Pedeset <a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">migranata</a> se grupiše na uvali blizu otoka, dolazi glas na motorolu šefa specijalnog tima <a href="https://avaz.ba/tag/5407/granicna-policija">Granične policije BiH</a>. 

Velikom brzinom se upućujemo na obalu <a href="https://avaz.ba/tag/2342/drina">Drine</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/852/zvornik">Zvorniku</a>, gdje nas čeka čamac. Ukrcavanje usporava jedino reporter „Avaza“, koji je proveo jedan dan sa specijalnim timom. Eldin, Alija, Emir i Nermin. Tim specijalaca koji je posebno angažiran i pored kojeg, kako kažu ostali graničari, ni muha ne može proći.

Prebacujemo se do mjesta sigurnog za pristajanje čamca i iskrcavamo se što je brže moguće. Kroz šumu se krećemo u pognutom položaju, a na dijelovima i puzeći. 
Dolazimo do mjesta gdje bi krijumčar, koji priprema čamac za prijevoz migranata, trebao pristati uz obalu. Razrađuje se strategija.

- Ući ćemo u vodu. Kada se približi na dovoljnu razdaljinu, iskačemo i vučemo ga na obalu. Odmah alarmiramo naše ljude koji su na vodi u čamcu da im prilaze sleđa. Sve treba trajati vrlo kratko - samo je dio dogovora specijalaca. 
S druge strane Drine je Loznica, Srbija. Migranti čekaju znak „svog“ krijumčara da krenu put Zvornika, put BiH. Za to vrijeme neki od njih se brčkaju. Čekamo. Sat. Dva. Tri. Krijumčar pokreće čamac i odlazi, ne prelazeći sredinu rijeke Drine. Drži se srbijanske obale.- Da li su nas primijetili kada smo dolazili - pita se jedan od specijalaca.

Možda su imali i dojavu. Nije trebalo dugo da specijalci primijete dvoje staraca kako dvogledom nadgledaju bosansku obalu. 
- Nema problema ako su nas i primijetili. Djelovali smo preventivno i odbili smo krijumčara u njegovoj nakani - dolazi smirujući glas na motorolu.

Pada odluka da čekamo noć. Termovizijskom kamerom osmatramo srbijansku obalu. Vidljiva su kretanja, ali nema čamca. Pala je noć. Lavež kerova dolazi sa srbijanske strane. Sve su to znakovi da se možda neko kreće. 


S obzirom na to da potpisnik ovih redova nije u formi, teren smo napustili sat poslije ponoći. Migranti su ostali na srbijanskoj obali. Misija kompletirana.&nbsp;

Ljepo vrijeme je pogodno za kretanje migranata. S tim u vezi pojačan je i pritisak na istočnu granicu BiH. S druge strane, srbijanske, niko od lokalnog stanovništva njihovoj policiji nije prijavio grupu od pedesetak migranata kako se spremaju ilegalno ući u BiH.

Prebacujemo se do mjesta za sigurno pristajanje čamca i iskrcavamo se što je brže moguće

"Avaz" u Zvorniku sa specijalnim timom: Lov na krijumčare migranata

Na ovoj zemlji živimo, ali ona nije naša, priča nam nana Fatima Turulja, pokazujući zarasle livade u selu Rosijevići kod <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražda</a>. Kada bude vakat otići će ostavljajući iza sebe sve što su stekle, dodaje, te nastavlja kako i sama čeka da kucne čas kada će i biti spuštena u mezarje do kojeg više ne može pješačiti, a posjećivala ga je po dva puta svakog ramazana.&nbsp;– Ovdje sam se rodila i život proživjela i ako Bog da tamo ću, vidio si tamo onaj brijeg. Tamo su mi đede, majka, brat, sestra i ostala familija – kaže nana Fatima. 
Sa komšinicom Fazilom, Fatima je jedina stanovnica sela u kojem brojne kuće, uglavnom građene od čerpića, zarastaju u korov. Mnogi su pomrli, a mlađi otišli za boljim životom, koji je u brdovitom kraju ispod Hranjena uvijek bio težak. Uništeni seoski put niko ne popravlja ni danas, kao da su se svi, i vlasti, i oni koji povremeno dođu, pomirili s tim da su Rosijevići još jedno od goraždanskih sela koje nije uništeno u ratu, ali je nestalo u miru. 
- Nekad je ovdje bilo 13 kuća, a u nekoliko kuća i po dvije familije. Puno naroda, puno djece bilo, slagalo se i fino se živjelo za ondašnji vakat. Sve kuće su se jednom prepravile, ali evo ih došle do rušenja opet. Ha se ne stanuje, ha nema niko, gotovo je, obara se, a kad se ništa ne popravlja još je gore. Nema nikog. Ha nema djece, nema ništa. Zato su djeca važna. I kad kažu da neće djece mnogo!? Djece nikad nije mnogo, svako svoju nafaku ima – kaže Fatima Turulja.

I pucnjevima iz pušaka noć uoči <a href="https://avaz.ba/tag/7083/bajram">Bajrama</a>&nbsp;dočekivao se najveći praznik, kuhalo se i pripremalo za porodični ručak nakon što bi muškarci došli iz džamije u Brajlovićima, a prvog dana organiziran je i teferič. Fatimi je žao što je zdravlje ne služi pa je postila samo desetak dana Ramazana, nedostaje joj nekadašnja bajramska atmosfera, da joj neko u pustom selu bar na Bajram na vrata pokuca, ali se za svaki Bajram pripremi kao da je selo puno i kao da će Rosijevićima opet odjeknuti pjesma.&nbsp;– Dođe Fazila meni, odem ja njoj na pobajramicu. Posjedimo, popričamo, popijemo po kahvu. Jest da mi je rukama zorli dok je upržim, ali napravim i halvu. Kao što sam i dočekivala. Isto ko da je puna kuća – priča nam ova dobra žena. 
Fatima nema svoje porodice. Živi od stotinjak maraka socijalne pomoći, ali skromna i ponosna starica ističe da joj ništa ne fali. Živi u kući od čerpića i drveta, ali kaže da, dok god može sebi pripremiti obrok, ne želi nigdje ići. Sjeća se vremena kada nije bilo ni zaprega, ni automobila, već je sav teret preko ruku prelazio. Zbog toga je danas često bole ruke i bez štapa ne može ni u avliju. Pamti dobro i zlo, ali na pragu devete decenije života zna da sreća nije u dunjaluku, platama i nekretninama.&nbsp;– Allah nas je dao, Allah će nas i primiti. Rodbinu, komšije, pa daljnju familiju obiđi. Ne traži tebi niko ništa, ali uzmi za šteku. Ne možeš sjesti, ne moraš. Ti si zijaret učinio čim si došao na vrata. Koliki je to sevap, Allah jedini zna – poručuje nana Fatima.&nbsp;&nbsp;

Nekad je ovdje bilo 13 kuća, a u nekoliko kuća i po dvije familije, puno naroda, puno djece

Selo sa dvije stanovnice: Nana Fatima peče halvu i čeka Bajram kao da je pun komšiluk

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" su članovi pop grupe <a href="https://avaz.ba/tag/32766/lexington-band">Lexington bend</a>.&nbsp;Iako početak emisije nije obećavajući, budući da su voditelja, dok je obavljao završne pripreme za snimanje nazvali "papkom", đir po Beogradu prošao je u potpuno drugačijoj atmosferi. Srećom, gosti nisu naljutili Memu, ali jeste "buba s felgama".&nbsp;Međutim, za "papka" kako ga nazvaše, ipak bi jedan od njih dao "zlatni zub".&nbsp;

Lexington band otkriva sve o svojim muzičkim počecima, pjevanju na ekskurzijama i daljem napredovanju u karijeri - od garaže do spektakularnog osmomartovskog koncerta u Areni.&nbsp;- Imali smo isti cilj i energiju, svirali smo pet dana po splavovima, radni bendovi bili, imali svadbe, šunjali se - ispričao je frontmen ove grupe Bojan Vasković.&nbsp;&nbsp;Otkrili su i šta misle o novom muzičkim pravcima, jutjuberima, navodeći kako im je "teško ukapirati" sve te trendove.&nbsp;- Prosto je neko džumbus vrijeme, svako može sve da radi, mi smo odrasli u nekom drugom vremenu kada su se poštovale druge stvari, kada se cijenilo kad neko ima neko znanje, kad je edukovan, kad lijepo priča, kad mu vokabular nije sveden na šest prosto proširenih rečenica - kazao je Vasković.

Šta su momci iz Lexington benda još pričali ne znajući da su kamere sve vrijeme upaljene, pa čak i nakon odjave emisije. No, i sam voditelj je zaboravio za kamere. Od šaljivog početka, do ozbiljnog kraja. Pogledajte video.&nbsp;

Počeli su svirakama u garaži, nastavili na splavovima, te zakucali spektakularnim koncertom u Areni

Đir sa Memom / Članovi Lexington benda zaboravili na kamere, Memu nazvali papkom

Nakon skoro dva mjeseca potpune obustave rada, stomatološke ordinacije ponovo su otvorile svoja vrata, na radost brojnih pacijenata.&nbsp;

Ekipa „Dnevnog avaza“ posjetila je ordinaciju “Quick Smile”, u kojoj profesionalni tim pun entuzijazma, pod dirigentskom palicom dr. Amele Mrzić, spremno dočekuje svakog pacijenta.&nbsp;&nbsp;S obzirom na to da su još na snazi mjere pridržavanja socijalne distance, nošenja zaštitne opreme, maski i rukavica, pri ulazu u ordinaciju obavezna je dezinfekcija ruku. 
Obavezni su i stavljanje navlaka na obuću te mjerenje tjelesne temperature svakom pacijentu koji ulazi. 
- Molim Vas, stavite masku, navucite navlake na obuću. Ovdje dezinficirajte ruke i pođite u toalet da ih operete. Još samo mjerenje temperature - daje upute ljubazna asistentica.
Prije dolaska pacijenata u ordinaciju doktori s njima obavljaju razgovor.
- Neophodno je da se najave telefonom i mi tu priliku iskoristimo da im postavimo nekoliko pitanja. Da li su bili negdje u inozemstvu, da li su bili u kontaktu s nekim ko je možda pozitivan na koronavirus. Sve su nam to izuzetno korisne informacije - kaže za “Avaz” dr. Mrzić.

Također, od pacijenta se traži i detaljno objašnjenje u smislu intervencija na zubu - da li je u pitanju popravljanje ili neki drugi zahvat.&nbsp;&nbsp;&nbsp;- To nam dodatno pomaže jer, nažalost, još ne možemo primiti sve pacijente, već postavljamo prioritete. Primamo pacijente koji odmah trebaju našu uslugu - objašnjava dr. Mrzić i dodaje da su tokom pandemije stalno bili u kontaktu sa svojim pacijentima, telefonski i e-mailom.

Još jedno pravilo koje je uvedeno zbog vanredne situacije i pandemije virusa COVID-19 je da u čekaonici može biti samo jedan pacijent.
- Svakog klijenta primamo ponaosob i u tačno dogovorenom terminu. To je još jedna mjera predostrožnosti kako ne bismo ugrozili ni nas ni pacijente - dodaje dr. Mrzić.

 Neophodno je da se najave telefonom i mi tu priliku iskoristimo da im postavimo nekoliko pitanja, kaže doktorica Mrzić

Pogledajte kako izgleda odlazak kod stomatologa

Ministar sigurnosti BiH <a href="https://avaz.ba/tag/518/fahrudin-radoncic">Fahrudin Radončić</a> kazao je danas na Sarajevskom aerodromu da će u četvrtak na sjednici Vijeća ministara BiH najvjerovatnije biti razgovora o eventualnom otvaranju granica.Na pitanje novinara šta je s bh. građanima koji rade na kruzerima, Radončić je kazao da sve kontakte drži Ministarstvo vanjskih poslova preko svog tima koji radi 24 sata.
-	Ljudi na kruzerima, kada je u pitanju naša regija, doživljavaju istu sudbinu, da mnoge velike zemlje ne žele da ih prime na svoju teritoriju, oni praktično plutaju. Znam da naše Ministarstvo vanjskih poslova pokušava na sve načine da ih dovede u BiH – dodao je Radončić.
Na upit o eventualnom otvaranju granica BiH, Radončić je podsjetio da se zatvaranje koordiniralo s regionom odnosno susjednim zemljama. 
-	Mislim da ćemo u četvrtak najvjerovatnije na Vijeću ministara razgovarati i na tu temu. Nama je jako važno da se granice relaksiraju zbog ulaska biznisa, privrednika, industrijalaca koji to očekuju nekoliko mjeseci, ali je, također, važno da Vijeće ministara to uskladi sa zahtjevima medicinske struke. Čini mi se da smo tu veoma blizu da uradimo ono što su uradile naše susjedne države, da se granice oslobode za ljude koji iz poslovnih razloga žele da uđu u BiH – rekao je Radončić.

Kada je riječ o migrantima te najavi da nam slijedi drugi val dolazaka, Radončić je rekao da treba očekivati <a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">migrante</a> iz Grčke. 

-	Tamo ih je stotinjak hiljada i oni će krenuti prema Hrvatskoj preko BiH. Znate i sami da tu imamo različita mišljenja. Ono što ja zagovaram je vrlo energičan pristup, njihovo obeshrabrivanje, zaustavljanje i legalno deportovanje. Neki drugi misle da treba da šutimo, da pravimo nove kampove. Ja neću dozvoliti da se u Sarajevu napravi novi kamp za 3.000 ljudi, već imamo 3.000 ilegalnih migranata. Cijela Srbija ima 6.000 migranata koje hoće da prihvati. Ne možemo dozvoliti da nam desetak hiljada ili 30.000 dođe na prostor gdje samo žive Bošnjaci. l zašto neko ne ubjeđuje gospodina Dodika ili Čovića da moraju da prime migrante, nego samo Radončića i prostor gdje žive Bošnjaci. Ja na to neću pristati. Potpuno čista pozicija – rekao je. Smatra da je poenta da se medijskim i političkim radom migranti obeshrabre da dolaze u BiH. - Njima je neko rekao da Radončić nije u pravu. U pravu je pakistanski ambasador. I taj ko im je to rekao, sad neka preuzme odgovornost. To je gospodin Džaferović. U tom smislu BiH mora potpuno suverenistički i bez straha da preuzme odgovornost i da jasno kaže da ne želimo da primamo ilegalne migrante. Prvo što ne znamo njihov identitet, drugo, ne možemo ekonomski podnijeti taj teret. Kada to radi Mađarska, SAD, Poljska, to je normalno, a kada uradi neko od bošnjačkih političara, to je strašna jeres, tabu tema. I normalno je da RS nema nijednog migranta, kao i prostor gdje Hrvati većinski žive. Svi su navalili na Bošnjake i Ministarstvo sigurnosti. Ne želim na to pristati, ne moram biti ministar, ali neću otvarati granice za ilegalne migrante jer znam šta to znači za 5 ili 10 godina za ovu zemlju – pojasnio je Radončić. 
Dodao je da smatra da je ključ regionalna saradnja. 
- Ključ je u Briselu. Ne mogu migranti ući na granicu Grčke i izaći, a da nam EU drži lekcije kako da se ponašamo prema njima, oni ih puste. Migranti su globalni problem. Nećemo dozvoliti da BiH bude plato za migrante, gdje će određene zemlje preko humanitarnih organizacija vršiti izbor najkvalitetnijih kadrova, zidara, tesara, ilegalno ih uvoditi u zemlje, a onaj najgori dio populacije ostavljati BiH. Migranti ostaju godinama, a ne mjesec ili dva. To je ogromna sigurnosna prijetnja, ne samo za BiH već i za EU – dodao je Radončić.

Kada je riječ o migrantima te najavi da nam slijedi drugi val dolazaka, Radončić je rekao da treba očekivati migrante iz Grčke koji će krenuti preko BiH u Hrvatsku

Rdončić: Zatvaranje granica je koordinirano s regionom

Radončić: Dodika i Čovića niko ne pita za prijem migranata, pritisak je samo na mene i Bošnjake

Već 23 godine za pucanj topa sa Žute tabije tokom ramazana u Sarajevu zadužen je Smail Krivić. Tobdžija, koji svakog dana označava kraj posta, ramazanska je atrakcija u bh. prijestonici. Obučen u narodnu nošnju, s fesom na glavi, uvijek je privlačio pažnju kako domaćih tako i turista iz zemalja širom svijeta.

Nerijetko su ga posjećivali i strani novinari. O njemu, ali i ovoj bh. tradiciji, čulo se nadaleko.&nbsp;Ali, ovog ramazana sve je drugačije. Zbog pandemije koronavirusa do prije nekoliko dana Krivić je na Tabiji bio gotovo sam, dok su ga ranijih godina okruživale desetine sugrađana, ali i stranih gostiju.&nbsp;- Od 1997. godine ovo je moja dužnost, a obavljat ću je dok se bude moglo – kaže nam Smail, skromno priznavši da ga i na ulici nerijetko zaustavljaju da se fotografiraju s njim.&nbsp; Dok razgovaramo s njim uoči iftara, nekoliko dječaka upire prstom u Smailov fes. „Ovaj čiko puca“, kaže jedan od njih, gledajući u tobdžiju, čijem se pucnju u šeheru svi raduju.
- Neobično mi je bilo ovog ramazana, nema puno ljudi, bilo je zabranjeno da dolaze. Sad je malo bolje, dođu ovdje, iftare. A prije je ovdje bilo puno, nije se moglo prići – priča Krivić.

Nekoliko puta se desilo i da zakasni, ali mu to Sarajlije, kaže, nisu zamjerile.I vjetar mu je nekoliko puta gasio vatru, dok je top još palio na „primitivan način“.- Ovdje uvijek puše neki vjetrić. Snalazio sam se na razne načine, pa sam, kad provučem fitilj, stavljao na njega kutiju, da ga zaštitim od vjetra. Svi gledaju šta je sad to, a ja samo mislim da mi se ne ugasi.&nbsp;Sad je lakše, sve ide na elektronsko paljenje – priča sarajevski tobdžija.

Top ima detonirajući fitilj i nema mjesta za grešku.
- Nema određenog vremena, nije odmjereno koliko će fitilj gorjeti, čim vatra do njega dođe, on puca. A i sa strujom, iste sekunde kada pritisnem, on je već u zraku, nema greške i gasiti se ne može – pojašnjava Krivić.
Ne može svako biti tobdžija, dodaje, jer za to „treba pameti“.
- Sad bih ja nekog naučio, ali mora položiti za certifikat. Ali, neko će morati ovo nastaviti raditi. Nije ništa vječno, pa nismo ni mi – rekao je Krivić.&nbsp;

Pukao je top, kandilji su se upalili, u Sarajevu je označeno vrijeme za iftar. Dok su se u zraku miješali mirisi dima nakon detonacije i ramazanskih somuna, ezani su se začuli, a tobdžija Smail Krivić se omrsio vodom i krenuo kući na iftar.
- Allahimanet, do sutra – reče nam na odlasku.

Ovog ramazana sve je drugačije, do prije nekoliko dana Smail je na Tabiji bio sam

Tobdžija sa Žute tabije: I kasnio sam i griješio, ali mi ne zamjere

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" su&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/85442/ognjen-jovanov">Ognjen Jovanov</a> i&nbsp;Anđela Vujović poznatija kao <a href="https://avaz.ba/tag/40577/angelina">Angelina</a>&nbsp;(Angellina).&nbsp;Dvoje mladih pjevača, čiji se pjesme broje milionske preglede na Youtubeu otkrili su da pored modernog zvuka vole i dobru narodnu pjesmu te ih na samom početku u trans bacaju stihovi numere Silvane Armenulić "Noćas mi srce pati".- Šta je ovo bre bebo, čuješ li - rekla je Angelina Ognjenu, a potom zapjevala ovu staru poznatu baladu.&nbsp;

Pjevačica vrlo autentičnog glasa kaže da nema uzora i da je teška za saradnju, a vidjet ćete i kako se snalazi za volanom Fiće.&nbsp;- Bolje je tako - kaže Angelina.&nbsp;Ognjen otkriva kako je došlo do saradnje njega i Innasa na pjesmi "High ko zmaj", ali i svoje planove u narednom periodu.&nbsp;- Ovo je naša godina, obećali smo jedno drugom - rekao je Ognjen.&nbsp;

Mladi pjevači su nakon turbulentne vožnje poželjeli da ponovo snimaju emisiju, ali da neko drugi vozi.&nbsp;S istim balkanskim reperom dvoje pjevača želi snimiti duet, a o kome se radi pogledajte u videu.

Nakon turbulentne vožnje, poželjeli da ponovo snime emisiju, ali s drugim vozačem

Đir sa Memom / Angelina pjevala Ognjenu, a voli drugog repera

Može čovjek sto puta otići u <a href="https://avaz.ba/tag/12606/lukomir">Lukomir</a> i naći će sto puta neku priču. Ujesen, kada oštri vjetrovi najavljuju kraj. Ne konačni, nego samo kraj do proljeća. U zimu, kada padne veliki snijeg, pa nikoga u selu nema. Ili u proljeće, kada se čovjeku od ljepote mili oko srca, mozak bistri stvarajući najljepši i najvredniji osjećaj slobode.&nbsp;

Lisica pored ceste, stotinjak metara dalje dolazi zvuk ovčijih zvona, miriše trava, zemlja, zrake sunca izvode vratolomije, kristalno čista voda na pojilicama za stoku...&nbsp;&nbsp; 

Da je na Lukomiru najljepše u maju, kažu i prvi sagovornici reportera "Avaza" koje zatiče odmah po ulasku u selo. Pronašli smo Durana Maslešu i Ismeta Čomora, starog znanca, dobrog starca, čovjeka velikog srca, kako obrađuju njivu. 


- Nemoj na oči da mi ideš ako se nisi oženio - srdačno dočekuje Ismet Čomor, uz iskreni smijeh. 


A Duran ga "grdi" jer je freza naišla na kamen, a prethodno mu Ismet rekao da nema kamena na njivi. 


- Ima malo - pravda se Ismet i dodaje: ''Hoću posijati malo luka, graha, mrkve. Žena će još nešto sijati, nek' sije šta joj volja. Treba posijati. Vidiš kakva su vremena.'' 


Duran gasi mašinu, kratki predah.

- Meni je od stresa i od posla počela brada opadati. Kosa. Doktor mi kaže da je to od stresa. Bio sam direktor jedne firme. Pokupim stvari i na Lukomir. I vratim se u život - priča Duran svoju sudbinu usput dok češe gustu prosijedu bradu. 



Ismet ga podržava. 



- Živa istina. I ta korona sad. De nosi maske, de rukavice, de se onim popršći. Kažem sebi: "Haj ti, bolan Ismete, na Lukomir, gore nema ničega." I popnemo se opet, i ja i Tiđa (supruga, op. a.) - pojašnjava Ismet. 



Kaže da mu teško pada što su posebna pravila u džamiji. 



- Nas deset dođe u džamiju da klanjamo teraviju, mala nam džamija, tobe ja rabbi. Sad nam treba teren k'o da ćemo lopte igrati, razmakni se po dva metra sa svaku stranu - na svoj način objašnjava Ismet. 



Maj je, pa je u selu puno ljudi. Gostiju, turista nema, zbog "proklete korone, đavo je odnio".

Brzo će iftar. 




- Kod mene ćemo, Tiđa je spremila pitu - kaže Ismet. 




Njegova je zadnja i sve mora biti kako on kaže. Niko se nije puno ni opirao. U maloj lukomirskoj kući Tiđa nas dočekuje. Iftar je skoro spreman. Uskoro se i kandilji pale.

- Proći će i ovo zlo. Svako je zlo prošlo - kaže Tiđa, aludirajući na koronavirus.&nbsp;

Iftari se u tišini, uz šaputanje dove...&nbsp;

Ako je suditi po kombinaciji riječi ''luka'' i ''mir'', ovo selo Lukomir s pravom nosi to ime. I s pravom treba vjerovati u teoriju da je prije više od 300 godina tako dobilo ime. 


Malo ga demantiraju stećci na ulazu u selo, koji govore i dokazuju da je selo bilo naseljeno još u 14. i 15. stoljeću.

Čomor i Masleša vrijedno oru i pripremaju njive, treba posijati što se može, teška su vremena

Haj', bolan, u Lukomir, gore nema virusa

Sarajevski tramvaju, trolejbusi i autobusi ponovo, nakon skoro dva mjeseca, ponovo su na ulicama grada.&nbsp;U saradnji s prijevoznicima “GRAS” i "Centrotrans Eurolines", Ministarstvo saobraćaja KS je donijelo instrukciju o načinu organizacije prijevoza putnika po fazama, odnosno postepeno i u skladu sa epidemiološkom situacijom.&nbsp;Kako je definirnao, u prvoj fazi usluge javnog linijskog prijevoza putnika pružat će se na sljedeći način:
- Korisnici usluga koji posjeduju radničke karte (godišnje i mjesečne karte), usluge prijevoza koristit će u skladu sa registrovanim redovima vožnje prijevoznika. Radnici koji ne posjeduju godišnje i mjesečne karte, mogu kupiti pojedinačne karte.
- Korisnici usluga koji posjeduju penzionerske, studentske, đačke i druge pretplatne karte, osim radničkih, prijevozne usluge neće moći koristiti u vremenskom periodu od 6:30 do 9 sati kao i od 15 do 17 sati.

U zavisnosti od epidemiološke situacije kao i mjera nadležnih organa, bit će određen period trajanja ove faze pružanja usluga javnog prijevoza , odnosno narednih faza.&nbsp;

Iz Ministarstva obavještavaju korisnike usluga prijevoza koji posjeduju pretplatnu (mjesečnu) kartu za mart 2020. godine, da istu mogu koristiti u vozilima javnog prijevoza u periodu od 15. do 30. maja 2020. godine, kao nadoknadu za neiskorišteni a kupljeni martovski kupon.


Također naglašavaju da svi putnici u vozilima javnog prijevoza moraju imati zaštitnu masku, a preporučuje se i korištenje rukavica. Vozači, kondukteri, revizori i druga službena lica prijevoznika dužni su koristiti masku i rukavice.&nbsp;

Putnici će moći ulaziti samo na prednja vrata vozila javnog gradskog prijevoza. Također su dužni poštovati upustva prevoznika, prilikom ulaska u vozilo i tokom vožnje, poručuju iz Ministarstva.Kako izgleda vožnja po novim pravilima, pogledajte u videoprilogu.

Svi putnici u vozilima javnog prijevoza moraju imati zaštitnu masku, a preporučuje se i korištenje rukavica

Pogledajte kako izgleda vožnja tramvajem po novim pravilima

Nakon dva mjeseca obustave, vozila&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/4574/gras">KJKP GRAS</a> sutra će ponovo u saobraćaj. Prva vozila gradskog prijevoza u <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajevu</a>&nbsp;trebala bi krenuti u 6 sati.&nbsp;Iz GRAS-a su obavijestili putnike o posebnim pravilima ponašanja u njihovim vozilima. Ulaz u vozilo nije dozvoljen bez zaštitne maske. Isključivo se smiju koristiti sjedeća mjesta, i to na način da u jednom redu može sjediti samo jedna osoba.
Ekipa "Avaza" provjerila je danas, zajedno s dugogodišnjim vozačem <a href="https://avaz.ba/tag/19931/tramvaj">tramvaja</a>&nbsp;Vjekoslavom Rajićem, je li sve spremno za izlazak prvih tramvaja na šine. Osim što naš domaćin nije mogao odgovoriti na mahanja i poljupce građana, drugih problema nije bilo.- Ja sam vozač koji je počeo raditi poslije rata, tako da imam i ona poslijeratna iskustva i ova. Ovo je tako nešto uzbudljivo, ljudi vam mašu, evo napravio sam jedan krug, nikakvih problema osim mahanja, šalju mi puse, neopisivo je - kaže nam Rajić.&nbsp;

Vjekoslav je i na testnu vožnju krenuo s rukavicama i maskom kako bi se navikao jer od sutra je to njegova obavezna oprema, a možda će, kaže, dobiti i vizir.&nbsp;- Koliko znam, nećemo imati kontakt s putnicima, kako će dalje teći, to ćemo da vidimo - kaže Rajić, navodeći da neće biti problema ako im se putnici ipak obrate, uz nadu da će poštovati pravila, držati odstojanje i nositi opremu.&nbsp;Strogo je zabranjeno stajanje i držanje za rukohvate, osim prilikom ulaska i izlaska iz vozila. Zna se da razmak između putnika u vozilima mora biti 1,5 metara. Od 7 do 9 sati i od 15 do 17 sati zabranjeno je korištenje prijevoza za sve kategorije osim radnika.
Mjesečne karte za mart za radnike važe za ostatak maja. Prve vožnje na svim linijama kreću u 6 sati, a posljednje u 22:30 sati.

Ulaz u vozilo nije dozvoljen bez zaštitne maske, a isključivo se smiju koristiti sjedeća mjesta

Sutra kreće javni prijevoz u KS: Ovo su pravila koja morate poštovati

Ugostitelji na <a href="https://avaz.ba/tag/3389/bascarsija">Baščaršiji</a>&nbsp;su jutros primili prve goste, nakon dva mjeseca, koliko je trajala zabrana rada zbog pandemije koronavirusa. Poželjeli su kažu nam "sjesti onako, promuhabetiti koju" sa svojim stalnim mušterijama. A i gosti su poželjeli svoje domaćine. Ispred jedne od kafana jutros su u redu čekali da gazda odmandali vrata.&nbsp;- Došli su jutros prije nas. Konačno svjetlost i radost i za ovaj grad i za nas. Osjeća se novi život. Jedva čekamo i ove naše ramazanske goste. Svake godine imamo tradiciju ovdje druženja dokasno, nadamo se da će nam doći večeras, ostat ćemo ako treba do zore da se osjeti taj miris ramazana - rekao je "Avaz" Edib Čengić, vlasnik ugostiteljskog objekta "Miris dunja".&nbsp;

Gosti su zadovoljni i nestrpljivo su čekali da izađu iz svojih domova i stignu na bosansku kafu na Baščaršiji. Ugostitelji nisu ranili jer, kako ističu, Sarajevo ne može da živi u punom kapacitetu bez šinskog saobraćaja.&nbsp;- Ovi hrabriji su izašli, požurili na prvu kafu. Sa zadovoljstvom su dočekali i moj osmijeh i vedrinu, pogotovo što je danas lijep i sunčan dan - kazao je Baton Adžanel, vlasnik ugostiteljskog objekta u srcu Baščaršije.&nbsp;

Tahir Lakočević s Dobrinje se jutros uputio u staro jezgro grada. Dobro je, kaže, da je doživio da se ponovo sretne s prijateljima. Zatekli smo ga na podnevnoj kafi u blizini Sebilja.- U devet sam izašao i došao na Baščaršiju. Nisam kafu popio dva mjeseca i došao sam ovamo namjerno i odlično je - kaže nam Lakočević.&nbsp;Put Baščaršije uputio se i Halid sa suprugom. Prošetali su kaže nam s Bjelava.&nbsp;- Poželio sam kafu da popijem na Baščaršiji. Ponio sam masku, čuvam se zatvorenih prostora, više volim gdje ima malo povjetarca i širine - kaže nam Halid, dodavši da se s prijateljima "druži preko interneta" i poručuje da smo dobro prošli.&nbsp;S Halidom se slaže i njegova supruga, navodeći da su građani bili disciplinirani i da je bilo mnogo pažljivih komšija.&nbsp;- Javljali su se i pitali, pošto smo sami nas dvoje, treba li nam šta. Živjeli Bosanci - poručila je ona.&nbsp;

Na prvu kafu na Baščaršiji stigao je i najpoznatiji bh. meteorolog <a href="https://avaz.ba/tag/18654/zeljko-majstorovic">Željko Majstorović</a> sa suprugom. Šetali su kaže i ranije, a ovo je izuzetna prilika da se sretnu i prijatelji.&nbsp;&nbsp;- Konačno prilika da se obnove stare stvari, među njima i bosanska kafa na Baščaršiji. Sve se pomalo vraća u normalu - kaže nam Majstorović.&nbsp;

A, kada je riječ o vremenu, dodao je da će maj biti dosta promjenjiv, ali neće biti previše padavina, dok će ljeto biti jako vruće uz nadu da će pasti koja kap.&nbsp;- Ko je zasijao i ubrat će ponešto - poručio je Majstorović.&nbsp;

Sarajlije pokazale disciplinu, socijalna distanca se poštuje, na prve kafe stigli sa zaštitnom opremom

Majstorović sa suprugom uživao na Baščaršiji

Ugostitelji radosni dočekali goste: Čekamo i postače, radit ćemo do sabaha

Kako bi se jedini naš grad na moru što prije oporavio od cjelokupne situacije vezane za pandemiju koronavirusa, neophodno je da bh. građanima Neum bude na prvom mjestu što se tiče ljetne sezone.&nbsp; Na to apeliraju ugostitelji i turistički radnici ovog grada. Zbog pandemije, mnogi su stavili ključ u bravu, a gostiju za vikend skoro da nije ni bilo.&nbsp;

U to se uvjerila i ekipa „Avaza“, koja je u ovom gradu boravila protekli vikend.
Ugostitelji su poslali jasnu poruku: „Pomozite nam da se oporavimo i da iduću sezonu dočekamo spremni.“
Jedan od ugostitelja i vlasnik apartmana i restorana Dražen Obad kaže da malo toga zavisi od njih, a spremni su goste primiti ''odmah danas''.

- Nadamo se da će u narednom periodu popuštati mjere kako bismo počeli s radom. U Neumu je, nažalost, katastrofalna situacija i što se tiče domaćih uposlenih kojima su dobrim dijelom smanjene plaće, a najveći gubitak je na nivou sezonskog zapošljavanja - kaže Obad.
Veliki broj sezonaca iz cijele BiH, tvrdi Obad, neće moći zaraditi. Turizam im uveliko zavisi i od Hrvata, jer presijecaju Dubrovačku županiju.

-&nbsp; Moramo pratiti Hrvatsku i šta ona donosi. Moramo pratiti Evropsku uniju i to je najpametnije. Rezervacija imamo, ali „vise u zraku''. Kada gledamo cjelokupan Neum, rezervacije su na minimumu. Sve je zasnovano na porodičnom turizmu, ali grupnih dolazaka nema i to je na čekanju - ističe Obad.
U Neum najviše dolaze turisti iz Poljske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švicarske.
&nbsp;

Nadamo se da će u narednom periodu popuštati mjere kako bismo počeli s radom, kaže Obad

Neum: Ugostitelji jedva čekaju da počnu s radom

Ugostitelji poručili: Bh. građanima Neum treba biti na prvom mjestu

Dok je bio mlađi zemlju je obrađivao njegov rahmetli babo, a Nermin Brajlović imao druga interesovanja. Motiku i teže poslove ne voli ni danas, ne može ih ni raditi jer nekadašnji vodoinstalater teško je ranjen tokom rata, ali je na svom imanju na Cvilinu kod <a href="https://avaz.ba/tag/6650/ustikolina">Ustikoline</a> napravio pravi mali raj za svoje pernate prijateljice.&nbsp;&nbsp; - Ranije sam imao prepelice, jer mi je unuk imao problema sa bronhitisom. Držao sam ih nekoliko godina, unuk se zasitio, pa ih više ne držim. A onda je supruga predložila da kupimo nekoliko koka. Počelo je sa 5-6, a sada ih je oko 170 – kaže Nermin.
Svakom od stanovnika svoje male farme lično je pomogao da dođe na svijet. Proces izlijeganja u inkubatorima traje 21 dan, a podrazumijeva stalnu brigu, obilaske, provjere procenta vlage i okretanja jaja svih šest sati. A onda dolaze Nerminu najdraži trenuci.
- Kad vidim da ono jaje puca, da iz njega izlazi pile, to je neopisiv osjećaj. Osjetiš baš posebnu ljubav što u tome učestvuješ i što nekom biću pomažeš da dođe na svijet. Najsretniji sam kad vidim da 20. ili 21. dan počinju da izlaze i pored njih sjedim po dva sata i gledam, čekam da se rodi novi život. Jedva čekam taj dan da to pratim, a nekad im i pomognem – s posebnim emocijama priča nam Nermin Brajlović.
Od svog je dvorišta napravio raj za oči, sa putovanja donosio smokve i palme koje je sadio, a u blizini kuće kokoškama sagradio udoban smještaj u kojem boravi desetak različitih vrsta. Planira širiti jato, već ima i nekoliko ćurana, a želi kupiti i par paunova i pataka.

Nermin ima stabilna primanja, supruga Enesa je zaposlena, pa su se iz ljubavi, a ne interesa, posvetili peradarstvu. Ipak, potražnja za domaćim jajima je ogromna pa često i sami, pored vlastitog kokošinjca, ostanu bez njih. 
- Sad u kući nemam ni jednu školjku jaja. Ljudi maltene čekaju da koka snese da bi kupili to jaje i vidim da je narod prepoznao šta znači domaće. Vi u prodavnici na akciji imate školjku jaja za 3 marke i kakvo je to jaje!? Domaće jaje kad jednom probate onda ćete znati razliku – pojašnjava Brajlović.
Mnogima bi, dodaje, proizvodnja domaćih jaja mogla postati posao ili osigurati dodatnu zaradu koja je posebno bitna u vrijeme krize koju donosi pandemija. 
- Kao djeca smo u ovom Cvilinskom polju naramcima brali pečenjaka i krastavica, a sad je sve u korovu. Najlakše je, izgleda, bilo malinu zasaditi, a čim je pala cijena eno je razoravaju i napuštaju. Oko maline ima posla, a mnogi su mislili zasaditi i brati. Tu imate nekoliko puta okopavanje, praćenje, zalijevanje, prskanje, pa na kraju da imaš plod. U peradarstvu nema napornog posla. A ovdje sam napravio i uslove da i oni uživaju, da im je fino, da im nije tijesno, ali da je i meni lijepo – ističe Nermin Brajlović.

Svakom od stanovnika svoje male farme lično je pomogao da dođe na svijet

Na Cvilinskom polju u Ustikolini uživaju i Nermin, i njegovo jato

Počelo je rušenje objekata koji se nalaze na dijelu kuda će prolaziti&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/20892/prva-transverzala">Prva transverzala</a> u Sarajevu. Riječ je o objektima u ulici Halida Kajtaza. Kako su istakli nadležni radovi se nastavljaju, a naredni korak je izgradnja kružnog toka, koji će biti spojen sa kružnim tokom u Vogošći.&nbsp;- Krenuli smo s rušenjem objekata, sredstva su obezbijeđena, mi nastojimo, kako smo i obećali u ekspozeu da će nam Prva transverzala biti nulti prioritet. Već smo rušili dio GRAS-a u mom mandatu. Trenutno je rušenje ovog objekta, imamo spremne elaborate, nastavljamo dalje čim dobijemo ZK izvatke, mi ćemo to odmah završavati - rekao je nam je ministar saobraćaja KS&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/86782/adi-kalem">Adi Kalem</a>.&nbsp;

Direktor direkcije za puteve KS <a href="https://avaz.ba/tag/51862/selmir-kovac">Selmir Kovač</a>, rekao je za "Avaz" kako je u planu da se sve sruši, kako bi se kompletna trasa Prve transverzale očistila. 
- Dobili smo rješenja za rušenje ovog prvog objekta. Do kraja sedmice ćemo predati za nekadašnji salon namještaja i njega ćemo srušiti. Sve što je nelegalno trebamo rušiti zajedno s općinom Centar i njihovom inspekcijom i najvjerovatnije ćemo i u tu priču krenuti. Kada se završi rušenje ove kuće mi ćemo raspisati tender za izbor izvođača za kružni tok što predstavlja početak izgradnje Prve transverzale od početka ka kraju, odnosno spoj dva kružna toka, onaj u Vogošći i ovaj ovdje. Sve što nam odavdje do Vogošće bude na putu Prve transverzale mi ćemo rušiti - rekao je Kovač. 
Općina Centar je što je prije bilo moguće izdala rješenja da se krene s rušenjem, rekao je za "Avaz" <a href="https://avaz.ba/tag/17074/sulejman-haljevac">Sulejman Haljevac</a>, dopredjedavajući Općinskog vijeća Centar.&nbsp;- Imali smo dosta problema na ovoj Prvoj transverzali, zato što imamo raznih faktora koji nas koče na sve moguće načine i pokušavaju da zaustave moderno evropsko Sarajevo. Grupe građana u saradnju sa nekim raznim faktorima koji su na tom putu, bespravno pokušavaju da zaustave spajanje Sarajeva sa Vogošćom. Ovo je jedna večika parcela i nadamao se da poslije ovoga idemo dalje - kazao je Haljevac.

Općina Centar po hitnoj proceduri izdala rješenja da se krene s rušenjem

Počelo uklanjanje obejkata u ulici Halida Kajtaza

Rušit će se svi objekti na trasi Prve transverzale do Vogošće, uskoro gradnja kružnog toka

Izgradnja ceste u dužini od 48,8 kilometara Stolac - Neum olakšat će i skratiti putovanje do jedinog bh. grada na moru. To će biti prvi put da je ovaj grad s ostatkom države povezan magistralom. Reporteri „Avaza“ su obišli gradilišta na tunelu Žaba, a zavirili smo i u njegovu unutrašnjost. Također, ova cesta će uveliko poboljšati položaj Neuma&nbsp;u turističkom smislu.

Tunel Žaba, koji je probijen 13. jula prošle godine, uskoro će biti povezan s trasom.
To nam je potvrdio direktor "Cesta FBiH" Ljubo Pravdić.
- Izvođači radova su kompanije „Euro-Asfalt“ i „HP Investing“. Treba uskoro stići još dodatne opreme. Nakon toga završit će se još kilometar ceste prema Stocu i to bi trebalo biti gotovo za dva do tri mjeseca – rekao je Pravdić.Svitava je trnuetno jedno od aktivnijih gradilišta u državi.Ugovor za izgradnju tunela Žaba s kompanijom ''Euro-Asfalt'' potpisan je krajem avgusta 2018., a prilikom potpisivanja ugovora je rečeno da će radovi trajati dvije godine.&nbsp;Vrijednost ugovora je 23 miliona KM s PDV-om.&nbsp;Kako to izgleda, ali i dio nove ceste Stolac - Neum pogledajte u fotogaleriji i videoprilogu.

Izgradnja ceste u dužini od 48,8 kilometara Stolac - Neum olakšat će i skratiti putovanje do jedinog bh. grada na moru

Pogledajte kako izgleda unutrašnjost tunela Žaba, a poznato je i do kada će trajati radovi

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir s Memom</a>" su reper <a href="https://avaz.ba/tag/51128/gazda-paja">Gazda Paja</a> i pjevačica <a href="https://avaz.ba/tag/82481/lena-colak">Lena Čolak</a>.&nbsp;Dvoje muzičara otkrivaju kako im je počela 2020. godina, ali i šta je ono što planiraju ostvariti ovog ljeta.&nbsp;Mlada pjevačica Lena Čolak govori o svom imidžu, koji dobija naziv "101 dalmatinac".- Tako je ispalo, slučajno - kaže Lena.&nbsp;Kada je riječ o poslovnim planovima Lena najavljuje hit za ljeto, dok Gazda Paja govori o saradnji s Amidžićem i THCF-om.&nbsp;- Krenuli smo od nule, iz ovih beogradskih rupa smo se gradili. Oni su onda dali album, urade par pjesama za reprezentaciju i krene ludilo, baš mi je drago što su ostali jer su jedan od najkvalitetnijih rep bendova - kaže Gazda Paja.&nbsp;

Govoreći o svojim muzičkim počecima, Gazda Paja ističe kako nije imao "nikoga da ga pogura".&nbsp;- Nisam imao ni strikana, ni babu - rekao je Gazda Paja.&nbsp;&nbsp;S druge strane ističu da je Leni mnogo lakše graditi karijeru. Međutim, sama pjevačica dodaje "kamo sreće da je tako", a na pitanje ima li sponzora, odgovara:&nbsp;- Ne, u sve sama ulažem. Mogu sama da zaradim i isfinansiram sve sama.Iako smatra da pjevačice koje dobro pjevaju mogu proći u tom biznisu bez sponzora, Gazda Paja dodaje:- Lakše je da nađe investitora za spot.&nbsp;

Hoće li se Lena Čolak uskoro udati, ko je mlada Gazde Paje, ko ih vodi na egzotična mjesta te šta je Gazda Paja rekao o nastavku "Južnog vetra", a potom zatražio da se isiječe dio iz emisije, pogledajte u videu.&nbsp;

"Avaz" u Zvorniku sa specijalnim timom: Lov na krijumčare migranata

Selo sa dvije stanovnice: Nana Fatima peče halvu i čeka Bajram kao da je pun komšiluk

Đir sa Memom / Članovi Lexington benda zaboravili na kamere, Memu nazvali papkom

Pogledajte kako izgleda odlazak kod stomatologa

Radončić: Dodika i Čovića niko ne pita za prijem migranata, pritisak je samo na mene i Bošnjake

Tobdžija sa Žute tabije: I kasnio sam i griješio, ali mi ne zamjere

Đir sa Memom / Angelina pjevala Ognjenu, a voli drugog repera

Haj', bolan, u Lukomir, gore nema virusa

Pogledajte kako izgleda vožnja tramvajem po novim pravilima

Sutra kreće javni prijevoz u KS: Ovo su pravila koja morate poštovati

Ugostitelji radosni dočekali goste: Čekamo i postače, radit ćemo do sabaha

Ugostitelji poručili: Bh. građanima Neum treba biti na prvom mjestu

Na Cvilinskom polju u Ustikolini uživaju i Nermin, i njegovo jato

Rušit će se svi objekti na trasi Prve transverzale do Vogošće, uskoro gradnja kružnog toka

Pogledajte kako izgleda unutrašnjost tunela Žaba, a poznato je i do kada će trajati radovi

Đir sa Memom / Gazda Paja o nastavku "Južnog vetra": Radi se, ali ovo ćeš da isiječeš

"Avaz" u Zvorniku sa specijalnim timom: Lov na krijumčare migranata

Selo sa dvije stanovnice: Nana Fatima peče halvu i čeka Bajram kao da je pun komšiluk

Đir sa Memom / Članovi Lexington benda zaboravili na kamere, Memu nazvali papkom

Pogledajte kako izgleda odlazak kod stomatologa

Radončić: Dodika i Čovića niko ne pita za prijem migranata, pritisak je samo na mene i Bošnjake

Tobdžija sa Žute tabije: I kasnio sam i griješio, ali mi ne zamjere

Đir sa Memom / Angelina pjevala Ognjenu, a voli drugog repera

Haj', bolan, u Lukomir, gore nema virusa

Pogledajte kako izgleda vožnja tramvajem po novim pravilima

Sutra kreće javni prijevoz u KS: Ovo su pravila koja morate poštovati

Ugostitelji radosni dočekali goste: Čekamo i postače, radit ćemo do sabaha

Ugostitelji poručili: Bh. građanima Neum treba biti na prvom mjestu

Na Cvilinskom polju u Ustikolini uživaju i Nermin, i njegovo jato

Rušit će se svi objekti na trasi Prve transverzale do Vogošće, uskoro gradnja kružnog toka

Pogledajte kako izgleda unutrašnjost tunela Žaba, a poznato je i do kada će trajati radovi

Đir sa Memom / Gazda Paja o nastavku "Južnog vetra": Radi se, ali ovo ćeš da isiječeš