<a href="https://avaz.ba/tag/11909/hrvatski-sabor">U Hrvatskom saboru je danas bio</a> prvi dan jesenjeg zasjedanja, a na njemu je došlo do vrlo žestokog okršaja između zastupnice Radničke fronte Katarine Peović i predsjednika sabora, Gordana Jandrokovića (HDZ). Jandroković je Peović na kraju izbacio iz sabora na dva dana.

- Ponovno vrijeđate jer ponavljate da smo mi kvislinzi! Šta znači biti kvisling u ovom trenutku u historiji nego podržati rusku agresiju?, upitala je Peović, na šta joj je Jandroković izrekao opomenu.

<h2>"Lažete u hrvatskom parlamentu"</h2>

- Kolega Bačić je doslovno rekao da smo podržali rusku agresiju na Ukrajinu, znači lažete u hrvatskom parlamentu i crtate ljudima mete na čelo! Drugi put kad me napadnu sa svojim djetetom u dućanu, ja ću se vama obratiti - uzvratila mu je Peović, na šta je dobila i treću opomenu i zabranu govora.Brzo je uslijedio odgovor Jandrokovića.- Vi ste prvi upotrijebili kvalifikaciju kvisling, a ja sam vam rekao ako tako govorite da se i vas može smatrati kvislingom. Okrećete tezu po ne znam koji puta i pozicionirate se vi kao žrtva, a vi ste prvi rekli da su drugi kvislinzi. Vrlo neprimjereno i podlo - rekao je Jandroković zastupnici.

Ona mu je uzvratila, međutim mikrofoni su bili isključeni pa se nije moglo čuti šta je govorila i time dobila četvrtu opomenu i oduzimanje prava govora te joj je naređeno da napusti sabornicu za jedan dan.Nastavila je govoriti, pa joj je Jandroković uputio novu kaznu:- Za dva dana! Ne možete ni sutra učestvovati u raspravi.Video možete pogledati&nbsp;<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-jandrokovic-izbacio-peovic-iz-sabora-na-dva-dana/2395377.aspx">ovdje.</a>

Drugi put kad me napadnu sa svojim djetetom u dućanu, ja ću se vama obratiti, poručila je Peović

Burno u Hrvatskom saboru: Teške riječi i izbacivanje sa sjednice

<a href="https://avaz.ba/tag/51383/demokratski-front">Demokratski front (DF)</a> saopćio je danas da neće prisustvovati konsultacijama sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem o mandataru nove Vlade Crne Gore.U saopćenju DF se dodaje da su na tu temu, predsjednici stranaka DF Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević poslali Đukanoviću pismo sljedećeg sadržaja:- Kao što vam je poznato, u toku su razgovori parlamentarne većine u vezi formiranja nove Vlade Crne Gore. U tom kontekstu, stranke pobjednice izbora od 30. avgusta 2020. godine, potpisale su Sporazum o formiranju nove Vlade Crne Gore koji je svojim potpisom podržao 41 poslanik. Nakon završetka razgovora, obavijestićemo vas o imenu mandatara i dostaviti neophodan broj potpisa poslanika koji podržavaju tu kandidaturu.Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić sinoć je na pitanje hoće li ići na konsultacije o mandataru kod Đukanovića, odgovorio da bi redoslijed koraka bio da se stave potpisi da mandatar bude predsjednik Demosa Miodrag Lekić.- Pa da onda on (Lekić) s tim potpisima u nekom sastavu pođe na konsultcije. Ako toga nema, bespredmetno je da učestvujemo jer nećemo da prekrajamo izbornu volju - rekao je sinoć Bečić na konferenciji za novinare nakon sastanka "stare većine".

Nakon završetka razgovora, obavijestićemo vas o imenu mandatara i dostaviti neophodan broj potpisa poslanika koji podržavaju tu kandidaturu, poručili su iz DF-a

DF: Nećemo na konsultacije sa Đukanovićem

U Skupštini Crne Gore danas je održan novi sastanak stare parlamentarne većine sa ciljem pokušaja formiranja nove vlade.

Sastanak je počeo u 11 sati, a nakon pauze, koja je data nešto poslije 12 sati, bio je nastavljen u 13.45 sati.

U pauzi predstavnici partija iznijeli su pojedine detalje i ponude sa prvog dijela današnjeg sastanka.Na sastanku su bili funkcioneri partija "stare većine": Andrija Mandić (Nova), Milan Knežević (DNP), Nebojša Medojević (PzP), Dragan Krapović (Demokrate), Danilo Šaranović (Demokrate), Zdenka Popović (Demokrate), Vladimir Joković (SNP), Miloš Konatar (GP URA), Zoran Mikić (GP URA), Miodrag Lekić (Demos), Goran Danilović (Ujedinjena Crna Gora), Marko Milačić (Prava Crna Gora), Maksim Vučinić (Radnička partija) i Srđan Pavićević (CIVIS).Sastanku nisu prisustvovali lideri Demokrata Aleksa Bečić i GP URA i <a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.</a>

Premijer u tehničkom mandatu i lider GP URA Dritan Abazović kazao je kasno sinoć da su oni i Demokratski front (DF) iznijeli zahtjeve o kojima, kako je naveo, treba da se izjasne ostali.Jučerašnjim pregovorima bivše većine, koji su trajali do kasno u noć, prethodila su četiri sastanka na kojima, izuzev potpisivanja sporazuma kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, nije bio napravljen ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti, <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/621670/odrzan-sastanak-stare-vecine-nijesu-prisustvovali-becic-i-abazovic">pišu Vijesti.me.</a>

Premijer u tehničkom mandatu i lider GP URA Dritan Abazović kazao je kasno sinoć da su oni i Demokratski front (DF) iznijeli zahtjeve o kojima, kako je naveo, treba da se izjasne ostali

Šaranović i Popović (Demokratska Crna Gora)

Održan sastanak stare većine u Crnoj Gori, nisu prisustvovali Abazović i Bečić

<a href="https://avaz.ba/tag/5434/aleksandar-vulin">Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin</a> izjavio je danas povodom poziva ambasadora SAD i EU u Srbiji Kristofera Hila i Emanuela Žofrea da se šetnja u okviru Sedmice ponosa održi, da zabranu MUP-a može da poništi samo sud, a ne ambasadori.- Odluku MUP-a može da promijeni samo sud, ali ambasadori ne mogu. Pritisak na pravosuđe nije u skladu sa proklamovanim vrijednostima Evropske unije kojoj tako uporno težimo, a ni u Sjedinjenim Američkim Državama ne bi bilo moguće da bilo koji ambasador izrazi nadu da će nadležni državni organi postupiti u skladu sa njegovim uvjerenjima ili stavovima - napisao je Vulin u pisanoj izjavi, a prenio MUP Srbije.

<h2>"Brinemo u svačijoj sigurnosti"</h2>

Hil je jučer u intervjuu agenciji Beta izrazio nadu da će šetnje u subotu biti i naveo da ljudi u svakoj demokratiji imaju pravo da se slobodno okupljaju. Žofre je danas izjavio da je šetnja u okviru Sedmice ponosa "demonstracija želje da se ostvari jednakost prava za LGBTQ osobe" te da se nada da će skup proći mirno i bezbjedno.Vulin je istakao da ambasadori nisu izrazili nadu da će i protivnicima Europrajda biti dozvoljeno da šetaju bez obzira na odluke nadležnih organa.- Njihovo okupljanje nije podvedeno pod ljudska prava i slobodu izražavanja. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nema takvih predrasuda, mi ne dijelimo građane Srbije i mi poštujemo svačije pravo na izražavanje stava, ali isto tako i vodimo računa o svačijoj bezbjednosti, pa odluke ne donosimo na osnovu ideoloških ili bilo kojih drugih predrasuda - naveo je i dodao da je MUP u skladu sa zakonom na osnovu procjene stručnih kadrova donio odluku o zabrani obje šetnje i potvrdio odluku i u drugom stepenu.

Vulin je napisao i da se u Srbiji poštuje zakon i brine o interesima Srbije, te da će svi ostali biti saslušani sa poštovanjem, ali "poslušan će biti samo zakon i samo naši građani".- Ministarstvo unutrašnjih poslova ponavlja svoj stav da nikakvih šetnji na kojima može doći do besmislenih i po interese Srbije i naših građana štetnih i nepotrebnih sukoba neće biti, vjerujem da se tome nadaju i poštovani ambasadori Hil i Žofre - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin.Kako su organizatori Prajda jučer potvrdili, MUP je odbio žalbu na odluku da se šetnja zabrani.

Vulin je istakao da ambasadori nisu izrazili nadu da će i protivnicima Europrajda biti dozvoljeno da šetaju bez obzira na odluke nadležnih organa

Aleksandar Vulin: Odluku MUP-a može da promijeni samo sud

Vulin napao ambasadore EU i SAD-a u Srbiji

Danas poslijepodne područje grada <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatska&amp;">Čazme i okoline u Hrvatskoj</a>&nbsp;pogodila je snažna oluja.&nbsp;Zapuhao je jak vjetar koji je nosio sve pred sobom, uništeno je nekoliko krovova, stabla su padala po cesti, a prevrnuto je i nekoliko kamiona.

Kako navode nadležni, u Čazmi je nastala ogromna šteta a i grad je ostao bez struje.&nbsp;Za sada još nema informacija o tome da li ima povrijeđenih.

Grad Čazma i okolina su ostali bez struje

Jako nevrijeme pogodilo Hrvatsku: Srušeni krovovi, stabla, prevrnuti kamioni...

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%90ukanovi%C4%87&amp;">Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović</a> upisao se danas u Knjigu žalosti u Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Podgorici.

Đukanović će, kako je saopćeno iz njegovog kabineta , sa suprugom Lidijom, 19. septembra, prisustvovati državnoj sahrani kraljice <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Elizabeta%20II&amp;">Elizabete II u Londonu.</a>- Zajedno smo s Kraljem Čarlsom III i kraljevskom porodicom, s Vladom i građanima UK u ovim danima tuge zbog odlaska svog najdugovječnijeg monarha - upisao je u Knjigu žalosti predsjednik Crne Gore.
Naveo je da se Crna Gora s poštovanjem i pijetetom oprašta od Kraljice Elizabete II.

- Ostavila je svijet zadivljen snagom i mudrošću kojom je vodila monarhiju punih sedam decenija, u vremenima blagostanja, ali i velikih kriza, uvijek čvrsto odana zemlji i vrijednostima slobode i napretka na kojima se snažilo i osavremenjavalo Ujedinjeno Kraljevstvo - napisao je Đukanović.

I Crna Gora je, kako je naveo, imala privilegiju da je ugosti prije pola vijeka tokom posjete Jugoslaviji.
Istakao je da se sa ponosom pamte kraljičine riječi priznanja hrabrosti crnogorskog naroda iskazanoj u Drugom svjetskom ratu, u kom je i sama dala lični doprinos borbi protiv fašističkog zla.&nbsp;

Naveo je da se Crna Gora s poštovanjem i pijetetom oprašta od Kraljice Elizabete II

Đukanović će sa suprugom Lidijom prisustvovati sahrani u Londonu

Đukanović će prisustvovati sahrani kraljice Elizabete II

U Sloveniji se desio bizaran slučaj kada je <a href="https://avaz.ba/tag/18372/celje">Opća bolnica Celje</a> napravila grešku i zamijenila identitet dvoje starijih pacijenata od koji je jedan preživio, a drugi umro.Bolnica je preživjelog proglasila mrtvim i informacija je stigla do bolnice, a prije nego se saznalo da je riječ o grešci objavljen je termin sahrane.

Problem je nastao kada su oboje pacijenata dovedeni istim vozilom hitne pomoći, a pacijenti nisu imali identifikacione narukvice.Greška su otkrili kada se preživjeli pacijent vratio kući.

<h2>Ranije nije bilo ovakvih slučajeva</h2>

Uprava bolnice je ponudila ostavku, a u slučaj se aktivirala i policija, dok je ministar zdravstva rekao da se ovakve stvari nisu ranije dešavale u Sloveniji.- Obojica nepokretni, nije se radilo o kovidu, nije se radilo o bilo kakvom hitnom slučaju. Jedan pacijent je imao upalu pluća, drugi infekciju urinarnog trakta. Oni su dovedeni u isto vrijeme, očigledno je došlo do promjene identiteta u bolnici, bez provjere identiteta, a onda je liječenje obavljeno kako je i bilo. Bilo je šokantno slušati rodbinu, kako su htjeli doći u posjetu, ali nije bilo moguće. Još šokantnije je bilo čuti kako stvari mogu krenuti naopako - kazao je ministar Loredan.

Uprava bolnice je ponudila ostavku, a u slučaj se aktivirala i policija, dok je ministar zdravstva rekao da se ovakve stvari nisu ranije dešavale u Sloveniji.

U bolnici u Celju živu osobu proglasili mrtvom

Bizaran slučaj u Celju: Živog čovjeka proglasili mrtvim

Prvi vikend nakon svečanog otvorenja, 10. i 11. septembra 2022. održani su <a href="https://avaz.ba/tag/3905/sisak">Dani otvorenih vrata u Islamskom kulturnom centru (IKC) Sisak</a> "s namjerom, željom i ciljem da uz stručno vodstvo unutrašnjost džamije i Islamskog centra razgledaju građani grada Siska i okolice, svi ljudi otvorenog uma i srca."

- Prilikom intenzivnih priprema za svečanost otvorenja džamije, imali smo želju da kada se ugase reflektori i kamere, u prvim danima nakon otvorenja, primimo i ugostimo naše sugrađane, drage prijatelje, susjede i sve one ljude koji su nam bili moralna podrška u proteklom periodu kako bi u relaksaciji mogli upoznati i doživjeti džamiju u svome gradu, sve ono što džamija jeste i od čega se sastoji, prošetati prostorijama Islamskog kulturnog centra i s nama u miru popiti prvu slatku kahvu u budućem restoranu Islamskog centra - govori glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sisak Alem-ef. Crnkić.
Navodi da je zanimanje građana za Islamski centar prevazišlo i najveća očekivanja. 
- Iako smo očekivali veliki interes društvene javnosti i zajednice, interes je bio toliko velik da je prevazišao naša očekivanja i ostali smo nemalo, ali zaista ugodno iznenađeni, jer u dva dana džamiju i islamski centar posjetilo je oko 1300 ljudi, što je zaista pohvalan pokazatelj koliko su građani grada Siska i okolice željno iščekivali da se završi izgradnja džamije i da imaju priliku vidjeti unutrašnjost džamije iz vlastite perspektive - dodao je Crnkić.

Navodi da su Islamski centar posjetili ljudi različitih profila koji obnašaju različite društvene, vjerske i političke funkcije, od saborskih zastupnika, preko upravitelja kulturnih institucija, do biskupa sisačkog i župnika iz susjedne Župe.

- Zaista je bilo prekrasno osjetiti pozitivne recenzije, impresije i komplimente za prostor džamije i Islamskog centra, ali i čestitke što smo otvorili vrata svih prostorija našeg objekta kako bi naši sugrađani stekli dojam i percepciju o novom objektu za kojeg vrlo rado kažemo da je trajna prijateljska destinacija za sve dobronamjerne ljude - kaže glavni imam MIZ Sisak Alem-ef. Crnkić.
Posjetiocima je omogućeno da prate i namaze koji su se obavljali u džematu što je bio još jedan iskorak u smjeru prezentacije autentičnog praktičnog življenja vjere.

Posjetiocima je omogućeno da prate i namaze koji su se obavljali u džematu što je bio još jedan iskorak u smjeru prezentacije autentičnog praktičnog življenja vjere

Dani otvorenih vrata Islamskog kulturnog centra Sisak

Dani otvorenih vrata: Oko 1300 posjetilaca u novootvorenom Islamskom kulturnom centru Sisak

<a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Ne vjerujem u prečice na putu ka Evropskoj uniji (EU), rekao je Milo Đukanović</a>, predsjednik Crne Gore, u razgovoru za R<a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/milo-djukanovic-intervju/32033985.html">adio Slobodna Evropa (RSE)</a>, tokom njegove posjete Pragu.Đukanović tako odgovara na pozive lidera država zapadnog Balkana, koji su učestali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, da se državama ovog dijela Evrope olakša put ka članstvu u EU u strahu da bi mogle potpasti pod negativan ruski uticaj. Crna Gora je najdalje u evrointegracijskom procesu, sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima i tri privremeno zatvorena.On je uvjeren da će Crna Gora biti prva naredna članica Evropske unije.&nbsp;Trenutno je fokusiran na pitanja destabilizacije Crne Gore koja su, uvjeren je, posljedica ekspanzionističkog delovanja krugova u i oko Srpske pravoslavne crkve (SPS), što je kulminiralo nedavnim potpisivanje Temeljnog ugovora između te većinske vjerske zajednice u zemlji i Vlade Crne Gore. Vladi, na čijem je čelu Dritan Abazović, Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) otkazala je podršku, da bi ubrzo došlo i do njenog pada. U međuvremenu je napravljena nova proruska koalicija, koja bi mogla formirati novu Vladu, ali nisu isključeni i vanredni izbori te otvaranje šanse Đukanovćevim snagama da se poslije dvije godine vrate na vlast, podsjeća RSE.Bez obzira na složenu političku i društvenu klimu, kada je riječ o procesima evrointegracija, Đukanović, navodi, ne traži protekciju:
- Moj stav je da sve zemlje zapadnog Balkana treba da imaju svoje mjesto u EU, ali do kojeg će doći nakon bezuslovno realizovanih, kvalitetnih sveobuhvatnih društvenih reformi. Dakle, ne vjerujem u prečice na putu ka EU. Ne vjerujem da je moguće odgovoriti zahtjevima života unutar EU bez prethodnog realizovanih reformi, tako da mislim da je iz Crne Gore i do sada poruka bila jasna – spremni smo da ispunimo uslove, prije svega u oblasti vladavine prava koja je postala ključna tačka pregovaračke agende sa EU. Nakon toga želimo da ostvarimo članstvo u EU, i mislimo da bi Crna Gora na bazi do sada učinjenog mogla biti prva sljedeća članica EU.

Odmah ste otvorili svakako i najvažnije pitanje, tiče se poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i ljudska prava) u pregovorima sa EU. Tu rezultati, koliko god forma bila je ispunjena, nisu dobri. Na primjer u EU izvještaju o napretku iz 2020. godine, govori se o široko rasprostranjenoj korupciji na visokom nivou upravo u Crnoj Gori, te nesposobnosti ili neadekvatnom odgovoru pravosuđa. Pominjem 2020. kao godinu u kojoj je vaša partija izgubila vlast. Đukanović odgovara:-&nbsp; Najprije nemojte da vas iznenadi to što imamo deficit evropskih vrijednosti u regionu zapadnog Balkana, prema tome i deficit u vladavini prava. S druge strane, mislim da je jako važno naglasiti političku spremnost reformskih vlada u našem regionu da otklanjaju te deficite i da na bazi realizovanih reformi, dakle po zaslugama, ostvare članstvo u EU.
Ne radi se o deficitu, ovde se radi o vrlo oštrim ocenama. Citiraću Strategiju o Zapadnom Balkanu koju je Evropska komisija priredila za 2018.godinu, i tu stoji: “Zemlje Zapadnog Balkana pokazuju jasne elemente zarobljene države, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog sektora”.
- Ja to razumijem kao jedan pogled - rekao je Đukanović.Upitan da li se slaže sa ovom ocjenom, odgovara:- Ne. Apsolutno ne, i to ne saopštavam prvi put. Ja smatram da je takav narativ o zapadnom Balkanu u godinama koji vi pominjete bio uveliko inspirisan neodlučnošću Evropske unije da primi zemlje zapadnog Balkana u članstvo. Kao što se sjećate, kreirane su razne alternative članstvu, iako smo mi iz regiona uporno ponavljali da je svaka alternativa loša, te da za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana našim zemljama jedino odgovara članstvo.Držmo se fraze, molim vas, "zarobljene države". To je došlo iz institucije EU koje se bave pitanjima integracije. To se odnosi na sve zapadnobalkanske države, uključujući Crnu Goru. Došlo je dakle od autoriteta, kome težite kao država. Kako je moguće da se ne slažete?
- Mogu slobodno da vam kažem da se možda ta kvalifikacija odnosila za Crnu Goru kao, po tadašnjem viđenju EU, jednu od karakterističnih zemalja za takvu ocjenu, upravo zbog okolnosti da prethodnih trideset godina u Crnoj Gori nije bilo promjene vlasti, da smo imali kontinuitet jedne vladajuće koalicije - kazao je Đukanović.Sugerišete da je u tom izvještaju bilo izvjesne malicioznosti prema vašoj vlasti?- Naravno, naravno da je bilo vrlo jednostranih i površnih ocjena. Da je iz tih jednostranih i površnih ocjena dakle definisana kao strategija – važno je jedino promijeniti vlast, pa će sve krenuti nabolje - odgovorio je predsjednik Crne Gore.Na pitanje ko je kreator takvih malicioznih ocjena, Đukanović je rekao:- Mnogi, mnogi evropski centri, i ne samo evropski. Dakle, vi ćete se sjetiti ocjena upravo iz 2018., 2019. i 2020. godine, gdje je pitanje organizacije litija Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori bilo pitanje ugroženih vjerskih prava. Danas iz Evropskog parlamenta čujete ocjenu da je Srpska pravoslavna crkva instrument ruskog uticaja na zapadnom Balkanu. Dakle, čak i na nekim prestižnim demokratskim adresama u Evropi očigledno pamet o zapadnom Balkanu stiže sa izvjesnim zakašnjenjem.

<h2>O slučaju pritvorene bivše predsjednice Vrhovnog suda</h2>

Nemoguće je ovaj razgovor voditi, naravno, bez razmatranja trenutne uloge SPC u Crnoj Gori ali i Srbiji, i na to ćemo doći. Ali, molim vas, zaustavite se samo na frazi “zarobljena država”. Kako je ne upotrijebiti za državu u kojoj je bivša predsjednica Vrhovnog suda, donedavna, Vesna Medenica trenutno u pritvoru, zbog sumnji za itekako organizovani kriminal? Do pritvora je došla zahvaljujući podacima koji su došli od Europola, ne čak ni lokalnih istražnih organa. - Dobro ste rekli, precizno, dakle imamo sumnje. Vidjet ćemo do čega će te sumnje da dovedu. Prvo treba da dovedu do optužnice, a onda eventualno da dovedu i do presude - rekao je Đukanović, te dodao da se to ne događa prvi put da neko ko je bio predsjednik Vrhovnog suda završi u pritvoru.- Znate, čak i da se dokaže da je to tačno što se njoj stavlja na teret, ja ne mislim da se iz tog razloga može za jednu zemlju tvrditi da je zarobljena država - istakao je Đukanović.Može li se tvrditi za zemlju u kojoj je bivša predsjednica Vrhovnog suda u pritvoru, pa se na primjer čak i ništa ne dokaže, što nikako ne plediramo ni vi ni ja, da je to jasan pokazatelj visokog upliva organizovanog kriminala i korupcije u vrh pravosudne vlasti?
- Ne. I želim da vas podsjetim da je Crne Gore država koja je prije pet godina postala članica NATO-a. Ne mislite valjda da u NATO u stanuju slijepci, da o prijemu u članstvo u evroatlantski savez odlučuju ljudi koji ne prate sa jednakom senzibilnošću to što se događa u regionu zapadnog Balkana, kao i ljudi iz EU?
Ponavljam vam: ne podcjenjujem problem. Rekao sam vam, deficit vladavine prava u našem regionu je podrazumijevajući. Zbog toga mi nijesmo na nivou demokratskog i ekonomskog razvoja, na kojem su zemlje članice EU. Zato radimo reforme da bismo do toga došli.
Ali, tako izoštrene ocjene, po mom uvjerenju, nedovoljno utemeljene u onome što je realnost, ne samo Crne Gore nego zapadanog Balkana, u tom periodu su bile posljedica, dakle, jedne geopolitike EU koja se vrlo premišljala o tome, a nisam siguran ni da je danas konačno odlučila što treba da bude budućnost zemalja zapadnog Balkana, da li članstvo u EU ili ne - rekao je Đukanović.Tako možemo zaključiti da je Vesna Medenica žrtva geopolitike?
- Ne, ne mislim to. To je pojedinačan slučaj. Siguran sam da niko nije sugerisao postupanje tužiocu u Crnoj Gori u slučaju Vesne Medenice. Dakle, tužilac je došao do određenih saznanja na osnovu kojih je pokrenuo istražni postupak.Ostavimo da vidimo do čega će to dovesti, ali zaista želim da ponovim, čak i da prognoza bude loša i da se potvrdi da su sumnje tužioca ispravne, ja apsolutno mislim, ne samo za Crnu Goru nego za bilo koju drugu državu da je na bazi tog pojedinačnog slučaja apsolutno nemoguće izricati tvrdnje kakve ste vi interpretirali - odgovorio je.

<h2>Đukanovići u "Panama papirima"</h2>

Zanimljiv je fenomen to što ukoliko zagrebete po površini vrha nekadašnje vlasti, govorim o ljudima iz kruga vlasti koji je okupljala vaša partija, vrlo lako pronalazite imena koja se pominju u nezgodnim kombinacijama. Pa u tom slučaju i imena iz vaše porodice. Pomenut ću “Panama papire” gdje se pominje i vaše, i ime vašeg sina. Pominju se firme i poslovi na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, Panami …. - Hoćete mi reći šta je tu nezakonito?&nbsp; Dakle, čuli ste za of šor biznise, of šor kompanije, koje se registruju u svim zemljama, uključujući i Veliku Britaniju. Da li mislite da je to nezakonito?RSE: Nije nezakonito ali dobro znamo šta je fenomen poreskih rajeva. Tamo se investira da bi se uštedjelo na porezu. Da li predsjednik države Crne Gore, koji je poreski obveznik u toj državi, treba da investira u u državi koja je poreski raj? - Da.&nbsp;Reći ću vam i zašto. Nedavno sam o tome razgovaro sa jednim vašim kolegom. Ja mislim da su moje obaveze dok sam predsjednik države da radim u interesu te države i da bezuslovno poštujem ustavnopravni sistem te države. Onoga trenutka kada završim svoju državnu funkciju, a dozvolit ćete da sam svojih trideset godina dao državnim funkcijama u Crnoj Gori, i kada odlučim da se bavim biznisom, moj je izbor gdje ću da se bavim biznisom.RSE: Meni bi nekako najlogičnije bilo da vi kao tridesetogodišnji vršilac najviših dužnosti u Crnoj Gori, razmišljate o biznisu u svojoj domovini.- To bi bilo logično sa vašeg stanovišta.&nbsp;Zašto bih ja radio ono što je vama logično? Niste&nbsp;u pravu. Ja imam registrovane firme u Crnoj Gori, firme koje su uredno prijavljene i gdje su upravljačka prava uvijek prenošena na druge ljude u trenutku kada bih se ja vratio na državnu funkciju.Ali ako želim da neki posao obavim izvan Crne Gore, i koji neće ni u jednom segmentu doticati Crnu Goru, zašto mislite da je ne samo nezakonito, jer definitivno nije nezakonito, nego mislite da je i nemoralno ako želim da taj posao obavim tamo gdje su porezi niži - rekao je Đukanović.RSE: To negdje oslikava i vašu sumnju da je Crna Gora idealan ambijent za investiranje, za biznis, za rad. Dosta ozbiljna ocjena.
- To i dalje mislim. Ako neko realizuje investiciju od milijardu eura u podmorski kabl, ako neko realizuje investiciju od milijardu eura u autoput, ako neko realizuje investiciju od 800 miliona u Porto Novom, to govori da postoji dobar ambijent i da investitori vjeruju.
Ja nisam finansijski potentan da bih mogao da realizujem takve projekte. Ja sam dobar dio svog života posvetio državnim poslovima. Kada pokušavam da se uključim u biznis aktivnosti, tražim najpovoljniji ambijent gdje mogu da se uključim. Ponavljam vam da su predrasude kada o ofšor biznisu govorimo kao o nezakonitom biznisu - pojasnio je.

<h2>O mafijaškim obračunima u Srbiji i Crnoj Gori</h2>

RSE: Neću vas više zadržavati na tome, ali o vladavini prava i ispunjavanju kriterijuma Evropske unije, imat ću još jedno pitanje. Kako možemo govoriti o uspjehu u borbi protiv, da kažem čistog kriminala, ukoliko u Crnoj Gori i Srbiji deset godina tutnji rat kriminalnih klanova u kojem je preko 170 ljudi izgubilo glave, od toga 62 u Crnoj Gori, od čega je samo 18 slučajeva procesuirano? Da li ste vi iznenađeni onim što se događa između takozvanog škaljarskog i kavačkog klana? - Nisam iznenađen zato što pratim razvoj tog problema od prvog dana njegovog pojavljivanja - odgovorio je Đukanović.RSE: Da li to pokazuje, s obzirom na frapantnu neefiskanost policije i istražnih organa u obje države, da mafijaški klanovi imaju dublji ulaz u institucije sistema od onih koji vode te države?
- Znate, ne bih ja na osnovu tog sudio o involviranosti tih klanova u institucije sistema. Ja bih kazao da to iskustvo potvrđuje jednu beskrupuloznost klanova u međusobnom obračunavanju, gdje je uvijek inspiracija novac iz narko biznisa. Jedna i druga država vode oštar rat protiv te pojave i tih ljudi. Nemojte podcjenjivati ono što su učinci na tom planu.
Ogroman broj ljudi iz jednog i drugog klana o kojima govorite su u zatvorima. Oni koji nijesu u zatvorima su u bjekstvu. Dakle ono što se danas događa, događa se sa poručenim ubistvima iz inostranstva - ističe on.Upitan je koliko intezivno sarađuju policije Srbije i Crne Gore?- Koliko ja znam sarađuju vrlo intezivno i ne samo međusobno nego i sa svim evropskim policijama. To je problem sa kojim se muči cijeli evropski sistem bezbjednosti. Ne zaboravite da postoje glavne luke koje nijesu ni u Srbiji ni u Crnoj Gori, preko kojih se vrši tranzit narkotika iz Južne Amerike u Evropu. To je globalni problem sa kojim se bavimo svi, razmjenjujemo informacije i ja vjerujem da ćemo biti iz sedmice u sedmicu uspješniji - kaže Đukanović.On je dodao da vjeruje da se ovom fenomenu uskoro možee stati na kraj.-&nbsp;Nemojte da se bilo ko zanosi jer je država uvijek jača od bilo kog kriminala - istakao je.RSE: S obzirom da ovo traje 10 godina, dolazim do zaključka da je kriminal itekako jak pa možda i jači od država.
- Nije jači od države. Jak jeste zato što je riječ o finansijski najpotentnijem kriminalu jer se u tom “biznisu” valjaju milijarde dolara i eura i to određuje snagu jednog kriminala. Nije jednostavno malenoj zemlji kao što je Crna Gora da se van tog konteksta globalne borbe izbori sa tim problemom.
Ali vjerujem da je u međuvremenu porasla saradnja sigurnosnih struktura unutar Evrope i između Evrope i Južne Amerike. Ja sam ubijeđen da će se i u ovom slučaju pokazati da je država snažnija od svakog kriminala - poručio je Đukanović.

<h2>O saradnji sa Vučićem i devedesetim</h2>

RSE: Kako biste u jednoj rečenici opisali vašu saradnju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem? - Ta saradnja je tokom posljednjih godina vrlo reducirana zbog razlika u politikama koje personifikujemo gospodin Vučić i ja - kazao je Đukanović.RSE: Vi personifikujete proevropsku politiku, on također. To bi bilo nešto što bi trebalo čvrsto da vas vezuje. Zar ne? Da li to znači da vi sumnjate u njegove proevropske ambicije?- Naravno da sumnjam i o tome javno govorim. Ako neko promoviše politiku gdje bi se država Srbija pojavljivala kao patron nad Srbima u drugim državama, to nije evropska politika. Ta politika nas je devedesetih godina, sjećate se, dovela do rata - navodi Đukanović.RSE: To se vi bolje sjećate nego ja.
- Naravno, i tada je Srbija imala želju da zaštiti bosanske Srbe pa znamo do čega je to dovelo - dodao je.RSE: Tačno, ali ako se već vraćate u to vrijeme onda moramo da kažemo da ste i vi bili dio te politike.
- Bio sam dio te politike, ali znamo svi ko su bili kreatori te politike. Dakle, to su bili ključni ljudi većih država na prostoru bivše Jugoslavije, koji su tada pokušali da promovišu ili da obnove ideju stvaranja tri uvećane države na prostoru zapadnog Balkana, i to se kao što znamo završilo sa 150.000 ljudskih žrtava - ističe Đukanović.RSE: Da li to znači, na osnovu ovoga što govorite, da je vaša odgovornost bila manja?
- Pa naravno, svako ko je živio to vrijeme se mora osjećati odgovornim, a kamoli onaj koji je vodio politiku tada - istakao je predsjednik Crne Gore.RSE: Pitanje o Aleksandru Vučiću je zapravo bio uvod kako bismo se vratili na temu koja svakako jeste trenutno najbitnija za političku stabilnost u Crnoj Gori, a tiče se pitanja crkve.&nbsp;Vlada Dritana Abazovića je potpisala Temeljni ugovor, što je razlog zbog kog vi dovodite u pitanje njen opstanak. Međutim, moramo ići korak unazad, pa podvući da ne bismo ni došli do Temeljnog ugovora da nije bilo Zakona o religijskim slobodama. Što je bio proizvod vlasti na čijem čelu ste vi bili. Da li u današnje vrijeme možemo reći da ste u to vrijeme promašili u procjeni, da ste Crnu Goru doveli u rizičnu situaciju s obzirom na podjele koje su u društvu uslijedile? - Podsjetit ću vas, ja sam napustio poziciju premijera 2016. godine. Od 2016. do 2020. je bila Vlada koju je dominantno činila partija na čijem sam ja čelu - odgovorio je.RSE: Znate već kako to funkcioniše na zapadnom Balkanu. Napustili ste poziciju premijera, bili ste predsjednik, ali da ste predsjednik ili premijer, svakako ste najuticajnija politička ličnost u Crnoj Gori.
- Opet predrasuda, zato što se nisam ja povlačio u pozadinu da bih iz sjenke upravljao, kad sam mogao da upravljam sa scene. Ja sam se povlačio zato što sam želio da se oslobodim političkih obaveza, nakon već dugog političkog staža.
Vratimo se odgovoru na vaše direktno pitanje. U periodu uoči izbora negdje 2020. godine, koju je dominantno politički opredeljivala Demokratska partija socijalista, je lansirala Zakon o slobodi vjeroispovjesti. Ja sam smatrao da je to zadnji tren da se taj zakon donese, jer je prethodni donešen u vrijeme bivše Jugoslavije, dakle prije gotovo 50 godina. Taj zakon je, nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine, nova Vlada poništila i donjela novi Zakon. Taj zakon je sada djelo Vlade koja je na vlasti poslije 30. avgusta. Kao produkt tog Zakona je i Temeljni ugovor o kojem govorite - kazao je.RSE: Nisam siguran da ovdje uspijevam da pratim ono što izlažete. Da li ograničavate vašu odgovornost u odnosu na Zakon o religijskim slobodama, koji je bio okidač za političku i društvenu nestabilnost u Crnoj Gori?
- Ne, hoću da vam kažem, da mislim da je taj zakon trebalo donijeti, jer je bilo nedopustivo da u Crnoj Gori živimo sa zakonom starim 50 godina, u vrijeme kada se sve promijenilo u Crnoj Gori i na prostoru eks Jugoslavije. Prosto nemoguće je regulisati jednu važnu oblast kakvo je pitanje vjerskih prava i sloboda, i života vjerskih zajednica u Crnoj Gori na zakonu iz pedeset i neke godine.
Dakle, to nije bila greška. Također želim da skrenem pažnju da ovo što imamo poslije 30. avgusta, zaključno sa Temeljnim ugovorom, što je prouzrokovalo i pad Abazovićeve Vlade, o čemu ste me pitali, je djelo vlada koje su bile u Crnoj Gori nakon promjene vlasti - navodi Đukanović.RSE: Šta pokazuju vaše računice, vaš, da se tako izrazim, otpor Sprskoj pravoslavnoj crkvi, koliko diže rejting Demokratskoj partiji socijalista?
Đukanović: Nisam siguran da uopšte diže rejting. Dakle, nijesam od onih koji imaju populistički pristup politici. Kao što znate veoma često sam povlačio poteze koji nisu naišli na odobravanje najšire javnosti. Sjetimo se 1999. godine, kada sam kazao da Crna Gora ne želi da učestvuje u ratu pa sam bio i od strane građana Crne Gore ocijenjen kao izdajnik zato što nisam pozvao Crnu Goru da učestvuje u ratu protiv NATO-a.
Dakle, nisam kalkulant, nisam čovjek koji ima populistički pristup prema politici. Ne kalkulišem da li će mi neslaganje sa Srpskom pravoslavnom crkvom doneti negativne poene. To što Srpska pravoslavna crkva atakuje na građanski i sekularni karakter Crne Gore, smatram da se tome mora suprotstavljati po cijenu ne znam kolikog gubitka rejtinga.

<h2>Da li je Crna Gora bila na ivici rata?</h2>

RSE: Dok je trajao proces nazvan “litije Srpske pravoslavne crkve” čule su se razne ocjene, i spolja i iznutra, uključujući i one da je Crna Gora dovedena na ivicu građanskog rata. Da li ste se i jednog trenutka uplašili da ishod regulisanja pitanja odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom može biti fatalan? Đukanović: Ne, zato što sam apsolutno vjerovao u snagu države na čijem sam se čelu nalazio i bio sam apsolutno siguran da ko god pokuša da zapali oganj građanskog rata u Crnoj Gori će završiti u zatvoru. Dakle, problem nastaje promjenom vlasti u Crnoj Gori, kada dobijamo Vladu, Vladu vjernika, vjerskih fanatika prije svega.
RSE: Mislite na bivšeg premijera Zdravka Krivokapića?
Đukanović: Naravno.
RSE: Radi se o premijeru koji je iz Vlade odstranio ministra koji je negirao genocid u Srebrenici. Teško da bismo ga po tom kriterijumu mogli nazvati vjerskim fanatikom. “Vjerski fanatik” znači baš ono najgore.
Đukanović: Vjerski fanatik je čovjek koji sjedi u mojoj kancelariji, kao što sada vi i ja pričamo, i koji mi kaže da je potpuno siguran da se snagom vjere pomjeraju planine, koji za razliku od mene vjeruje u zagrobni život, i da je imao realan uvid u zagrobni život.

<h2>Krštenje u Vaseljenskoj patrijaršiji</h2>

RSE: Nije baš ni da vi niste religiozni. Đukanović: Dajte mi neku potvrdu takve vaše ocjene.
RSE: Nisam mislio da pomenem, ali vi ste tu informaciju objavili na sajtu Predsjednika Crne Gore i time je učinili javnom. Krstili ste svog unuka u Vaseljenskoj patrijaršiji.
Đukanović: Tako je. Zato što su njegovi roditelji, njegov otac i majka, izrazili želju da ga krste. Prisustovao sam tome činu, ali to ne znači da sam ja religiozan.
RSE: S obzirom na okolnosti koje su isprovocirane odnosom Srpske pravoslavne crkve prema događajima u Crnoj Gori, taj gest je bio poprilično iznenađujući. Pa moram da vas pitam, zašto niste sugerisali članovima svoje porodice da krštenje bude obavljeno u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (kanonski nepriznata crkva)?
Đukanović: Zato što su oni izrazili takvu želju, a nisam želio ni na koji način da utičem. Prosto poštovao sam njihovu želju i zajedno sa njima prisustvovao tom činu.

RSE: Da ne završimo bez odgovora. Dakle, vjerskim fanatikom nazivamo čovjeka koji je bio premijer, a koji je uklonio ministra zbog negiranja genocida u Srebrenici. To se baš ne uklapa u sliku pravoslavnog fanatizma. Đukanović: Hoćete da pošto poto dokažete kao nešto što je posebno vrijedno da neko ukloni iz svog tima čovjeka koji negira genocid u kom je pobijeno 8.000 nedužnih ljudi. To je valjda podrazumjevajuće, to je pitanje morala, zdravog razuma. A ne zasluga.
RSE: I više od toga. Ali to i shodno stavu Srpske pravoslavne crkve prema genocidu, eliminiše deskripcuiju “vjerski fundamentalizam”.
Đukanović: Vrlo jasno ću da vam kažem, moje uvjerenje je da je to Vlada vjerskih fanatika, koji su u izboru između svojih obaveza prema jednoj vjerskoj zajednici i prema državi, uvjek birali da budu na strani onog što su interesi jedne vjerske zajednice. U ovom slučaju vjerske zajednice koja negira pravo Crnoj Gori na nezavisnost, negira Crnogorcima nacionalni i vjerski identitet.
RSE: Hoćete li biti kandidat DPS-a za predsjednika Crne Gore na izborima naredne (2023.) godine? Đukanović: To ćemo tek da vidimo, rekao je Đukanović u intervjuu za <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/milo-djukanovic-intervju/32033985.html">Radio Slobodna Evropa</a>.

On je uvjeren da će Crna Gora biti prva naredna članica Evropske unije

Đukanović: Moj stav je da sve zemlje zapadnog Balkana treba da imaju svoje mjesto u EU

Đukanović: Država je uvijek jača od bilo kog kriminala

<a href="https://avaz.ba/region/srbija">Izvještaj o pregovorima s institucijama Kosova koje je</a> predstavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zastupnici Skupštine ove zemlje su usvojili.Naime, predsjednik je u izvještaju naveo da je&nbsp;povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova način za raščišćavanje pregovaračke pozicije i najavio da će Srbija nastaviti raditi na tome.Sa 148 glasova "za" i 57 "protiv" ovaj izvještaj je usvojen.

Na kraju dvodnevne rasprave, Vučić je rekao da je Srbija između čekića i nakovnja i da je pred njom vrlo teško razdoblje.
- Ne voli nas niko jer vodimo samostalnu i nezavisnu politiku - izjavio je Vučić.Dodao je da mu je žao što se skupštinski zastupnici nisu uspjeli elementarno dogovoriti, ali da u budućnosti ne mogu ništa postići jer će ih na to natjerati situacija na terenu.
Vučić je zahvalio Srbima na Kosovu uz poruku da nema čarobnog štapića, nema lakih rješenja, ali Srbija ostaje "da se s pametnim političarima bori do konačne pobjede".

Istaknuo je kako očekuje "najtežu godinu od završetka Drugog svjetskog rata", te ustvrdio da je realnost da će stići vanjski pritisci teže kategorije kada je riječ o Kosovu, što će moći govoriti o više kada se vrati iz Njujorka (New Yorka) sa Opće skupštine UN-a.
Prema njegovim riječima, Zapadu se žuri dokrajčiti Kosovo kako bi pobijedio ruskog predsjednika Vladimira Putina i izbjegao novu Jaltu s Rusijom.
- Oni žele zatvoriti put tome i zato mi plaćamo cijenu jer žure da završimo sve oko Kosova. Niko ne želi kompromis i to je dodatni problem za sve nas u ovom trenutku. Na kraju će zahtijevati da Srbija dozvoli da Kosovo bude primljeno u UN - naglasio je predsjednik Srbije - dodao je.
To, kaže Vučić, nikada neće reći, ali žele svakako.

Ne voli nas niko jer vodimo samostalnu i nezavisnu politiku, izjavio je Vučić

Vučić: Tražit će da im dozvolimo da uđu u UN

<a href="https://avaz.ba/tag/5224/edi-rama">Albanski premijer Edi Rama zbog</a> ruskog uticaja u regionu izrazio je zabrinutost, skrećući pažnju na negativni efekat koji ona ostvaruje u RS.U intervjuu za austrijski list <a href="https://www.diepresse.com/6189319/albaniens-premier-rama-wir-muessen-die-bedrohung-vom-balkan-fernhalten?ref=ues_a%3Futm_source%3DKlix.ba&amp;utm_medium=Clanak">Die Presse</a>&nbsp;komentirao je rat u Ukrajini.Također, on je izjavio da se&nbsp;to sve oslikava na regiju Zapadnog Balkana i toga kako su pojedine zemlje orijentisane po tom pitanju.

- To je potencijalna prijetnja našem regionu. Jer u dijelovima Balkana, Rusija tradicionalno ima snažan utjecaj. To posebno važi za Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i RS u Bosni i Hercegovini - rekao je Rama.

Srbija je i dalje jedini čvrsti saveznik Rusije u Evropi, osim Bjelorusije. Za to vrijeme, dok se u Beogradu održavaju litije, kao znak protesta protiv održavanja Europrajda, viđamo ruske zastave i plakate sa likom Vladimira Putina.
Rama je dodao da je važno zadržati ovu potencijalnu prijetnju izvan Balkana, ali da više ne treba vršiti pritisak na Srbiju da uvede sankcije EU.

- Ovakve sankcije nisu moguće jer bez Rusije Srbija ne može da opstane. Štaviše, vlada i predsjednik Aleksandar Vučić ne bi politički preživjeli sankcije Rusiji. Srbija je već zauzela stav. Ne smijemo zaboraviti da je Beograd već tri puta glasao protiv Rusije u UN. Ovo je veliko iznenađenje - dodao je Rama.Rusija je ostala nepokolebljiva u podršci "teritorijalnom integritetu" Srbije po pitanju Kosova, što je dovelo do zabrinutosti da bi to moglo dovesti do dalje destabilizacije u regionu.&nbsp;To je uprkos dugoročnom posredovanju EU između dvije zemlje u nadi da će doći do normalizacije odnosa.

Albanski premijer je dodao da je važno zadržati ovu potencijalnu prijetnju izvan Balkana, ali da više ne treba vršiti pritisak na Srbiju da uvede sankcije EU

Rama o uticaju Rusije u RS: To je potencijalna prijetnja za region

<a href="https://avaz.ba/tag/134535/miodrag-vukovic">Višegodišnji funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vuković</a><a href="https://avaz.ba/region/crna-gora/772394/preminuo-miodrag-vukovic-visegodisnji-funkcioner-dps-a"></a> preminuo je u 68. godini.&nbsp;Vuković je u nekoliko saziva bio u Skupštini Crne Gore. Bio je potpredsjednik crnogorske Vlade od 1996. do 1998. godine, a od 1998. do 2002. bio savjetnik predsjednika te zemlje za ustavni sistem.&nbsp;U ranijim sazivima Parlamenta Crne Gore bio je predsjednik Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije.&nbsp;On će biti sahranjen sutra, na podgoričkom groblju Čepurci.

Bio je potpredsjednik crnogorske Vlade od 1996. do 1998. godine, a od 1998. do 2002. bio savjetnik predsjednika te zemlje za ustavni sistem

Vuković: Sahrana na podgoričkom groblju Čepurci

Preminuo Miodrag Vuković, višegodišnji funkcioner DPS-a

<a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović</a>, u skladu sa članom 95. tačka 5. Ustava Crne Gore, otpočet će danas konsultacije sa predstavnicima političkih partija, odnosno koalicija, zastupljenih u Skupštini te zemlje.Kako se navodi u saopćenju, Đukanović će danas obaviti konsultacije sa Demokratskom partijom socijalista, Demokratskim frontom i Demokratskom Crnom Gorom.
Đukanović je istakao kako je Crnoj Gori hitno potrebna odgovorna politička Vlada.

On je istakao kako je Crnoj Gori hitno potrebna odgovorna politička Vlada

Đukanović: Konsultacije u skladu sa članom 95 tačka 5. Ustava

Đukanović počinje konsultacije: Danas sa DPS-om, DF-om i Demokratama

Šta god bilo večeras na pregovorima, dajem vam riječ da će URA voditi Vlade Crne Gore na ovaj ili onaj način, kazao je <a href="https://avaz.ba/tag/95273/dritan-abazovic">lider GP URA i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović</a> na večerašnjoj konvenciji podgoričkog odbora GP URA.

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA i odbornik u Skupštini Glavnog grada, Luka Rakčević, nosilac je liste te partije na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici, koja nosi naziv "Pravo na grad".
Abazović je obraćanje započeo riječima "dobro veče gradonačelniče Glavnog grada Luka Rakčeviću”.
- Mi se u Podgorici ne borimo protiv Ivana Vukovića i DPS-a. Mi se u Podgorici borimo protiv organizovanog kriminala. Šef njihovog izbornog štaba je Ubović iz Bemax-a. Njega treba pobijedit na ove izbore&nbsp; rekao je on.

Kaže da je "lako davati donacije" koje, dodaje, poštuje i cijeni.- Ali je još lakše uzimati na tone kubika šljunka iz naših rijeka, preko naših para i onda izigravati dobrotvore. E toga više biti neće&nbsp; poručio je Abazović.Smatra da je "Luka Rakčević čovjek na kome će ležati budućnost političke scene".- Funkcija koju će preuzeti 24. oktobra biće samo uvertira za stvari koje će da donese Crnoj Gori. Ne postoji u Crnoj Gori veći politički talenat - rekao je Abazović govoreći o Rakčeviću.Poručuje da "DPS politički umire 23. oktobra u Podgorici".- Dajte parlamentarne izbore da politički umre DPS u cijeloj Crnoj Gori. Da politički umre konačno Milo Đukanović i da na kraju odgovaraju za svoja nepočinstva. Dajte izbore u cijeloj Crnoj Gori - kazao je premijer u tehničkom mandatu.

<h2>"Dat ćemo ključni doprinos da se naša zemlja što prije nađe u EU"</h2>

Šta god bilo večeras na pregovorima, Abazović poručuje – "dajem vam riječ da će URA voditi Vlade Crne Gore na ovaj ili onaj način".- I dati ključni doprinos da se naša zemlja što prije nađe u EU - ističe Abazović.Prema njegovim riječima, i ako "misle da su poslije 100 dana prekinuli let Vlade koja je trebala da pravdu iznese do kraja", Abazović poručuje "pravdu neće zaustaviti".- Ruka pravde stići će ih uskoro… I onda neka se svi politički subjekti takmiče u dobrim idejama - poručuje Abazović.

Prema njegovim riječima, i ako "misle da su poslije 100 dana prekinuli let Vlade koja je trebala da pravdu iznese do kraja", Abazović poručuje "pravdu neće zaustaviti"

Dritan Abazović: Ruka pravde stići će ih uskoro

Abazović: Šta god da bude večeras, URA će voditi Vladu na ovaj ili onaj način

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Crna%20Gora&amp;">Lider Demosa i nekadašnji diplomata SRJ Miodrag Lekić</a> predložen je za mandatara nove Vlade Crne Gore, javljaju crnogorski mediji.&nbsp;Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je, nakon sastanka parlamentarne većine, da su imali visok stepen saglasnosti za budućeg mandatara.
Istakao je da je Miodrag Lekić osoba o kojoj se razgovaralo kao budućem mandataru, te da nije registrovao nikog ko bi bio protiv toga.&nbsp;Sastanak se održao u zgradi crnogorskog parlamenta.Parlamentarna većina već je održala četiri sastanka, ali dosad nije postigla dogovor o formiranju nove vlade i izboru skupštinskog rukovodstva.
Podsjećamo, uoči sastanka, predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić poručio je da će ta partija prihvatiti bilo koju stranačku ili nestranačku kandidatkinju ili kandidata za mandatara, koji ne dolazi iz stranaka ili iz reda pojedinaca koje su imale saradnju sa DPS u smislu izbora 43. Vlade Crne Gore.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je, nakon sastanka parlamentarne većine, da su imali visok stepen saglasnosti za budućeg mandatara

Miodrag Lekić predložen za novog mandatara Vlade Crne Gore

Medijima se proširila informacija da je <a href="https://avaz.ba/tag/27713/zoran-milanovic">predsjednik Hrvatske Zoran Milanović</a> na samitu Brdo-Brijuni u Kranju negirao genocid.To je izazvalo burne reakcije i osudu od strane brojnih zvaničnika u BiH, a osuda je stigla i od Islamske zajednice u BiH.Ipak, uz ureda predsjednika Hrvatske demantuju ovakve navode.
- To je laž, a laži ne želimo komentarisati - odgovorio je Hini Milanovićev ured o navodnoj Milanovićevoj izjavi na sastanku Procesa Brdo-Brijuni.
Podsjećamo, prema informaciji koja se pojavila&nbsp;Milanović je na ručku sa akterima regionalnog samita u Sloveniji nedavno rekao da "postoje razne vrste genocida, ali u Srebrenici nije bio genocid nad Bošnjacima u ljeto 1995. godine".

Prema informaciji koja se pojavila Milanović je na ručku sa akterima regionalnog samita u Sloveniji nedavno rekao da "postoje razne vrste genocida, ali u Srebrenici nije bio genocid"

Burno u Hrvatskom saboru: Teške riječi i izbacivanje sa sjednice

DF: Nećemo na konsultacije sa Đukanovićem

Održan sastanak stare većine u Crnoj Gori, nisu prisustvovali Abazović i Bečić

Vulin napao ambasadore EU i SAD-a u Srbiji

Jako nevrijeme pogodilo Hrvatsku: Srušeni krovovi, stabla, prevrnuti kamioni...

Đukanović će prisustvovati sahrani kraljice Elizabete II

Bizaran slučaj u Celju: Živog čovjeka proglasili mrtvim

Dani otvorenih vrata: Oko 1300 posjetilaca u novootvorenom Islamskom kulturnom centru Sisak

Đukanović: Država je uvijek jača od bilo kog kriminala

Vučić: Tražit će da im dozvolimo da uđu u UN

Rama o uticaju Rusije u RS: To je potencijalna prijetnja za region

Preminuo Miodrag Vuković, višegodišnji funkcioner DPS-a

Đukanović počinje konsultacije: Danas sa DPS-om, DF-om i Demokratama

Abazović: Šta god da bude večeras, URA će voditi Vladu na ovaj ili onaj način

Miodrag Lekić predložen za novog mandatara Vlade Crne Gore

Ured predsjednika Hrvatske: Milanović nije negirao genocid

Region

Burno u Hrvatskom saboru: Teške riječi i izbacivanje sa sjednice

DF: Nećemo na konsultacije sa Đukanovićem

Održan sastanak stare većine u Crnoj Gori, nisu prisustvovali Abazović i Bečić

Vulin napao ambasadore EU i SAD-a u Srbiji

Jako nevrijeme pogodilo Hrvatsku: Srušeni krovovi, stabla, prevrnuti kamioni...

Đukanović će prisustvovati sahrani kraljice Elizabete II

Bizaran slučaj u Celju: Živog čovjeka proglasili mrtvim

Dani otvorenih vrata: Oko 1300 posjetilaca u novootvorenom Islamskom kulturnom centru Sisak

Đukanović: Država je uvijek jača od bilo kog kriminala

Vučić: Tražit će da im dozvolimo da uđu u UN

Rama o uticaju Rusije u RS: To je potencijalna prijetnja za region

Preminuo Miodrag Vuković, višegodišnji funkcioner DPS-a

Đukanović počinje konsultacije: Danas sa DPS-om, DF-om i Demokratama

Abazović: Šta god da bude večeras, URA će voditi Vladu na ovaj ili onaj način

Miodrag Lekić predložen za novog mandatara Vlade Crne Gore

Ured predsjednika Hrvatske: Milanović nije negirao genocid