<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Crna%20Gora&amp;">Odlukom predsjednika Opštine Mojkovac</a>, 11. oktobar bit će proglašen za Dan žalosti povodom smrtno stradalih članova porodice Vuković u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 7. oktobra 2022. godine.

- Zastave na zgradi Opštine, preduzećima i ustanovama čiji je osnivač, bit će spuštene na pola koplja. Lokalni elektronski i drugi mediji, organizatori javnih programa i sadržaja dužni su da svoje programe i sadržaje prilagode Danu žalosti. Za vrijeme Dana žalosti zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima - navodi se u Odluci predsjednika.
Opština Mojkovac izrazila je duboko žaljenje zbog tragično izgubljenih života sugrađana.

Podsjećamo, u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u petak, na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, na dijelu između Splavišta i Premćanskog mosta, nastradala je Jelena Vuković (27) iz Mojkovca, koja je upravljala automobilom. Ona se sa svoje troje djece, krećući prema Đurđevića Tari, iz za sada neutvrđenih razloga automobilom survala u provaliju duboku dvadesetak metara, u korito Tare.

Odmah nakon nesreće, spasioci su izvukli živo maloljetno dijete, koje je prevezeno u pljevaljsku bolnicu, a potom u Klinički centar, a potom su skiperi u rijeci Tari pronašli beživotno tijelo djevojčice, a za trećim djetetom traga se i dalje.

Opština Mojkovac izrazila je duboko žaljenje zbog tragično izgubljenih života sugrađana

Zastave na zgradi Opštine, preduzećima i ustanovama čiji je osnivač, bit će spuštene na pola koplja

Sutra dan žalosti u Mojkovcu zbog nesreće u kojoj su stradali majka i dijete

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vu%C4%8Di%C4%87&amp;">Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić</a>&nbsp;najavio je da će Bošnjaci u svim državnim organima, počev od Vlade, imati "značajno" više predstavnika od onoga što bi imali proporcionalno broju stanovnika.&nbsp;Vučić je na otvaranju puta Novi Pazar – Tutin rekao da je siguran da će u novom kabinetu biti "najviše Bošnjaka" u historiji Srbije.

- Želimo da vidite da mi Bošnjake doživljavamo kao sestre i braću, ne kao neko strano tijelo. Želimo da znate da u Srbima imate braću i prijatelje. Ne smeta nam kad volite Sarajevo, ali sam srećan kad vidim da sve više Bošnjaka dolazi u Beograd jer Beograd je vaš glavni grad i uvijek ste dobrodošli - kazao je predsjednik Srbije.

Navodeći da država neće praviti razliku po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, Vučić je najavio da će biti riješen "problem s vatrogascima", odnosno primjedbe Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) o navodnoj diskriminaciji Bošnjaka na konkursu za prijem u vatrogasno-spasilačke jedinice MUP-a Srbije.
- Želim da se lično uključim i da pronađemo rješenje. Vjerujem da ove nedjelje možemo da izađemo sa zaključcima koji će zadovoljiti sve a koji neće ići protiv pravde - kazao je Vučić.

Dodao je da Srbi kao većinski narod, moraju da pokažu otvorenost.

- Kad imamo prvog generala Bošnjaka u Vojsci Srbije, dajte da ih imamo više, da ovdje ljudi doživljavaju vojsku kao svoju. Hoćemo da izgradimo mir koji će trajati zauvijek i to ne samo mir u bukvalnom smislu, već da se svi osjećate dobro bez obzira na naciju i vjeru - rekao je Vučić.
Najavio je da će u Sandžak biti uloženo i izgrađeno "mnogo toga".
- Samo da znamo da smo zauvijek zajedno i da ćemo zajednički da gradimo budućnost u ovim teškim trenucima - kazao je Vučić.

Samo da znamo da smo zauvijek zajedno i da ćemo zajednički da gradimo budućnost u ovim teškim trenucima, kazao je Vučić

Vučić: Želimo da vidite da mi Bošnjake doživljavamo kao sestre i braću

Vučić: U novoj Vladi bit će najviše Bošnjaka u historiji Srbije

Rekonstruisani put od Novog Pazara do Tutina, u dužini od 20,5 kilometara, otvoren je danas u prisustvu&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vu%C4%8Di%C4%87&amp;">predsjednika Srbije Aleksandra Vučića</a>.- Zato mi je važno da pred svima vama ovdje kažem da taj mir i to poštovanje moramo da gradimo između sebe.&nbsp;Skoro da sam zaplakao od sreće kada sam pogledao sve snimke, fotografije, znam na kojem dijelu nam je Šemsudin poginuo, znamo koliko je važno i za Novi Pazar i za Tutin, znam koliko je važno i za Bošnjake za Srbe da se put izgradi. Želim da svi ljudi znaju, Pazar, Tutin i Sjenica, uradili smo više u posljednje tri godine putne mreže nego od 1979. do 2019. godine. Više kilometara i državnih i regionalnih puteva zato što smo mogli. Finansijski smo osnažili Srbiju i mogli smo da uložimo novac. Mogli smo da vratimo ljudima koji su siromašniji. Gradimo i trafostanice koje nisu građene 70 godina. I Bošnjaci i Srbi blagosiljaju i kažu nama po 200 dana nije bilo struje i kada to kažete nekome u Beogradu I nekome u Novom Sadu ljudi vam ne vjeruju da je to moguće da je to postojalo u Srbiji. Ali moramo da se izborimo novim ulaganjima i&nbsp; pobjedama - rekao je Vučić.&nbsp;Dodao je i da će se napraviti de facto klinički centar u Novom Pazaru, kao i da će se graditi u Sjenici.-&nbsp;Uradit ćemo najljepšu školu, Dom zdravlja u Sjenici, radovi na elektro mreži, kanalizaciji, na novim putevima. Radimo uz mnogo problema.&nbsp;Od toga nećemo da odustajemo, zato što znamo da je to put i Duge poljane i Pazara i Sjenice i čitavog ovog kraja i ka Beogradu i ka Sarajevu, da je to put koji treba da spoji narode, dobre ljude i koji treba da dovede investitore.Ja sam pokušao, u ovom kraju ljudi pokazuju zahvalnost prema državi.&nbsp;I ljudi iz vjerskih zajednica, pravoslavcici i uvaženi muftijo hvala i vama, dobri ljudi umiju da vide kada se neko trudi i bori - poručio je Vučić.&nbsp;

<h2>Vrijednost projekta 24 miliona eura</h2>

Vrijednost radova, na kojima je glavni izvođač bila turska firma Tašjapi, iznosila je 24 miliona eura, a projekat je finansiran sredstvima koje je država obezbijedila iz kredita Turske, uz kamatu od 2,5 posto.

Otvaranju puta prisustvovali su i ambasador Turske u Srbiji Hami Aksoj, ministar građevinarstva Tomislav Momirović, generalni konzul Turske u Novom Pazaru Bašar Basol, gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac, predsjednik opštine Sjenica Munib Mujagić, predstavnici opštine Tutin, potpredsjednik Skupštine Srbije Usame Zukorlić, kao i predstavnici Tašjapija.

Vučić je prethodno obišao i dionicu rekonstruisanog puta od Pazarišta (Stari Ras) do manastira Sopoćani.

Radovi na rekonstrukciji tog puta u dužini od 5,5 kilometara trajali su tri mjeseca, a rekonstrukcija je dogovorena prilikom posljednje posjete predsjednika Vučića Novom Pazaru, u decembru 2021. godine.

<h2>Saobraćajnica od izuzetnog značaja</h2>

Predsjednik je tada posjetio manastir i razgovarao sa igumanima Sopoćana i obećao da će put do manastira biti rekonstruisan.

Radovi na rekonstrukciji saobraćajnice Novi Pazar - Tutin počeli su u septembru 2019. godine.
Projekat rekonstrukcije magistralnog puta podrazumijevao je zamjenu dotrajalog asfalta, izgradnju potpornih zidova, mostova preko Sebečevske rijeke i postavljanje horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije.
Riječ je o saobraćajnici od izuzetnog značaja za lokalno stanovništvo, na čiju se rekonstrukciju čekalo više od 40 godina, ali i važnom državnom putu.

Vrijednost radova, na kojima je glavni izvođač bila turska firma Tašjapi, iznosila je 24 miliona eura

Sa današnjeg otvaranja rekonstruisanog puta

Otvoren rekonstruisani put Novi Pazar-Tutin, Vučić poručio: Skoro da sam zaplakao od sreće, važno je da gradimo mir i poštovanje

Danas će se svečano otvoriti rekonstruisani put Novi Pazar - Tutin. Ovom događaju će prisustvovati i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vu%C4%8Di%C4%87&amp;">predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.</a>&nbsp;Vučić će ceremoniji prisustvovati tokom obilaska Raškog i Moravičkog okruga, a svečano otvaranje zakazano je za 10 sati na Pazarištu.Radovi na rekonstrukciji puta Novi Pazar-Tutin, koje je izvodila turska kompanija "Tašjapi", završeni su prije mjesec dana, a počeli su krajem septembra 2019. godine.
Vrijednost radova iznosila je 24 miliona eura, koji su obezbijeđeni kreditom Turske uz kamatu od 2,5 posto.

Radovi su počeli krajem septembra 2019. godine

Danas svečano otvaranje puta Novi Pazar-Tutin

<a href="https://avaz.ba/tag/54127/sjeverna-makedonija">Uprkos tome što Sjeverna Makedonija ima gas samo za dvije sedmice rada toplana</a>, grijna sezona u Skoplju, počet će u subotu, 15. oktobra.&nbsp;Premijer Dimitar Kovačevski ističe da je država spremna da koristi alternativno gorivo za grijanje domova, škola, vrtića, poslovnih prostorija, ministarstava, s obzirom na to da toplane mogu da rade na gas i mazut.

- Ove godine smo učinili sve da Skoplje 15. oktobra ima grijanje. Nije bilo lako s obzirom na izuzetno visoku cijenu gasa. Međutim, s obzirom na kratkoročno pojeftinjenje gasa i ugovor koji Makpetrol ima sa dobavljačem sa kojim tradicionalno radi, do kraja oktobra je obezbjeđen iznos za rad toplana. A, ako gas enormno poskupi, država je spremna da da domove građana zagrijava alternativnim gorivom - rekao je Kovačevski.

On je rekao da nije problem samo cijena gasa, već je problem i dostupnost.
- Znate da je došlo do skretanja gasovoda sjeverni tok, što je smanjilo isporuke, zatim često dolazi do smanjenja protoka... - rekao je Kovačevski.

Premijer je rekao da je gas do 1. novembra obezbijedio Mekpetrol po cijeni od 1.713 eura za 1.000 kubnih metara gasa.

- Do kraja grijne sezone bit će određen koncept grijanja, odnosno energije u zavisnosti od toga da li će i u kom režimu raditi gasna elektrana TE-TO, koja kao nusproizvod proizvodnje električne energije isporučuje toplotnu energiju - saopćeno je iz te kompanije.
Ako se ne nabavi gas za toplane (Istok, Zapad, Skoplje-sjever i ona u Željezari), onda će prestonica morati da se grije na mazut (zemni plin), navodi se u saopćenju.

Ove godine smo učinili sve da Skoplje 15. oktobra ima grijanje, rekao je Kovačevski

Do kraja grijne sezone bit će određen koncept grijanja

Sjeverna Makedonija ima gas za samo dvije sedmice

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vu%C4%8Di%C4%87&amp;">Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić</a> čestitao je ponovni izbor predsjedniku Austrije Van der Belenu na predsjedničkim izborima u toj zemlji.&nbsp;- Srdačne čestitke Van der Belenu na ponovnom izboru. Građani Austrije dali su ogromno povjerenje Vašem političkom i diplomatskom iskustvu, prepoznavši u njemu ono što je najpotrebnije u ovim izazovnim vremenima, a ja sam uvjeren da ćemo nastaviti odličnu saradnju na dobrobit naše dvije zemlje - objavio je Vučić na Twitteru.

<blockquote class="twitter-tweet">Срдачне честитке <a href="https://twitter.com/vanderbellen?ref_src=twsrc%5Etfw">@vanderbellen</a> на поновном избору. Грађани <a href="https://twitter.com/hashtag/AU?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#AU</a> дали су огромно поверење Вашем политичком и дипломатском искуству, препознавши у њему оно што је најпотребније у овим изазовним временима, а ја сам уверен да ћемо наставити одличну сарадњу на добробит наше две земље.&mdash; Александар Вучић (@predsednikrs) <a href="https://twitter.com/predsednikrs/status/1579147257404100608?ref_src=twsrc%5Etfw">October 9, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ja sam uvjeren da ćemo nastaviti odličnu saradnju na dobrobit naše dvije zemlje, istakao je Vučić

Vučić čestitao ponovni izbor predsjedniku Austrije Van der Belenu

<a href="https://avaz.ba/tag/45/crna-gora">Udruženje raftera i stanovništva NP "Durmitor"</a> pozvali su sve dobrovoljce da dođu na polazište splavova i da pomognu u potrazi za djetetom koje se nalazilo u automobilu koji je sletio u Taru.Pretraživat će se teren od mjesta nesreće pa do Žugića Luke.

- Poslali smo dopis Službi zaštite i spasavanja Pljevlja i doći će i oni. Doći će radnici NP Durmitor, momci sa Žabljaka i mještani Tare, sve firme koje se bave raftingom sa područja Kolašina, Mojkovca, Žabljaka i Pljevalja. Razgovarao sam sa potpukovnikom Gačevićem, komandantom prvog pješadijskog bataljona, poslat će četiri čamca i posadu. Javile su se i kolege iz donjeg dijela Tare i od juče pretražuju teren od Brstanovice do Šćepan Polja - naveo je predsjednik Udruženja, skiper Veljko Ostojić.

Apeluje na građevinske firme koje izvode radove od auto puta pa nizvodno, da prekinu radove i ne zamućuju rijeku Taru, jer smanjuju vidljivost u rijeci i mogućnost da se pronađe i drugo dijete prije promjene vremenskih prilika, naveli su iz Udruženja raftera, te dodali kako neće stati sa potragom dok ne pronađu dijete.

Apeluje na građevinske firme koje izvode radove od auto puta pa nizvodno, da prekinu radove i ne zamućuju rijeku Taru, jer smanjuju vidljivost

Pretraživat će se teren od mjesta nesreće pa do Žugića Luke

Nalazilo se u automobilu koji je sletio u Taru: Rafteri pozivaju dobrovoljce da pomognu u potrazi za djetetom

<a href="https://avaz.ba/tag/4044/hrt">Spikerica HRT-a Slobodanka Boba Antoniazzo</a> umrla je noćas u Zagrebu u 79. godini.Tu informaciju je saopćila danas Hrvatska radiotelevizija. Slobodanka Boba Antoniazzo počela je nastupati u vukovarskom amaterskom kazalištu, a u radijskom eteru prvi se put pojavila na Radiju Vukovar.S Radiom Kopar je sarađivala. Tokom njene karijere, na Radiu Pula&nbsp;bila je angažirana i kao glas iz policijskog megafona, kojim se Puljane pozivalo da dočekaju Indiru Gandhi. Na Pulskom filmskom festivalu 1970. bila je voditeljica.&nbsp;Na Radio Zagreb prešla je 1972. i radila do penzionisanja, honorarno i poslije.Sarađivala je i s tadašnjom Televizijom Zagreb, a za list Radio-televizije Zagreb, nakon reportaže Biokovske impresije, s dežurstva na odašiljaču pisala humoreske.&nbsp;Od mnogih njenih profesionalnih zadataka ističe se i legendarna televizijska reklama za napitak Pipi iz 1983. Tadašnju misicu pratio je upravo glas preminule Bobe Antoniazzo.

Na Radio Zagreb prešla je 1972. i radila do penzionisanja, honorarno i poslije

Preminula spikerica HRT-a Slobodanka Boba Antoniazzo

Nakon što je objavljena vijest da je <a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">premijeru Crne Gore u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću</a> dodijeljen počasni doktorat na prestižnom univerzitetu u Ženevi, reagovao je naučnik Dragan Hajduković koji kaže da to nije univerzitet već obična privatna biznis škola. Tvrdi da će ta škola morati da prestanu sa radom ukoliko do prvog januara ne reguliše svoj status kod nadležne švajcarske agencije AAQ.Tekst Hajdukovića prenosimo u cjelosti:
- U Švicarskoj (i to baš u Ženevi) sam živio četvrt vijeka i odmah sam znao da naslov ne kazuje istinu; ni jedan jedini Univerzitet u Švicarskoj, uključujući i prestižni Univerzitet u Ženevi ne dijeli ovako lako počasne doktorate.

Nastavio sam da čitam i utvrdio da je počasni doktorat dodijelio takozvani „Swiss UMEF University“ (Švicarski UMEF Univerzitet) za koji tokom 25 godina u Ženevi nikada nisam čuo. Nastavio sam traganje i utvrdio da UMEF uopšte nema status švicarskog univerziteta, nego je obična privatna biznis škola. Dakle ne samo da nije prestižni univerzitet, nego uopšte nije priznat kao univerzitet. Čak će morati da prestanu sa radom ukoliko do prvog januara ne regulišu svoj status kod nadležne švajcarske agencije AAQ.Za razliku od vrlo sumnjivog obrazovnog i naučnog kvaliteta, web prezentacija ove privatne biznis škole je odlična (<a href="https://en.umef-university.ch/">https://en.umef-university.ch/</a>). UMEF svake godine organizuje desetak predavanja kao ovo Abazovićevo što vjerovatno ostavlja snažan utisak na neupućene studente i njihove roditelje.&nbsp;Školarine su veoma velike (oko 20 hiljada godisnje, ali ima i dodatnih troškova), a činjenica da UMEF ima svoje jedinice u afričkim i azijskim zemljama od Nigerije i Burkina Faso do Avganistana, ukazuje da je orjentisan na djecu bogataša iz siromašnih država. Za UMEF je lijepo zaraditi velike pare, a za nesposobnu tatinu i maminu djecu je lijepo imati diplomu od takozvanog švicarskog univerziteta sa zvučnim imenom „Swiss UMEF University“.

Čitaoci koji znaju engleski mogu pročitati sljedeći članak nedavno objavljen u Ženevi pod naslovom Worthless Diplomas (Bezvrijedne diplome):&nbsp;<a href="https://www.thegenevaobserver.com/post/today-s-g-o-investigation-complaining-of-worthless-diplomas">https://www.thegenevaobserver.com/post/today-s-g-o-investigation-complaining-of-worthless-diplomas</a>. U drugom dijelu ovoga članka se pored ostalog govori i o UMEF, bar zasad lažnom univerzitetu koji je Dritanu dodijelio počasni doktorat.Smatram da prihvatanje ovako bezvrijednih priznanja nanosi štetu ugledu Crne Gore - navodi Hajduković.

Smatram da prihvatanje ovako bezvrijednih priznanja nanosi štetu ugledu Crne Gore, kazao je

Hajduković Abazoviću: Nijedan prestižni univerzitet u Švicarskoj ne dijeli tako olako počasne doktorate

Hajduković: Abazoviću dodijeljen počasni doktorat nepostojećeg univerziteta u Ženevi

<a href="https://avaz.ba/tag/1394/eu">Štefan File (Stefan Fule), nekadašnji evropski komesar za proširenje, govorio je na panel raspravi "Proširenje EU</a>: Jesmo li spremni za zapadnobalkanske zemlje", gdje je rekao kako je Crna Gora jedina zemlja koja je spremna da se pridruži Evropskoj uniji.File je rekao kako ta zemlja ne nosi sa sobom previše tereta iz svoje historije. Inače, na panel raspravi se raspravljalo o&nbsp;evropskoj perspektivi šest zemalja zapadnog Balkana, područja koje uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. - Jedina od šest zemalja koje kucaju na vrata, koja je spremna da se pridruži EU, onakvoj kakva je ona danas, jeste Crna Gora. To je činjenica, radi se o maloj zemlji, koja sa sobom ne nosi mnogo historijskog tereta i može se brzo priključiti evropskoj porodici ako se fokusira na reforme - rekao je File, te dodao da je tzv. "motor proširenja" nažalost stao.File ističe da bi političkim liderima zemalja zapadnog Balkana podsticajna mogla biti dodjela statusa zemlje kandidata Ukrajini i Moldaviji, te da bi na to trebali gledati kao na izazov za stvaranje potrebnih uslova na svim poljima, prenose Vijesti.me.

To je činjenica, radi se o maloj zemlji, koja sa sobom ne nosi mnogo historijskog tereta i može se brzo priključiti evropskoj porodici ako se fokusira na reforme, istakao je on

File: Tzv. "motor proširenja" nažalost stao

File: Crna Gora jedina od šest balkanskih zemalja spremna da se pridruži EU

<a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je danas u Budvi</a> da je karakteristika regiona zapadnog Balkana da u cjelini "imamo konfrontaciju između dva pogleda na budućnost regiona". On je ocijenio da je stanje na Balkanu danas lošije u odnosu na prije šest godina, javlja Anadolu Agency (AA).

Đukanović je na predsjedničkom panelu sa slovenačkim predsjednikom Borutom Pahorom govorio o perspektivi Zapadnog Balkana.

- Nakon završetka rata u BiH, pa do prije nekoliko godina, imali smo jedan vid euroentuzijazma. Nakon toga, došlo je konfrontacije. Jedan je entuzijazam koji je podsticao sve društvene strukture na reforme koje su trebale da dovedu do usvajanja standarda, koje bi nas u bliskoj budućnosti dovele do članstva u EU-u. 
Nasuprot toj politici, sada postoji snažan front otpora onih koji su za status quo i koji misle da je EU trula civilizacija i da je bolje da Balkan ostane na svojim stranputicama i smjesti se pod bezbjednosni kišobran Rusije - kazao je Đukanović.
On ističe da je to primjetno i u Crnoj Gori.
- Posljednjih šest-sedam godina, mi, na tragu prethodno lansirane teze o zamoru EU-a od proširenja, imamo najprije zastoj, pa paralizu politike proširenja. U geopolitici nema vakuma, tamo gdje nema EU-a, ulaze drugi. Kandidovale su se makar tri zemlje da popune taj vakuum, a najmalignija je hibridna politika Rusije prema Balkanu - naglasio je Đukanović.

On je ocijenio da je stanje na Balkanu lošije nego prije šest – sedam godina.

- Dva su razloga – prvi je da imamo razočarenje u zapadnobalkanskoj javnosti, manje je onih koji vjeruju u doglednu budućnost EU-a i o tome svjedoče informacije koje nam saopćavaju lideri regiona. Čuo sam od premijera Sjeverne Makedonije i predsjednika Srbije, da evropska politika više nema većinsku politiku u tim zemljama - rekao je Đukanović.
Naveo je i da je rusko djelovanje na prostoru zapadnog Balkana bilo veoma maligno.
- Prisustvujemo ozbiljnoj evropskoj devastaciji zapadnog Balkana. U takvom ambijentu, imate probuđene nacionalističke politike. Predsjednik Rusije Vladimir Putin ne djeluje specijalno na zapadnom Balkanu, on djeluje protiv Zapada. On podstiče antievropske politike na zapadnom Balkanu - rekao je Đukanović.

Nakon završetka rata u BiH, pa do prije nekoliko godina, imali smo jedan vid euroentuzijazma, naveo je Đukanović

Đukanović: Sada postoji snažan front otpora onih koji su za status quo i koji misle da je EU trula civilizacija

Đukanović: Stanje na Balkanu danas lošije nego prije šest godina

Iako još nije utvrđen datum biranja predsjednika HDZ-a Split, intenzivirali su se razgovori s potencijalnim kandidatima. Ispituju se ambicije pojedinaca, ko bi dobro odjeknuo u javnosti, naravno i ko bi mogao pomiriti sve sukobljene strane. 

Kako sada stvari stoje, u igri su državni tajnik Tonči Glavina, Klišanin koji je od lani na splitskoj adresi, direktor Vodovoda i kanalizacije Tomislav Šuta, ujedno i kandidat HDZ-a za dogradonačelnika. Glavina je dobro kotirao, Šutu bi također mnogi voljeli vidjeti. Zanimljivo, između ovog dvojca se vodio i izbor za zamjenika dr. Zoranu Đogašu, nestranačkom kandidatu za gradonačelnika.&nbsp;Međutim, <a href="https://avaz.ba/tag/129882/nenad-peris">sve se glasnije počinje spominjati Nenad Periš</a>&nbsp;koji se nakon porodične tragedije, uz posao, vraća i u društveni život.&nbsp;Uoči izbora Periš se u sklopu kampanje s premijerom Andrejem Plenkovićem, ministrima i Đogašem pojavio i na splitskoj rivi.Uz Periša, Glavnu, Klišanina i Šute, od ranije se spominju i dr. Vide Popović, gradski vijećnik Jakša Balov i kotarski predsjednik Ante Bekavac. Dožupan Stipe Čogelja je bio gotovo siguran kandidat, ali je došlo do promjene plana i neće preuzeti splitski HDZ.&nbsp;

Dožupan Stipe Čogelja je bio gotovo siguran kandidat, ali je došlo do promjene plana

Nenad Periš u kombinacijama za predsjednika splitskog HDZ-a

Poslije tragedije u Radalju kod Malog Zvornika, kada se na spavanju otrovnim gasovima iz agregata kojim su se grijali ugušio dječak (9), troje mališana iz porodice Ametović dobit će šansu za novu, ljepšu budućnost.
Kada ih je napustila majka, ostali su sa ocem Draganom (39) u nedovršenoj i neuslovnoj kući bez kupatila. Iako su živjela u teškim uslovima, djeca nisu oskudjevala, a osim brižnog oca koji se o njima starao, pomagali su im i rođaci, komšije i prijatelji. Primali su socijalnu pomoć i dječji dodatak, a povremeno i pomoć lokalne samouprave. Međutim, od kada se od kada se otac razbolio i više ne može da radi kao ranije, nije mogao da nastavi da uređuje kuću.

Za male Ametoviće i njihovog bolesnog oca, poslije tragedije od koje se još oporavljaju, dolaze bolji dani. Prije prave zime bit će završeno renoviranje njihove kuće u kojoj će odrastati u boljim uslovima i imati bezbrižnije djetinjstvo.

Od lokalne samouprave je pokrenuta akcija rješavanja stambenih problema Ametovića, a neophodna je i pomoć humanih ljudi i organizacija.
- Opština Mali Zvornik je budžetom za ovu godinu planirala da Ahmetovićima renovira kuću i za tu namjenu izdvojila 1 milion dinara. Sredstva su jučer uplaćena na račun Centra za socijalni rad i sada očekujemo da se sa ponudama za izvođenje radova jave građevinske firme - rekao je Zoran Jevtić, predsjednik opštine Mali Zvornik.
Ametovićima je obezbjeđen privremeni smještaj dok radovi na kući ne budu završeni. Opština je finansirala renoviranje stana koji pripada Osnovnoj školi u ovom selu, a otac Dragan je pristao da se sa djecom iz kuće privremeno preseli iduće sedmice.

Prema projektu, radovi na kući koštat će najmanje 2,2 miliona dinara (36.500 KM) i neopohodno je da se nastavi sa prikupljanjem novčanih sredstava. Naime, za sada je, osim milion dinara budžetskih sredstava, u humanitarnoj akciji koju je inicirala opština među zaposlenima u upravi, javnim preduzećima i ustanovama prikupljeno 660.000 dinara.

Polovina je utrošena za izmirenje dugova za utrošenu električnu energiju, a druga polovina je uplaćena za rješavanje stambenog problema Ametovića kako bi dobili bolje uslove za život, <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/srbija/3567586-najtuzniji-apel-iz-malog-zvornika-nakon-sto-se-decak-ugusio-u-trosnoj-kuci-porodici-ametovic-treba-pomoc">piše Telegraf.</a>
Svi koji žele da pomognu porodici Ametović na bilo koji način i priključe se akciji renoviranja njihove kuće, mogu da se jave Centru za socijalni rad u Malom Zvorniku.

Prije prave zime bit će završeno renoviranje njihove kuće u kojoj će odrastati u boljim uslovima i imati bezbrižnije djetinjstvo

Uređivanje kuće poremetila je očeva bolest

Svi se digli na noge da pomognu porodici Ametović koju je potresla velika tragedija

Sa hrvatskog tržišta povlači se filetirana dimljena pastrmka, proizvođača "Marko obrt" iz Duge Rese, zbog prisustva bakterije listerija.

Riječ je o proizvodu od 100 grama u veleprodaji “Metro cash and carry”.&nbsp;Proizvod je Lot broja 19092022, pakovanje od 19. septembra 2022. godine, a rok trajanja do 14. novembra 2022. godine.Proizvod nije u skladu sa uredbom o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Proizvod nije u skladu sa uredbom o mikrobiološkim kriterijima za hranu

Filetirana pastrmka povučena sa tržišta u Hrvatskoj

<a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Predsjednici Crne Gore i Slovenije Milo Đukanović</a> i Borut Pahor govorili su danas na liderskom panelu To be Secure (2BS) Foruma koji se održava u Budvi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore.&nbsp;Đukanović je, između ostalog, u svom obraćanju naveo kako je Otvoreni Balkan "inicijativa razočaranih evropejaca", dok je Pahor rekao da je ta inicijativa nešto što je dobro jer sa sobom donosi želju da države u regionu sarađuju, pišu "<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/625124/pahor-otvoreni-balkan-da-bude-most-ka-eu-djukanovic-inicijativa-razocaranih-evropejaca">Vijesti.me</a>".

Na pitanje da li je zapravo krajnji cilj Otvorenog Balkana da se kroz promjenu postojećih granica dođe do stvaranja tri uvećane države, etnički i vjerski homogene, Đukanović je odgovorio da na zapadnom Balkanu i dalje postoje suprotstavljene vizije.

- Jedna onih koji misle da zapadni Balkan treba da živi po formuli savremene Evrope i svijeta kao multietnička demokratija. I imate druge koji misle da je multietnička demokratija na zapadnom Balkanu nemoguća. A pošto nam je svima potrebna stabilnost, da je onda konačno potrebno promijeniti granice i napraviti tri uvećane, etnički i vjerski monolitne države. Vjerujem da vas ne iznenađujem jer smo tom pokušaju prisustvovali 90-ih godina. Svi se sjećamo salvete koja je dospjela do Međunarodnog suda u Hagu gdje je crtano kuda treba podijeliti Bosnu i kako treba napraviti veliku Srbiju i proširenu Hrvatsku - rekao je Đukanović.
On je ocijenio da se od te politike nije odustalo, navodeći da se griješi ako se misli da je sa Dejtonskim mirovnim ugovorom sahranjen velikodržavni nacionalizam.
- Mislim da nacionalisti uvijek vrijebaju svoju novu šansu. Danas vekikosprski nacionalizam vjeruje ne da je Miloševićeva politika bila pogrešna, već da je u tom kontekstu bila nemoguća. Vjeruju da je u međuvremenu Rusija osnažila i da zahvaljujući tome veliokosrpski nacionalizam ima svoju novu šansu.&nbsp;Jedni nacionalisti se uvijek nadaju uspjehu drugih jer će na taj način računaju lakše ostvariti svoj cilj. Velikosrpski nacionalizam obavezno za sobom vuče Albaniju u prirodnim granicama i obrnuto. Ideja je da je nemoguća multietnička demokratija na zapadnom Balkanu - istakao je Đukanović.

Na pitanje "koliko je prirodno da Srbija i Albanija na tim principima sarađuju" i da to "šizofreno djeluje", Đukanović je odgovorio:

- Za mnoge ljude danas ta iznenadna i strasna ljubav između Beogradi Tirane je iznenađenje. Ne bih imao tome šta da prigovorim. Ja se radujem da dolazi do boljeg razumijevanja među državama regiona i da se stvaraju uslovi da se neko tradicionalno neprijateljstvo Srbije i Albanije na neki način umiruje i da se stvaraju uslovi za saradnju.&nbsp;Treba pažljivo analizirati šta je platforma tog razumijevanja. Plašim se da je platforma sljedeća - mi smo najveće države u regionu i prirodno nam pripada pravo da budemo glavni igrači i da uređujemo stanje odnosa u regionu. A odatle do bahaćenja u susjedstvu je mali korak. Raduje me da dobro sarađuju, ali moje upozorenje - nemojte ni da pomislite da se možete bahatiti na štetu Crne Gore.

<h2>Je li i na zapadnom Balkanu potreban rat?</h2>

Nakon Đukanovića govorio je i Pahor, koji je naveo da je Ukrajina poslije agresije Rusije dobila status kandidata za EU, te da prije toga nije bilo konsenzusa.

- Pitam se da li je, da bi došlo do proširenja zapadnog Balkana u EU, potreban rat. Mislim da je odgovornost svih u regionu, Evropske unije, da učinimo sve da zapadni Balkan uđe u EU kao mirna i stabilna regija...
Mislim da će biti jedna od konsekvenci rata u Ukrajini neka nova podjela u Evropi koja je nestala padom Berlinskog zida. Gdje će ta podjela ići na zapadnom Balkanu? Samo je jedan način da ne dođe do podjele na zapadnom Balkanu, a to je da čitav zapadni Balkan ide u EU. Mislim da to sada najviše zavisi od Srbije, kako će sada Vučić i Srbija regulisati tu stratešku situaciju.
Milo i ja od 2019. imamo različito mišljenje o Otvorenom Balkanu. Bio sam u Novom Sadu na proglašenju te inicijativce, rekao sam ovako - "Žao mi je što je Berlinski proces nekako zastao, nisam siguran da je Otvoreni Balkan u svim referencama isto kao Berlinski proces, ali je pokušaj pravljenja nečeg sličnog" - kazao je Pahor i dodao:
- Jedini sam lider u regionu koji podržava Otvoreni Balkan, a rekao sam i Vučiću da bi ta ideja imala tu dimenziju pouzdanja kod drugih da mora nešto više napraviti u vezi ideje "srpskog svijeta" da ne bi tu bilo nekog sentimenta da je to neki drugi instrument za iste ciljeve...
Rekao sam i sinoć na večeri prijatelju Đukanoviću, da će mi biti teško u budućnosti ako vidim da sam promašio dijagnozu u vezi prijatelja i predsjednika Vučića... Znam da su to emocije i sve, ali ipak on ima sada historijsku šansu da Srbiju na kraju da na evropski put do kraja. Znam da nije bilo lako ne donositi odluku da nema sankcija za Rusku Federaciju, ali kada sam razgovarao o novoj podjeli - ako dobijemo Srbiju na zapadnoj strani, onda sam siguran da smo zapravo riješili pitanje u BiH sa RS....

Đukanović se nadovezao, navodeći da ima racionalan razlog otpora prema Otvorenom Balkanu.

- Sve regionalne inicijative su dobrodošle, posebno one koje popločavaju put ka našem evropskom cilju. Open Balkan je inicijativa razočaranih evropejaca, lansirana u jednom trenutku kada su određeni ljudi od političklog značaja u ovom regionu shvatili da nema realne evropske perspektive za njihove zemlje.
Tada kreće potenciranje Open Balkana kao alternative za saradnju na vanevropskim standardima, na balkanskim standardima... Sve što je sadržano u Open Balkanu sadržano je i u Berlinskom procesu, sa jednom bitnom razlikom u korist Berlinskog procesa - što ta saradnja podrazumijeva saradnju na evropskim standardima. Crnoj Gori ne pada na pamet da staje na alternativni put svom osnovnom izboru članstvu u EU. Smatramo da je sve što bi se pojavilo kao alternativa neuporedivo lošije za sve zemlje Zapadnog Balkana - rekao je Đukanović.
Pahor je rekao da njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) treba da prioritet da Berlinskom procesu, da bi došlo do regeneracije te inicijative.
- U tom slučaju mislim da inicijativa Open Balkan ostaje, ali nema tu snagu da bi bila nešto istorijski važno. Ako neće biti Berlinskog procesa, onda mislim da ipak ta inicijativa tu postoji i da treba sa strane Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije vidjeti kako je napraviti atraktivnom kako bi i Crna Gora bila za to.
Ta je sada stvar na Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji... Da ne bude to kao alternativa ulasku zapadnog Balkana u EU, nego kao most do tog momenta... Rekao sam i Vučiću da bi trebalo da napravi više na tome da bi dobio povjerenje Đukanovića, BiH. Rekao sam i predsjednici Osmani, zašto ne bi rekla - dolazim da vidim šta je sa tom inicijativom i šta Kosovo od toga može imati, pa da vidimo onda kako će Vučić na to reagovati... Ako će ići sa tom inicijativom dalje, treba da bude otvoren za neka očekivanja Kosova. To bi bilo istorijski da dođe do nekih novih saradnji između Kosova i Srbije na putu do međusobnog priznanja - istakao je Pahor, prenose <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/625124/pahor-otvoreni-balkan-da-bude-most-ka-eu-djukanovic-inicijativa-razocaranih-evropejaca">Vijesti.me</a>.

Samo je jedan način da ne dođe do podjele na zapadnom Balkanu, a to je da čitav zapadni Balkan ide u EU, istakao je Pahor

Đukanović i Pahor različitih mišljenja o Otvorenom Balkanu: Inicijativa razočaranih evropejaca ili most ka EU

Visoki prekršajni sud u Zagrebu odredio je da Hrvatski Telekom mora platiti kaznu od 36 miliona kuna (više od 9 miliona KM) zbog nezakonitog načina kako je potrošačima tokom 2018. godine na prodaju nudio mobilnu tarifu "Najbolja L".

U presudi objavljenoj na stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, problem je nastao nakon što je HT tarifu "Najbolja L" po promotivnoj cijeni od jedne kuna za mjesec ponudio isključivo postojećim korisnicima usluge Magenta 1, bez da je prethodno napravio odnosno regulatoru dostavio dokaz o obavljanju takozvanog "testa istiskivanja marže za maloprodajne cijene", kako je to propisano HAKOM-ovim dokumentima, piše Jutarnji.hr.
Prema propisima, HT je bez ovog testa promotivnu tarifu morao ponuditi svim potrošaćima, a ne samo postojećim korisnicima tarife Magenta.

Slučaj je istražen tako što je inspektor je u septembru 2018. godine nazvao call centar HT-a, a da se pritom nije predstavio kao inspektor već "glumio" oca koji za sina želi ugovoriti uslugu te od zaposlenice koja mu se javila dobio potvrdu da tarifu Najbolja L po promotivnoj cijeni može ugovoriti samo postojeći korisnik Magente.

Prilikom toga, inspektor je razgovor snimao iako o tome nikoga nije upozorio pa je HT tokom sudskog postupka tvrdio da je bila riječ o neovlaštenom snimanje te da se snimljeni dokazi u postupku uopće ne bi trebali koristiti no oba su suda, i Opći prekršajni i Visoki prekršajni, taj argument odbili uz napomenu da HT sam prije početka razgovora korisnike upozorava da se razgovor snima čime se, utvrdili su, zapravo odrekao prava na tajnost.

Sutra dan žalosti u Mojkovcu zbog nesreće u kojoj su stradali majka i dijete

Vučić: U novoj Vladi bit će najviše Bošnjaka u historiji Srbije

Otvoren rekonstruisani put Novi Pazar-Tutin, Vučić poručio: Skoro da sam zaplakao od sreće, važno je da gradimo mir i poštovanje

Danas svečano otvaranje puta Novi Pazar-Tutin

Sjeverna Makedonija ima gas za samo dvije sedmice

Vučić čestitao ponovni izbor predsjedniku Austrije Van der Belenu

Nalazilo se u automobilu koji je sletio u Taru: Rafteri pozivaju dobrovoljce da pomognu u potrazi za djetetom

Preminula spikerica HRT-a Slobodanka Boba Antoniazzo

Hajduković: Abazoviću dodijeljen počasni doktorat nepostojećeg univerziteta u Ženevi

File: Crna Gora jedina od šest balkanskih zemalja spremna da se pridruži EU

Đukanović: Stanje na Balkanu danas lošije nego prije šest godina

Nenad Periš u kombinacijama za predsjednika splitskog HDZ-a

Svi se digli na noge da pomognu porodici Ametović koju je potresla velika tragedija

Filetirana pastrmka povučena sa tržišta u Hrvatskoj

Đukanović i Pahor različitih mišljenja o Otvorenom Balkanu: Inicijativa razočaranih evropejaca ili most ka EU

Hrvatski Telekom kažnjen sa 36 miliona kuna zbog načina reklamiranja tarife

Region

Sutra dan žalosti u Mojkovcu zbog nesreće u kojoj su stradali majka i dijete

Vučić: U novoj Vladi bit će najviše Bošnjaka u historiji Srbije

Otvoren rekonstruisani put Novi Pazar-Tutin, Vučić poručio: Skoro da sam zaplakao od sreće, važno je da gradimo mir i poštovanje

Danas svečano otvaranje puta Novi Pazar-Tutin

Sjeverna Makedonija ima gas za samo dvije sedmice

Vučić čestitao ponovni izbor predsjedniku Austrije Van der Belenu

Nalazilo se u automobilu koji je sletio u Taru: Rafteri pozivaju dobrovoljce da pomognu u potrazi za djetetom

Preminula spikerica HRT-a Slobodanka Boba Antoniazzo

Hajduković: Abazoviću dodijeljen počasni doktorat nepostojećeg univerziteta u Ženevi

File: Crna Gora jedina od šest balkanskih zemalja spremna da se pridruži EU

Đukanović: Stanje na Balkanu danas lošije nego prije šest godina

Nenad Periš u kombinacijama za predsjednika splitskog HDZ-a

Svi se digli na noge da pomognu porodici Ametović koju je potresla velika tragedija

Filetirana pastrmka povučena sa tržišta u Hrvatskoj

Đukanović i Pahor različitih mišljenja o Otvorenom Balkanu: Inicijativa razočaranih evropejaca ili most ka EU

Hrvatski Telekom kažnjen sa 36 miliona kuna zbog načina reklamiranja tarife