U džamijama širom BiH danas je klanjan prvi džuma-namaz ovog ramazana. Džamije su, zbog pandemije koronavirusa do jučer bile zatvorene, te su duše vjernika, kako su nam kazali, danas posebno ispunjene.&nbsp;Prvi imam i hatib <a href="https://avaz.ba/tag/2827/begova-dzamija">Gazi Husrev-begove džamije</a> u Sarajevu, dr. hfz. Mensur ef. Malkić predvodio je džuma-namaz u ovoj džamiji. Vjernici su s radošću dočekali vijest da će moći klanjati prvu džumu u ovom ramazanu.Muhamed Šemoski, jedan od vjernika koji je došao na džumu, rekao nam je da je osjećaj "kad kad pticu pustite iz kaveza".&nbsp;- Džamije su vezane za naša srca, za naš život i one su koncept našeg života - kaže Šemoski, dodavši kako je puno&nbsp;lakše postiti nego što se nadao.&nbsp;Prelijepo je, toplo i ugodno, kazao nam je Edin Bihorac pred početak džume izrazivši nadu da će ograničenja brzo proći.&nbsp;- Postiti nije teško nikad, malo na početku dan-dva, ali prođe sve - kazao je Bihorac.&nbsp;

Hasan Sućeska iz Sarajeva kaže došao je da obavi svoju dužnost, ali i da vidi kako izgleda džuma-namaz u vrijeme pandemije koronavirusa. I Mazhar Karić kaže došao je da vidi kako izgleda džuma, ali neće rizikovati.&nbsp;- Odoh da vidim kako je, pa šta ću, od Boga je - kaže Karić.&nbsp;Sarajlija Šefik Pajić, stigao je radostan na džuma-namaz.&nbsp;&nbsp;- Ramazan je, a nema teravije, nema džume, znate kakav je osjećaj...Hvala Bogu počelo je - kaže Pajić, dodavši kako se raduje povratku u džamiju.&nbsp;

Džamije u BiH od prekjučer su djelimično otvorene za veći broj vjernika, nakon skoro dva mjeseca restriktivnih mjera tokom kojih su se u džamijama samo oglašavali ezani, a namaze obavljali imami i članovi džematskih odbora.
Instrukcijom Rijaseta ne tretira se dozvoljeni broj vjernika kojima se omogućava pristup džamiji, nego se utvrđuje obaveza da se poštuje dozvoljena distanca, na čega će biti utvrđeno koliko osoba može boraviti u određenom prostoru.
Stoga je iz Islamske zajednice još jednom upućen apel vjernicima da tokom džume pokažu odgovornost, ali i odricanje i da, u slučaju kada u džamijama zbog poštivanja propisa o fizičkoj distanci ne bude više prostora, klanjaju u prostoru ispred džamije (ukoliko uvjeti to omogućavaju), odnosno da i dalje kod kuće klanjaju podne-namaz.

Vjernici su s radošću dočekali vijest da će moći klanjati prvu džumu u ovom ramazanu

Vjernici na prvoj džumi ovog ramazana: Kao ptice puštene iz kaveza

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i lider SBB-a <a href="https://avaz.ba/tag/518/fahrudin-radoncic">Fahrudin Radončić</a>, na pitanje novinara, komentirao je danas nabavku maski u Kantonu Sarajevo.- Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost na drugu stranu. U Sarajevskom kantonu imate da je neko nabavio 50.000 maski po cijeni od 80 feninga, a prodao po 90 feninga i zaštitio domaću proizvodnju jer se sve radilo u Visokom i jednoj drugoj kompaniji, i sačuvali stotinjak radnih mjesta. U aferi "Respiratori" imate 10 i više miliona KM gdje su se nabavljali ventilatori i druga oprema. To su neuporedive afere koje je neko plasirao da ispadne da smo svi isti, nismo svi isti. Zna se ko je kriminalac. Ne ulazimo u presumpciju nevinosti, neka tužilaštvo, SIPA i ostali organi rade u punom kapacitetu - rekao je Radončić. Na pitanje novinara da li vjeruje u pravosudni sistem BiH, Radončić je odgovorio: - Ja sam ministar sigurnosti i ne bih bio tu da ne vjerujem u pravosuđe ove zemlje. U trenucima pandemije, kada ginemo, spašavamo narod, da razmišljate kako da se utalite, ugradite, ukradete, to se zaista mora, opet kažem moram poštovati presumpciju nevinosti kao ministar sigurnosti, ako ima elemenata krivičnog djela to se mora drastično kazniti.Novinari su pitali Radončića da prokomentira aferu „korona parti“.- Napravljena je veoma ružna stvar, to je taj „korona parti“, gdje su pojedini ljudi pokazali ili htjeli da pokažu da su iznad drugih društvenih standarda. Nije uredu da smo cijelu naciju pozvali da poštuju mjere, da apelujemo da poštuju, da kažnjavamo, a da imamo jednu grupu da pravi svoje partije. Velika je greška da se u svemu tome našao, naravno, jedan ministar s nivoa Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. O njegovoj konkretnoj odgovornosti, on je na kraju krajeva sam ponudio ostavku, svjestan šta je uradio, odlučit će SNSD i njegova stranka – rekao je Radončić.

U aferi "Respiratori" imate 10 i više miliona KM, to su neuporedive afere koje je neko plasirao da ispadne da smo svi isti, nismo svi isti, zna se ko je kriminalac

Radončić: Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost

Bilsena Šahman, zastpunica u Skupštini KS danas se obratila javnosti povodom medijskih tekstova o navodnoj aferi u vezi sa uvozom maski preko firme čiji je vlasnik njen sin.&nbsp;- Ja sam njemu samo teret, ona u svom poslu ima samo probleme zbog mene, odnosno zbog toga što sam ja skupštinska zastupnica - kazala je između ostalog Šahman, koja je odgovorila na novinarska pitanja i pojasnila da ovaj posao nema veze s njenom političkom pozicijom.&nbsp;- Moj sin je odrastao čovjek, završio je ekonomiju u Zagrebu koji mu ja nisam mogla završiti očito. On je samostalan. Prošle sedmice sam dobila poziv, dala sam informacije i jučer je izašao članak.&nbsp;Firma je registrovana na promet veliko i malo, na promet protetike, opreme a ne samo slastičarnih proizvoda.&nbsp;Posao im je stao u januaru, ostao je sa šest radnika. Sin mi je stupio u kontakt sa firmom u Tešnju da za njega proizvode zaštitne maske, ne medicinske maske. Ja sam farmaceut i puno sam toga uradila što ste vi zaboravili. Otac mu je hirurg i moje dijete nije moglo pogriješiti u tom smislu da radi nešto mimo zakona - kazala je Šahman.&nbsp;Pojasnila je da 20. marta niko nije imao maske u BiH i da je CZ njega zvala u pomoć.
- Moram vam napomenuti da 20. marta niko nije imao maske, bilo kakve i njega su zvali za pomoć. On je dobio poziv iz Civilne zaštite. Na cijelom ovom poslu je zaradio nepunih 5 hiljada KM koje nisu dovoljne da se pokriju troškovi proizvodnje u Tešnju. Sto ljudi dodatno je zaposleno tamo da proizvodi maske i išao je dva puta dnevno tamo.&nbsp;Ponosna sam jer je moj sin uspio sačuvati radna mjesta. On se bavi i humanitarnim radom i donirao je maske i mnogo toga. Ako vas zanimaju bilo kakvi poslovi mog sina, imam svu dokumentaciju a ostalo ćete njega pitati jer je odrasla osoba - kazala je Šahman.&nbsp;&nbsp;Na kraju je naglasila da njen sin nije čovjek kojeg zanima politika, da nije uhljebljen u državne institucije i da to nikada nije želio.&nbsp;- Ne bih željela da njegova firma postane poligon naših prepucavanja, ali ako do toga dođe i bude mu upitan posao, onda ćemo imati veliki problem. Ovo što opozicija radi i petlja djecu, to je njihova stvar. Nemam šta da krijem&nbsp;i ne optužujem medije. Naprotiv, želim da se istina sazna.&nbsp;To tvrdim i dajem obje ruke da nisam utjecala. Zašto bih to radila? Da zaradim pet hiljada KM? Zašto? Svjesna sam da sam pod lupom i zašto bih to radila - kazala je Šahman na kraju.

Pojasnila je da 20. marta niko nije imao maske u BiH i da je CZ njega zvala u pomoć

Bilsena Šahman: Moj sin nema veze s politikom, zvali su ga da nabavi maske

Prošlo je tačno godinu dana od otvaranja <a href="https://avaz.ba/tag/7292/aladza-dzamija">Aladža</a> džamije u Foči. Slike koje su obišle cijeli svijet duboko su se urezale i u sjećanje Miralema ef. Hodžića, glavnog imama Medžlisa IZ Foča, koji i sada pred očima vidi na hiljade vjernika u Aladžanskom parku i haremu džamije koje će nositi u srcu dok je živ.&nbsp;Zbog pandemije koronavirusa u fočanskim džamijama ovog ramazana vjernici fizički nisu prisutni, džemat održavaju imami sa porodicama, ali su misli hiljada Fočaka širom svijeta često usmjerene ka ušću Ćehotine u Drinu, Hasan Nazirovom remek djelu i simbolu Foče.&nbsp; - Ovo je sad jedno novo vrijeme, teško iskušenje koje ćemo mi ako Bog da preživjeti i savladati. Međutim, ima drugih stvari koje su u svemu ovome i pozitivne. Po prvi put u životu ili otkad radimo ove svoje poslove možemo naći vremena za sebe, za svoju porodicu. A kao što znamo porodica u islamu je sveta i čovjek treba da vodi brigu o svojoj porodici.&nbsp;

Po prvi put iftarimo sa svojom porodicom, družimo se i vidimo kako nam djeca rastu. Sad vidimo da nismo bili ni svjesni koliko nam život brzo prolazi. Naša djeca porastu i svi nam kažu – vidi mašAllah tvog sina ili tvoje kćerke, a mi to nismo ni osjetili jer nismo imali vremena za njih. Po prvi put, ja lično, provodim Ramazan onako kako bih ga trebao da provodim. Imam I vremena da obavim razgovor sam sa sobom, da vidim šta sam to doprinio ili nisam, šta mogu bolje – kaže nam Hodžić.
Namazi u džematu se ne obavljaju, ali se svakodnevno u tri džamije u gradu, ali i u džematima Sutjeska, Mrežica i Jeleč, uče mukabele. U Aladža džamiji uči se hatma dova pred dušu njenog graditelja Hasana Nazira, u Carevoj džamiji za sultana Bajazida, a u Atik Ali-pašinoj dova se uči za Atik Ali-pašu.

Za povratnike u Foču, ali i njihove komšije, svakodnevno se u kompleksu Aladža džamije pripremaju iftari. Zahvaljujući sredstvima koja doniraju stanovnici BiH ali i oni koji žive van domovine, iftari se distribuiraju prema svim džematima.
– Tako svaku noć u prosjeku ovdje pripremamo oko 25 iftara. Svako onaj ko želi da mu se donese iftar, iftar će mu se donijeti, bez obzira koje vjere bio. Noćas imamo taj slučaj, gdje će naše komšija iftariti ili večerati, kako god hoćete, zajedno s nama Bošnjacima – kaže ef. Hodžić.

Aladža je promijenila sliku Foče, osnažila Fočake koji sada imaju motiv i adresu više na koju mogu doći, ali i relaksirala odnose među svim ljudima u ovom gradu. Dani Ramazana, koji protiču u posebnim uvjetima zbog virusa koji muči cijeli svijet, prilika su za analizu naših djela i ciljeva.&nbsp;&nbsp;- Ovo nam je prilika da stanemo pred ogledalo i kažemo kakvi smo ljudi, da ne tražimo mahane u drugima, a da svoje ne vidimo. Obavimo razgovor sa sobom, a trebali bi biti iskreni jer ne možemo sebe lagati, pa kad sami sebi odgovorimo kakvi smo onda tako nastupajmo u životu. Molim Allaha dž.š. da u ovom teškom vremenu ojača naš iman i da nam snage da poslije ovoga budemo puno bolji – poručio je Miralem ef. Hodžić, glavni imam MIZ Foča.

Namazi u džematu se ne obavljaju, ali se svakodnevno u tri džamije u gradu, ali i u džematima Sutjeska, Mrežica i Jeleč, uče mukabele

Vjernici fizički nisu u Aladži, ali se dova njenom graditelju Hasanu Naziru u njoj svakodnevno uči

U selu koje nije imalo džamiju, klanjao je po kućama i na livadama, postio je i u doba komunizma, na privremenom radu u Njemačkoj, jer da je drugačije, kaže, njegov život ne bi imao smisao.&nbsp;Zufer Tanjo iz sela Bogušići kod Goražda negdje je na polovini devete decenije života. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ramazan">Stari hadžija, ratni imam džamije u Bogušićima, pripada generaciji starih Bošnjaka kod kojih je vjera u Allaha, dž. š.</a>, dio svakodnevnog života, svake misli, izgovorene riječi, djela i postupka.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Prve namaze klanjao je uz babu Jusufa, svršenika nekadašnje fočanske medrese i vjerskog službenika koji je 40 godina bio imam džamije u Rešetnici.

- Svaki dan je iš’o u Rešetnicu. Pojaše konjče i ode. Kad su došli da mu traže prosjek, da mu izračunaju penziju, nisu ni mogli, jer punih 40 godina on je radio bez plaće – sjeća se Zufer.&nbsp; Da zapali mejtef u Bogušićima, četnici su u Drugom svjetskom ratu natjerali jednu od mještanki pa se dugo poslije klanjalo u kućama i na livadama. 

- Sjećam se da smo klanjali na guvnu iza kuće Adila Bukve. Kad Sinan-beg Čengić prouči ezan za teraviju, ja mislim da se čulo kilometrima do na Mravinjac. Nikad to zaboraviti ne mogu – govori Zufer.
Kuće su postale tijesne, a na livadama se više nije moglo po kiši i snijegu pa su mještani odlučili izgraditi džamiju. Vadili su kamen iz zemlje, zidali je i otvorili 1969. godine. Promijenilo se njih nekoliko, a tokom rata Zufer je bio imam džamije čijoj je gradnji svjedočio. U njenoj blizini se odvija cijeli njegov život.

- Zadovoljan sam. Jes’ da sam iš’o i u tuđe zemlje. Bio sam u fabrici u Njemačkoj, vozio nešto k’o viljuškar. Zavolio sam taj pos’o, jer sam i otiš’o radi posla. Posl’o nas biro, država, bio sam tamo više od 13 godina i tako sam i penziju stek’o – kaže Zufer Tanjo.&nbsp; U Njemačkoj je prvi put radio u firmi, jer je u tadašnjoj Jugoslaviji posla bilo, ali se zaposliti nije mogao. Prodavao je voće po pijacama, a nekako u periodu gradnje džamije pravio je i svoju kuću. Od čerpića i kamena iz utrobe okolnih livada, uz pomoć komšija.
- Ma, nije onda bilo. Sad svak’ ima ponešta. Ova država je dobro lijepa, jer svak’ neku opskrbu ima pa koliko-toliko. Nije mu dala drži, na, u naramak pa razasipaj. Onda, Boga mi, rijetko je ko im’o i penzije i plaće – tvrdi Tanjo.
Posao mu se danas “oteo” pa uglavnom klanja, uči, čita i uživa u proljeću i prelijepom pogledu na selo i njegove cvijećem prošarane livade. Čeka, kaže, poziv da ide tamo gdje ćemo svi kad kucne čas. Tokom pandemije, vjerski život&nbsp; se iz džamija preselio u kuće, baš kao u doba njegovog djetinjstva, kad džamije nije ni bilo. 
- Da li su ovo ljudi namakurili, da li je Allahova, dž. š., odredba, ja u to ne ulazim. To će sudnji dan kazati. Ali, ovo je fino. Ko je zdravo, fino mu je. Nema kud ni da razasipa, taman mu je lijepo – kaže Zufer.

<h2>Gledaj, a đe Amerika, moj brate</h2>

Bez vjere koju je živio cijeli život, ništa ne bi imalo smisla.&nbsp;- Meni se čini da ja bez vjere ne bih umio ni živjeti. Ne bi ni bilo nekog pravca. Ma, ne bih ga umio ni odrediti – objašnjava.
Šest decenija je u sretnom braku. Ponosan jee na sinove i unuke koje gleda dok odrastaju. Jedan sin živi u Americi.&nbsp;- Često puta sjednemo i vidimo ih. Kad priča, kad kahne, kad šklapne okom. E, rekoh, gledaj, a đe je Amerika, moj brate. To je interesantnije nego avion. Pričamo preko interneta, a ja znam kad se išlo u drugo selo da dozoveš nekog i obavijestiš o dženazi. Gledaj dokle je stig’o taj razvoj – čudi se hadžija Zufer Tanjo.&nbsp;



Sjećanja blijede, ali mu se čini da je mogla biti 1987. godina kada je “u vrijeme Titovine” obavio hadž. Vođe hadžijama s ovih prostora tada su bili Mustafa Cerić i Senahid Bristrić.&nbsp;- Kad smo bili na Arefatu, nekako sam se malo i zaletio, vičem Senahidu da odoh da vidim mjesto gdje su se sastali hazreti Adem i Hava. Kaže, nećeš moći potrefiti da se vratiš, niko za tebe neće odgovarati. Ma, ne mora, ja idem. Otiš’o sam i vidio onaj kamen i vratio se pa mu je bilo malo začudo što se nisam izgubio – sjeća se hadžija Zufer.&nbsp;&nbsp;

Prve namaze klanjao je uz babu Jusufa, svršenika nekadašnje fočanske medrese i vjerskog službenika koji je 40 godina bio imam džamije u Rešetnici

Hadžija Zufer Tanjo: Život bez vjere ne bi imao smisla

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir s Memom</a>" je reper <a href="https://avaz.ba/tag/82862/marko-milivojev-mili">Marko Milivojev</a>, poznatiji kao Mili.Veliku medijsku pažnju privukao je izlaskom prvog dijela filma "Južni vetar" 2018. godine, za koji, zajedno sa Slobodanom Veljkovićem Cobyjem, potpisuje pjesme i muziku.&nbsp;&nbsp;U điru otkriva kako je postao "šminker" s više od 20 tetovaža na tijelu.&nbsp;- Prvu sam uradio prije dvije godine i onda sam baš zaredao - rekao je Mili.&nbsp;Na opasku voditelja da je "lažni Eminem", uz osmijeh kaže:- Hvala ti brate, jer je on jedan od najvećih, ali ja ga nikad nisam slušao.&nbsp;Čitav život se, kako kaže, bavio muzikom, i niko ne voli muziku kao on, ali je nikada nije shvatao kao posao.&nbsp;- Ja sam živio od drugih stvari, to me naučilo dosta u životu, ta beogradska ulica - kaže Mili, otkrivajući kojim dijelovima Beograda i kako je "harao".&nbsp;

Najveći bum je napravila pjesma "Grmi". Cijeni svoje kolege s estrade, a na konstataciju da je "težak za saradnju", ističe da je za to kriva "ulica koja te napravi takvim".&nbsp;- Možda ja hoću da budem astronaut, ali nađeš u čemu si dobar i to furaš i to mora da uspije kad zagrizeš kao Pit bul. Moja sreća je ta da su me ljudi brzo zavoljeli jer sam ja momak iz naroda i svi me vole zbog toga - kaže Mili.&nbsp;Žene su ga, kaže, oduvijek voljele i prije nego je postao popularan, ali mu one nisu dale nadimak. Iako nerado, u konačnici priznaje kako ga je dobio.&nbsp;- Bio sam klinac koji je bio u najvećem gasu od svih - kaže Mili te otkriva detalje svog odrastanja.&nbsp;

Za ozbiljniju emotivnu vezu kaže da je "težak", a posebno kada je riječ o njegovim kolegicama.&nbsp;Šta je Mili rekao o svojim kolegama i kolegicama, te zašto ne voli jutjubere, pogledajte u videu.&nbsp;

Reper kojeg je ulica naučila svemu, danas je jedan od omiljenih u narodu

{Đir sa Memom} / Mili: Imao sam sve djevojke s estrade

Ima jedna poslovica koja kaže: Ne daj Bože da Stambolu šta bude, <a href="https://avaz.ba/kantoni/sarajevo">Sarajevo</a> ga može zamijeniti, a kada bi Sarajevu šta bilo, Stambol ga ne može zamijeniti. Kazao je ovo na početku razgovora za „Avaz“, govoreći o historiji Sarajeva, <a href="https://avaz.ba/tag/2828/mufid-garibija">Mufid Garibija</a>, vrhunski poznavalac historije šehera.

-	Ramazan je počeo davno u Sarajevu. Još kada je Isa-beg Ishaković došao u Sarajevo i tada su ramazani počeli izlaziti napolje. Tada je bilo malo muslimana, koji su tada bili tzv. sufije, derviši, oni su obilježavali bajrame, ramazane, ali to je sve bilo tiho. Davne 1457. godine Isa-beg Ishaković, koji je vladao ovim prostorima, pomjerio je Sarajevo podizanjem glavnih objekata. Ramazan, i svi običaji i svi farzovi, polako sve to drugačije izgleda kada se uspostavila prva džamija. Upravo tada je počela intimnost iz malih kuća izlaziti vani – kazao je Garibija govoreći o historiji ramazana u Sarajevu.&nbsp;&nbsp; Garibija pojašnjava da je ramazan počeo u tom periodu dobivati posebnu draž na ovim prostorima. 
-	U doba Gazi Husrev-bega totalno se ramazan iznio u javnost i u tom periodu nastaje somun. Tradicionalna hrana, hljeb. Bila je jedna pekara kod "Imareta", koja je jedina sačuvana. Tada je on zatražio da mu naprave pecivo koje će odgovarati i bogatima i siromašnima. Vrlo je interesantno da se čovjek koji je to napravio zvao Samun, odnosno Somun, i tako je to pecivo dobilo po njemu ime. Pecivo je bilo jedinstveno, odgovara i bogatima i siromašnima, i sada je to sarajevski brend - pojašnjava Garibija.

Smatra da je upravo pandemija koronavirusa dovela u poziciju nekadašnje Sarajevo da se vrate iftari u kuće i da se vrati iftarsko druženje.
-	U novi vakat, u 21. stoljeću, došli smo u situaciju da smo ramazane izbacili iz kuća. Obredi u džamiji, a iftarilo se u kafanama, u kojima to nije bilo pristojno. Ovo nam se desilo da se ramazan vrati u kuće. Moram priznati, sada je Čaršija drugačija, kao nekada kada za vrijeme ovog mubarek mjeseca ništa nije radilo. Poslije iftara se otvarala poneka kafana - zaključio je Garibija.

<h2>Sarajevo je duhovni centar ne samo muslimana</h2>

Sarajevo je multinacionalni grad i jedan od rijetkih gradova gdje se prožimaju sve kulture i vjere, gdje je visoka tolerancija.&nbsp;&nbsp; -	Sarajevo je otvoren grad, ono je dalo neke posebnosti. Sarajevo je svet grad. On je duhovni centar ne samo muslimana. Ljudi druge vjere nikada nisu htjeli da remete ovaj mjesec i uvijek su ga poštovali. Nekada kafane koje su prodavale alkohol nisu to radile za vrijeme ramazana - kazao je Garibija.

Moram priznati, sada je Čaršija drugačija, kao nekada kada za vrijeme ovog mubarek mjeseca ništa nije radilo, kazao je Garibija

Garibija: Ramazan u Sarajevu počeo za vrijeme Isa-bega Ishakovića

Mufid Garibija: Sada je čaršija drugačija, za ramazan se ništa nije radilo

Tvoje je ono koliko daš, sinko. Uvijek drži ispružene ruke, ako ih zatvoriš, nikad nećeš ništa ni dobiti. Kazala je ovo na početku razgovora za „Dnevni avaz“ Zilha Šeta iz <a href="https://avaz.ba/tag/17370/narodna-kuhinja-stari-grad">Narodne kuhinje Stari Grad</a>, svima poznatija kao Tetka Zilha.

Uposlenici Narodne kuhinje, s Tetkom Zilhom na čelu, svakodnevno s ljubavlju, voljom i žarom vrijedno rade kako bi i ovog ramazana obradovali sve korisnike i postače bogatim iftarima.&nbsp;&nbsp; -	Bojala sam se da za vrijeme ove pandemije koronavirusa nećemo uspjeti omogućiti iftare, ali i ovog puta uz dobrotu i velikodušnost mnogih ljudi smo uspjeli. Od ranog jutra volenteri i dugogodišnji radnici vrijedno pripremaju iftare - kazala nam je Tetka Zilha. 
Kod muslimana mjesec posta još više očituje osjećaj samilosti i spremnosti da pomognu onima kojima je pomoć zaista potrebna, posebno građanima koji su socijalno ugroženi, bolesni...

-	Bilo bi lijepo za iftar imati od pet do sedam namirnica, zato sam se pobrinula da postači svaki dan dobiju tih pet artikala. Svaki dan će biti nešto drugo. Ramazan je poseban i svet. U ratu sam znala dati samo jedan somun, čorbu, malo soli i dva litra ulja, tako da ćemo i ovu pandemiju izdržati - pojašnjava nam Tetka Zilha. 
Smatra da će nafake uvijek biti i misli da je za ramazan uvijek drugačije i posebno. 
-	Hanume u komšiluku su se organizirale da nam pomognu da razdijelimo iftare. Ljudi su se između sebe solidarisali. U havi je drugačije zbog pandemije. Ovo su jako teški, ali lijepi momenti. Nani bolesnoj kada donesete iftar i ona prouči molitvu za vas, nema veće nagrade od toga - kazala nam je Tetka Zilha.

Tetka Zilha se prisjetila ramazana za vrijeme svog djetinjstva u rodnom Višegradu i, kako kaže, takvi dani se više nikad neće ponoviti. 
-	Najljepše je bilo kod mog babe. Ma kakvi fakulteti i nauka bila, nema one ljudskosti koja je nekad bila. Svaki ramazan mi djevojke bismo se posebno pripremale. Najveći doživljaj bi bio kada bismo zajednički klanjali teraviju i sve do sehura učili dove - prisjetila se Tetka Zilha.&nbsp;

Od ranog jutra volonteri i dugogodišnji radnici vrijedno pripremaju iftare, kazala nam je Tetka Zilha

Tetka Zilha: I ovog ramazana pružamo ruku siromašnima i bolesnima

Nurija Hasković ima 75 godina, a od svoje 12. posti. Ono ranije, kada mu je majka, kao i ostaloj djeci, “prešivala” post, ne računa.
Pozivu na razgovor se obradovao, jer danas je, kaže, njegov dan, dan kada su mu od devet do 13 sati vlasti dozvolile da izađe iz kuće.
Volio bi još da može i u džamiju El-Dželahima na Obarku, čijoj se nedavnoj izgradnji radovao i u kojoj je učestvovao, ali za brojan džemat na namazima još je rano zbog pandemije koronavirusa.

Nurija je rođen u selu Žuželo kod Goražda. Dobar dio života proveo je u Batovu kod Čajniča.
– Ja sam i danas gore preko ljeta, a ovdje ti dođem u novembru. Sam. Supruga je umrla prije 13 godina i ja ti tako rahat patim se. Ali, rahatluk je prvi, pa patnja za njim – kaže Nurija. 
Noć do sehura uglavnom provodi budan, uz Radio BIR.
- Sve je lako kad je čovjek mlad i jak, a kako stari, organi mu slabe. Evo ti dokaz za ovu koronu, što je naš organizam stariji, zato nas i sklanjaju – priča Nurija, ali se ne žali, već kaže da nije dobro nego odlično.
Oca su mu ubili četnici koji su se nakon Drugog svjetskog rata krili po šumama oko Čajniča, pa je rano ostao s majkom.

- Od 12 godina, sigurno ti kažem, da sam počeo postiti. U selu smo imali hodžu i tu smo teraviju obavljali. Bilo nas je sedam kuća, a u to sedam kuća 12 hadžija je bilo. I nikad u selu kaca nije bila, niti se pekla (rakija, op. a.) – sjeća se Hasković.
Mjesec posta, ibadeta, Božije objave i dobročinstva, za njega je uvijek poseban. Kaže da će postiti dok god može i da su mu sehuri i iftari i ovog ramazana slatki iako ih priprema sam.
Svjetla kandilja i ezan s munare džamije na Obarku, odmah pored njegove kuće, označe kraj posta. Međutim, Nurija pamti i vremena kada se u Batovu, gdje je živio, to drugačije radilo.- Iftar bi se označio paljenjem vatre pod Vijogorom pa mi odozdo vidimo. Ja sam upamtio kad niko nije sata imao kućnoga, a kamoli ručnoga. On bi vatru zapalio nakon što je vidi na Prevrzmi, na Čivči brdu iznad Čajniča, a u Čajniču je pucao top, ali se nije mogao čuti kod nas – dodaje Nurija.

Na namazu Nurija moli za spas od zla časa i taksirata, kako za sebe i svoju čeljad tako i za komšije, sve ljude, jer “ne možeš dobro očekivati ako ga nećeš i bratu željeti”.
U poznim godinama pomažu mu porodica, komšije, čak i trgovci iz prodavnice, pa i volonteri koji su mu uoči ramazana donijeli tablete, jer ga je rame boljelo. Ipak, prazninu nakon smrti supruge Azeme ništa ne može ispuniti.- Samoća je teža od bolesti. Ima ta pjesma na Prači, nekad me i Radio Prača razgovori. Nekad poručim onu: “Djevojka je nafilu klanjala, 27. noći ramazana, na namazu mlada šućurala, daj mi Bože sreće i rahmeta, i ovoga i onoga svijeta” – kaže Nurija Hasković.Predeverao je dva rata i njihove posljedice, svašta vidio i doživio, ali dok diše, dobrotu će širiti oko sebe. Čak je isplanirao da, kada kucne čas, dunjaluk napusti, a da nikoga ne zahmeti, pa je ostavio sve što je potrebno za dženazu i one koji dođu da ga isprate.

Volio bi još da može i u džamiju El-Dželahima na Obarku, čijoj se nedavnoj izgradnji radovao i u kojoj je učestvovao

Hasković: Sve je lako kad je čovjek mlad i jak

Nurija Hasković na namazu moli za spas, kako za sebe i svoju čeljad tako i za sve ljude

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" su jutjuberka, vlogerka i influenserka Lea Stanković i mladi pjevač&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/82774/sergej-pajic">Sergej Pajić</a>.&nbsp;Njih dvoje bave se "poslovima" o kojima sanja veliki broj mladih u regionu, a u verbalni okršaj došli su na početku same emisije i to o pitanju mogu li muzičari biti jutjuberi i obratno.&nbsp;&nbsp;Jedna od najvećih tinejdž zvijezda
 ispričala je kako je postala jutjuberka te otkrila hoće li započeti muzičku karijeru.- Ja sam to bukvalno počela iz najvećeg hobija, zato što sam neko ko obožava da se snima, slika i stalno sam radila te stvari i nešto sam gledala s mamom neke jutjubere, sestra je otišla da studira u Francuskoj i mama je bila tužna što je ostala sa mnom - rekla je Lea te izazvala smijeh u Fići.&nbsp;

Lea je napravila haos među mladima, pa joj kako kaže svašta pišu u komentarima i porukama, a među njima je, kaže, i Sergej Pajić.- On sve šuti, a i on je slao svašta - rekla je Lea upirući prstom u Sergeja.&nbsp;Mladi pjevač, iako se postidio svojih ranijih postupaka, otkrio je zašto ne želi snimiti duet s jednim poznatim kolegom.&nbsp;- Dok sam bio "niko", pitao sam ga da snimimo duet, on je rekao da može za 1.000 eura ali da se ne pojavljuje u spotu. Ali eto, priča se malo okrenula - rekao je Pajić.&nbsp;Lea s druge strane, poručuje da igra nasigurno i da više voli da ona izabere, nego da je neko odbije.&nbsp;

Dvoje mladih pričaju i o ljubavi, zaljubljivanju i otkrivaju čime ih može osvojiti suprotan spol. Može li poznatu jutjuberku osvojiti najjači jutjuber na Balkanu Baka Brase, Lea odgovara:&nbsp;- Kad bude imao tri Porschea, i to treći da bude bijeli, neka mi se javi - odvažno je poručila.&nbsp;Hoće li Lea i Sergej udružiti snage i snimiti pjesmu ili samo spot ili je možda na pomolu nova ljubav na sceni, pogledajte u videu.&nbsp;

Dvoje mladih pričaju i o ljubavi, zaljubljivanju i otkrivaju čime ih može osvojiti suprotan spol

Đir sa Memom / Lea Stanković i Sergej Pajić

{Đir sa Memom} / Lea priznala Sergeju i Memi: Baka Prase će me imati kad kupi trećeg Porschea

Večeras je prva noć ramazana. Da nije koronavirusa džamije bi bile krcate vjernicima. Ali ove godine sve je drugačije pa i početak svetog mjeseca za muslimane. U Begovoj džamiji u Sarajevu, večeras je bila samo pokoja novinarska ekipa.&nbsp;

Dok se s munare Begove džamije prolamao zvuk mujezina, učeći salavate, vjernici su u svojim domovima čekali ezan kako bi klanjali teravih-namaz. 
Skupi se čovjeku nešto u prsima, džaba ti sve.
Pogledajte video.&nbsp;

Da nije koronavirusa džamije bi bile krcate vjernicima

Dok mujezin uči salavate: Prva teravija bez vjernika u Begovoj džamiji

Dedo Hamid Lepenica iz sela Brajlovići kod <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražda</a>&nbsp;najstariji je od deset Goraždana koji su pobijedili <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a>. Hamid ima astmu, bronhitis, aritmiju srca ... Četiri decenije gradio je objekte širom BiH, pa nije ni čudo što majstora u poznim godinama ga zdravlje ne služi baš najbolje.&nbsp;Međutim, ono što ga je snašlo posljednjih dana nije vjerovao da će doživjeti i „koreju“, kako zove podmukli koronavirus, još uvijek smatra izmišljotinom i namještaljkom. 
Priča nam da je nekoliko dana prije testiranja išao ljekarima, da ga je gušilo u prsima, ali su ljekari sa terapijom i zbog pandemije vraćali kući. Kad je, kako kaže, ozdravio došli su po njega.&nbsp;– Kaže, moramo doći da te testiramo. Nema problema. Došli su na kapiju, testirali, nije prošlo dva dana dođoše i odvukoše me. Smjestiše me u onu kuću (izolatorij, op.a.) dolje u podrum. Okrečeni zidovi, okrečeni prozori, nit vidiš sunca, ni mjeseca. Guši me, u godinama, a rođen u ovoj prirodi – priča nam Hamid Lepenica.

Iz Kantonalne bolnice Goražde otpušten je jučer.&nbsp;- Drugo testiranje pokazalo je da je negativan. Liječen je od strane tima doktora Kantonalne bolnice, uz superviziju infektologa, profesorice Nade Koluder. Radi se o pacijentu koji ima udružene hronične bolesti – kazala je prim. dr Nermina Kamenica, direktorica bolnice.
Hamid kaže da nikakve simptome nije osjećao, da ga ništa nije boljelo, jedino što je zbog nervoze u izolaciji izgubio apetit. Ne razumije mjere karantena i izolacije i ljut je što nije mogao u bolnicu, koju je gradio, ali i što mu nisu dali smještaj na spratu izolatorija pa da barem vidi dunjaluk.&nbsp;– Gdje sam živio i radio 80 godina. Napravio Azotaru, fabriku duhana, željezničku stanicu novu, ja sam je pravio. Ni sad ja njima ne vjerujem za ovo, ovo je sve namještaljka.&nbsp;Sada sam dobro. Jedino što zbog svega nisam puno spavao, a i neka mi nemoć. Ako jedeš imat ćeš snage, a ako ne jedeš nema, džaba je – dodaje dedo Hamid na rastanku.&nbsp;Na Hamidovu nervozu tokom pandemije uticala je i razdvojenost od supruge Mevlije, s kojom je već 66 godina u braku. U nju se zagledao još dok je gradio školu i druge objekte u Vranićima, pa je ubrzo „ukrao“ od njenih. U priči koju smo objavili prije šest godina objašnjavao nam je da su oboje još bili maloljetni, ali su pobijedili i zakonske prepreke i sklopili brak. Nakon drugog svjetskog rata ništa nisu imali, sa jednom su kašikom jeli.&nbsp;Hamid je sa ocem deset dana radio za deset kilograma kukuruza, a često bi jeli „tropani hljeb“, hljeb koji se pravio od ostataka samljevenih i iscijeđenih jabuka kojeg bi ispekli na ognjištu, jer ni šporeta nije bilo.&nbsp;– Dobar je moj đedo. Bogu šućur, samo kad mi je došao kući. Puno smo mi života proveli zajedno – kaže Mevlija Lepenica.

Bio u kući iz koje nije vidio ni sunca, ni mjeseca, a teško mu je pala i razdvojenost od supruge s kojom je 66 godina u braku

Dedo Hamid pobijedio koronu: Zbog "koreje" nisam spavao, došli i odvedoše me

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić izjavio je danas na vanrednoj konferenciji za novinare da je od direktora Službe za poslove sa strancima BiH Slobodana Ujića tražio da utvrdi tačan broj ilegalnih ekonomskih migranata kako bi se krenulo u proces njihove deportacije iz BiH.On je rekao da veliki broj njih ne želi da našim sigurnosnim službama pokaže svoj pasoš i identitet i da je moguće da se radi o nekim pripadnicima "terorističkih grupa, koji će ovdje čekati dvije godine da sakriju svoju prošlost, da odigraju ulogu spavača".Pojasnio je da će iz Službe za poslove sa strancima u najkraćem roku provesti anketu da li neki od njih pristaju na dobrovoljnu deportaciju. - Od njih ćemo uzeti pismene izjave kako bismo mogli ući u komunikaciju s diplomatskim predstavnicima u ambasadama njihovih zemalja. Zaista želimo da skinemo ogroman balast od 8.000 do 9.000 ljudi u situaciji kada će naših 50.000-60.000 ljudi, vjerovatno, ostati bez posla. Ovim želimo psihološki djelovati na druge migrante i ovo je poruka EU da nećemo pristati da postanemo depo za migrante - naglasio je Radončić.Kazao je da će za realizaciju ove strategije, osim zakonskih izmjena, biti potrebno osigurati i novčana sredstva za letove kojima će se deportirati migranti. Istaknuo je da će ovo biti jedan proces te da je najvažnije napraviti prvi korak. - Ljudi koji ne žele da otkriju svoj identitet, ne mogu ići u migrantske centre nego moraju ići u pravi pritvor. Napravit ćemo zakonsko rješenje. Ne možemo živjeti s ovim problemom pet godina, a imamo situaciju da prošle godine Vijeće ministara nije predložilo nijedno zakonsko rješenje za ovu problematiku. Pouzdano znam da pojedine zemlje, kao Pakistan, neće biti kooperativne u ovoj priči, a najviše ekonomskih migranata imamo iz Pakistana i Afganistana. Ako odbiju da sarađuju, ja ću tražiti da se pakistanski ambasador proglasi personom non grata i da se uputi u svoju državu. Mi ne možemo izigravati bespomoćnu vlasti - poručio je Radončić.

Pojasnio je da će iz Službe za poslove sa strancima u najkraćem roku provesti anketu da li neki od njih pristaju na dobrovoljnu deportaciju

Radončić o protjerivanju migranata: Ako treba, i ambasador Pakistana će biti persona non grata

S obzirom na to da u <a href="https://avaz.ba/kantoni/sarajevo">Sarajevu</a>&nbsp;gradski prijevoz ne radi već sedmicama, taksi je jedini način prijevoza za stanovnike glavnog bh. grada. Novinari "Avaza" posjetili su centar "Sarajevo Taxi".&nbsp;Amir Hrustanović, predsjednik Kriznog štaba Udruženja "<a href="https://avaz.ba/tag/26028/sarajevo-taxi">Sarajevo Taxi</a>", kazao nam je da je obim posla znatno smanjen, ali da u ovoj firmi zasigurno niko neće ostati bez posla.&nbsp;

- Činimo sve kako bismo zaštitili sebe i druge. Molimo i naše cijenjene klijente da tokom vožnje koriste stražnje sjedište i da ne sjedaju pored vozača - istakao je Hrustanović.&nbsp;Na samom ulazu u centar "Sarajevo Taxi" naša ekipa je prošla dezinfekciju.&nbsp;- Svi radnici svakodnevno vrše dezinfekciju prostora i rade u smjenama kako bi što manje bili zajedno u istom prostoru.&nbsp;U vozilu može biti samo jedna osoba. Jednostavno, takva je situacija i to moramo poštovati. Vjerujte mi da postoje taksi firme koje ne poštuju ova pravila i svakodnevno ih krše - istakao je Hrustanović.&nbsp;Pogledajte video.&nbsp;

Obim posla znatno je smanjen, ali u ovoj firmi zasigurno niko neće ostati bez posla, kazao je Hrustanović

Provjerili smo kako rade taksisti

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" je jedan od najtraženijih pjevača današnje folk scene <a href="https://avaz.ba/tag/3468/darko-lazic">Darko Lazić</a>.&nbsp; Vožnja s Memom pokazala se problematičnom već u samom startu kada je Darko ulazio u "malog" Fiću.&nbsp;- Gdje ću ti ja stati u mali auto, vidiš da sam jedva ušao - prokomentirao je pjevač na početku emisije.&nbsp;

Pjevač govori o svojim muzičkim počecima, kako se dijete sa sela probilo u sami vrh muzičke estrade, ko mu je pomogao, te otkrio šta mu je ostalo u sjećanju nakon pobjede na muzičkom takmičenju "Zvezde Granda".- Nisam čitav dan jeo da mi se dugme ne raširi na košulji - prisjetio se Darko.No, nije to jedino iz ranijeg perioda života čega se pjevač prisjetio, o svom prvom braku kaže "o bivšima sve najljepše" te ne zamjera bivšoj supruzi na "glamuru" koji je zahtijevala u braku.&nbsp;- Ona je taj tip žene, a ja volim da pružim ljudima koji su sa mnom ono što vole - rekao je pjevač uz osmijeh.&nbsp;

Koliko ga narod poštuje i voli, kaže da je vidio nakon nesreće koju je doživio 23. oktobra 2018. godine i u kojoj je teško povrijeđen, kada je automobilom sletio s puta u blizini rodnih Pećinaca, a posebnu zahvalnost, kaže, duguje jednom čovjeku iz BiH.&nbsp;- Ja njega gledam kao člana porodice, od tog dana pogotovo. On je stao iza mene kao moji otac i majka, kao moja porodica i hvala mu do groba - rekao je Lazić.&nbsp;Sve je preživio zahvaljujući podršci i ljubavi zaručnice Marine Gagić, a "tada se dešava i bambino", rekao je pjevač, prisjetivši se najradosnijih vijesti dok se borio s teškim povredama.&nbsp;- To je vijest koja je meni dala veću motivaciju da se borim, jer je ona meni u najtežim trenucima rekla da je trudna. To me toliko podiglo, nisam ni znao da sam toliki borac - rekao je Darko.&nbsp;Otkrio je da je u pjesmu "Majka" stao dio njegovog života "i nesreća i razvod".&nbsp;Šta je rekao o gej lobiju, kakav je u krevetu, koliko je bio "galantan" tokom razvoda te kako je reagirao na turbulentnu vožnju po klizavom planinskom putu, pogledajte u videu.&nbsp;

Pjevač otkrio kojeg čovjeka iz BiH smatra članom porodice i zašto

{Đir sa Memom} / Darko Lazić: Nisam znao koliki sam borac

Na portalu "Avaza" od večeras pa svake naredne sedmice možete pratiti kulinarski serijal "Kuhajmo zajedno".&nbsp;Pristupačne gastronomske specijalitete priprema sarajevski kuhar i predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić. Majstor u čijim su jelima uživali američki potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden), nogometni reprezentativci BiH, Portugala, Francuske te glumački par Anđelina Đoli (Angelina Jolie) i Bred Pit (Brad Pitt), u prvoj epizodi pokazat će kako pripremiti ukusni rižoto s graškom i ribom.&nbsp;

"Kuhajmo zajedno" pruža priliku i početnicima i onima iskusnim u pripremanju hrane da nauče nove kulinarske trikove i uz malo eksperimentiranja pripreme svjež i ukusan obrok.&nbsp;Fileti lososa bogati su vitaminom D, bjelančevinama i omega-3 masnim kiselinama. Bjelančevinama je bogat i grašak, koji je omiljena namirnica svima koji paze na svoje zdravlje. Sadrži vitamine i minerale te fitonutrijente lutein i zeaksantin koji čuvaju zdravlje oka.&nbsp;Kombinacija&nbsp;lososa i graška s rižom daje idealan proljetni ručak ili večeru.&nbsp;

Za pripremu ovog jela potrebni su sljedeći sastojci:&nbsp;- 100 g riže arborio- 110 g graška- 20 g crnog luka- 3 g bijelog luka- 150 g fileta lososa- parmezan- maslinovo ulje- puter- mikro bilje- začini: so, biberKako pripremiti ovo jelo, pogledajte u priloženom videu.&nbsp;

Vjernici na prvoj džumi ovog ramazana: Kao ptice puštene iz kaveza

Radončić: Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost

Bilsena Šahman: Moj sin nema veze s politikom, zvali su ga da nabavi maske

Vjernici fizički nisu u Aladži, ali se dova njenom graditelju Hasanu Naziru u njoj svakodnevno uči

Hadžija Zufer Tanjo: Život bez vjere ne bi imao smisla

{Đir sa Memom} / Mili: Imao sam sve djevojke s estrade

Mufid Garibija: Sada je čaršija drugačija, za ramazan se ništa nije radilo

Tetka Zilha: I ovog ramazana pružamo ruku siromašnima i bolesnima

Nurija Hasković na namazu moli za spas, kako za sebe i svoju čeljad tako i za sve ljude

{Đir sa Memom} / Lea priznala Sergeju i Memi: Baka Prase će me imati kad kupi trećeg Porschea

Dok mujezin uči salavate: Prva teravija bez vjernika u Begovoj džamiji

Dedo Hamid pobijedio koronu: Zbog "koreje" nisam spavao, došli i odvedoše me

Radončić o protjerivanju migranata: Ako treba, i ambasador Pakistana će biti persona non grata

Provjerili smo kako rade taksisti

{Đir sa Memom} / Darko Lazić: Nisam znao koliki sam borac

Kuhajmo zajedno / Rižoto s graškom i lososom

Vjernici na prvoj džumi ovog ramazana: Kao ptice puštene iz kaveza

Radončić: Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost

Bilsena Šahman: Moj sin nema veze s politikom, zvali su ga da nabavi maske

Vjernici fizički nisu u Aladži, ali se dova njenom graditelju Hasanu Naziru u njoj svakodnevno uči

Hadžija Zufer Tanjo: Život bez vjere ne bi imao smisla

{Đir sa Memom} / Mili: Imao sam sve djevojke s estrade

Mufid Garibija: Sada je čaršija drugačija, za ramazan se ništa nije radilo

Tetka Zilha: I ovog ramazana pružamo ruku siromašnima i bolesnima

Nurija Hasković na namazu moli za spas, kako za sebe i svoju čeljad tako i za sve ljude

{Đir sa Memom} / Lea priznala Sergeju i Memi: Baka Prase će me imati kad kupi trećeg Porschea

Dok mujezin uči salavate: Prva teravija bez vjernika u Begovoj džamiji

Dedo Hamid pobijedio koronu: Zbog "koreje" nisam spavao, došli i odvedoše me

Radončić o protjerivanju migranata: Ako treba, i ambasador Pakistana će biti persona non grata

Provjerili smo kako rade taksisti

{Đir sa Memom} / Darko Lazić: Nisam znao koliki sam borac

Kuhajmo zajedno / Rižoto s graškom i lososom