<a href="https://avaz.ba/tag/3189/herceg-novi">U Herceg Novom je još 14. septembra</a> proglašena epidemija žutice, odnosno Hepatitisa A.Tu informaciju potvrdila je Novskom potralu epidemiološkinja Doma zdravlja Herceg Novi, Slađana Zgradić, prenose <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/622959/epidemija-zutice-u-herceg-novom">Vijesti.me</a>.
- Akutno zapaljenje jetre prouzrokovano Hepatitis A virusom pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti. Najčešće se radi o blagoj bolesti koja ne ostavlja posljedice niti hronično nosilaštvo virusa i ne treba dizati paniku, ali treba upozoriti stanovništvo - naglašava Zgradić.Zato su iz Doma zdravlja o epidemiji obavijestili Institut za javno zdravlje, a dopise sa preporukama za veći stepen higijene ruku, toaleta, prostorija, poslali su svim većim kolektivima, školama, vrtićima, Općini.

- Prije mjesec i po su počeli sporadični slučajevi, uglavnom, među odraslom populacijom. Naša osnovna briga je zdravlje građana i zato, s obzirom da su početkom septembra bile i restrikcije vode, iz bojazni da ne dođe do većeg širenja bolesti, moja obaveza kao preventivca i epidemiologa bila je da obavijestim sve kolektive koji imaju najosjetljiviju populaciju - ističe Zgradić.

Iako je epidemiju proglasila 14. septembra, mediji nisu do sada zvanično obaviješteni o tome, što sagovornica Novskog portala donekle pravda time što su kasnili nalazi i potvrde slučajeva. Svakako smatra neophodnim informisati javnost da ne bi bilo panike i dezinformacija, te da bi se poboljšala higijena.
- Od polovine jula do danas je registrovano 15 slučajeva. Oni više nisu zarazni. Nakon tri nedjelje od pojave simptoma osobe više nijesu zarazne. Obradili smo sve kontakte i pratimo situaciju. Bitno je da najosjetljiviji, dječiji kolektivi to znaju i da obrate pažnju na higijenu, jer tu su djeca koja nemaju imunitet - kazala je ona.
Posljednjih par godina se nije dešavalo da ima ovoliki broj slučajeva u hercegnovskoj općini, ali žutice ima i u drugim primorskim gradovima.
- Znam da se u Boki pojavila žutica, a zašto i kako, nemamo konkretnih potvrda.Ovoliki broj slučajeva u kratkom vremenu govori o jednom zajedničkom izvoru, koji je možda bio voda, možda hrana, na žalost, to ne možemo potvrditi šta je uzrok zaraze. Riječ je o odraslima, imali smo jedno oboljelo dijete, ali ono je kontakt svog oca. Petnaestak osoba je iz sve tri opštine Boke bilo hospitalizovano kroz infektivnu kliniku - poručila je Zgradić.
Ona ne može tačno da kaže koliko je sada zaraženo osoba Hepatitisom A, jer ta infekcija zavisi od puno faktora. To je prije svega bolest prljavih ruku.

- To je virus koji živi u kanalizaciji, u otpadnim vodama, a djeca su nam najugroženija, jer im je slabija higijena ruku. Na svu sreću ona imaju blagu kliničku sliku i budu asimptomatski slučajevi. Nemamo dokaz da je voda sa česme uzrok zaraze, jer bi u tom slučaju bilo mnogo više slučajeva. Ne mogu zato ni preporučiti da vodu treba prokuvavati, i dalje se rade ispitivanja i ako budemo imali potvrdu uzroka, objavićemo - naglašava Zgradić.

Dodaje da su simptomi zaraze slični stomačnom virusu, što otežava dijagnostiku. Javlja se bol u stomaku, povraćanje, mučnina, temperatura, gubitak apetita. Neki malaksali pacijenti su se obraćali misleći da imaju koronu. Na kraju kada dobiju žutu boju kože shvate da imaju možda Hepatitis A, objašnjava ona.
- Ono što treba da znaju svi kada vide svijetlu stolicu, a tamnu mokraću, to je jedan od pravih znakova koji ukazuju na postojanje virusa. Onda se urade analize, vide se parametri jetre i dalje se ispituje krvna slika i dobije serološka potvrda. Osobe budu zarazne nedjelju do dvije prije početka simptoma, a tri nedjelje nakon početka simptoma je maksimum koji osoba može biti zarazna. Liječenje prolazi bez velikih posljedica. Ali kada je veliki broj oboljelih postoji mogućnost da se kod nekoga sve iskomplikuje - poručila je Zgradić.
- Period inkubacije za Hepatitis A je jako dugačak, od dvije nedjelje do čak 50 dana. Osobe koje su bile u direktnom kontaktu, ili jeli hranu koja je ta osoba pripremala, a nije oprala ruke, imaju šansu u narednih 50 dana da se razbole. Zbog toga je Hepatitis A jako dosadan, jer on će "da kaplje i kaplje". Ako nemamo svijest o tome u populaciji, kolektivima i institucijama zaduženim za čistoću grada i ne štitimo se, onda će virus da se širi - zaključuje Zgradić.

Ono što treba da znaju svi kada vide svijetlu stolicu, a tamnu mokraću, to je jedan od pravih znakova koji ukazuju na postojanje virusa, rekla je Zgradić

Posljednjih par godina se nije dešavalo da ima ovoliki broj slučajeva u hercegnovskoj općini, ali žutice ima i u drugim primorskim gradovima

U Herceg Novom proglašena epidemija žutice

<a href="https://avaz.ba/tag/113/kolinda-grabar-kitarovic">Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović</a> u više navrata je spominjala susrete sa Vladimirom Putinom tokom njenog mandata.U razgovoru na Global Stageu održanom u sjedištu Ujedinjenih naroda, komentarisala je kako ona vidi budućnost rata u Ukrajini, a čini se kako stvari ne izgledaju baš dobro.

- Gotovo je nemoguće u ovom trenutku predvidjeti kako će se stvari dalje odvijati. Nažalost, ono što vidimo trenutno je eskalacija rata - kazala je bivša predsjednica Hrvatske.Dodala je kako se nada da se prijetnja nuklearnim oružjem nikada neće ostvariti jer Putin, a i svi ostali, moraju znati da se takav rat ne može pobijediti.- A put do mira… Poznavajući njega, on je vrlo ponosna osoba. On je vođen osjećajem poniženja još zbog toga što je Rusija bila ponižena tokom Hladnog rata - pojasnila je Grabar-Kitarović.

Rekla je kako je Putinov program bio obnoviti položaj Rusije u svijetu i povećati njihovu ekonomsku i političku moć - što je sada ozbiljno ugrozio. Naime, sankcije imaju efekta, kaže.- Ali, kao što sam rekla prije par dana, mislim da bi on radije umro nego priznao poraz - rekla je.Smatra kako se Putin i sadašnje rusko vodstvo neće tek tako povući, pa se boji kako ćemo svjedočiti nastavku krvavih borbi.- Ono čemu se sada možemo nadati je nekakva vrsta prekida vatre, i onda im treba dati vremena za mirovne pregovore… Ali ne mislim da će Putin odustati od svojih ambicija da preuzme Ukrajinu - zaključila je Grabar-Kitarović.

Dodala je kako se nada da se prijetnja nuklearnim oružjem nikada neće ostvariti jer Putin, a i svi ostali, moraju znati da se takav rat ne može pobijediti

Kolinda Grabar-Kitarović: On je vođen osjećajem poniženja još zbog toga što je Rusija bila ponižena tokom Hladnog rata

Kolinda Grabar-Kitarović: Putin bi radije umro nego priznao poraz

<a href="https://avaz.ba/tag/126/andrej-plenkovic">Hrvatski premijer Andrej Plenković na</a> Generalnoj skupštini UN-a izjavio je da se posljedice ruske agresije "osjećaju globalno" i da veća međunarodna saradnja nema alternative.

- Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine - rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji "već neviđene krize". 
Kazao je da dok&nbsp;Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet.Podsjetio je da je Hrvatska prije tri decenije bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.

- Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i šta je bilo potrebno da odbrane svoju domovinu - rekao je Plenković.
On je kazao da Hrvatska, osnažena&nbsp;tim iskustvom danas je izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu.Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini "političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost".
Podsjetio je da će Zagreb u oktobru biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana "jačanju demokracije".
- Na raskrsnici demokratije i autokratije, naš izbor treba ostati jasan - poručio je. 
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini "radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Evrope i prijeti globalnoj sigurnosti hrane". 
- Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo - istaknuo je.

<blockquote class="twitter-tweet">Naš svijet se trajno promijenio. Hrvatski narod zna što znači biti napadnut te je pružio snažnu pomoć <a href="https://twitter.com/hashtag/Ukraine?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#Ukraine</a>. U novim okolnostima međunarodna suradnja nema alternative. Moramo se ujediniti u poštivanju međunarodnog prava, kao i u pronalasku globalnih rješenja za krize. <a href="https://twitter.com/hashtag/UNGA77?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#UNGA77</a> <a href="https://t.co/gNyujxBKu8">pic.twitter.com/gNyujxBKu8</a>— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) <a href="https://twitter.com/AndrejPlenkovic/status/1573447145541480448?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dodao je da Hrvatska na regionalnom nivou pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubnih metara plina na 6,1 milijardi.

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju.&nbsp;- Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora - rekao je Plenković.
Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.
- Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena) - naveo je.
Premijer je dodao da uprkos aktuelnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na "nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou".
Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time "osnažuje svoju poziciju".

<h2>Pozvao Šmita da upotrijebi bonske ovlasti</h2>

Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Evropi. - Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u evropskom interesu - rekao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatskoj "stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti".&nbsp;- Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH - rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.
Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) da upotrijebi svoje ovlasti "pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme".
- Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti - rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.
- Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost - naglasio je.
Plenković je zaključno poručio da "dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju".
Dodao je da je "potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije".
- Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (...) Pristup demokratija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan - rekao je Plenković.

Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, rekao je Plenković

Plenković: Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/109/aleksandar-vucic">Aleksandar Vučić</a>, predsjednik Srbije izjavio je za srbijanske novinare u Njujorku da je gotovo siguran da će zapadne sile pokušati isključiti Rusiju iz Vijeća sigurnosti Ujednjenih nacija.

- Za to je potrebna dvotrećinska većina. Srbija za to neće glasati - kazao je Vučić.Kako je istakao, to bi bilo rušenje postojećeg međunarodnog poretka.
- Za to im je potrebno da Kina bude uzdržana, ili da ne uloži veto. To nije ni daleko, ni nemoguće i uveliko se razrađuju planovi po tom pitanju - pojasnio je Vučić.
Kako je naveo, i za Srbiju bi to bilo&nbsp;katastrofa, bar što se tiče Kosova.&nbsp;- Teško vrijeme i veliko breme je pred nama - naveo je Vučić.

Srbija neće glasati da se Rusija izbaci iz  Vijeća sigurnosti Ujednjenih nacija

Vučić: Teško vrijeme i veliko breme je pred nama

Na beogradski aerodrom "Nikola Tesla" u petak je sletio još jedan avion u kojem su bili i brojni ruski državljani koji su odlučili napustili zemlju zbog mogućnosti najavljene mobilizacije u ratu protiv Ukrajine, javlja Anadolu Agency (AA). Ekipa AA bila je danas na aerodromu gdje je dočekala avion s ruskim državljanima.

Jedan od sagovornika novinara AA, koji nije želio da njegov identitet bude otkriven, kazao je kako je napustio Rusiju zbog najavljene mobilizacije i zbog činjenice da ne želi u armiju.

Kazao je kako se nada da će "problem" s mobilizacijom biti riješen u narednim mjesecima.
Na pitanje da li planira ostati u Srbiji ili ima neke druge planove, kazao je kako to još uvijek ne zna.
"Ne znam, zaista ne znam šta će se dogoditi", poručio je.
Upitan šta generalno misli o ratu između Rusije i Ukrajine, koje je počeo 24. februara, sagovornik je upotrijebio psovku, a potom kazao kako ga ne želi kao ni milioni Rusa. Ipak, dodao je, ruska vlada misli drugačije.

Ni drugi putnici, koji su avionom kompanije Air Serbia stigli direktnim letom iz Moskve, nisu bili raspoloženi za snimanje.

Ruski predsjednik Putin izdao je u srijedu naredbu o djelimičnoj vojnoj mobilizaciji u Rusiji, podržavajući prijedlog Ministarstva odbrane i Generalštaba.
Sergey Shoygu, ruski ministar odbrane, rekao je da se mobilizacija sprovodi radi kontrole "već oslobođenih teritorija" i da će za, kako Rusi nazivaju ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu, "specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini" biti pozvano oko 300.000 rezervista.

Ekipa AA bila je danas na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu, gdje je dočekala avion s ruskim državljanima koji su odlučili napustili zemlju zbog mogućnosti mobilizacije u ratu protiv Ukrajine

Ekipa AA bila je danas na aerodromu gdje je dočekala avion s ruskim državljanima

Rusi stižu iz Moskve u Beograd: Ne želimo rat kao što ga ne žele milioni drugih

Crna Gora iz aktuelne političke krize može da izađe održavanjem izbora i demokratskom odlukom građana koji će, vjerujem, izabrati najbolje rješenje kao i 2006. godine, rekao je u intervjuu <a href="https://www.glasamerike.net/a/6759329.html">za Glas Amerike</a> ministar vanjskih poslova <a href="https://avaz.ba/tag/58387/ranko-krivokapic">Ranko Krivokapić</a>, koji učestvuje na 77. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Krivokapić je upozorio i da eskalira rusko miješanje u Crnoj Gori koja bi, kako ocjenjuje, potencijalno mogla da bude vruća tačka na Balkanu.

Glas Amerike: Prisustvovali ste sjednici Savjeta bezjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj je izražena zabrinutost u pogledu eskalacije rata u Ukrajini posle najnovije odluke ruskog predsjednika o djelimičnoj mobilizaciji, zabrinutost zbog nuklearnih prijetnji. Kakve će biti posljedice ove, kako zvaničnici ističu, opasne eskalacije po region Zapadnog Balkana i specifično Crnu Goru?
Krivokapić: Posljedice se već osjećaju u regionu, možda i prije nego što se desilo ovo sa Ukrajinom počele su se dešavati u Crnoj Gori. Te aktivnosti koje su sada prešle u divlju agresiju u Ukrajini, kroz razne vidove hibridnog rata su bile prisutne u Crnoj Gori i ranije, a sada eskaliraju. Naravno, sa vladom u kojoj postoji puno sumnje u naklonost jednoj ili drugoj državi, sa mnogim elementima raspoređivanja u strateškoj infrastrukturi kadrova koji iskazuju direktnu lojalnost drugoj državi. U Crnoj Gori to vide naši evroatlantski prijatelji vrlo jasno sada i ta eskalacija koja se dešava u Ukrajini ima i direktan uticaj, tim kanalima, i prema Crnoj Gori.Glas Amerike: Kada govorite o tim kadrovima, na koga mislite?
Krivokapić: Elektroprivreda je u rukama Demokratskog fronta. Znate da je to strateški osjetljiva infrastruktura u svim dokumentima NATO-a, pa da ne nabrajam dalje. Naveo sam samo tu ključnu energetsku liniju. Zatim imate sumnjivo predstavljanje crnogorskih interesa odnosno direktne eksponente ineteresa druge države.

Glas Amerike:&nbsp;Koliko je Crna Gora trenutno podložna još većem ruskom miješanju, imajući u vidu aktuelnu političku krizu?Krivokapić:&nbsp;U svim kontaktima sam osjetio da su naši saveznici to shvatili. Da je Crna Gora potencijalno vruća tačka na Balkanu. Pored onoga što se već dešava na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, i Crna Gora se pokazuje kao posebno značajna meta ruskog malignog uticaja na Balkanu. Po onome što sam shvatio, a mislim da su to shvatili i naši saveznici, moguće prioritetna tačka bavljenja i destabilizacije po principu - što gore na Balkanu, što gore u Crnoj Gori, to bolje za rusku agresiju u Ukrajini.Glas Amerike:&nbsp;Kako će međunarodni partneri pomoći Crnoj Gori da izbjegne da bude vruća tačka i da spriječe eskalaciju?Krivokapić:&nbsp;Mislim da je osvješćivanje, ukupno naše, nadam se, javnosti i međunarodne, i fokusiranje koje je donio rat u Ukrajini, pored svog zla i tragedije, pokazalo bolesti koje su postojale na Balkanu i prije tih uticaja, da su sada već akutne i da se moraju brzo liječiti. U svim kontaktima u Stejt departmentu, na više nivoa, obećan je dio pomoći i finansijska podrška, ali i jaka politička podrška i pomoć za naš bezbjednosno-odbrambeni sistem da bude otporan na sve što slijedi, i puna politička svijest da se Crna Gora mora odbraniti kao članica NATO-a, i da mora ostati članica NATO-a sa vladom koja će biti nesporno evroatlantska.Glas Amerika:&nbsp;Crna Gora je i meta snažnih sajber napada. Da li ima nekih novih informacija o tome ko je odgovoran, kolika je šteta, da li je i Rusija umiješana?Krivokapić:&nbsp;Neki od stručnjaka sa Oksforda su rekli da je to najjači napad na jednu evropsku zemlju. I onda je jasno ko sve može da bude zainteresovan da se na taj način fokusira na jednu malu Crnu Goru. Ostavit ću onima koji su za to zaduženi da objave podatke. Dostupni su meni i partnerima, ali nije na meni da ih objavim.Glas Amerike:&nbsp;Američka administracija nedavno je objavila djelove izvještaja o ruskom tajnom finansiranju političara širom svijeta, uključujući i u Crnoj Gori 2016. i 2018. U Vašingtonu je najavljeno da će o tome posebno razgovarati sa pogođenim zemljama. Da li se o tome razgovara i sa Crnom Gorom?Krivokapić:&nbsp;U Crnoj Gori je već puzajuća agresija. Mislim da sam to tako saopštavao i da je taj termin najprimjereniji za Crnu Goru, i to već traje toliko godina, kako je navedeno u izvještaju, od 2016. pa dalje. Ta agresija eskalira i dobila je politički iskaz kroz model preuzimanja država kroz vlade koje su pod kontrolom drugih državnih subjekata, u ovom slučaju Rusije i njenog proksija i saveznika na Balkanu koji će se lako prepoznati. Naravno, locirana je uloga Srpske pravoslavne crkve, Demokratskog fronta i svih onih elemenata koji doprinose da zlo devedesetih živi u Crnoj Gori, u još težem i opasnijem modelu nego što je to vidjela sama Crna Gora devedesetih, a vidio je ostali dio Balkana. Saveznici su svjesni i spremni, i već radimo, da se Crna Gora odbrani, da se pokaže da je NATO ono što jeste - Alijansa koja brani svakog svog člana punim kapacitetom.

Glas Amerike:&nbsp;A kako će se odbraniti, o kojim konkretnim potezima je riječ?Krivokapić:&nbsp;Decenijama govorim da se Crna Gora najbolje brani demokratijom. Branit će se demokratskim izborima, demokratski izabranom vlašću koja je posvećena onome što piše u Ustavu. Nemojmo zaboraviti - u našem Ustavu stoji, u preambuli, da je Crna Gora evroatlantske orijentacije. Svakako mislim da je odluka predsjednika države bila potpuno ispravna. Predsjednik države ne mora dati mandat ako vidi nekog pred sobom ko ne štiti osnovne ustavne odredbe strateške orijentacije Crne Gore, a za (Demokratski) front smo čuli od naših saveznika da ih ne štiti.Glas Amerike:&nbsp;Već ste kazali da ste na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija razgovarali sa međunarodnim partnerima Crne Gore, iz EU i SAD. Kako oni vide rasplet političke krize u Crnoj Gori? Da li su izrazili zabrinutost zbog mogućeg učešća DF-a u vladi? SAD su ranije saopštile da DF ne smatraju partnerom.Krivokapić:&nbsp;I specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je to rekao , svima je jasno da je to zvaničan stav američke politike - da Demokratski front, kao ruski eksponent, kao eksponent druge države u Crnoj Gori ne može biti dio vlade koja bi imala političku podršku naših partnera. Kao neko ko je u političkom životu Crne Gore mogu reći da bi ta vlada bila pod raznim oblicima izolacije i da bi građani Crne Gore opet platili cijenu služenja nekoj drugoj državi, a ne svojoj državi.Glas Amerike:&nbsp;Kriza u Crnoj Gori se produbljuje. Nema saglasnosti o zahtjevu predsjednika Crne Gore da se izglasa skraćenje mandata parlamentu. Demokratski front u međuvremenu pokrenuo inicijativu za razrešenje Đukanovića. Blokirano je i pravosuđe. Koji je po vašem mišljenju najbolji izlaz iz krize?Krivokapić:&nbsp;Kao neko ko je pisao Ustav, i ko zna racio legis ustavnih normi i njihovu suštinu mogu da kažem da je suština te norme upravo to - predsjednik države dobije mandat od građana. On treba da štiti ustavni poredak u trenucima kada je destabilizovana vlast, kad je nema, kada je pala vlada, kada nema većinu da vlada i da bira rešenja koja su najbolja za građane Crne Gore. To je ta direktna veza između građana i predsjednika u tim trenucima kada mandat dođe u njegove ruke. On zato može da procijeni što je najbolje za građane Crne Gore. Da li da im da pravo i sugeriše da oni odluče ponovo o vlasti ili da predloži nekoga ko može sastaviti vladu koja će braniti ustavno načelo, ustavne principe i ustavne temelje Crne Gore. Ako na političkoj sceni nema nekog kome može dati da bi ispunio taj kriterijum, da će biti odbranjen ustavni poredak, i na osnovu toga vođena politika Crne Gore, logično je da uradi ono što je uradio - da pozove da građani odluče kome će oni dati ponovo vlast, sa novim saznanjima koja su stekli dvije godine od izbora, a to je pola mandata prošlo u nestabilnosti i kako kažu naši evropski partneri, u nazadovanju Crne Gore.Umjesto da budemo, kako su rekli, u istorijskoj šansi da budemo prvi sledeći član nekoliko narednih godina, upravo je donešena odluka u interesu drugih - Rusije i njenih saveznika na Balkanu - da se Crna Gora zaustavi u evropskim integracijama i da njeni građani plate cijenu. Samo u usporedbi sa Hrvatskom, koja je na višem stepenu razvoja i dobila je manje pomoći iz fondova obnove koji bi se dali Crnoj Gori, Crna Gora bi dobila moguće godišnje i do 300 miliona bespovratne pomoći. To se moglo desiti da smo sada napravili korak u evropskim integracijama. Da dobiju građani 300 miliona koji se podijele privredi, zdravstvu, školstvu.

<h2>"Mislim da neće biti medijacije"</h2>

Glas Amerike:&nbsp;Imajući u vidu krizu u zemlji i nemogućnost dogovora, te blokirano prvosuđe, da li će biti potrebna međunarodna medijacija? Koliko je ta opcija realna?Krivokapić:&nbsp;Mislim da neće biti medijacije. Kao svjedok vremena, predsjednik Skupštine prije referenduma usudio bih se reći da je ovo teže stanje nego prije referenduma. Tada smo imali stabilnu vlast, lojalnu državi. Sada je suprotno od toga. Nema potrebe za medijacijom, a naši evroatlantski partneri pomažu u svim oblicima koji su dozvoljeni u savezništvu, nemiješanjem u unutrašnje odnose, ali svakako sa jasnim porukama svim političkim činiocima da su njihovi saveznici one snage koje brane sada Ukrajinu zajedno sa njima, koje brane mir i stabilnost Crne Gore, koje brane ustavni poredak Crne Gore i koje će građanima Crne Gore obezbijediti evropske integracije koje podržava više od 80 odsto.Glas Amerike:&nbsp;A kako će se izaći iz krize?Krivokapić: Izborima i demokratskom odlukom građana. Ja sam od onih koji duboko vjeruju, kao i devedesetih kada su Liberalni savez i Socijaldemokratska partija jedini bili za nezavisnost, da će građani izabrati najbolje rešenje. Izabrali su 2006. godine i sasvim sam siguran da će to uraditi ove godine na vanrednim izborima, i da će to donijeti stabilnost, a vrlo brzo će ta vlada moći, sa rezultatima, donijeti i članstvo u Evropskoj uniji.Glas Amerike:&nbsp;Da li zbog trenutne situacije očekujete negativan izvještaj Evropske komisije?Krivokapić:&nbsp;To je rečeno, ja sam to čitao na vladi. U slučaju da budete potpisali Temeljni ugovor imaćete propuštanje istorijske šanse, kako piše u tom stavu EU, i dobićete već tada negativan izvještaj. Sve što se u međuvremenu desilo je i gore od toga kada je Crna Gora tim oktroisanim ugovorom, nije temeljnim, nego je donešen iz Beograda i oktroisan je Crnoj Gori, upravo da bi se zaustavila Crna Gora u procesu evropskih integracija. Biće mnogo gore.

Decenijama govorim da se Crna Gora najbolje brani demokratijom, kazao je

Ranko Krivokapić: U Crnoj Gori je već puzajuća agresija

Crnogorski šef diplomatije: Crna Gora je potencijalno vruća tačka na Balkanu

<a href="https://avaz.ba/tag/105/zagreb">Na području Zagreba prije par</a> minuta čula se snažna buka, poput eksplozije.

Najvjerojatnije su vojni avioni probili zvučni zid.
Naime, MORH je najavio da će vojni avioni letjeti nad više kantona i da je moguće probijanje zvučnog zida.- U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila provodit će danas od 12 do 16 sati letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida - saopćilo je Ministarstvo obrane RH.
Letovi će se provoditi na području Zagrebačkog, Bjelovarsko-bilogorskog, Koprivničko-križevačkog, Požeško-slavonskog, Osječko-baranjskog, Virovitičko-podravskog, Brodsko-posavskog i Sisačko-Moslavačkog kantona na visini iznad 10.000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

HRZ sve aktivnosti provodi u područjima propisanih zona letova sukladno regulativi i pravilima koji reguliraju uporabu zračnog prostora u Hrvatskoj. Tokom provedbe planiranog leta i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje, stoji u saopćenju MORH-a.

Inače, EMSC je prije nekoliko minuta objavio kao da se dogodio zemljotres. Međutim, nije mogao detektovati jačinu. Razlog toga je upravo jer se nije ni desio.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/potres?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#potres</a>) possibly felt 1 min 18 sec ago in <a href="https://twitter.com/hashtag/Croatia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Croatia</a>. Felt it? Tell us via: 📱<a href="https://t.co/LBaVNedgF9">https://t.co/LBaVNedgF9</a> 🌐<a href="https://t.co/AXvOM7I4Th">https://t.co/AXvOM7I4Th</a> 🖥<a href="https://t.co/wPtMW5ND1t">https://t.co/wPtMW5ND1t</a> ⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! <a href="https://t.co/ElCSWnOcFN">pic.twitter.com/ElCSWnOcFN</a>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://twitter.com/LastQuake/status/1573279442771877889?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tokom provedbe planiranog leta i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka, stoji u saopćenju MORH-a

Naime, MORH je najavio da će vojni avioni letjeti nad više kantona i da je moguće probijanje zvučnog zida

Probijen zvučni zid nad Zagrebom

<a href="https://avaz.ba/tag/18809/proizvodnja">Republički zavod za statistiku Srbije danas je saopćio je danas da</a> je proizvodnja pšenice u ovoj godini, na dan 5. septembra, iznosila 3.113.000 tona i za 9,6 posto je manja nego prošle godine, dok se u odnosu na 2021. godinu očekuje viša proizvodnja suncokreta za 5,9 posto, a manja proizvodnja šećerne repe za 21,4 posto i soje za 26,2 posto.Ostvarena proizvodnja višanja veća je za šest, dok je malina za četiri posto.&nbsp;

Očekivana proizvodnja kukuruza je 4.523.000 tona, što je za 25 posto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.

U odnosu na desetogodišnji prosjek (2012–2021) proizvodnja pšenice je veća za 15,9 posto i suncokreta za 13 posto, a manja je proizvodnja soje za 25,4 posto, kukuruza za 27,5 posto i šećerne repe za 36,3 posto.

U poređenju sa proizvodnjom ostvarenom u prošloj godini, očekuje se veća proizvodnja šljiva, za 14,7 posto, a manja proizvodnja jabuka, za 2,1 posto.

U odnosu na desetogodišnji prosjek, očekuje se povećanje proizvodnje šljiva za šest i jabuka za 15,8 posto, dodaje se u saopćenju.
Konačni podaci o proizvodnji usjeva, voća i grožđa u 2022. godini bit će objavljeni u toku marta 2023. godine.

Ostvarena proizvodnja višanja veća je za šest, dok je malina za četiri posto

Očekivana proizvodnja kukuruza je 4.523.000 tona

Proizvodnja kukuruza i pšenice u Srbiji sve manja

Vjekoslav Prebeg, hrvatski državljanin <a href="https://avaz.ba/tag/12/ukrajina">koji se borio za Ukrajinu</a> i koji je zarobljen kod Mariupolja, u ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik HTV-a ispričao je kako je oslobođen iz ruskog zarobljeništva.- Put je bio težak. Kada su nas odvodili iz donjeckog istražnog zatvora, bili smo vezani, proveli smo od 14 sati do 8 sati u kamionu, bilo je hladno noću. Bili smo umorni. Odveli su nas u zračnu luku Rostov na Donu. Nismo znali što se događa. Susreli smo te neke Saudijce, nismo ni znali jesu li Saudijci, samo smo pretpostavili po odjeći, rekao je Prebeg u razgovoru<a href="https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/vjekoslav-prebeg-ekskluzivno-za-dnevnik-htv-a-9732322">s HRT-ovom novinarkom Ružom Ištuk.</a>
Podsjetimo, Vjekoslav Prebeg stigao je jučer u Hrvatsku. Oslobođen je uz još devet zatvorenika iz Velike Britanije, SAD-a, Švedske i Maroka.

Prije leta za Saudijsku Arabiju, koja je posredovala pri oslobađanju, zarobljenike su u zračnoj luci pregledali ljekari.- Bila su dva doktora, inicijalni pregled, saturacija, tlak, grlo, poslušali su nam pluća i napisali kratki formular o svakome. Onda su išli provjeriti taj neki avion, kaže Prebeg, priznajući da su zarobljenici bili uplašeni.Naime, kad su ih vodili prema aerodromu, svi su, kako kaže Prebeg, pretpostavljali da idu prema ukrajinskom teritoriju na razmjenu.- Kad sam čuo avion, ja sam rekao: Momci, mi smo sto posto u Rusiji. Najbliža zračna luka od Donjecka je Rostov na Donu. Prvo je bilo to neko uzbuđenje, konačno se nešto promijenilo, konačno ide prema nečemu i onda kad sam čuo avion - ko zna gdje sad idemo, šta se događa, govori Prebeg.Zahvalio je saudijskom prijestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu koji je posredovao u razmjeni zarobljenika između Rusije i Ukrajine i čijim su privatnim avionom prevezeni.- Htio bih također zahvaliti premijeru Plenkoviću na svemu što je činio svih ovih mjeseci za mene. Htio bih zahvaliti ministru vanjskih poslova, htio bih zahvaliti i predsjedniku Zelenskom, koji je u saradnji s našim ministrom i premijerom mnogo toga učinio i doveo do toga da konačno budemo oslobođeni iz zarobljeništva - rekao je Prebeg.

Kaže kako se osjeća umorno. U posljednja 72 sata, ističe, spavao je uistinu malo.- Umoran sam, a opet nekako ne mogu spavati. Mislim da mi treba bar 12 sati normalnog sna, da se probudim i da shvatim da se to dogodilo, da sam slobodan. Mogu samo reći da je lijepo biti kod kuće - kaže Prebeg.Na pitanje kakvi su mu planovi, poručuje da želi najprije vidjeti sestru i prijatelje. Ima još jednu želju.- Htio bih također stupiti u kontakt sa svojom djevojkom Irinom. Kad su počela vojna djelovanja oko Mikolajiva, ona je pobjegla u Francusku kod svoje rodice s djecom. To mi je prioritet sada, ali ne bih htio ništa forsirati. Čuti je li ona dobro, ako je ikako moguće, i vidjeti se s njom - kaže Prebeg.

Vjekoslav Prebeg stigao je jučer u Hrvatsku, a oslobođen je uz još devet zatvorenika iz Velike Britanije, SAD-a, Švedske i Maroka

Ispovijest Hrvata kojeg su Rusi pustili iz zarobljeništva: Lijepo je biti kod kuće

<a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Nakon što je stara parlamentarna većina, koju čine poslanici Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Ujedinje i Prave Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Socijalističke narodne partije (SNP), Pokreta za promjene (PzP) i CIVIS-a, potpisala inicijativu za razrješenje predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića</a>, oglasio se generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović.- Svake godine, već tradicionalno, gubitnici i diletanti pokreću inicijativu za razrješenje predsjednika Crne Gore. Postaje dosadno - kazao je Bogdanović, te dodaje:- Ako uopšte i stigne do Ustavnog suda, koji njihovom krivicom više nije funkcionalan, proći će kao i sve prethodne "inicijative".On je naveo da će im se ostalo, povodom rada predsjednika Crne Gore, samo reći na predsjedničkim izborima.- Na proljeće će razlika biti još veća od one iz 2018. godine - napisao je Bogdanović na Twitteru.

<blockquote class="twitter-tweet">Svake godine, već tradicionalno, gubitnici i diletanti pokreću inicijativu za razrješenje predsjednika Crne Gore. Postaje dosadno. Ako uopšte i stigne do Ustavnog suda, koji njihovom krivicom više nije funkcionalan, proći će kao i sve prethodne 'inicijative'.— Aleksandar Bogdanović (@sasa_bogdanovic) <a href="https://twitter.com/sasa_bogdanovic/status/1573048620055920640?ref_src=twsrc%5Etfw">September 22, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ako uopšte i stigne do Ustavnog suda, koji njihovom krivicom više nije funkcionalan, proći će kao i sve prethodne "inicijative", naveo je Bogdanović

Bogdanović: O radu predsjednika Crne Gore će im se samo reći na predsjedničkim izborima

Bogdanović nakon incijative za smjenu Đukanovića: To gubitnici već tradicionalno pokreću, postaje dosadno

<a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden)</a> sinoć je upriličio&nbsp;prijem za svjetske lidere koji borave na godišnjem zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.&nbsp;Premijer Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović sreo se s Bajdenom i njegovom suprugom Džil (Jill). NAglasio je kako je "američki predsjednik veliki prijatelj Crne Gore".-&nbsp;U kratkom razgovoru sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Džoom Bajdenom i prvom damom Džil Bajden, Abazović je kazao da je američki predsjednik veliki prijatelj Crne Gore, na što je Bajden potvrdno odgovorio: "Da, jesam! Lijepo je vidjeti mladog premijera" -&nbsp; saopćeno je iz Abazovićevog kabineta.Kako se navodi u saopćenju, Abazović je Bajdenu rekao kako će se "Crna Gora izboriti sa organizovanim kriminalom i korupcijom, u čemu Sjedinjene Američke Države treba da pomognu".

<blockquote class="twitter-tweet">Sa <a href="https://twitter.com/POTUS?ref_src=twsrc%5Etfw">@POTUS</a> <a href="https://twitter.com/JoeBiden?ref_src=twsrc%5Etfw">@JoeBiden</a> i prvom damom <a href="https://twitter.com/hashtag/USA?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#USA</a>🇺🇸 <a href="https://twitter.com/FLOTUS?ref_src=twsrc%5Etfw">@FLOTUS</a>. Zadovoljstvo je biti u društvu velikih prijatelja Crne Gore! <a href="https://t.co/cMLM4Qo4LS">pic.twitter.com/cMLM4Qo4LS</a>— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) <a href="https://twitter.com/DritanAbazovic/status/1573017849165135872?ref_src=twsrc%5Etfw">September 22, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako se navodi u saopćenju, Abazović je Bajdenu rekao kako će se "Crna Gora izboriti sa organizovanim kriminalom i korupcijom, u čemu Sjedinjene Američke Države treba da pomognu"

Džo Bajden, Dritan Abazović i Džil Bajden

Abazović s Bajdenom: Američki predsjednik je veliki prijatelj Crne Gore

<a href="https://avaz.ba/tag/27713/zoran-milanovic">Hrvatski predsjednik Zoran Milanović uputio je dopis</a> premijeru Andreju Plenkoviću, te je tako pokrenuo postupak za razrješenje general-bojnika Ivice Kindera s pozicije direktora Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA).Milanović se na ovaj potez odlučio zbog, kako se navodi, nezakonitog trošenja državnog novca. Milanović smatra da Kinder ne može više obavljati ovu funkciju nakon što je u izvještaju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Hrvatske o izvanrednom neposrednom stručnom nadzoru VSOA-e navedene opsežne i teške povrede.

Prema pisanju hrvatski medija, utvrđen je cijeli niz prekršaja, a vojni obavještajci, koji su boravili na zadacima u Poljskoj, Libanonu i Litvaniji, pronevjerili su najmanje dva miliona kuna, odnosno nešto više od 500 hiljada KM. Oni su lažirali troškove, a viškom novca punili svoje džepove.

Vojni obavještajci, koji su boravili na zadacima u Poljskoj, Libanonu i Litvaniji su lažirali troškove, a viškom novca punili svoje džepove

Zbog milionske pronevjere: Milanović pokrenuo razrješenje šefa hrvatskih vojnih obavještajaca

Srđan Nogo uhapšen je po nalogu Posebnog odjeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva i određen mu je pritvor do 48 sati, piše Telegraf.Razlog privođenja je krivično djelo ugrožavanje sigurnosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika odbora za pravosuđe, <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/hronika/3559512-saznajemo-uhapsen-srdjan-nogo">navodi Telegraf.</a>
Srđan Nogo je bivši poslanik desničarske stranke u Srbiji "Dveri".

Srđan Nogo uhapšen je po nalogu Posebnog odjeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva i određen mu je pritvor do 48 sati

Desničar Srđan Nogo uhapšen zbog ugrožavanja sigurnosti Aleksandra Vučića

<a href="https://avaz.ba/tag/105/zagreb">U zagrebačkoj pizzeriji Toccare na Vukomercu</a> dogodila se neobična situacija kada se jedna žena iznenadila jer su joj uposlenici željeli naplatiti uslugu rezanja pice.Naime, <a href="https://www.index.hr/food/clanak/ova-zagrebacka-pizzeria-dodatno-naplacuje-uslugu-rezanja-pizze/2397173.aspx">Indexu</a>&nbsp;se javila čitateljka koja je ispričala cjelokupnu situaciju koja je zadesila.Usluga rezanja naplaćuje se dodatnih 5 kuna (1,30 KM), odgovorili su im. Na kraju su pristali platiti rezanje, no iz Toccarea nisu izašli baš sretni.- Jučer sam sa svojim prijateljima bila u Toccareu, pizzeriji u Vukomercu, gdje imaju stvarno fine pice (pizze) i jako se trude, no nakon što sam zamolila da nam razrežu pice, rekli su da je to usluga koja se dodatno plaća. Znači, usluga rezanja pice je 5 kuna, što možete vidjeti i na računu. Ovo je nonsens, zar nije logičnije podignuti cijenu pizze kako se ljudi ne bi osjećali loše - rekla je pomalo razočarana čitateljica.

Znači, usluga rezanja pice je 1,30 KM, što možete vidjeti i na računu

Picerija u Hrvatskoj naplaćuje rezanje pice

Prilikom govora na Generalnoj skupštini UN-a <a href="https://avaz.ba/tag/109/aleksandar-vucic">predsjednik Srbije Aleksandar Vuči</a>ć je kazao da Balkan ne može da podnese još jedan sukob.- Uzdam se da ćemo u tom naporu imati dobru volju i razumijevanje naših međunarodnih partnera, zato što i oni dobro znaju da su neke ranije odluke njihovih vlada bile loše i da nisu radile za budućnost našeg regiona i svjetskog mira. Beograd ovaj proces vodi u veoma kompleksnim okolnostima u kojima je prisutan hibridni rat i prljava kampanja u dijelu međunarodne javnosti protiv naše zemlje na različitim poljima - kazao je Vučić.

Podsjetio na navode svjetskih medija da će Srbija napasti susjede.- Naravno, to se nikada nije dogodilo, i to je bila samo jedna u nizu brojnih laži protiv Republike Srbije - rekao je Vučić.

<h2>Srbija podržava Dejtonski mirovni sporazum</h2>

Poručio je i da je Srbija okarakterisana kao potencijalni faktor destabilizacije u regionu, "samo zato da ne bi govorila istinu".- Srbija je bila i bit će faktor stabilnosti u cijelom regionu. Srbija, uprkos mnogim neistinama i falsifikatima, podržava Dejtonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i integritet RS-a unutar Bosne i Hercegovine. I zato što je smatrala da politika sankcija koje su danas uvedene protiv Ruske Federacije nikome ne može donijeti dobre rezultate - mišljenja je Vučić.

<h2>"Srbija i Albanija imaju nikad bolje odnose"</h2>

Mišljenja je da narodi na Balkanu imaju kapacitet da nastave suživot u budućnosti kao prijatelji i partneri koji imaju zajedničku viziju članstva u ujedinjenoj Evropi.- To dobro znam, zato što smo već prevazišli mnoge barijere koje su između naših naroda stajale godinama i koštale su nas hiljada života i protraćene budućnosti. Srbija i Albanija, na primjer, danas imaju najbliže i najprijateljskije odnose u cijeloj svojoj viševjekovnoj zajedničkoj historiji na prostoru Balkanskog poluostrva -&nbsp; zaključio je Vučić.

Srbija je bila i bit će faktor stabilnosti u cijelom regionu, kazao je

Aleksandar Vučić: Politika sankcija ne može donijeti dobre rezultate

Vučić: Uprkos neistinama i falsifikatima, Srbija podržava Dejtonski mirovni sporazum

<a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je da je njegov prijedlog za skraćenje</a> mandata Skupštini Crne Gore i odluka da ne prihvatiti kandidaturu Miodraga Lekića za mandatara u skladu sa Ustavom, piše <a href="https://www.cdm.me/politika/dukanovic-9/?fbclid=IwAR0StWxEK9zLACtXeqTMsYr5RqZ4yoxN6KXXqLGtOL0xDUddmLDxwuBG95A">CDM</a>.
- Kao i do sada slijedit ću Ustav Crne Gore. Moja odluka da ne prihvatim nepotpunu kandidatu Lekića je u skladu sa ustavom. Sada je sve na Skupštini - rekao je Đukanović u Budvi kada je bio upitan koji su naredni potezi kada je u pitanju skraćenje mandata Skupštini.
Prema njegovim riječima, imam na umu da su prije izvjesnog vremena uskratili legitimit izvršne vlasti.

- Danas je u situaciji da bira ili će skratiti mandat i stvoriti uslove za održavanje izbora ili će nastaviti da kao prethodnih mjesec dana da se bavi malim političkim igricama nekih političkih stranaka i kreirati jedinstvenu političku situaciju u cijelom svijetu – da imamo nelegitiman parlament i da to traje u nedogled - naglasio je Đukanović nakon konferencije A5 u Budvi.
Predsjednik Crne Gore je dodao da je&nbsp;predložio da sjednica bude održana 30. septembra ove godine.- Vrijeme je kratko – predložio sam sjednicu za 30. septembar i tada ćemo vidjeti imamo li većine koja brine o interesima Crne Gore. Interes je da dobijemo kompetentu i odgovornu vladu koja brine o nacionalnim interesima zemlje. Mi danas imamo ozbiljno devastiran sistem u Croj Gori – kako javnih finansija, tako ekonomije, vladavine prave… To nije u interesu bilo koje partije ili građanina Crne Gore - rekao je.Naglasio je da se mora doći do&nbsp;odgovornog upravljanja u državi.&nbsp;- Pošto imamo delegitimisanu vladu, sada je svima jasno što moramo da činimo – dobijanje legitimne vlade - poručio je.

Upitan je i o sljedećem potezu ukoliko se&nbsp;ne skrati mandat. Đukanović poručuje da ostavljaju mogućnost političkim subjektima da do 30. septembra bolje sagledaju što su nacionalni interesi.- Moje svako naredno postupanje biće apsolutno u skladu sa ustavom. Naš ustav ne može predvidjeti sve situacije u kojima se država može naći. Da ne bih sam tumačio Ustav, pored mene je tim kompetentnih pravnika koji mi neće dati da pogriješim ako se nađem u toj situaciji 30 septembra - istakao je Đukanović.
On je naglasio je da danas imamo ozbiljne probleme u pogledu održivosti javnih finansija i ekonomije. Smatra da je to sve savladivo. Tvrdi da su resursi i dalje tu, ali je problem u&nbsp;neodgovornom upravljanju.&nbsp;- Ne kritikunem promjenu vlasti, naprotiv, to sa sobom nosi šansu. To zna da bude blagotvorno za drustvo, zato smo se odgovorno ponijeli prema promjeni vlasti. Ali pokazalo se da je Crna Gora u prethodne dvije godine imala nekompetentnu vlast, zato mislim da je vrijeme da se zaustavi propadanje Crne Gore i dobije odgovornu izvršnu vlast, a to nije moguće bez prijevremenih parlamentarnih izbora - rekao je Đukanović.Razvojni ciljevi su, kako kaže, ostvarivi na bazi korišćenja naših resursa.
- Samo nam treba odgovorna vlada. Možemo da izgubimo još dvije godine ali će nam trebat više vremena da izadjemo iz mocvare u koje su nas uveli neodgovornim upravljanjem državom - smatra on, piše CDM.

Kao i do sada slijedit ću Ustav Crne Gore, poručio je Đukanović

Milo Đukanović: Sada je sve na Skupštini

U Herceg Novom proglašena epidemija žutice

Kolinda Grabar-Kitarović: Putin bi radije umro nego priznao poraz

Plenković: Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH

Vučić: Teško vrijeme i veliko breme je pred nama

Rusi stižu iz Moskve u Beograd: Ne želimo rat kao što ga ne žele milioni drugih

Crnogorski šef diplomatije: Crna Gora je potencijalno vruća tačka na Balkanu

Probijen zvučni zid nad Zagrebom

Proizvodnja kukuruza i pšenice u Srbiji sve manja

Ispovijest Hrvata kojeg su Rusi pustili iz zarobljeništva: Lijepo je biti kod kuće

Bogdanović nakon incijative za smjenu Đukanovića: To gubitnici već tradicionalno pokreću, postaje dosadno

Abazović s Bajdenom: Američki predsjednik je veliki prijatelj Crne Gore

Zbog milionske pronevjere: Milanović pokrenuo razrješenje šefa hrvatskih vojnih obavještajaca

Desničar Srđan Nogo uhapšen zbog ugrožavanja sigurnosti Aleksandra Vučića

Picerija u Hrvatskoj naplaćuje rezanje pice

Vučić: Uprkos neistinama i falsifikatima, Srbija podržava Dejtonski mirovni sporazum

Đukanović: Legitimne Vlade nema bez izbora

Region

U Herceg Novom proglašena epidemija žutice

Kolinda Grabar-Kitarović: Putin bi radije umro nego priznao poraz

Plenković: Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH

Vučić: Teško vrijeme i veliko breme je pred nama

Rusi stižu iz Moskve u Beograd: Ne želimo rat kao što ga ne žele milioni drugih

Crnogorski šef diplomatije: Crna Gora je potencijalno vruća tačka na Balkanu

Probijen zvučni zid nad Zagrebom

Proizvodnja kukuruza i pšenice u Srbiji sve manja

Ispovijest Hrvata kojeg su Rusi pustili iz zarobljeništva: Lijepo je biti kod kuće

Bogdanović nakon incijative za smjenu Đukanovića: To gubitnici već tradicionalno pokreću, postaje dosadno

Abazović s Bajdenom: Američki predsjednik je veliki prijatelj Crne Gore

Zbog milionske pronevjere: Milanović pokrenuo razrješenje šefa hrvatskih vojnih obavještajaca

Desničar Srđan Nogo uhapšen zbog ugrožavanja sigurnosti Aleksandra Vučića

Picerija u Hrvatskoj naplaćuje rezanje pice

Vučić: Uprkos neistinama i falsifikatima, Srbija podržava Dejtonski mirovni sporazum

Đukanović: Legitimne Vlade nema bez izbora