bila, Hrvati sigurno neće biti preglasani kada je u pitanju Dom naroda, ali što se tiče Predsjedništva Hrvati u BiH nisu zadovoljni i dalje nemaju svoga predstavnika u Predsjedništvu, još uvijek Hrvatima predstavnika bira većinski narod, dakle Bošnjaci. Željko Komšić je nelegitimni predstavnik, nije izabran glasovima Hrvata u BiH i to se mora mijenjati, poručio je ministar Grlić Radman.

Hrvati u Bosni i Hercegovini su iskazali veliko zanimanje i angažman da se formira vlast što prije kao bi se stekao kandidacijski status BiH za članstvo u Europskoj uniji, rekao je  Grlić-Radman

Grlić-Radman: Željko Komšić je nelegitimni predstavnik, nije izabran glasovima Hrvata u BiH i to se mora mijenjati

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je da su, nakon sabranih preliminarnih rezultata i analize izbora u Rožajama, Plavu, Bijelom Polju i Baru, u toj partiji veoma zadovoljni ukupnim rezultatima i reakcijom građana na političko djelovanje BS u periodu između lokalnih izbora i nakon političkih promjena 2020. godine.

- I pored činjenice da smo na državnom nivou bili van vlasti u periodu od 16 mjeseci i da smo u međuvremenu ostali bez našeg prvog predsjednika i jednog od osnivača stranke, rahmetli Rafeta Husovića, u svim opštinama u kojima smo na izbore izašli samostalno zabilježili smo značajan rast podrške birača u odnosu na prethodne lokalne izbore i popravili političku poziciju stranke u svim opštinama. To nam govori da su Bošnjaci u Crnoj Gori ne samo nastavili da vjeruju politici Bošnjačke stranke i njenom novom lideru Ervinu Ibrahimoviću, već je ta podrška nastavila da stabilno raste, bez obzira na pojavu novih stranaka i pokreta koji plediraju i na biračko tijelo Bošnjačke stranke - saopštio je Omeragić.

On ističe da je podrška građana iskazana na posljednjim lokalnim izborima "svojevrsno priznanje" Bošnjačkoj stranci.

- Ali, ovaj dobar izborni rezultat nam i nameće obavezu i emanet da u narednom periodu, za koji se očekuje da bude prilično politički i ekonomski, pa i bezbjednosno, veoma izazovan i turbulentan i na državnom i na međunarodnom planu, nastavimo da vodimo ispravnu politiku i da se uspravno i dostojanstveno borimo za svoja ljudska, manjinska, nacionalna, vjerska i sva druga prava koja nam Ustav garantuje, unutar nezavisne, građanske, sekularne, demokratske i euroatlanske Crne Gore, kao buduće članice EU.&nbsp;Zahvaljujemo se svima koji su u nedjelju glasali za Bošnjačku stranku, kao i svima onima koji su nas podržavali u prethodnom periodu. Posebno se zahvaljujemo našim aktivistima, bez kojih ova pobjeda ne bi bila moguća. Pozivamo naše sunarodnike da se priključe ovom projektu, bez kojeg se ni u narednom periodu neće moći rješavati krupna politička pitanja u Crnoj Gori”, zaključio je Omeragić.

Ovaj dobar izborni rezultat nam i nameće obavezu i emanet da u narednom periodu nastavimo da vodimo ispravnu politiku i da se uspravno i dostojanstveno borimo za svoja ljudska

Omeragić: Podrška nastavila da stabilno raste

Omeragić: Rezultati izbora pokazali da birači vjeruju politici Bošnjačke stranke

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zagreb&amp;">Županijski sud u Zagrebu</a> podignuo je optužnicu za trojicu smijenjenih ministara te za bivšeg potpredsjednika Vlade RH.
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je kako je podignuta optužnica protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića iz redova SDSS-a te bivših HDZ-ovih ministara Darka Horvata, Josipa Aladrovića i Tomislava Tolušića.
Optužnica se ponajviše odnose na namještanje potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, nezakonito zapošljavanje u državnim službama i na druge nezakonite radnje.
Riječ je o jedinstvenoj optužnici koja uključuje tri hrvatska ministra i potpredsjednika Vlade iz reda nacionalnih manjina koji su smijenjeni zbog različitih afera koje su rezultirale i ovom optužnicom USKOK-a.

Optužnica je podignuta protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića iz redova SDSS-a te bivših HDZ-ovih ministara Darka Horvata, Josipa Aladrovića i Tomislava Tolušića

Hrvatska: Podignuta optužnica protiv tri bivša ministra i potpredsjednika Vlade

Cvijeta Stamatović iz Danilovgrada, koja je 19. oktobra preminula u JU Dom starih „Bijelo Polje“, predata je iz te ustanove familiji bez burme na desnoj ruci i zlatnog zuba u gornjoj vilici, za koje šokirani članovi porodice tvrde da ih je posjedovala. Prijavu nestanka ličnih stvari i potencijalno skrnavljenje leša prijavljeno je policiji u Bijelom Polju, koja istražuje slučaj. Ukoliko se utvrdi da se tako nešto dogodilo, osnovni tužilac bi krivično djelo mogao okarakterisati kao krađu, potvrđeno je Pobjedi u policiji.

Ranko i njegov brat Blažo Baćko Stamatović iz Danilovgrada su najbliži Cvijetin rod, bratanići koji su se proteklih deset godina o njoj brinuli nakon što je sa sela prešla da živi kod njih. Zbog njenog zdravstvenog stanja i uznapredovale demencije, kao i činjenice da o njoj sem njih dvojice nije imao ko da brine, po preporuci socijalnih službi iz Danilovgrada tetku su prije godinu i po, kada se ukazalo upražnjeno mjesto, uputili u Dom starih u Bijelom Polju.
S nevjericom rekonstruišu slijed događaja i <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/pokojnica-predata-porodici-bez-zlatnog-zuba-i-burme">pojašnjavaju ekipi Pobjede</a> na koji način su uopšte saznali i obratili pažnju da nema prstena - koji, kako naglašavaju, osim sentimentalne nema neku veliku vrijednost. Potom se ispostavilo da nema ni zuba, iako nije imala nikakvu intervenciju zubara, što je, kako ističu, prelilo čašu, izazvalo burne reakcije a onda i uključivanje policije koja je obavila izviđaj i dokumentovala njihovu prijavu i fotografijama.
Stamatovići, revoltirani i razočarani, kažu da je ovo nešto što su ranije čuli, odnosno vidjeli samo na filmu.
- Vjerovatno bismo, na insistiranje Rankovo, koji je bio njen zakonski staratelj, možda i prešli preko okolnosti da je nestao prsten, kako se ne bi izlagali dodatnom stresu i gubili vrijeme u situaciji kada treba da se pobrinemo za sahranu tetke. Stravično saznanje da je neko vjerovatno silom odlomio zub, za nas je bilo poraz i šok - ispričao je Baćko Stamatović Pobjedi.

Prema njegovim riječima, da nešto nije u redu saznali su na putu ka Bijelom Polju, gdje su se uputili nekoliko sati nakon što su iz Doma kontaktirali Ranka, kao staratelja, da im je tetka preminula. – Ranko je razgovarao sa socijalnom radnicom koja je saopštila kako kod preminule nije bilo nikakvih dragocjenosti ili novca, na šta sam konstatovao da na domalom prstu desne ruke ima burmu koju nije skidala više od 30 godina jer je urasla. Dodao sam naglas dok je on razgovarao kako će je morati pronaći... - priča Baćko.
Nadovezuje se Ranko koji kaže da je nakon toga njegov brat naglas izustio i sumnju da će se ispostaviti da joj nema ni zuba.
– Pomislio sam, što ti pada na pamet, Baćko. Onda su se te slutnje obistinile kada smo došli u Bijelo Polje – priča Ranko.
Prethodno su, kažu, pozvali pogrebno preduzeće iz Bijelog Polja da u Dom odnese kovčeg, odijelo i sve što treba po proceduri, a rečeno im je da za ostalo treba da se pobrinu u ustanovi gdje je tetka bila smještena.
Baćko kaže da je po dolasku insistirao da pogleda tijelo, odnosno da skinu pokrov. Konstatovao je da nema burme.
– Onda sam, na zaprepašćenje svih, da bih umirio svoje sumnje, rukama otvorio usta i, nažalost, utvrdio da u gornjoj vilici, sa desne strane, nema zlatnog zuba – kaže on.
Šokirani Ranko, kako potvrđuju u ispovijesti, nakon brata učinio je isto, misleći da se Baćku učinilo takvo što.
Baćko je burno reagovao, počeo da viče, izgovara teške riječi a na negiranje medicinskog tehničara da je on presvlačio pokojnicu, odgurnuo ga je i počeo da prijeti, insistirajući da se mora pozvati policija da utvrdi ko je odgovoran za skrnavljenje.
Iz Doma su već bili pozvali interventnu jedinicu.
Stamatovići naglašavaju da su policajci iz intervente bili korektni i kada su vidjeli o čemu se radi, istakli da je to posao za redovnu policijsku proceduru i informisali ih da kada se priberu i smire daju izjave u stanici.
Oni ističu da je socijalna radnica Adela Malagić iz Doma sve vrijeme bila korektna, a i sama zaprepašćena cijelom situacijom. Donijela im je vodu za piće, a kasnije im je sugerisala da tako potrešeni ne idu nazad u Danilovgrad već da će im ako treba biti obezbijeđen smještaj u Bijelom Polju.

Prema Rankovim riječima, do danas ih niko od uprave nije kontaktirao, niti zvao.
Baćko ističe da nikoga ne žele da optužuju unaprijed, niti da presuđuju, već da insistiraju da stvari treba da se istjeraju načistac.
– Tetka je doživjela duboku starost, umrla je u 89. godini, ali je propatila tokom teškog života. Podizala je svoje članove familije, živjela težačkim životom dog god je živjela na selu. Zbog pijeteta prema njoj i sjećanja porodice, mora se utvrditi počinilac, jer najmanje što zaslužuje je da joj neko mrtvoj vadi zube – kaže ogorčeno.
Stamatovići ističu da je njihova tetka u Domu bila godinu i četiri mjeseca. Kada premotaju film i što se sve događalo, sada, kažu, mogu da sumnjaju da su slično kao burma i zub završavali mobilni telefoni, jer su joj u više navrata nosili druge telefone nakon što bi ih iz Doma obavještavali da ih ona gubi.
Nije im bilo jasno gdje je u tako ograničenom prostoru mogla da gubi telefone koje niko nije uspijevao da pronađe. Ali, budući da se radi o dementnoj osobi, i pored neuobičajene situacije, nisu od toga pravili slučaj.

Ranko je posljednji put vidio tetku prije mjesec. Prethodno, nekada jednom, nekad dva puta mjesečno nosio je voće, potrepštine. I tokom karantina, kada je nije mogao vidjeti, ostavljao bi portiru koji je potom predavao ljudima sa odjeljenja.
– Kada porodica preda stare ljude u dom, većina zaboravi na njih, mnogi se ne okrenu ni da ih sahrane. Mi to nismo učinili, i s obzirom da nemamo bližih od nje, bilo nam je stalo da je ona zdravo i dobro i da boravi negdje gdje neće biti kao biljka, već da pored elementarne brige ima i tu socijalnu dimenziju – ističu Stamatovići.
Napominju da je dom bio iznuđeno rješenje, budući da je Ranko imao dva infarkta, a Baćko stalno na poslu, drugu opciju nisu imali.
Naglašavaju da je porodica prelomila i odlučila da o ovoj velikoj neprijatnosti obavijesti javnost.
Ne zbog vrijednosti predmeta, jer su, kako kažu, oni zanemarljivi, već zbog toga da se utvrdi kojem je to bolesnom umu sinulo da se na taj način odnosi prema umrloj osobi. Ujedno, smatraju da će rasvjetljavanje slučaja doprinijeti da kroz ovakav pakao i stres niko više ne prođe.
Dom starih pokrenuo internu istragu, od nadležnih očekuju da daju krajnji sud
Direktor Doma starih „Bijelo Polje“ dr Radosav Nišavić saopštio je da se ova ustanova prvi put srijeće sa ovakvim prijavama i optužbama i da je zbog toga odmah po saznanju obavijestila nadležne organe i naložila internu istragu.
– Nakon obavještavanja porodice o nestanku zlatne burme i zlatnog zuba sa tijela pokojnice, JU Dom starih „Bijelo Polje“ obavijestila je policiju i nadležno tužilaštvo u Bijelom Polju koji su preduzeli zakonske radnje po našoj prijavi – saopštio je direktor Nišavić.

U odgovoru je naveo da očekuje da nadležni organi daju krajnji sud o ovom događaju kako bi Dom mogao da reaguje „u cilju čuvanja digniteta Doma i svih zaposlenih i korisnika koji borave u njemu“.

- Opreza radi, u skladu sa pravilnicima koji su na snazi u našoj ustanovi, pokrenuli smo interne procedure na način što smo uzeli izjave od zaposlenih koji su tog dana bili u kontaktu sa pokojnom C. S. – naveo je Nišavić.
Ističe se da je korisnica bila smještena u JU Dom starih „Bijelo Polje“ 18. juna 2021. godine posredstvom Centra za socijalni rad, a preminula je 19. oktobra 2022. godine, te da je na dan smrti porodica koja je došla da preuzme tijelo tvrdila da nedostaje zlatna burma i zlatan zub koje je pokojnica imala.
Nišavić je saopštio da prilikom prijema kod C. S. nisu prijavljene dragocjenosti na čuvanje u blagajnu doma.
- Što se tiče stvari koje korisnik drži kod sebe, ustanova ne preuzima odgovornost za njihov nestanak ili gubitak jer se radi o kolektivnom smještaju i nemoguće je kontrolisati imovinu korisnika svakodnevno. Upravo iz ovog razloga imamo blagajnu koja dragocjenosti korisnika deponuje u sef i vodi evidenciju – naveo je on.
Kako je saopštio, rasvjetljavanje ovog slučaja je prije svega ustanove, jer se radi o optužbama na koje, kako je naveo, ne mogu ostati ravnodušni.
- Ovo iz razloga što je JU Dom starih ustanova kojoj je prvi put da se susreće sa optužbama ovog tipa, i zato što smo ustanova koja je fokusirana na sigurnost lica koja borave u njoj, jer se mahom radi o starim i nepokretnim licima – naveo je Nišavić.

Prijavu nestanka ličnih stvari i potencijalno skrnavljenje leša prijavljeno je policiji u Bijelom Polju

Nije im bilo jasno gdje je u tako ograničenom prostoru mogla da gubi telefone

Cvijeta Stamatović predata porodici bez zlatnog zuba i burme

<a href="https://avaz.ba/tag/45/crna-gora">Najveće iznenađenje lokalnih izbora u Crnoj Gori</a> predstavlja činjenica da je tek formirana stranka “Evropa sad” pobijedila oba, međusobno suprotstavljena crnogorska bloka, okupljena oko Demokratske partije socijalista, s jedne, te prosrpskog Demokratskog fronta, s druge strane.
<a href="https://avaz.ba/tag/95498/zlatko-vujovic">Ovo za „Avaz“ kaže Zlatko Vujović</a>, profesor Fakulteta političkih nauka i direktor Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) iz Podgorice.

On pojašnjava da je neočekivan rezultat ova stranka ostvarila zahvaljujući populizmu i nerealnim obećanjima o povećanju plaća i penzija. - Oni su kreatori izmjena poreske politike kojom je ukinut zdravstveni doprinos pa su građani dobili značajno veće iznose jer poslodavci više ne plaćaju doprinose - kaže Vujović.
Demokratski front je ostvario značajno lošiji rezultat nego na parlamentarnim izborima, ali su pobijedili u novoformiranoj Zeti i u Budvi, najbogatijoj općini nakon Podgorice.
Najviše su izgubili demokrate, SNP, URA. Pad podrške zabilježio je i Đukanovićev DPS. Kurs Crne Gore, koja je nakon smjene Abazovićeve vlade na pragu i vanrednih parlamentarnih izbora, u dobroj mjeri će zavisiti od nove stranke na crnogorskoj političkoj sceni.
- Lideri “Evropa sad” su prosrpski orijentisani, bliski su s SPC-om, iako se o tome nisu javno izjašnjavali. Međutim, oni su se na lokalnim izborima predstavljali kao prozapadna, multikonfesionalna stranka. S druge strane, potpuno suprotno Demokratskom frontu, nosili su crnogorska obilježja, njihov lider oblačio je crnogorsku nošnju, uspijevajući da dobiju i značajan broj prozapadnih birača. Na parlamentarnim izborima će se morati opredijeliti - ističe Vujović.

U slučaju da, kao u Podgorici, “Evropa sad” i na državnom nivou bude partner DF-u, budućnost Crne Gore postaje veoma neizvjesna. - Ako se to desi, onda to ide ka konfrontaciji sa zapadnim partnerima, postepenom udaljavanju od NATO-a i definitivnom zaboravljanju evropske perspektive - smatra Vujović.

Trenutno samo “Evropi sad” i još nekoliko stranaka odgovara što brže održavanje parlamentarnih izbora. Vujović naglašava da će DPS morati napraviti drastične promjene, a među ključnima je da se odrekne kompromitiranih kadrova koji stranci nanose štetu.

Najviše su izgubili demokrate, SNP, URA, a pad podrške zabilježio je i Đukanovićev DPS

Profesor Zlatko Vujović iz Podgorice za "Avaz": Ko je najveći pobjednik izbora

<a href="https://avaz.ba/tag/3384/kosovo">Nevzeta Imami iz Prizrena (Kosovo)</a> bi nakon dvije decenije mogla da posjeti rodni Bihać u Bosni i Hercegovini, nakon što su šefovi diplomatija zemalja Zapadnog Balkana najavili kretanje samo sa ličnim kartama.

Osim ovog sporazuma o slobodi kretanja, odobrena su još dva – o priznavanju visokoobrazovnih kvalifikacija i priznanju stručnih kvalifikacija doktora, stomatologa i arhitekata – koji bi trebali da budu potpisani 3. novembra u okviru Berlinskog procesa.Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova ali priznaje pasoš kao važeći dokument.
Tako je građanima Kosova za ulazak u Bosnu i Hercegovinu do sada bila potrebna viza a od 2014. isto važi i za građane BiH koji žele da putuju na Kosovo, jer su tada uvedene recipročne mjere na vizni režim.
Do sada su se oni koji žive na Kosovu a imaju porodicu u BiH i obrnuto, suočavali sa problemima prilikom dobijanja vize, a bilo je slučajeva kada svojim najbližima nisu mogli ni posljednji pozdrav da upute.

Takvo iskustvo je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/kosovo-bosna-i-hercegovina-vizni-rezim-licne-karte/32098162.html">za Radio Slobodna Evropa</a> podijelila Nevzeta Imami, profesorica bosanskog jezika pred penzijom u Prizrenu.Naime, niko od članova porodice iz BiH nije mogao da dođe na Kosovo kada joj je majka preminula prije dvije godine, koja je bila rodom iz Bihaća.Ona sama od 2000. godine nije bila u Bihaću, koji se nalazi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Jedan od razloga je vizni režim, koji je do sada bio na snazi.- Sanjam da sam u Bosni i Bihaću, gdje sam odlazila kao dijete kod daidže - kaže Imami za RSE.Arifka Ljatifi je pjesnikinja iz Prizrena ali u Sarajevu ima bližu rodbinu, koju nije mogla da posjećuje sa kosovskim dokumentima.Zato je 2019. izvadila lična dokumenta koja izdaju organi Srbije i tako otišla u Sarajevo na pjesničke susrete. Tada je iskoristila priliku da se sretne i sa rodbinom.
- Zaista je djelovalo ponižavajuće kada sam odlazila u jednu od ambasada BiH u regionu i odbili bi me. Imam srpsku ličnu kartu, ali će mi, svakako, sa kosovskom biti draže da slobodno putujem. Prvo ću posjetiti Sarajevo - kaže ona.
I za Idriza Muratija iz Nebregošta kod Prizrena je ukidanje viznog režima sa BiH "odlična vijest".
- Raduje me da će uskoro doći do slobode kretanja i ukidanja viza između Kosova i BiH. Za mene je to najbolja vijest u posljednjih ni sam ne znam koliko godina... Prvo idem u šeher Sarajevo, pa Mostar - navodi Murati.

Takođe Muharem Zejnulahu (Muharrem Zejnullahu), predsjednik Zajednice Albanaca u Bosni i Hercegovini i bivši prvi ambasador BiH u Albaniji, se nada da će uskoro biti završena "agonija", koja se odnosi na vizni režim između dvije zemlje.
On podvlači da se Albanci koji žive u BiH suočavaju sa "nepremostivim problemima" kada žele da odu na Kosovo.
- I ljudi koji su izgubili svoje najmilije, članove porodice u Bosni i Hercegovini nisu bili u mogućnosti da odu na mezar svoje djece. Evo sada će se stvoriti ta perspektiva, ja se nadam - poručuje Zejnulahu.
On ukazuje da je na Kosovu prije ratnih dešavanja 90-ih godina bilo puno studenata iz BiH, te se nada da će ponovo biti obnovljena saradnja u oblasti obrazovanja.
Zejnulahu navodi i da je dosadašnji vizni režim puno uticao na međukulturalnu saradnju, a kao primjer navodi da se u posljednjih 30 godina nije prikazala nijedna pozorišna predstava sa Kosova u Bosni i Hercegovini.
- Ima nekih pomaka kada su filmski festivali u pitanju, onda sa hiljadu napora Sarajevo Film Festival pokušava dovesti ljude sa Kosova, sa novim filmovima - navodi on.

Usmen Baldži, bivši zamjenik ministra obrazovanja u Vladi Kosova iz redova bošnjačke zajednice, u svojoj matičnoj zemlji nije bio 30 godina.
Priča da je pokušavao da BiH posjeti službeno ili da dobije vizu i posjeti brojnu rodbinu, ali bezuspješno.
- Poznato je da smo svo ovo vrijeme bili blokirani da se slobodno krećemo. U najmanju ruku bilo je nelogično da smo sa ličnim kartama mogli da odemo u Srbiju, ali ne i u BiH - kaže Baldži.Ranije je i predsjednica Kosova Vjosa Osmani istakla činjenicu da Kosovo sa Srbijom ima sporazum o slobodi kretanja uz lične karte, te da ne postoji ni jedan razlog da se takav sporazum ne postigne i sa BiH.
Kosovo i Srbija su sporazum o slobodi kretanja postigli još 2011. godine, na samom početku dijaloga dvije strane o normalizaciji odnosa.
Baldži podvlači i da bi putovanje uz ličnu kartu Bošnjacima sa Kosova mnogo značilo, odnosno da bi to unaprijedilo i njihova prava, te institucionalno povezivanje sa BiH.
- Da koristimo iskustva Republike BiH, tamo slobodno da studiramo i stičemo nova znanja, da nam se priznaju diplome... To će usloviti i slobodu razmjene ljudi, robe i kapitala - smatra on.
Na slične benefite ukazuje i Almedin Fejza, predstavnik Bošnjaka u konsultativnom vijeću za zajednice, koje funkcioniše pri kabinetu predsjednice Kosova.
Eventualno putovanje uz lične karte vidi kao konačno ukidanje "besmislenog viznog režima između BiH i Kosova".Dodaje da je i sam prolazio kroz "mučni" proces dobijanja vize za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, te ističe uvjerenje da bi slobodno kretanje svakako dalo doprinos boljem položaju bošnjačke zajednice.
- Ubijeđen sam da će ovo umnogome pozitivno uticati na saradnju između Kosova i BiH, u svakoj sferi društvenog djelovanja: povezati mlade, produbiti kulturnu, političku i ekonomsku saradnju i u perspektivi stvoriti uslove za normalniji život a nama Bošnjacima olakšati saradnju sa matičnom državom - kaže on.

Kretanje uz lične karte bi puno značilo i mladima sa Kosova, podvlači Musa Bajmak, predsjednik udruženja studenata i omladine Bošnjaka Kosova.
Objašnjava da mladi do sada nisu mogli da odu na studije u BiH i raduje se da bi tako nešto moglo da se promijeni.
- Ne znam da li je neko od mladih Bošnjaka Kosova uopšte prethodnih godina pokušavao da putuje u Sarajevo. Ja nisam jer sam unaprijed znao da neću dobiti vizu. To su uglavnom radili oni koji su imali dvojno državljanstvo Sjeverne Makedonije, Crne Gore ili Srbije - kaže Musa Bajmak.
On ocjenjuje da bi mladi iz redova bošnjačke zajednice jako voljeli da posjete Sarajevo, te dodaje da će on organizovati prvu posjetu studenata, ukoliko vizni režim bude ukinut.

Generalna sekretarica Regionalnog savjeta za saradnju (RCC) Maljinda Bregu, rekla je 21. oktobra da su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo postigle dogovor o kretanju građana bez viza.
- Sporazumom o putovanju sa ličnom kartom na Zapadnom Balkanu ruši se posljednji preostali vizni zid u regionu - rekla je Bregu nakon ovog u okviru Berlinskog procesa.
Takozvani Berlinski proces je format godišnjih sastanaka koji je Vlada Nemačke inicirala 2014. godine kada je u Berlinu održana konferencija o Zapadnom Balkanu. Njegov cilj je jačanje saradnje Evropske unije sa Zapadnim Balkanom, kooperacije unutar regiona i ubrzanje njegove integracije u EU.

Ne znam da li je neko od mladih Bošnjaka Kosova uopšte prethodnih godina pokušavao da putuje u Sarajevo, ja nisam jer sam unaprijed znao da neću dobiti vizu, kaže Musa Bajmak

Bošnjaci iz Prizrena čekaju na put u BiH bez viza: Sanjam Bihać i Bosnu

Beogradska policija u saradnji sa Upravom za strance identifikovala je osobu koja je jučer prišla maloljetnom sinu pjevačice Viki Miljković i tražila mu novac, <a href="https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3575844-saznajemo-policija-identifikovala-mladica-koji-je-od-sina-viki-miljkovic-trazio-novac">saznaje Telegraf.rs.</a>Za portal "Avaza" Miljković je ranije rekla da nije davala izjave samo jer je njeno dijete u pitanju, već jer je javna ličnost zbog čega je svjesna da privlači više pažnje.

- Meni je više bio cilj da se malo podigne svijest o tome, da se uzdrma javnost, da se policija pokrene i da se to ne dešava drugoj djeci, drugim ženama koje možda nisu u prilici da to javno objave i da dignu halabuku. Moja poruka je šta je bilo, bilo je. Hvala Bogu, sve je dobro, ništa nije strašno kako je moglo da bude strašno. Da dijete ima blage traume, ima, da je noćas to sve sanjao, plakao kroz san, jeste. Jutros već je razmišljao kako će ići, kako će da se vrati, pa mi cijelo jutro s njim razgovaramo i govorimo mu da ne treba na to da obraća pažnju.&nbsp;Mislim, to je sve činjenično stanje, to se desilo, ja sam sve ovo više pokrenula i, kako sam rekla, dala izjavu samo da se malo pokrene svijest, ne samo u Srbiji nego i u Bosni, jer sam viđala da ima jako puno toga i u Bosni. Znači, prosto da se pokrene svijest i kod državnih organa i kod policije i kod svih. Ja znam da su oni njih primili, i da nisu svi isti, ali treba to nekako da se kanališe i da se sredi, jer naša djeca ne hodaju slobodno. Ja ne kažem da su svi oni možda takvi, u svakom žitu ima kukolja, ali mislim da malo tu treba povesti računa i da malo treba voditi računa o njihovom kretanju - istaknula je Miljković još potresena zbog onoga što se desilo njenom sinu.

Naglasila je da ono što se njihovom sinu desilu, "hvala Bogu, nije ništa kako je moglo da bude".- A moglo je da bude strašno. Ali ne znači da kod nekog drugog neće biti mnogo strašnije. To se dešava svakodnevno, da vam kažem, i manjoj djeci, i većoj, i ženama i trudnicama, i starijim gospođama koje nisu u stanju ni da potrče, ni da se sklone, ni da se otrgnu. To se dešava svakodnevno na našim ulicama - poručila je Miljković.

Za portal "Avaza" Miljković je ranije rekla da nije davala izjave samo jer je njeno dijete u pitanju, već jer je javna ličnost zbog čega je svjesna da privlači više pažnje

Policija identifikovala osobu koja je od sina Viki Miljković tražio novac

<a href="https://avaz.ba/tag/142843/verica-maras">Bivša izvršna direktorica kompanije "13. jul – Plantaže" Verica Maraš</a> napustila je Istražni zatvor nakon što joj je istekao dvomjesečni pritvor u komeje bila od 23. avgusta kako ne bi uticala na svjedoke u istrazi zloupotrebe službenog položaja u privrednom poslovanju kojim je, kako sumnja Specijalno državno tužilaštvo (SDT), oštetila državnu kasu za više od pet miliona eura.Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda, Marija Raković je za Pobjedu pojasnila da Specijalno tužilastvo u slučaju Verice Maraš nije predlagalo produženje pritvora.

Maraš se konkretno sumnjiči da je učestvovala u zaključenju štetnog vansudskog poravnanja između kompanija ,,Plantaže“ i ,,OMP Inženjering“ vezanu za zajedničku proizvodnju briketa.Ona je uhapšena 23. avgusta u okviru istrage tokom koje su 11. jula uhapšeni nekadašnji predsjednik i članovi Odbora direktora ,,Plantaža“ Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Duško Perović kao i Đorđije Rajković i Sead Šahman koji su u međuvremenu pušteni iz pritvora.Tada su lisice na ruke stavljene i Anici Hajduković koja je nakon saslušanja u SDT-u puštena da se brani sa slobode.Još tada je saopšteno da istraga nije završena i da će biti proširena na još neke osobe.

<h2>Izvještaj koji treba potvrditi opravdanost zaključivanja ugovora</h2>

Podsjećamo da je izviđaj u ovom predmetu pokrenut još u maju ove godine po osnovu krivične prijave novog rukovodstva kojom su bivši članovi borda direktora osumnjičeni da su OMP Inženjeringu pribavili višemilionsku protivpravnu imovinsku korist.Tom prijavom Maraš se teretila da je, postupajući po nalozima Vukotića, zajedno sa Mihailovićem, pripremala izvještaj koji treba da potvrdi opravdanost zaključivanja ugovora o poravnanju, kao i da je oformila komisiju koja je formalno trebalo da napiše taj izvještaj.U krivičnoj prijavi je navedeno da je na sjednicama Odbora direktora iznosila netačne podatke da su ,,Plantaže“ u zajedničku fabriku briketa uložile 450.000 eura, a "OMP Inženjering" 1,12 miliona, iako je kao izvršna direktorica "Plantaža" i predsjednica Odbora direktora "Plant OMP" znala da su ulaganja državne firme značajno veća, <a href="https://www.cdm.me/hronika/verica-maras-napustila-istrazni-zatvor/">piše CdM.</a>

U krivičnoj prijavi je navedeno da je na sjednicama Odbora direktora iznosila netačne podatke da su ,,Plantaže“ u zajedničku fabriku briketa uložile 450.000 eura

Verica Maraš napustila Istražni zatvor

<a href="https://avaz.ba/tag/155/podgorica">Nosioci četiri liste sa lokalnih izbora u Podgorici</a> Jakov Milatović, Jelena Borovinić Bojović, Luka Rakčević i Danilo Šaranović sastali su se u jednom podgoričkom lokalu.

Sliku je objavio na Facebook-u Milatović.

- Pobjednička kafa u slobodnoj Podgorici - napisao je Milatović.Milatović je odmah nakon izbora kazao da će uskoro početi razgovori o formiranju vlasti u Podgorici.

Istakao je da će pozive uputiti Demokratskom frontu, Demokratskoj Crnoj Gori, ali i Građanskom pokretu URA iako, kako ističe, bez ove partije mogu da vrše vlast.- Moj stav je da i tu partiju treba da pozovemo u pregovore o vlasti - kazao je on.

Milatović je odmah nakon izbora kazao da će uskoro početi razgovori o formiranju vlasti u Podgorici

Jakov Milatović: Pobjednička kafa u slobodnoj Podgorici

Milatović, Borovinić Bojović, Rakčević i Šaranović se sastali u Podgorici

Lider pokreta Evropa sad Milojko Spajić kaže da su rezultati lokalnih izbora u Crnoj Gori pokazali da je potrebno da se što prije ide na vanredne parlamentarne izbore. U razgovoru za Antenu M Spajić je odbacio optužbe za populizam. Odnos drugih stranaka prema programu ''Evropa sad'' vidi kao ''lakmus papir'' za saradnju, a priželjkuje promjene kod partija koje nijesu dio većine od 30. avgusta.

- Naš uspjeh iznenadio je analitičare i političare, ali ne i građane koji su znali zašto nam pružaju podršku - kazao je Spajić i dodao da političari očigledno nijesu uočili potrebe i želje građana.&nbsp;Tako da se otvorio prostor za jednu partiju koja je prvo napravila rezultate, predstavila planove građanima, vrlo transpartnetno ušla u izborni proces i dala pravo građanima da kažu da li im se sviđa taj program. Na osnovu toga imamo ovaj izborni rezultat - kazao je Spajić.On vjeruje da će se brzo postići dogovor o formiranju vlasti na lokalnom nivou, u Podgorici i opštinama u kojima to zavisi od Evrope sad, a o tome će na kraju odlučivati predjedništvo i GO pokreta. Nosilac liste ''Evrope sad'' u Podgorici Jakov Milatović već je ranije najavio razgovore o novoj lokalnoj vlasti sa DF-om, Demokratama i UROM.
Problem je struktura skupštinske većine, potrebno promiješati karte
Govoreći o raspletu krize na političkoj sceni na državnom nivou u&nbsp; Crnoj Gori u kontekstu ishoda lokalnih izbora, Spajić navodi da su vanredni parlamentarni izbori sada neophodni.
- Jer vidimo da je podrška partijama koje su trenutno na vlasti jako niska, a pokretu Evropa sad jako visoka, što znači da građani definitvno traže promjene. Pokazalo se da parlamentarna struktura od 30. avgusta više ne odgovara onome što građani žele, i definitvno treba ponovo promiješati karte. Imali smo dvije vlade koje nijesu dugo trajale, tako da mislimo da je struktura skupštinske većine problem i da treba promijeniti skupštinski saziv'', ocijenio je Spajić. On očekuje relativno brzo, možda početkom naredne godine, vanredne parlamentarne izbore.
Smatra da je preuranjeno govoriti o tome kako će Evropa sad ići na predsjedničke izbore, koji se očekuju na proljeće.
- 'Kao neko ko je dobio veliku podršku na nedjeljnim izborima, možemo da razgovaramo i o svom i o eventulano nekom zajedničkom kandidatu, ukoliko bude dogovora' - dodao je Spajić.

Za saradnju sa drugim partijama bitan je, kaže Spajić, njihov odnos prema programu ''Evropa sad''.'- Oni bi jednostavno morali da prihvate realnost da je program ''Evropa sad'' dobar za Crnu Goru i crnogorske građane, da bi imali dobru osnovu za dalje razgovore i da bi vidjeli da li pripadamo zajedničkom vrijednosnom sistemu. Znate du su prošle gopdine URA i Demokrate bili prvi koji su prihvatili i podržali program Evropa sad i mislim da je sa njima relativno lako razgovarati. Za nas je ''lakmus papir'' program, a ne bilo kakva ideologija'', napominje Spajić i dodaje da svi oni koji podržavaju ekonomske reforme mogu biti partneri Evrope sad.Spajića je kazao kako DPS i njihovi partneri moraju da se zapitaju zašto nemaju koalicioni kapacitet. - Vidite, te partije moraju da se zapitaju zašto nemaju nikakav koalicioni kapacitet i da naparave velike promjene. To je nešto na što ja, naravno, ne mogu da utičem, ali bih definitvno pozdravio takve promjene - navodi Spajić.
Onima koji su, kako kaže, glasali za koalicije sa DPS-om zbog straha za suverenitet države, poručuje da ne treba da se brinu. - Evropa sad će se apsolutno zalagati za nezavisnu, suverenu, multietničku i multireligijsku zemlju i sve one vrijednosti koje su postojale. Mi ne želimo da mijenjamo vrijednosti Crne Gore, već da promijenimo jedan truli sistem koji nam je 30-godišnja vladavina ostavila u amanet. Da se makne partitokratija korupcija i sve pošasti koje su nas dovele na rub siromaštva' - poručio je Spajić.

Spajić kaže da Evropa sad nije partija ideologija, već rezultata. - Mi smo vrlo pragmatični i želimo rezultate za građane. Rekao bih da smo klasična centristička partija, ako bismo gledali neki evropski kontekst. Po nekim socijalnim segmentima programa mogli bi biti svrstani čak i blago lijevo, ali ponavljam ipak smo, u evropskom kontekstu, centristička stranka - kaže Spajić.
Odbacuje optužbe za populizam, koje im upućuju oponenti na političkoj sceni i dio javnosti.
- 'Gubitnici imaju pravo da se ljute. Naravno da su to potpune neistine i da smo mi sušta suprotnost od populizma. Jer ne samo da smo dokazali da smo sve ono što smo rekli 28. septembra prošle godine kada smo predstavili prvi dio našeg programa, ispunili već i mnogo više od toga. Vidimo sjajan rezultat i u zapošljavanju, i u prihodima i standardu građana, koji je očuvan uprkos globalnoj krizi i inflaciji' - kaže Spajić i najavljuje nastavak tog programa.
Uvjeren je u održivost programa, ali napominje da to zavisi od onoga ko sprovodi program.
- Nijedan sistem ne može da bude dobar ako se donose loše odluke, a prva loša odluka je rebalans budžeta, koji je bio apsolutno nepotreban i iskorišćen za finansiranje predizbornih kampanja raznih partija. Vidimo id a su optužbe da program ''Evropa sad'' ugrozio zdravstveni sistem bile netačne, jer se, recimo, ispostavilo da je sve osim Evrope sad bio razlog nedostatka ljekova. Mislimo da su te prazne priče i optužbe sada dio prošlosti - navodi Spajić.

Naš uspjeh iznenadio je analitičare i političare, ali ne i građane koji su znali zašto nam pružaju podršku

Lider velikih pobjednika crnogorskih izbora: Što prije na vanredne parlamentarne izbore

Poslanici Skupštine Srbije danas prisustvuju posebnoj sjednici, a na dnevnom redu je jedna jedina tačka - izbor nove Vlade Srbije na čijem čelu će se <a href="https://avaz.ba/tag/1932/ana-brnabic">treći put naći Ana Brnabić</a>, a na početku sjednice je iznijela svoj ekspoze te predložila ministre.- Poštovani narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, danas imam ogromnu čast da predstavim prijedlog programa Vlade Republike Srbije za naredni mandat i zamolim za podršku kako bismo Srbiju uspjeli uspješno da vodimo i u godinama pred nama - navela je Brnabić na početku obraćanja.Navela je kako je pandemija ekonomski iscrpila i najjače zemlje na svijetu, ali da su se iz toga mogle izvući snažne poruke.- Srbija je u prethodne dvije godine pokazala, kao što smo obećali tog oktobra 2020. godine da umije da se nosi sa zdravstvenim izazovima pandemije. Kao apsolutni prioritet Vlade, ako se sjećate, tada smo definisali brigu o zdravlju građana i borbu protiv koronovirusa - rekla je mandatarka.
Podsjetila je da su u tom periodu izgrađene tri bolnice, čime je, kako je navela, spašeno na hiljade života, kao i da je država nabavila pet različitih vakcina protiv koronavirusa, zbog čega je, istakla je, Srbija u svjetskim medijima predstavljena pozitivno. Kako je istakla, prioritet ostaju izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih zdravstvenih ustanova i da su tokom pandemije zdravstvenim radnicima plaće povećavane tri puta.

Podsjetila je i na ekonomske pakete za podršku privredi i građanima.- Kroz tri ekonomska paketa za podršku privrede i građanima, tokom pandemije investirali smo tri milijarde evra kako bi sačuvali produktivnost i konkurentnost kompanija u Srbiji, a prije svega mikro, malih i srednjih preduzeća. I u ovoj oblasti smo pokazali snagu i otpornost - napomenula je Ana Brnabić.Istakla je da je nezaposlenost u Srbiji na, kako je navela, historijski najnižem nivou od 8,9 posto.- Prosječne plaće su više od 600 eura. Posljednji pokazatelj, to je avgust ove godine, prosječna plata u Republici Srbiji 641 eura i očekujemo da budu preko 700 eura do kraja ove godine - navela je Brnabić.Podsjetila je na isplatu jednokratne pomoći svim građanima, ali i najstarijima, mladima i građanima na Kosovu.Govoreći o investicijama, istakla je da se i ove godine očekuje isti ili nešto viši nivo investicija, kao i da je od oktobra 2020. bilo 66 otvaranja fabrika ili postavljanja kamena temeljaca za nove fabrike i da je ukupna vrijednost tih investicija 2,4 milijarde eura, kao i da će obezbijediti preko 26.000 novih radnih mesta u Srbiji.Mandatarka je podsjetila da je prethodna Vlada završila brzu prugu od Beograda do Novog Sada, kao i da će tokom mandata sljedeće vlade biti završena dionica do granice sa Mađarskom i da će biti započeta izgradnja brze pruge od Beograda do Niša.

Nakon toga je predložila i kandidate za ministre.Ivica Dačić, zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova;Miloš Vučević, potpredsjednik Vlade i ministar odbrane;Siniša Mali, potpredsjednik Vlade i ministar finansija;Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine;Rade Basta, ministar privrede;Jelena Tanasković, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;Irena Vujović, ministrica za zaštitu životne sredine;Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture;Dubravka Negre, ministrica rudarstva i energetike;Maja Popović, ministrica pravde;Aleksandar Martinović, ministar za upravu i lokalnu samoupravu;Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog;Bratislav Gašić, ministar unutrašnjih poslova;Tanja Miščević, ministrica za evropske integracije;Branko Ružić, ministar prosvjete;Jelena Begović, ministrica za nauku, tehnološki razvoj i inovacije;Danica Grujičić, ministrica zdravlja;Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja;Darja Kisić, ministrica za brigu o porodici i demografiji;Husein Memić, ministar za turizam i omladinu;Zoran Gajić, ministar sporta;Maja Gojković, ministrica kulture;Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu;Mihailo Jovanović ministar za informisanje i telekomunikacije;Marko Blagojević, ministar za javna ulaganja;Novica Tončev, ministar bez porfelja;Đorđe Milićević, ministar bez portfelja;Edin Đerlek, ministar bez portfelja.

Mandatarka je podsjetila da je prethodna Vlada završila brzu prugu od Beograda do Novog Sada, kao i da će tokom mandata sljedeće vlade biti završena dionica do granice sa Mađarskom i da će biti započeta izgradnja brze pruge od Beograda do Niša

Brnabić predstavila ekspoze i dala prijedlog ministara

Tragičan događaj desio se danas ispred <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Beograd&amp;">OŠ "Despot Stefan Lazarević" na Zvezdari u Beogradu</a>.&nbsp;Naime, djevojčici M. M. (14), učenici osmog razreda, iznenada je pozlilo, a iako je Hitna pomoć ubrzo došla, djevojčica je preminula,&nbsp;<a href="https://www.blic.rs/vesti/beograd/ucenica-preminula-ispred-skole-tragedija-na-zvezdari-devojcica-iznenada-pala-dok-je/wlz42dj">saznaje "Blic"</a>.&nbsp;Na žalost, Hitna pomoć je mogla samo da konstatuje smrt.
Do tragedije je došlo nešto prije 15 časova.

Hitna pomoć je mogla samo da konstatuje smrt

Tragedija u Beogradu: Djevojčica preminula ispred škole nakon što joj je pozlilo

Aktuelna bezbjednosna dešavanja ponovo su bacila svjetlo na hibridno rusko djelovanje u Crnoj Gori, ovog puta kroz dobro organizovanu obavještajnu mrežu, s ciljem prikupljanja povjerljivih podataka jedne NATO članice - navodi se u najnovijoj analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC).

<a href="https://dfcme.me/crna-gora-u-mrezi-gru-aktivnosti/">Analizu DFC-a</a> prenosimo u cijelosti:
- Epilog akcije sprovedene 29. septembra od strane partnerskih službi i crnogorskih nadležnih organa, u prvom redu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore i Agencije za nacionalnu bezbjednost, bilo je uskraćivanje boravka za 6 ruskih diplomata i zabrana ulaska u Crnu Goru za 28 stranih državljana koji su, kako se navodi, radili za interese stranih službi. Među osumnjičenima za rad za obavještajnu službu Rusije je i bivši portparol Ministarstva vanjskih poslova Radomir Sekulović.

Prema javno dostupnim izvorima, Agencija za nacionalnu bezbjednost je u posjedu informacija da je Sekulović bio dio špijunske mreže koju je formirao obavještajac ruske Vojne obavještajne službe GRU, Igor Zajcev.

ANB je evidentirao dolazak Zajceva u Crnu Goru u više navrata, završno sa 2018. godinom, kad je imao kontakte sa Sekulovićem. Tada je utvrđeno da je ruski obavještajac donio novu opremu za šifrovanu komunikaciju koju je predao Sekuloviću, što je upravo modus operandi obavještajne mreže koju je Zajcev formirao i vodio širom Evrope.
Sekulović je u MVP na toj funkciji bio za vrijeme državne zajednice Srbija i Crna Gora, više od 30 godina zaposlen na konzularnim poslovima, a imao je visoko zvanje još u bivšoj Jugoslaviji. Indikativno je da je Sekulović dugo radio na konzularnim poslovima u afričkim zemljama, u vrijeme kada je Igor Zajcev, kao pripadnik Četvrtog odjeljenja GRU bio zadužen za Afriku.

Igor Zajcev, rođen 6. aprila 1954. godine, vodio je obavještajnu mrežu GRU koja je djelovala u više evropskih zemalja i u koju su bili uključeni i pripadnici administracija tih država još od 1990. godine. Nakon dojave austrijskim vlastima, tokom 2018. godine, otkrivena je jedna od najuspješnijih operacija koje je Zajcev vodio, odnosno njegove veze sa pukovnikom austrijske vojske, Martina Mulera, kojeg je sud proglasio krivim i 2020. godine osudio na tri godine zatvora za odavanje povjerljivih vojnih podataka Rusiji. U međuvremenu, austrijski sud je izdao nalog za hapšenje Zajceva, nakon što su otkriveni dokazi sugerisali da je on bio glavna kontaktna tačka za austrijskog pukovnika.

Prema dostupnim podacima i dokazima, Zajcev je obučio pukovnika Mulera za korištenje sofisticirane opreme za komunikaciju, koju je ovaj koristio za prenošenje povjerljivih informacija Moskvi. Muler je bio temeljno obučen da se poveže sa ruskim vojnim satelitima Strela-3 dok su letjeli iznad Centralne Evrope.
Penzionisani austrijski pukovnik sarađivao je sa ruskom vojnom obavještajnom službom od 1987. godine, zauzvrat primivši ukupan iznos od najmanje 280.000 eura. Posljednjih pet godina prije penzionisanja proveo je radeći u Odjeljenju za strukturno planiranje austrijskog Ministarstva odbrane u Beču. Martin Muler je Rusiji odavao povjerljive podatke o vazduhoplovstvu, artiljeriji i migrantskoj krizi.

Kao pukovnik partnerske vojske učestvovao je u više NATO događaja, pa je tako uspio da dobije detaljne informacije o tome koje metode Alijansa koristi za zaštitu od napada improvizovanim eksplozivnim napravama – koji su jedan od najčešće korištenih oružja talibana protiv savezničkih trupa u Afganistanu.

Bio je važan adut GRU zbog čestih susreta sa ruskim špijunima ne samo u Austriji, već i u Slovačkoj, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Posebno je obučavan i na raspolaganju mu je bila tehnika za uspješno obavljanje špijunskih aktivnosti za potrebe Rusije. Muler se tokom svoje špijunske karijere lično sreo i sa ruskim agentima, od kojih su neki poznati i po aktivnostima koje su realizovali u Crnoj Gori. Jedan od njih je i Eduard Šišmakov, kojeg je Viši sud u Podgorici osudio na 15 godina zatvora zbog učešća u pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora u crnoj Gori 2016. godine.
Pored Šišmakova, Muler se susreo i sa komandantom njegove jedinice 29155, Andrejem Averjanovim. Ova jedinica je specijalizovana za atentate ili sabotaže u cilju destabilizacije evropskih zemalja, pored ostalog, stajala je i iza trovanja Sergeja Skripalja i njegove kćerke u Engleskoj, podmetanja eksplozije u skladištu municije na jugu Češke 2014. godine, kada su poginula dvojica čeških vojnika, kao i pokušaja prevrata u Crnoj Gori, 2016. godine.
Igor Zajcev nije nadgledao samo Mulera, već i čitavu obavještajnu mrežu ruskih agenata – odnosno agenata GRU koji pod diplomatskim zaštitom djeluju u regionu Centralne Evrope – koji su komunicirali sa njim ili koji su bili poslati da prikupljaju informacije.
To su bili isti agenti koje je Slovačka protjerala 2020. godine nakon zloupotrebe slovačkih viza u atentatu na čečenskog aktivistu u Berlinu.

U periodu finalizacije pristupanja Crne Gore NATO-u, koji se preklopio sa parlamentarnim izborima u oktobru 2016. godine, Rusija se značajno aktivirala i intenzivirala svoje prisustvo ne samo putem dezinformacionih kampanja ruskih medija, pokušaja puča, već i sajber napada GRU-a odnosno njihove ATP28 grupe Advanced Persistent Threat 28, poznate kao Fancy Bear).

Prema podacima DFC-a, najžešći hakerski napadi od strane GRU (ne uzimajući u obzir sajber napade na Vladinu infrastrukturu iz augusta 2022. godine, gdje se epilog istrage i dalje čeka) u Crnoj Gori dogodili su se 2017. godine u vrijeme pristupanja Crne Gore NATO alijansi i na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.
Tokom tri mjeseca 2017. godine bili su ugroženi servisi Vlade i državnih institucija kao i neki provladini mediji. Crnogorsko Ministarstvo odbrane je tada izvijestilo da je meta ‘fišing napada’, putem mailova koji su naizgled stizali iz EU i NATO-a sa prilozima, a omogućavali su hakerima da instaliraju malver Gamefish na računare Ministarstva odbrane, što su knjiške metode koju koristi grupa APT28.
Gamefish je trojanac (virus) koji hakeru nudi širok pristup ciljanom računaru, uključujući eksfiltraciju podataka, pristup logovima i druge mogućnosti nadzora. Američki obavještajni podaci dodatno su ukazali da je APT28 grupa povezana sa ruskom vojnom obavještajnom službom GRU i finansirana od strane Kremlja. Otkriveno je da je APT28 takođe odgovorna za napade na njemački Bundestag 2015. godine, francusku televiziju TV5 Monde, pokušaj napada na Organizaciju za zabranu hemijskog oružja (OPCW), Zimske olimpijske igre u Pjongjangu 2018. godine.

Na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, Crna Gora se suočila sa učestalim DDoS napadima (napad distribuisanog uskraćivanja usluge), koji su ciljali sajtove državnih institucija, stranice pro-NATO-a i pro-EU političkih partija, veb stranice civilnog društva i posmatrače izbora. Kao rezultat ovih aktivnosti, došlo je do obaranja informativnih i sajtova dijela političkih partija.

Nakon niza napada, početkom 2017. godine, Crna Gora je zatražila pomoć NATO-a i Velike Britanije, što je pomoglo da se uspješno odbiju dva napada krajem iste godine.
Zbog tih dešavanja, početkom oktobra 2019. pripadnici američke Sajber komande stigli su u Podgoricu, s ciljem da se istraže znaci ruskog prodiranja u mreže crnogorske vlade, ali i da se stvori uvid u protivničke sajber prijetnje u susret tada predstojećim američkim i crnogorskim izborima 2020. godine.
Na osnovu informacija u crnogorskim medijima, kao i javno dostupnim podacima o ranije identifikovanim slučajevima djelovanja ruskih agenata u pojedinim evropskim državama, uključujući i Crnu Goru, evidentno je da je ruska vojno-obavještajna agencija (GRU) razvila svoju agenturnu mrežu u Evropi, koja je prvenstveno usmjerena na prikupljanje podataka o aktivnostima i strukturi NATO i destabilizaciju pojedinih država članica Alijanse, o čemu je DFC i ranije pisao. S tim u vezi, indikativan je slučaj austrijskog pukovnika Mulera, na osnovu kojeg je moguće uspostaviti analogiju sa metodologijom djelovanja ruske agenturne mreže i u regionu, imajući u vidu aktuelna bezbjednosna dešavanja i prilike. Evidentno je da su pojedini ruski agenti, koji su svoje aktivnosti realizovali i u Crnoj Gori, pripadnici iste mreže koja se godinama unazad koordinira iz istog centra djelovanja.

U Beogradu otkriven spomenik Velimiru Bati Živojinoviću: Javnost negoduje

Vlada potvrdila: Abazović i Adžić rukovodit će resorima vanjskih poslova i odbrane

Protest vatrogasaca ispred zgrade Vlade, čekaju da im se Abazović obrati

Grlić-Radman: Željko Komšić je nelegitimni predstavnik, nije izabran glasovima Hrvata u BiH i to se mora mijenjati

Omeragić: Rezultati izbora pokazali da birači vjeruju politici Bošnjačke stranke

Hrvatska: Podignuta optužnica protiv tri bivša ministra i potpredsjednika Vlade

Cvijeta Stamatović predata porodici bez zlatnog zuba i burme

Profesor Zlatko Vujović iz Podgorice za "Avaz": Ko je najveći pobjednik izbora

Bošnjaci iz Prizrena čekaju na put u BiH bez viza: Sanjam Bihać i Bosnu

Policija identifikovala osobu koja je od sina Viki Miljković tražio novac

Verica Maraš napustila Istražni zatvor

Milatović, Borovinić Bojović, Rakčević i Šaranović se sastali u Podgorici

Lider velikih pobjednika crnogorskih izbora: Što prije na vanredne parlamentarne izbore

Brnabić predstavila ekspoze i dala prijedlog ministara

Tragedija u Beogradu: Djevojčica preminula ispred škole nakon što joj je pozlilo

DFC razotkrio opasne aktivnosti ruske tajne službe

Region

U Beogradu otkriven spomenik Velimiru Bati Živojinoviću: Javnost negoduje

Vlada potvrdila: Abazović i Adžić rukovodit će resorima vanjskih poslova i odbrane

Protest vatrogasaca ispred zgrade Vlade, čekaju da im se Abazović obrati

Grlić-Radman: Željko Komšić je nelegitimni predstavnik, nije izabran glasovima Hrvata u BiH i to se mora mijenjati

Omeragić: Rezultati izbora pokazali da birači vjeruju politici Bošnjačke stranke

Hrvatska: Podignuta optužnica protiv tri bivša ministra i potpredsjednika Vlade

Cvijeta Stamatović predata porodici bez zlatnog zuba i burme

Profesor Zlatko Vujović iz Podgorice za "Avaz": Ko je najveći pobjednik izbora

Bošnjaci iz Prizrena čekaju na put u BiH bez viza: Sanjam Bihać i Bosnu

Policija identifikovala osobu koja je od sina Viki Miljković tražio novac

Verica Maraš napustila Istražni zatvor

Milatović, Borovinić Bojović, Rakčević i Šaranović se sastali u Podgorici

Lider velikih pobjednika crnogorskih izbora: Što prije na vanredne parlamentarne izbore

Brnabić predstavila ekspoze i dala prijedlog ministara

Tragedija u Beogradu: Djevojčica preminula ispred škole nakon što joj je pozlilo

DFC razotkrio opasne aktivnosti ruske tajne službe