Pripadnici <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Avazova%20patrola&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Jedinice Granične policije Zvornik</a> imaju pune ruke posla, pogotovo ako se uzme u obzir da je u njihovoj nadležnosti čak 165 kilometara državne granice. Iako ne vole kukati, njihov je posao još složeniji jer nemaju dovoljno logistike i ljudi.

Kako to sve u praksi izgleda, uvjerila se ekipa „Avaza“, koja je provela jednu smjenu na terenu s graničnim policajcima.
U njihovoj nadležnosti je i granični prijelaz Karakaj, koji je izuzetno frekventan. To nam je bila i polazna tačka.
Za razliku od toga kada vas „obični“ policajci kontroliraju, situacija je dosta složenija kada je riječ o granici. Ništa se ne prepušta slučaju, policajci navlače rukavice, pipaju se kederi, kuca po tapacirunzima, pa čak pritišće i truba na volanu... Sve kako bi osjetili ili čuli jesu li sporna mjesta prazna ili puna nekih nedozvoljenih supstanci.

ubu, a poslije toga policajci uzimaju ogledalo kojim ispod vozila gledaju da nema nekih skrivenih bunkera. Ako sve bude u redu, dobit ćete dokumente nazad uz poruku – sretno.
Istovremeno, na terenu je nekoliko ekipa koje neumorno patroliraju uz Drinu. Budući da je zimski period, sve se odigrava na kopnu - obali, a dolaskom proljeća ima i ekipa na vodi, odnosno u čamcu. Tu je i najviše posla, priznaje nam Razim Kunić, vođa sektora JGP Zvornik, dok s njim patroliramo obalom Drine.

- Sada je zima pa je situacija s migrantima zadovoljavajuća. Međutim, dolaskom proljeća, imat ćemo novu navalu migranata. Prema nekim procjenama, između 5.000 i 6.000 migranata čeka da pređe na našu teritoriju – priča Kunić, dodajući da imaju odličnu saradnju s kolegama iz Srbije.
Osim migranata, granični policajci imaju posla i sa švercerima, prije svega cigareta i tekstila, kao i stoke. Nerijetko su i u humanim misijama. Prema riječima Kunića, spasili su na desetine migranata koji su pokušavali prijeći Drinu. Sada je zimski period pa je sve i preglednije.
- Sva ova polja oko nas budu zasađena većinom kukuruzom. Kada prijeđu Drinu, migranti se sakriju upravo u kukuruzištu, a to je kao da tražite iglu u plastu sijena – pojašnjava nam Kunić.

Razim Kunić ispričao nam je da je bilo i šokantnih situacija. Tako su jedne prilike zaustavili sumnjivi kombi. Nisu mogli vjerovati da njime upravlja maloljetnik, a tek su ostali u čudu kada su u tovarnom dijelu našli više od 30 migranata.
- Oni nisu sjedili, svi su stajali i bili poredani kao drva. Strašna scena, ne znam kako su disali – prisjeća se Kunić.

Kako saznajemo, postoje i tarife kod švercera migranta. One se kreću od 40 ili 50 eura pa do čak 500 eura po osobi. Cijenu diktiraju kilometraža i opasnost prijevoza ljudi. Javna je tajna da su glavni krijumčari na teritoriji Srbije, koji odatle rukovode „akcijama“.

U zimskom periodu zadovoljavajuća situacija s migrantima

S pregleda na graničnom prijelazu Karakaj

Avazova patrola / Kako izgleda jedan dan graničara u Zvorniku

Ratni komandant 1. slavne višegradske brigade&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/46471/ahmet-sejdic">Ahmet Sejdić</a>&nbsp;danas je u Goraždu prisustvovao obilježavanju godišnjice pogibije još jednog ratnog heroja, načelnika štaba 43. drinske udarne brigade Ferida Dizdarevića i njegovih saboraca. Sa Sejdićem smo razgovarali na šehidskom mezarju Kolijevke, na mjestu gdje počivaju stotine branilaca Goražda.&nbsp;– Ovdje sam jako tužan i nesretan, a s druge strane sam ponosan. Dakle, podijeljene emocije. Ponosan sam zato što su ljudi koji su dali svoj život i ovdje leže branili civilizaciju, branili ljudske vrijednosti, branili državu i dali su najviše što mogu. Ovdje je lijepo doći, pokloniti se njihovom djelu i njima. Zbog toga se ovdje osjećam uvijek emotivno snažno – kazao nam je Sejdić.&nbsp;

Dizdar je bio čovjek koji je uvijek tražio više i želio je da što prije budu slobodni i Čajniče, njegov kraj, kazao je on.

- Ka tom kraju je uvijek izviđao. Želio je da sa što manje energije, što manje potrošene municije oslobodi određeni prostor. To je čovjek koji je iza sebe ostavio jedan čisti ljudski i herojski opus – kazao je ratni komandant 1. slavne višegradske brigade.

Emocije koje je proživljavao tokom posljednje četiri godine, od podizanja optužnice do presude kojom je pravosnažno oslobođen, ostaju do kraja života.

- Kad prođete kroz nešto posebno, to svakako ostaje zacrtano i dugo ću analizirati ovo. Vjerujem da ću nekad nešto i napisati vezano za sve to, jer ja želim, kao i mnogo drugi ljudi, ostati čovjek i biti svjedok istine – dodaje ratni komandant slavne višegradske brigade.

Svoj ratni put opisao je u knjizi koja upravo nosi naziv “Biti svjedok istine”. Zanimljivo je da su istinu o kojoj je pisao na suđenju potvrdili i pojedini pripadnici VRS, koji su se tokom rata našli na suprotnoj strani i bili zarobljeni od jedinice kojom je komandovao.


- I meni je imponiralo da sam slušao istinu od ljudi koji su, uvjetno, na nekoj suprotstavljenoj strani, a svakako na suprotstavljenoj strani u vremenu događanja. Teško je ostati čovjek. Neki ljudi su to uspjeli, a neki nisu i u ovom sudskom postupku se pokazalo da to ljudi mogu i ja sam sretan da sam imao i te situacije u ovom teškom i iscrpljujućem sudskom procesu – ističe Sejdić.


Podrška saboraca iz Goražda, ali i cijele BiH nikada nije dolazila u pitanje. Učinili su i više nego što je i on lično očekivao.&nbsp;– Međutim, moram vam reći da institucije nisu pokazale da predstavljaju borce i da predstavljaju onu historijsku odbranu BiH kroz više nivoa. Njihovo pravno zastupanje daleko je od onoga što se zove pravna zaštita onih koji dođu u situaciju da budu optuženi – pojašnjava.


Branioci Goražda već godinama se pozivaju na saslušanja, protiv njih se podižu optužnice i do sada su osuđeni na kazne zatvora u ukupnom trajanju od 89 godina, a da pravda još nije stigla one koji su tokom cijelog rata ubijali stanovnike opkoljenog grada. Sejdić vjeruje da će kazna u narednom periodu stići one koji su napadali ovaj grad.


- Nažalost, mi imamo na ovom prostoru presude, 89 godina je presuđeno za odbranu i zločine u odbrani. Još nije nijedna godina presuđena za ubijanje, neselektivno i selektivno, nedužnih ljudi u Goraždu i to je nešto što želim da se desi u budućem vremenu. Vjerujem, uvjeren sam da će to institucije BiH i prihvatiti kao neku od zadaća, da prođu kroz sve te zločine koji su se ovdje dešavali – kaže Ahmet Sejdić.

Pokazalo se, rekao je on, da ima i onih drugih ljudi koji ne drže istinu za svoju vodilju.- Iako me ne pitate, reći ću vam da ih ima i u jednom, i u drugom korpusu, i u narodu.&nbsp;Sve je to naš narod. Među onima čiji su životi spašavani. I oni su se poslužili i služe se, nažalost, i neistinom, a ne samo istinom – dodaje ratni komandant 1. slavne višegradske brigade ARBiH.

Emocije koje je proživljavao tokom posljednje četiri godine, od podizanja optužnice do presude kojom je pravosnažno oslobođen, ostaju do kraja života

Ahmet Sejdić za "Avaz": 89 godina je presuđeno za odbranu Goražda, a nijedna za ubijanje nedužnih ljudi

Vijest da <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde" style="color: rgb(255, 0, 0);">Goražde</a> ima svoga oskarovca brzinom svjetlosti prostrujala je gradom.&nbsp;Na svog sugrađanina <a href="https://avaz.ba/tag/83742/izet-buco" style="color: rgb(255, 0, 0);">Izeta Buč</a>u, mladića koji je od teškog ranjenika iz opkoljenog grada, zahvaljujući vlastitom ponosu, radu i trudu, osvojio svijet, najviše su ponosni prijatelji koji su upoznati s detaljima iz njegovog života, a posebno članovi porodice, koji su za vijest o nagradi saznali na pola sata prije naše posjete.&nbsp;&nbsp; Pogledajte video.&nbsp;

Na svog sugrađanina najviše su ponosni prijatelji i članovi porodice

Ekskluziv / "Avaz" u domu Izetove porodice, koji je sinoć dobio Oskara: Samo neka je živ i zdrav

Poljoprivrednici i trgovci iz <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražda</a> i okolnih gradova, koji subotom prodaju svoje proizvode na goraždanskoj Gradskoj tržnici, jutros su dočekali zaključane kapije.&nbsp;Kao u najtežim vremenima, svoje proizvode morali su izložiti na ulici i kupcima ponuditi s kolovoza i iz gepeka automobila.&nbsp;- Ovo je gore nego u ratu, jer je ratna pijaca bila barem natkrivena - kazali su nam ogorčeni poljoprivrednici.

Gradska tržnica u Goraždu zapečaćena je u akciji Porezne uprave FBiH u novembru prošle godine, vlasniku je zabranjen rad do uvođenja sistema naplate zakupa prostora i zapošljavanja radnika, ali su proizvođači imali pristup pijačnim tezgama. 
U međuvremenu su iz Gradske uprave najavili rješenje da pijaca bude uspostavljena u objektu na lijevoj obali Drine. Pitanje je koliko poljoprivrednici mogu čekati, jer su uvjeti u kojima su danas radili, nehumani.

Kao u najtežim vremenima, svoje proizvode morali su izložiti na ulici i kupcima ponuditi s kolovoza i iz gepeka automobila

Sramotno: Moraju prodavati na ulici

<a href="https://avaz.ba/tag/3586/zeljko-komsic">Željko Komšić</a>, predsjedavajući <a href="https://avaz.ba/tag/645/predsjednistvo-bih">Predsjedništva BiH</a> i lider Demokratske fronte, u razgovoru za „Avaz“, otvoreno prvi put, komentirao je sada već bivšu Vladu Kantona Sarajevo, ali i Elmedina Konakovića, lidera Naroda i pravde, kao i poteze Naše stranke i Socijaldemokratske partije.&nbsp; 
Komšić je sasvim precizno okarakterizirao krivca za propast šestorke, čiji su članovi bili i kadrovi DF-a i Saveza za bolju budućnost.
Na direktno pitanje je li mu žao sada već bivše Vlade KS, Komšić je bio jasan:
- Meni je žao što se na tom pitanju potpuno nepotrebno raspala grupa Naša stranka, SDP i DF. Raspala se, ali ne željom nas, iz DF-a. Raspala se željom da se udovoljava Konakoviću i, nije nikakva tajna, on (Konaković, op. a.) upravljao je i Vladom i Skupštinom, što je bilo potpuno besmisleno.Prema Komšićevim riječima, „bilo je tako kako je bilo“, promijenila se većina i sada imamo novu. Ali, mnogo toga nije štimalo.&nbsp;- Nepotrebno se išlo u ispunjavanje želja, planova, pa i jedne vrste frustracija gospodina Konakovića. I cijela ta vlada postala je rob Konakovićevih ambicije. Prema mome mišljenju, to je osnovni razlog zašto se to raspalo – smatra Komšić.&nbsp;

On je ocijenio da od nove vlade očekuje da se ne ponaša osvetnički, kao što je radila prethodna, u čemu je Konaković vodio glavnu ulogu.&nbsp; - Sada sam pozicija, sad sam moć, sad ću zgaziti sve one koji su bili protiv mene, to je bila karakteristika ove bivše vlade. Ja tako neću raditi. Ova linija Naša stranka - DF - SDP nije učestvovala u tim stvarima. Ali je Konaković krenuo u osvetnički frustrirajući pohod protiv SDA. Ti, ako imaš problema sa SDA, s porodicom Izetbegović, ne mora to biti naš problem. Nismo mi tu da rješavamo frustracije, nego da uradimo nešto - ističe Komšić.
On kaže da je tolike godine na političkoj sceni i da nikad nije vidio više kukanja nego sada, kada je utvrđeno da će doći do smjene Vlade KS.
- Taj isti Konaković 2015. godine je bio premijer ispred Stranke demokratske akcije i tada su istjerali DF iz vlasti. Rekli smo, u redu, ljudi, postoji nova većina, u čemu je problem, to je demokratski. Ali, ova sada drama, ja to nikad nisam vidio, toliko otimanje i održavanje za stolicu. Nisam vidio ni tolika podmetanja, pljuvanje po ljudima koji su protiv. Nisam vidio ni toliko laži, manipuliranja činjenicama – kaže Komšić.

<h2>DF-ov prijedlog Izbornog zakona BiH</h2>

Pojasnio je za “Dnevni avaz” šta predviđa DF-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.- Izmjene Ustava BiH, kao i Izbornog zakona, prema našem prijedlogu, implementiraju sve presude Suda u Strazburu, kao i odluku Ustavnog suda BiH, rješavanje pitanja izbora u Mostaru. Predviđaju i transparentniji i pravičniji izborni proces radi izbjegavanja izbornih krađa i prevara - kaže Komšić, dodajući da će danas sve biti jasnije.
Ističe da se, kada je u pitanju formiranje Vlade FBiH, nepotrebno zateže i postavljaju uvjeti koji se tiču krupnijeg političkog dogovora, ali se kroz izmjene Izbornog zakona ne tiču nivoa entiteta, nego Parlamenta BiH.
- Moje je mišljenje da se formiranje Federalne vlade ne bi trebalo uvjetovati, nego je izabrati što prije. To uvjetovanje HDZ-a neće uroditi plodom. Ono što HDZ traži, mislim, prije svega, na njihovu interpretaciju odluke Ljubić, neće proći. U Sarajevu oni nemaju partnera za to, tako da ta priča postaje bespredmetna – kaže Komšić.

U razgovoru za "Avaz", Komšić kaže i da neće prisustvovati inauguraciji novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.&nbsp; &nbsp; - Ne, ja koliko sam vidio, poziv nije došao. Koliko znam, nije nikome došao u regionu. Gospodin Milanović odlučio se za neku, da kažemo, manju, skromniju inauguraciju. Koliko sam ja uspio da vidim, to će se održati na Pantovčaku u relativno uskom krugu ljudi - pojašnjava Komšić.&nbsp;Dodaje i da ne zna zbog čega se Milanović odlučio na skromniju inauguraciju, ali pretpostavlja da je zbog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.&nbsp;- Milanoviću je možda malo nezgodno Vučića zvati na inauguraciju, a ne možeš ga zaobići ako bi išao na lidere iz regiona. To je moja pretpostavka, ne kažem da je tačna. Ja mu želim svu sreću, nadam se da će on promijeniti odnos Ureda predsjednika prema BiH - kaže Komšić.&nbsp;

<h2>Ugovor s Islamskom zajednicom BiH</h2>

Još nema ugovora Predsjedništva BiH s Islamskom zajednicom. Ta tema mnogo se spominjala u predizborno vrijeme. Komšić je kazao kako očekuje da u ovom mandatu Predsjedništva BiH bude sklopljen ugovor.&nbsp;- 
Ja mislim da mi moramo ići s tim ugovorom prvenstveno iz principijelnih razloga. Bilo je protivljenja u prethodnom sazivu od strane gospodina Ivanića (Mladena, op. a.). Iskreno rečeno, očekujem da će se gospodin Dodik protiviti isto tome. Ali, možda ja pušem u hladno. Mislim da bi taj ugovor trebalo staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH - ističe Komšić, dodajući kako nema nijednog razloga da ne bude sklopljen ugovor države s Islamskom zajednicom u BiH.&nbsp;U videu pogledajte šta je rekao o Miloradu Dodiku, Nerminu Nikšiću, SDP-u, Našoj stranci.

Nepotrebno se išlo u ispunjavanje želja, planova, pa i jedne vrste frustracija

Željko Komšić: Konaković se obračunavao s ljudima koji su ga doveli na pozicije

Ne postoji tačka na kugli zemaljskoj za koju bi Munib Jusupović mijenjao svoje Podžeplje kod <a href="https://avaz.ba/tag/14250/han-pijesak">Han-Pijeska</a>. Tridesetosmogodišnji profesionalni vozač sarajevskog ''Centrotransa'' nekoliko godina proveo je i u Americi, ali je u svom zavičaju stvorio „preduzeće“ u kojem je i radnik i direktor.
- Sad kad bi mi dali sve papire, ne samo za mene nego i za ženu i oboje moje djece, da se iselim bilo gdje van BiH, ja bih rekao – ne, hvala. Ostao bih na ovome, jer ovdje smo dosta uložili i može dobro da se živi – kaže Jusupović.
Poljoprivredom se i ranije bavio njegov otac, ali poslovi, koje većina zaobilazi u širokom luku, intenzivnije se rade od Munibovog povratka prije 19 godina. Jusupović trenutno posjeduje 37 grla goveda i oko 80 ovaca, obrađuje 300 dunuma vlastite i još 1.000 dunuma zemlje u zakupu, a u izgradnju štala i nabavku mehanizacije do sada je uložio oko 350.000 maraka. 
- Uspjeli smo, hvala Bogu, da uvezemo jednu od najnovijih rasa krava u BiH, to je rasa salers, za nekoliko mjeseci ćemo uvesti i rasu limuzin. Nabavili smo neke teladi hereforda. To su isključivo mesne, tovne rase. Kod nas ovdje teško ide mlijeko, pa smo se opredijelili samo za uzgoj mesa, po sistemu krava - tele – kaže Munib Jusupović.

Zbog školovanja djece porodica je trenutno veći dio vremena razdvojena, jer supruga je s njima u Sarajevu, a Munib s ocem u Podžeplju, gdje brine o stoci. Poljoprivreda traži puno rada, buđenje u pet ujutro kako bi se obišle ovce koje se trenutno janje, ali se uloženi trud višestruko isplati. Bazirani na proizvodnju kurbana i tov teladi, u državi čiji su pašnjaci uglavnom pusti, Jusupovići ne brinu za tržište. 
- Koliko god da imamo, sve je unaprijed prodato. Što se tiče plaća, ona nije fiksna i mjesečna, jer imamo dva puta godišnje naplate. Vežemo se za kurbane, to nam je kao broj jedan, a druga naplata je kad nam stigne telad na prodaju. Hvala Bogu, dobra je naplata, dobro se radi, ali i ekstra dobro se i živi. Ja kad svoju plaću podijelim, da ne računam porodicu, kad oduzmem troškove života, zdravstveno i penziono osiguranje, sve plaćeno do kraja i ostane mi više od 3.000 KM za života. Vi nađite gdje to ima – priča nam vrijedni farmer. 
Komentirajući aktuelno stanje i nezainteresiranost za život na selu i proizvodnju hrane, Jusupović kaže da uvažava bolesne i starije, kojima treba pomoći, ali ističe da bi radno sposobnima uskratio privilegije koje imaju u gradu i vratio ih na selo.

Ne brine za tržište

Munib Jusupović začepio usta pesimistima: Vrijedni farmer iz Podžeplja mjesečno zaradi 3.000 maraka

Ekipa „Avaza“ imala je priliku iskusiti ono što donosi <a href="https://sport.avaz.ba/tag/16939/mercedes-benz" style="color: rgb(255, 0, 0);">Mercedes-Benz A-klasa</a>. Na raspolaganju nam je bio model 180d <a href="https://sport.avaz.ba/tag/43967/limuzina" style="color: rgb(255, 0, 0);">limuzina</a>. U najkraćem, to je vozilo koje će vam ponuditi sve što trebate, a veoma se lako zaljubiti u njega.Jedan od najklasičnijih oblika automobila odsad je i jedan od najmodernijih. Mercedesova limuzina interpretira trodijelni oblik karoserije sportskije nego ikad. Sprijeda revolucionarna, a i nazad nudi više svega - više prostora i više komfora.Zbog novog sistema MBUX ova je limuzina inteligentnija nego ikad prije. Svaki dan nauči nešto novo, a prije svega, bolje upoznaje svog vozača. Može zapamtiti vaše omiljene pjesme i put do radnog mjesta. Tada automatski namješta pravu radiostanicu ili vam prikazuje brži put ako je na uobičajenom zastoj. Potpuno samostalno i potpuno prirodno, ako to želite.

Nudila nam je Mercedesova limuzina mnoštvo pomoći tokom vožnje. Asistencije na svakom mogućem koraku. Jednostavno je bila spremna da uvijek rastereti onoga ko vozi, a pruža osjećaj velike sigurnosti, što, prema specifikacijama, i potvrđuje. Ne može da vas ne oduševi sistem Intelligent Drive, koji je uvijek bio spreman za reakciju.
Unutrašnjost nudi sve i svašta. Nemojte misliti da ćete brzo prepoznati sve što može. Digitalna instrument-tabla prednjači i kvalitetom, ali i gabaritima, a neće ostati nezadovoljni ni oni zahtjevniji. Boju ambijentalnog osvjetljenja birate po želji.
Njen automatski 7G-DTC mjenjač svoj dio posla odrađuje savršeno i u velikom je skladu sa 116 KS, koliko krije ovaj dizelaš ispod poklopca motora.

Nudila nam je mnoštvo pomoći tokom vožnje

Vozili smo Mercedes-Benz A 180d: Limuzina u koju se lako zaljubiti

Oni rade i kad svi spavaju, a tu su kad nam najviše trebaju.&nbsp;Riječ je o uposlenicima <a href="https://avaz.ba/tag/4343/hitna-pomoc">Hitne pomoći</a>&nbsp;u Sarajevu. Ekipa „Avaza“ s njima je provela treću smjenu.

Osim ekipe s kojom smo išli na intervencije, na terenu je još sedam timova s kardimobilima. Oni pokrivaju područje cijelog kantona. Stižu tamo gdje drugi ne mogu ili neće. Odazivaju se na najhitnije slučajeve, ali i one koji to nisu. Ono što je za nas obične smrtnike poziv za paniku, za njih je rutinski.&nbsp; 
Jedan takav uslijedio je vrlo brzo. Do Vidikovca, čini mi se, nikad brže nisam stigla. Starijoj gospođi je pozlilo. Na mjestu događaja saznajemo da je riječ o dementnoj, 98-godišnjoj osobi. Njeni ukućani u čudu. Nije ih, kažu, prepoznala.

Sljedeći slučaj, također, starija gospođa. Osjeća bol u prsima. Zbog daljnjih pretraga prevezena je na KUM. Ubrzo nakon toga još nekoliko sličnih poziva. Neki su prevezeni na KUM, drugi nakon ukazane pomoći ostaju u kući.

„Zagrebačka 18, studentski dom, epi napad“, kratka je bila dojava. Ipak, sasvim dovoljno da se naša ekipa žurno uputi na zadatu adresu. U Domu su nas dočekale uspaničene drugarice djevojke koju su našle bez svijesti nasred sobe.

Nakon provjera i komunikacije s njom saznaje se da djevojka uopće nema epilepsiju, a drugarice su kazale da su to rekle jer su mislile da će Hitna tako prije doći. Nakon što je utvrđeno da djevojka ima određenih neuroloških problema, jake glavobolje te krizu svijesti, odvezena je na KUM kako bi uradila dodatne ljekarske pretrage.


Nakon nekoliko sati konstantnog rada, taman kad smo krenuli na pauzu, stigla je nova dojava. Saobraćajna nesreća – Semizovac. Palimo rotaciju, žurimo. U nesreći su učestvovala dva vozila. Dvije osobe iz jednog automobila, nasreću, lakše povrijeđene.

Nesavjesni vozač drugog automobila, koji je skrivio nesreću, prema svemu sudeći u pripitom stanju, sa zaleđenom šajbom počeo je voziti pa je tako iz svoje prešao u suprotnu traku i udario u drugi automobil.&nbsp; 


Ljudi zovu za sve i svašta, pričaju momci iz Hitne. Apsurd je da kad se dešava situacija u kojoj je čovjek u životnoj opasnosti, ljudi uglavnom reagiraju mirno, dok kad se „ništa posebno ne dešava“, nastaje drama, urnebes, verbalni napadi i psovke. Kako kažu, bilo je i situacija u kojim je čak i policija morala intervenirati kako bi pomogli pacijentima.

Inače, svjetski statistički podaci pokazuju da samo 20 posto od poziva za hitnu pomoć spada zapravo u domen Hitne pomoći. Sve ostalo su pozivi na koje Hitna ne mora, ali reagira.

Više starijih osoba prevezeno na KUM

Avazova patrola / Djevojke lažno prijavile napad epilepsije

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine sastao se danas u Zagrebu s ministrom unutrašnjih poslova i potpredsjednikom Vlade Hrvatske Davorom Božinovićem.
Nakon susreta, ministar Radončić istakao je kako se pokazalo da je odnos Bosne i Hercegovine i Hrvatske strateški bitan jer dvije zemlje dijele više od hiljadu kilometara granice, ali i zajedničke probleme. 
- Danas smo razgovarali o nastavku jedne uspješne saradnje, koja je u jednom trenutku bila blago došla u jednu delikatnu poziciju, ali mislim da smo resetirali odnose i da će naše agencije raditi na najbolji način. Ono što vas najviše, vjerovatno, zanima je problem migrantske krize. Ja sam bio slobodan da svog domaćina i delegaciju upoznam s time da se BiH susreće s iznimno velikim i teškim problemima – rekao je Radončić. 
On je naveo kako je poznato da je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, gdje je prosječna penzija 200 eura, plaća 400 eura, te da 30 – 40 posto radno sposobnog stanovništva nema posla. 
- Svaki šesti stanovnik nam ide na spavanje gladan i mislim da je potpuno prirodno da s tim upoznamo sve svoje prijatelje iz EU. Tu sam molio za pomoć od svog kolege i Hrvatske, koja će predsjedavati, da upoznaju naše prijatelje iz EU, da se stanje velike migrantske krize više ne tretira samo kao humanitarna kriza. Nažalost, to više nije izbjeglička kriza. Nama je najveći broj dolazaka, recimo, iz Pakistana, koji ima 170 i više miliona stanovnika, potom Alžira, Maroka. Oni svi žele u Evropsku uniju – rekao je ministar Radončić.

<h2>Samo sedam posto pomoći za sigurnosni aspekt</h2>

Podsjetio je da migranti prvo uđu u EU preko granice Grčke, pa izađu, a onda dođu pred granicu Hrvatske. 


- BiH ne može garantirati članicama EU isti nivo sigurnosti jer su naše sigurnosne i obavještajne službe na granici kapaciteta. Dobili smo povratnike iz Sirije i drugih ratišta, dobili smo ekstremno veliki broj migranata, čiji je proces identifikacije veoma težak – kazao je Radončić, te dodao: 


- Mislim da smo imali situaciju u Bosni i Hercegovini da je neko i u inozemstvu prespavao tri godine migrantske krize. Nismo mijenjali zakone, nismo mijenjali podzakonske akte, a budžeti za naše agencije su ostali isti. Nije primljen niti jedan novi granični policajac i da ne govorim detalje koji nisu za javnost. Stoga je naša molba, i mi se tu zaista oslanjamo na izvanrednu situaciju s Hrvatskom i njeno shvatanje situacije u kojoj se našla Bosna i Hercegovina, da počnemo s jednim ozbiljnim lobiranjem i shvatanjem migrantske krize kao prevashodno sigurnosne krize, a ne kao humanitarne. Reći ću vam jedan podatak, da 93 posto pomoći koje smo dobili iz pojedinih zemalja Evropske unije ide na humanitarni aspekt, a samo sedam posto na sigurnosni – rekao je Radončić. 


Ministar Radončić je napomenuo i kako, „ukoliko želimo da imamo sigurnu Evropsku uniju i sve naše zemlje partnere“, očekuje da oni bolje sagledavaju sve dimenzije krize.


- Ja sam iskoristio ovu priliku da još jednom zahvalim Republici Hrvatskoj i njenoj vladi na onome što su pomogli Bosni i Hercegovini te da pozovem svog cijenjenog kolegu da posjeti Bosnu i Hercegovinu – rekao je Radončić. 


Ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade Hrvatske Davor Božinović je na početku svog obraćanja čestitao ministru Radončiću na izboru i imenovanju za ministra sigurnosti BiH, navodeći kako je to „vrlo zahtjevno i dinamično mjesto“. 


- Mi smo danas održali sastanak s našim saradnicima po pitanjima koja su od zajedničkog interesa i nema ništa prirodnije nego da dvije susjedne zemlje, koje imaju više od 1.000 kilometara zajedničke granice, u svijetu u kojemu su svi sigurnosni izazovi prekogranični, ne samo da se nađu tu i tamo već i da sarađuju, ja bih kazao, i na dnevnoj bazi, jer to je nešto što od nas očekuju i građani BiH, ali i Hrvatske – rekao je Božinović. 


Istakao je kako se raduje što su prošli kroz sva relevantna pitanja i dogovorili određene mehanizme saradnje, čija će implementacija uslijediti vrlo brzo. 


- Već danas će naši saradnici po određenim linijama rada uspostaviti i dogovoriti dodatne aktivnosti. A, sigurno, u danima i sedmicama koji slijede ćemo sarađivati na posebnim sastancima, po određenim segmentima policijskog posla koji su, opet ponavljam, više-manje danas transnacionalni izazovi. Mi jednostavno želimo biti još učinkovitiji u garantiranju sigurnosti našim građanima. Moramo shvatiti da je naša saradnja nužnost – rekao je Božinović.

Božinović je rekao kako su veći dio sastanka posvetili pitanjima migracija te da su se analize praktički podudarile. 
- Naravno da smo čuli neke podatke koji su, u najmanju ruku, za nas zanimljivi i zbog činjenice da Hrvatska u ovom trenutku predsjedava Vijećem ministara EU. Kao što znate, nedavno je održan neformalni ministarski sastanak posvećen pitanjima sigurnosti iz nadležnosti resora migracija, tako da smo mi već kao članica EU itekako bili aktivni u podizanju pitanja ove rute koja ide od Grčke preko BiH, Srbije, pa onda Hrvatske prema ostalim članicama EU. Neumorno smo o njoj govorili – rekao je Božinović.Naveo je i kako su kao jednu od tačaka dnevnog reda neformalnog sastanka posvetili posebnom aspektu koji se javlja kao fenomen vezan uz ilegalne migracije, a to je porast organiziranog kriminala vezanog za krijumčarenje migranata na ovoj našoj ruti.&nbsp;&nbsp;
- Hrvatska policija, kao što vam je poznato, već smo više puta to javno iskomunicirali, uhapsila je skoro 1.000 krijumčara prošle godine, što samo po sebi govori da se radi o jednom od najbrže rastućih oblika organiziranog kriminaliteta u ovom trenutku na ovim prostorima.&nbsp;&nbsp;
Ako sam dobro informiran, jutros ih je uhapšeno 95, a mi smo tek završili prvi mjesec. Već 95 osoba je uhapšeno, što je sigurno jedno područje saradnje koje dodatno moramo ojačati s nadležnim službama unutar BiH, ali i drugih službi u drugim zemljama ove regije – rekao je Božinović.To je, prije svega, neophodno kako se ne bi doveli u situaciju da tim krijumičara bolje sarađuje između sebe iz različitih zemalja ovog dijela, ali i šire, a da saradnja službi kaska za njihovom.&nbsp;&nbsp;- Naravno, govorili smo i o boljoj saradnji iako je ona primarna svim službama koje se bave ilegalnim migracijama na granici između Republike Hrvatske i BiH. U tom smislu smo se dogovorili o pojačanoj sigurnosti između naših graničnih policija, ali i dosljednoj i angažiranoj provedbi onih sporazuma koji postoje između dvije zemlje. Tu prije svega mislim na sporazum o readmisiji, pogotovo onom djelu koji je namijenjen za povrat i ponovni prihvat osoba koje nelegalno borave na državnom teritoriju jednom od zemalja – rekao je Božinović.&nbsp;
Riječ je, kako je naglasio, o ubrzanom postupku koji je namijenjen situacijama kada se radi o većem broju ljudi, a to je ovdje „činjenica s kojom se nosimo“.&nbsp;&nbsp;

- Što se tiče pomoći BiH, mi smo i do sada uspjeli da određena pomoć od Republike Hrvatske, ali prije svega Evropske unije, bude kanalizirana ka BiH i naravno da ćemo se i nakon ovog današnjeg sastanka mi založiti da ta pomoć i ta sredstva budu više usmjerena prema onom što su konkretne potrebe sigurnosnih službi BiH kada je u pitanju jačanje njihovih kapaciteta, jer jačanjem kapaciteta sigurnosnih i graničnih službi svih zemalja na ovoj ruti je zapravo da se svi približavamo jednom od prioriteta i Evropske komisije, a to je jača kontrola i nadzor vanjskih granica Evropske unije – rekao je Božinović.

Podsjetio je da migranti prvo uđu u EU, preko granice Grčke, pa izađu, a onda dođu pred granicu Hrvatske

Radončić i Božinović: Konstruktivan sastanak

Sastanak Radončića i Božinovića: Već danas uspostavljamo nove aktivnosti i bit ćemo još učinkovitiji

Predstavnici Udruženja "Dobro.ba" posjetili su porodice Korjenić i Spahović u okolini <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražda</a>&nbsp;da bi im uručili pomoć i pomogli im da savladaju trenutne probleme.&nbsp;U porodici Alije Korjenića na Osanici u pitanju su uglavnom zdravstveni problemi.&nbsp;&nbsp; - Ja sam stopostotni invalid. Trošim kesu lijekova, pretežno za srce, ali i ne vidim dobro i slabo se krećem. Dvoje djece mi je mentalno retardirano. Kćerka mi je završila specijalnu školu, sin je završio zanat za keramičara, ali nikad nije radio – kaže Korjenić.

Udruženje "Dobro.ba" formirala je grupa ljudi koja želi olakšati život socijalno ugroženim porodicama, posebno u istočnoj Bosni. 
- Udruženje su formirali entuzijasti koji šire pozitivnu energiju. Nastali smo kao jedna grupa ljudi osjetljivih prema povratnicima u istočnu Bosnu. U početku nas je bilo vrlo malo, a trenutno imamo jednu Viber grupu, koja broji više od 1.100 članova. Sad smo se registrirali, imamo našu internet-stranicu, svakim danom nas je sve više. Ljudima su potrebni posjeta i osmijeh, a nakon toga dolaze neke stvari materijalne prirode – kazao je Mensud Pekmez, član Udruženja.
Porodice je posjetio i ministar socijalne politike, izbjeglih i raseljenih osoba BPK Eniz Halilović, koji ističe kako se, posredstvom Centra za socijalni rad, kontinuirano pomaže porodicama u stanju socijalne potrebe, ali da takva izdvajanja nisu dovoljna. 
– Zaista imamo još dosta porodica u stanju socijalne potrebe. Ni mi ne možemo biti zadovoljni novčanim davanjima prema ovim porodicama, ali, nažalost, sve je u skladu s finansijskim mogućnostima Kantona – dodaje Halilović.
Predstavnici "Dobro.ba" posjetili su i šesteročlanu porodicu Ferida Korjenića u Osanici te peteročlanu porodicu Salema Spahovića u selu Kušeši.

Ljudima je potreban osmijeh, pa tek onda materijalna pomoć

Korjenić: Ja sam stopostotni invalid, trošim kesu lijekova, a djeca su mi bez posla

Prava drama odvijala se sinoć u Lukomiru tokom akcije spašavanja mladića i djevojke čiji su roditelji obavijestili Gorsku službu spašavanja Sarajevo (GSS) da se dvoje mladih izgubilo. Nasreću, akcija je okončana uspješno. Reporter "Avaza" našao se na licu mjesta s pripadnicima GSS-a i Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).&nbsp;- Dobili smo poziv od roditelja unesrećenih da su se javili iz Lukomira, da su izgubljeni i da su našli neku kolibu u koju su se sklonili, kao sigurno sklonište. Ali roditelji su zahtijevali da izađemo na teren i da pokušamo da ih pronađemo i evakuiramo iz Lukomira, s obzirom na to da su najavili snježne padavine, roditelji su se prepali - rekao je Dženadin Veladžić, načelnik GSS-a Sarajevo.&nbsp;

Uz pomoć vozila FUCZ i Kluba Sarajevo ''Offroad'' te sanki, put do Lukomira je probijen te su mladić i djevojka evakuirani iz skloništa. Prema riječima Fahrudina Solaka, direktora Federalne uprave civilne zaštite, riječ je o izuzetno teškoj akciji koja se inače ne izvodi u ovakvim uvjetima. 
- Izuzetno je opasno u ovom vremenu, zimi, kada znamo da se na Dugom polju magla spusti u roku od tri minute. Životi svih momaka su bili u pitanju, kao i njihovo zdravlje. Hvala Bogu, uspješno je završeno. Nadam se da ovakvih stvari neće biti ubuduće, da niko neće precjenjivati svoje mogućnosti, jer po ovakvim uvjetima to se ne radi, to se ne preporučuje - rekao je Solak.&nbsp;Pogledajte <a href="https://www.youtube.com/watch?v=kymY1ypWQ6o&amp;feature=youtu.be">video</a>.

Životi svih momaka su bili u pitanju, kao i njihovo zdravlje

Kako je tekla akcija spašavanja na Lukomiru: Izložili vlastite živote da spase mladića i djevojku

- Najteže mi je pao period osnovne škole. Djevojčice su u to vrijeme imale sandale s kaišem, dokoljenice i suknjice, plave i crne. Čeznula sam da budem jedna od njih. Često su me napadale što ih gledam, a nisu bile svjesne da gledam šta nose, a ne njih - kazala je u ispovijesti za “Dnevni avaz” Elena, jedina vidljiva transrodna žena u glavnom gradu naše zemlje.

Sve je, kaže, počelo od samog rođenja, kad je utvrđeno da ima višak hormona estrogena. 
- Majka je rodila tri sina, a uvijek je željela da dobije kćerku. Sjećam se da mi je nekad oblačila haljinicu sa mnogo cvjetića i cipelice. Moja najveća tuga postala je kad su te iste djevojčice dobile lijepo lice, grudi… Sve mi je daleko. Prinuđena sam bila da kradem sa štrika neke ženske stvari. Od 18. do 21. godine ja sam bila u jednoj velikoj borbi, krizi, hormonski napadi bili su konstantni - kazala je Elena. 
No, sa 23 godine upoznala je svoju suprugu, s kojom je, kako kaže, bila u braku više od 40 godina. Mislila je da je žena možda može smiriti i da će sve nestati. Kaže da je supruga dosta utjecala, ali da je feminizam rastao. 
- Na samom početku rekla sam da sam feminizirana osoba. Ona je bila toliki drug da mi je rekla da to nije problem, ali da nemam posla ni sa muškarcima ni sa ženama. Kupovala sam joj ono što bih voljela da vidim na sebi. No, 20 godina nisam bila ni muško ni žensko. Meni su se povratili ženski hormoni i onda sam se odlučila na tranziciju, u kojoj sam, evo, četiri i po godine - istaknula je Elena, dodavši da je posljednji hormonski napad bio 3. aprila 2014. godine.&nbsp;

Pojašnjava da nije znala za tranziciju, jer je odrasla u Bosni i Hercegovini, u kojoj je to još tabu tema. Kako kaže, tokom prve tri godine tranzicije, izgubila je skoro 200 prijatelja, prošla je mnoga poniženja, ali je uspjela sve nadvladati i biti ono što želi.&nbsp;&nbsp; - Da sam znala, davno bih to učinila, ne bih stvarala porodicu. Već tri godine hodam u ženskom izdanju. Jednu večer prije dvije godine, komšija je izvadio revolver i uperio ga prema meni. Ja sam samo okrenula glavu i pomolila se Bogu onako kako ja znam i umijem. Ja se ne bojim, ja sam to što jesam i ja sam se odlučila na ovaj korak. Moj pogled na svijet je ženski. I sada kada vidim neku mladu lijepu djevojku, znoj me hladan oblije, bježim u prvi haustor. Ne mogu riječima pojasniti koliko je to duboka čežnja u meni, duga 60 godina - kazala je Elena. 
Na proljeće ove godine Elena bi trebala na operaciju u Beograd, koja košta skoro 800 eura. 
- Još nemam tačan termin za operaciju. Sama operacija kad nemate njihovo državljanstvo košta 10.000 eura. Ja imam državljanstvo BiH, ali i Srbije. Redovno pijem hormone, koji su u BiH znatno skuplji nego u Srbiji - zaključila je Elena.&nbsp;

Elena pojašnjava kako od penzije sebi ne može ništa priuštiti, ali da su joj velika podrška i pomoć transrodne osobe.&nbsp;&nbsp; - Skoro 12 mladića sam vratila na pravi put, sada se zabavljaju s djevojkama. Na osnovu vašeg ponašanja, ja znam jeste li vi trans ili niste. Krajem decembra, jedan je mladić postao djevojka, ona sada ima lijepo lice. Pružim svima savjet tako da me mnogi zovu keva. Uvijek svakoga primim, objasnim šta je realnost, a šta je istina - istaknula je Elena.

Prve dvije godine tranzicije Elena je provela u Beogradu i, kako kaže, spavala je po kartonima na ulici samo kako bi mogla sebi kupiti hormone.&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Uzimala sam stvari iz kontejnera, niko mi nije htio zdravo reći, a ne da mi pokloni neku stvar. Nikome ne bih poželjela tranziciju ako to zaista nije. Imam podršku sina. Ne znam gdje ću živjeti poslije operacije. Kad hodam Čaršijom, vidim na 50 metara ko mi ide ususret. Ukoliko je muška grupa, prijeđem na drugu stranu - dodala je Elena.

Redovno pijem hormone, koji su znatno skuplji u BiH

Najstarija transrodna žena u BiH: Komšija mi je stavio revolver na glavu i prijetio da će me ubiti

Pripadnici Jedinice za podršku <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Avazova+patrola">Ministarstva unutrašnjih poslova Bosanskopodrinjskog kantona</a>, s kojima je ekipa “Avaza” boravila proteklog vikenda, zaduženi su za sigurnost u Goraždu, ali i u drugim mjestima oko grada na Drini.

Osim što redovno preventivno djeluju patrolirajući ulicama te kontrolom osoba i vozila, često idu u ispomoć kolegama u drugim kantonima tokom održavanja javnih skupova ili utakmica. U smjeni s goraždanskim specijalcima prvo smo patrolirali upravo ulicama Goražda. Obišli smo i lokale te neosvijetljene lokacije i parkinge.
Budući da je sve bilo uredno, naši domaćini napravili su punkt na ulazu u Goražde. Zaustavili su na desetine vozača. Češljali su prtljažnike, unutrašnjost vozila... Sve je prošlo bez problema pa smo promijenili lokaciju.
Ovog puta smo bili na jednoj raskrsnici u unutrašnjosti Goražda. Iako je zimski period, poprilično je prometno. Naišlo je vozilo u kojem su bila dvojica muškaraca. Policajci su u unutrašnjosti vozila uočili boce piva pa su pozvali kolege iz Saobraćajne policije da alkotestiraju vozača. Za to vrijeme, izvršen je pregled vozila.

Iako je vozač priznao da je popio nekoliko piva, alkotest je pokazao da je bio u granicama dozvoljenog. Ugodno ćaskanje s našim domaćinima prekinula je jeziva informacija na policijskoj motoroli: Gori kuća u goraždanskom naselju Glamoč. Na teren je, osim vatrogasaca i policije, upućena i Hitna.
Za svega nekoliko minuta bili smo na mjestu događaja. O jačini požara najbolje govori podatak da smo plamen vidjeli i nekoliko stotina metara dalje od kuće. Vatrogasci su užurbano vadili i montirali crijeva, a nesebično su im asistirali policajci. Okupio se i komšiluk... Panično govore da ne znaju je li vlasnica kuće J. D. (74) u kući... Situacija se bitno mijenja, jer više nije samo imovina u pitanu, već i nečiji život.

Policajci su pokušavali na sve načine da, zajedno s vatrogascima, uđu u kuću, ali je vatra zahvatila kompletnu kuću. Baterijama su osvjetljavali unutrašnjost prvog sprata, ali nikoga nisu vidjeli...
- Daj, Bože, da nije unutra, ovo niko ne može preživjeti – komentirale su zabrinute komšije.

Nažalost, najgore sumnje su se obistinile. Vatrogasci su, nakon što su lokalizirali požar, pronašli tijelo nesretne žene u blizini peći. Vatrogasci i policajci, koji su dali sve od sebe, ovog puta nisu uspjeli spasiti život...

Vozač koji je alkotestiran, ipak nije prošao nekažnjeno. 
Kod sebe nije imao vozačku dozvolu pa mu je za nenošenje dokumenata uručen prekršajni nalog. 
Kako je priznao policajcima, ima neplaćenih kazni pa mu je vozačka deponirana.

Vatrogasci su, nakon što su lokalizirali požar, pronašli tijelo nesretne žene u blizini peći

Avazova patrola / Vatra progutala kuću, nastradala žena

O slučaju koji je ovih dana potresao bh. javnost, nakon što je gazda jedne firme iz Kiseljaka 20. januara pretukao radnika zato što je dao otkaz, danas je za "Avaz" u travničkoj bolnici pričao pretučeni <a href="https://avaz.ba/tag/82694/ifet-pasic" style="color: rgb(255, 0, 0);">Ifet Pašić</a>. 
Pašić je, kako je kazao, samo želio slobodne dane radi puta u Austriju, što je gazdi najavio čak mjesec prije. 
- Mislio sam ići nekoliko dana u Austriju, to sam i najavio na vrijeme. Ja znam da je kriza za vozače, ali imali su mjesec da mi nađu zamjenu kako bih mogao na godišnji - počinje nam priču Ifet.

Spornog dana kolegica mu je, kaže, poslala poruku da gazda hoće da ga vidi. 
- Otišao sam do firme, tamo su bili gazda i još jedan, koji su me pozvali da uđem u kancelariju. Rekao sam da neću i odjednom sam osjetio udarac pištoljem po glavi. Pao sam na tlo na parkingu ispred firme, a oni su me još pola sata nastavili udarati nogama i rukama - rekao je Pašić. 
Nakon brutalnih batina pobjegao je do lokalne kafane, iz koje je pozvao policiju, koja ga, tvrdi, ni do danas nije saslušala. 
- Uspio sam spasiti živu glavu, prevezli su me u bolnicu, gdje su doktori konstatirali povrede na rebrima, tijelu, glavi... Čak nije istina ni da sam dao otkaz, došao sam tražiti samo godišnji odmor. Zaista ne znam zašto su me pretukli, vjerovatno nisu mogli naći drugog vozača - rekao je Pašić.

Slučaj će, najavljuje pretučeni, dobiti i sudski epilog, a u firmu se više ne misli vraćati.&nbsp;&nbsp; 

- Naravno da tu više ne želim raditi, a s gazdom ću pričati samo putem advokata. Također, nije istina što je gazda u medijima govorio da kamion vrijedi 60.000 KM, vrijedi sedam ili osam hiljada. Ja jesam napravio jednu nesreću, a popravak je koštao 300 KM. Toliko o tome - rekao je Pašić za "Avaz".

Odjednom sam osjetio udarac pištoljem po glavi. Pao sam na tlo na parkingu ispred firme, a oni su me još pola sata nastavili udarati nogama i rukama, kaže Pašić

Šokantna ispovijest Ifeta Pašića: Tražio sam godišnji, pola sata su me tukli pištoljem u glavu

<a href="https://avaz.ba/tag/10500/sefik-dzaferovic">Šefik Džaferović</a>, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine , u intervjuu za “Dnevni avaz“ govori o aktuelnim temama na bh. političkoj sceni te o odnosima naše zemlje s Hrvatskom i Srbijom, ali i putu ka NATO-u kojim BiH sigurno korača.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;

&nbsp;Politički komitet NATO-a nedavno je dao zeleno svjetlo Programu reformi, znači li to da je ovaj dokument prihvaćen kao Godišnji nacionalni plan (ANP) i šta sada slijedi?


- Mi smo znali da će to biti prihvaćeno i za mene to nije iznenađenje. Program reformi je odluka Predsjedništva BiH kojom se definira naša saradnja sa NATO-om. Najvažnije je da je BiH nastavila svoj NATO put, da nije otišla nazad, i suštinski potez gospodina Dodika je bio da se ide nazad. Tamo je BiH preuzela obaveze. Kad se one izvrše, bit ćemo jači u interesu svih nas koji živimo u ovoj zemlji i napravit ćemo iskorake na našem NATO putu. Nisam direktno odgovorio na vaše pitanje, ali i vi i vaši čitaoci sasvim dobro razumijete šta sam rekao. 


&nbsp;Kako komentirate niz aktivnosti koje je poduzeo ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić na rješavanju migrantske krize?


- To je dobro i to je ono što je na tragu odluka Predsjedništva BiH. Neka nastavi raditi svoj posao i on i Vijeće ministara BiH i svi dugi nivoi vlasti u BiH. Što se Predsjedništva tiče, mi smo praktično definirali svoj odnos iako imamo neslaganja o nekim bitnim pitanjima.

SDA i HDZ ponovo su otvorili razgovore o izmjenama Izbornog zakona, ali već u startu je SDA ocijenila da su neprihvatljivi prijedlozi HDZ-a. 



- HDZ uslovljava formiranje Vlade FBiH izmjenama Izbornog zakona na način kako oni misli da se treba promijeniti. HDZ-ovi prijedlozi suprotni su principima vladavine prava. Oni idu po konceptu jačanja etničkog, a slabljenja građanskog. Ova država ne može dozvoliti sebi ni za jotu slabljenje građanskog principa i jačanje etničkog principa. Smatramo da se prvo trebaju implementirati izborni rezultati, pa onda razgovarati o izmjenama ovog zakona. Ne vjerujem da se zakon može izmijeniti, ni za mjesec, ni dva, ni tri mjeseca. 



&nbsp;

Kako ocjenjujete odnose s Hrvatskom i hoće li se nešto promijeniti izborom Zorana Milanovića na mjesto predsjednika ?&nbsp;&nbsp; 



- Vjerujem da Hrvatska želi pomoći BiH da što prije postane članica EU. I vjerujem da se to članstvo Hrvatske u EU vrlo često zloupotrebljava kako bi se unutar BiH udovoljilo prije svega politici HDZ-a u njenim zahtjevima pa i onim koji su neprihvatljivi za BiH. Volio bih da Hrvatska u EU promovira prava i potrebe svih nas koji živimo u BiH i cijele BiH. 




&nbsp;Kada će Predsjedništvo BiH poslati u parlamentarnu proceduru Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu?&nbsp;&nbsp; 



- Što prije, to bolje. Mislim da je i Predsjedništvo završilo svoj budžetski zahtjev, ostalo je da se u Vijeću ministara BiH sačini nacrt budžeta koji treba doći u Predsjedništvo, mi ćemo ga pretvoriti u prijedlog i dostaviti PSBiH na usvajanje. Želim da to bude što prije.

<h2>Austrijski pedsjednik uskoro u BiH</h2>

&nbsp;Nedavno je Predsjedništvo BiH uputilo poziv za posjetu našoj zemlji predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i austrijskom predsjedniku Aleksanderu Van der Belenu (Alexanderu Van der Bellenu). Imate li neke povratne informacije?&nbsp;&nbsp;




- Da, mogu vam kazati da smo dobili odgovor od predsjednika Austrije da on dolazi uskoro u BiH. Mi mu želimo i ovom prilikom dobrodošlicu.

Program reformi je odluka Predsjedništva BiH kojom se definira naša saradnja sa Savezom

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH

Šefik Džaferović za "Avaz": Najvažnije je da smo nastavili put ka NATO-u

<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo" style="">Sarajevo</a> će 20. februara ugostiti slavni „world music” sastav <a href="https://avaz.ba/tag/76120/gipsy-kings">„Gipsy Kings</a>“ predvođen Andrejom Rejesom (Andre Reyes) i za ovaj muzički događaj vlada zaista veliko interesiranje. Dok publika odbrojava dane do spektakla u Skenderiji, mi smo se u španskoj Malagi susreli i uradili ekskluzivni intervju s Rejesom.

Svojevrsna kombinacija mediteranske opuštenosti s vrhunskim profesionalizmom zapadnog stila rezultirali su ugodnim druženjem, veoma zanimljivim intervjuom te spontanim Rejesovim mini koncertom, koji je dao naslutiti da se za glavni grad BiH sprema istinska muzička poslastica.&nbsp; 
Opušten i veoma dobro raspoložen, ali pod budnim okom nekoliko agenata i producenta, kao što i doliči zvijezdama svjetskog kalibra, Rejes je otvoreno govorio o svojoj grupi, karijeri, dolasku u našu zemlju...&nbsp;
U februaru dolazite u Bosnu i Hercegovinu. Ako se ne varam, ovo će biti Vaš prvi dolazak u glavni grad BiH Sarajevo?&nbsp;
- Veoma smo sretni i velika nam je čast što dolazimo u Sarajevo. Nadamo se da ćemo imati sjajnu publiku, koja voli našu muziku. Dat ćemo sve od sebe da zajedno s publikom podijelimo jedan sjajan trenutak.&nbsp;Šta Vam je prva asocijacija na Sarajevo i BiH?&nbsp; 
- Mislimo da je Bosna i Hercegovina prelijepa zemlja i inače volimo zemlje smještene u tom dijelu. Nastupali smo u mnogim obližnjim zemljama poput Rumunije i zaista volimo taj dio svijeta.&nbsp;

Vjerovatno znate da u BiH uživate zaista veliku popularnost.&nbsp;

- Mi smo svjesni da smo popularni širom svijeta i to je zaista sjajno. Divno je biti toliko voljen.&nbsp;Interesirate li se prije dolaska u neku zemlju o popularnosti Vaših pjesama u njoj?&nbsp; 

- Naravno. Uvijek jedva čekamo da čujemo šta kažu i da čujemo šta sarajevska publika misli o nama. Izuzetno smo sretni što imamo priliku pjevati za njih. Stvarno govorim srcem kada kažem da ih želimo usrećiti.&nbsp;

Od organizatora Vaše turneje po bivšoj Jugoslaviji Tomislava Kašljevića čula sam da je zbog velikog interesiranja za vaše nastupe bilo teško naći termin za region. Dosadi li Vam ponekad život na sceni i točkovima?


- Takav život nama nikada ne dosadi, mi zaista radimo mnogo i stalno pišemo nove pjesme i ne možemo provesti ni minutu bez pjevanja. Mi stalno pjevamo, ispred kamina, u svim prilikama, čak i kada hodamo. Mi to volimo.&nbsp;

U javnosti se dosta špekulira o identitetu grupe, jer su se pojavili sastavi koji, također, u svom nazivu imaju „Gipsy Kings“. Jeste li Vi “pravi” „Gipsy Kingsi“?


- Ja sam autentični „Gipsy King“. Kada se naša grupa razdvojila, ostali članovi su, poslije oktobra 2014. godine, oformili svako svoju grupu, jer su svi željeli da članovi njihove porodice rade zajedno s njima. Ali ja sam pravi. I ja sam okružen svojom porodicom, nećacima… Svaka grupa radi svoj posao. Slažem se s tim i sviđa mi se. Kada smo odlučili da se razdvojimo, imali smo sastanak na kojem smo se dogovorili da svako može da radi zasebno i da koristi ime „Gipsy Kings“.&nbsp;

Kako nastupate po cijelom svijetu, jeste li nekada prilagodili repertoar određenoj zemlji i kada se to desilo?



- Ovo pitanje je komplicirano, ali smatramo da smo u svakoj zemlji u kojoj smo nastupali dali sve od sebe. Ne postoji zemlja do koje naša muzika nije stigla. Bili smo na mnogim mjestima, poput Afrike, Australije, Japana, i naša muzika je cijenjena širom svijeta. Nikada nismo imali problem s repertoarom.&nbsp; 


Na koncu, poruka Vašoj publici u Sarajevu i BiH?&nbsp;&nbsp; 


- Želimo da publika dođe i da posluša našu muziku. Jedva čekamo da usrećimo ljude u Sarajevu i sigurni smo da će u dvorani vladati dobro raspoloženje.

<h2>S Goranom Bregovićem smo kao porodica</h2>

Sarađivali ste 2012. godine s Goranom Bregovićem. Kako se sjećate tih dana u studiju?




- Goran mi je bio veoma drag, on je sjajan muzičar i umjetnik i bilo mi je zadovoljstvo raditi s njim. On predstavlja muziku s Balkana i, ustvari, to je bila razmjena muzike s Balkana i muzike „Gipsy Kingsa“. Postoji mnogo sličnosti između ove dvije vrste muzike. Na neki način, bilo je komplicirano ući u njegove pjesme. Ali, radeći s njim, osjećali&nbsp;&nbsp;

<h2>Ulaznice za koncert u Skenderiji </h2>

Cijena ulaznica za spektakl u Skenderiji je od 30 do 80 KM i mogu se nabaviti putem sistema kupikratu.ba, kao i na blagajni BKC-a, na platou Skenderije te u Ferhadiji.&nbsp;&nbsp;&nbsp;U okviru turneje po regionu „Gipsy Kings“ će nastupiti i u Zagrebu (18. 2.), Beogradu (19. 2.) te Banjoj Luci (21. 2).

Avazova patrola / Kako izgleda jedan dan graničara u Zvorniku

Ahmet Sejdić za "Avaz": 89 godina je presuđeno za odbranu Goražda, a nijedna za ubijanje nedužnih ljudi

Ekskluziv / "Avaz" u domu Izetove porodice, koji je sinoć dobio Oskara: Samo neka je živ i zdrav

Sramotno: Moraju prodavati na ulici

Željko Komšić: Konaković se obračunavao s ljudima koji su ga doveli na pozicije

Munib Jusupović začepio usta pesimistima: Vrijedni farmer iz Podžeplja mjesečno zaradi 3.000 maraka

Vozili smo Mercedes-Benz A 180d: Limuzina u koju se lako zaljubiti

Avazova patrola / Djevojke lažno prijavile napad epilepsije

Sastanak Radončića i Božinovića: Već danas uspostavljamo nove aktivnosti i bit ćemo još učinkovitiji

Korjenić: Ja sam stopostotni invalid, trošim kesu lijekova, a djeca su mi bez posla

Kako je tekla akcija spašavanja na Lukomiru: Izložili vlastite živote da spase mladića i djevojku

Najstarija transrodna žena u BiH: Komšija mi je stavio revolver na glavu i prijetio da će me ubiti

Avazova patrola / Vatra progutala kuću, nastradala žena

Šokantna ispovijest Ifeta Pašića: Tražio sam godišnji, pola sata su me tukli pištoljem u glavu

Šefik Džaferović za "Avaz": Najvažnije je da smo nastavili put ka NATO-u

Andre Rejes iz "Gipsy Kingsa" za "Avaz": Jedva čekamo da čujemo šta Sarajevo misli o nama

Avazova patrola / Kako izgleda jedan dan graničara u Zvorniku

Ahmet Sejdić za "Avaz": 89 godina je presuđeno za odbranu Goražda, a nijedna za ubijanje nedužnih ljudi

Ekskluziv / "Avaz" u domu Izetove porodice, koji je sinoć dobio Oskara: Samo neka je živ i zdrav

Sramotno: Moraju prodavati na ulici

Željko Komšić: Konaković se obračunavao s ljudima koji su ga doveli na pozicije

Munib Jusupović začepio usta pesimistima: Vrijedni farmer iz Podžeplja mjesečno zaradi 3.000 maraka

Vozili smo Mercedes-Benz A 180d: Limuzina u koju se lako zaljubiti

Avazova patrola / Djevojke lažno prijavile napad epilepsije

Sastanak Radončića i Božinovića: Već danas uspostavljamo nove aktivnosti i bit ćemo još učinkovitiji

Korjenić: Ja sam stopostotni invalid, trošim kesu lijekova, a djeca su mi bez posla

Kako je tekla akcija spašavanja na Lukomiru: Izložili vlastite živote da spase mladića i djevojku

Najstarija transrodna žena u BiH: Komšija mi je stavio revolver na glavu i prijetio da će me ubiti

Avazova patrola / Vatra progutala kuću, nastradala žena

Šokantna ispovijest Ifeta Pašića: Tražio sam godišnji, pola sata su me tukli pištoljem u glavu

Šefik Džaferović za "Avaz": Najvažnije je da smo nastavili put ka NATO-u

Andre Rejes iz "Gipsy Kingsa" za "Avaz": Jedva čekamo da čujemo šta Sarajevo misli o nama