Bez obzira na vremenske uvjete, izgradnja <a href="https://avaz.ba/tag/26493/tunel-hranjen">tunela Hranjen</a>, na trasi brze ceste Goražde - Sarajevo, napreduje planiranom dinamikom.&nbsp; 
Radnici „Euro-Asfalta“ na južnom portalu, iz pravca Goražda, već su na oko 300 metara u dubini brda, metar po metar napredujući prema sjevernom portalu kod Hrenovice, koji je udaljen oko pet kilometara. Istovremeno, probijanje cijevi tunela traje i iz suprotnog pravca.

- Nema većih problema, osim uobičajenih, zimskih niskih temperatura, koje nas nisu zaustavile. Ušli smo nekih 300 metara u tunel, idemo kratkim korakom, bušenje ide na metar i po, negdje do metar. Svaki korak mora se podgrađivati, jer je geološki zahtjevna, meka stijena. Napredujemo metodom miniranja s manjom količinom eksploziva i maksimalnom kontrolom stavljanja eksploziva u sve bušotine - kazao nam je Enes Ajanović, tehnički rukovodilac radova.&nbsp; 

Dok su vanjske temperature ispod nule, u utrobi Hranjena dostižu više nego ugodnih i do 25 stepeni. Zrak se upumpava kroz cijev uz pomoć ventilatora, dok se unutra gradi podgrada na posljednjem koraku.

- To je uobičajeno kada se izvode podzemni radovi, jer toplota se isijava iz zemlje i temperatura je znatno viša. Dodatno, na čelu se obično nalaze i mašine koje i same isijavaju dosta toplote, tako da je temperatura kao usred ljeta. To nam i odgovara - pojašnjava Ajanović.



Nailaskom na tvrđi sloj stijena radovi će biti znatno ubrzani. 



&nbsp;„<a href="https://avaz.ba/tag/7014/autoceste-fbih">Autoceste FBiH</a>“ su pred sami kraj prošle godine objavile i tender za izradu glavnog projekta brze ceste, koji podrazumijeva izgradnju saobraćajnice od Hrenovice do Goražda, čija se vrijednost procjenjuje na oko 120 miliona maraka.

Sa svakim novim metrom i skeptici počinju vjerovati da će Goražde i istočna Bosna konačno dobiti kvalitetnu cestu prema Sarajevu.&nbsp;&nbsp; 



Njenom izgradnjom udaljenost između dva grada bit će skraćena sa sadašnjih 95 na 56 kilometara, a s obzirom na to da se cesta gradi na nižoj nadmorskoj visini, saobraćaj će se nesmetano odvijati tokom cijele godine.

- Ovo je projekt od ogromnog značaja za BiH, naš glavni grad i Goražde i ove prostore. Ovo je generacijski poduhvat. Meni i svim ljudima sa mnom je drago i počastvovani smo što učestvujemo u jednom takvom generacijskom podvigu koji ćemo sigurno ostvariti uz Božiju pomoć, kako to ovdje voli većina ljudi reći - ističe Ajanović.

Tunel Hranjen bit će dug 5,45 kilometara. 
I bit će drugi po dužini u bivšoj Jugoslaviji.&nbsp;




Rekord, za sada, drži Sveti Rok u Hrvatskoj, koji je dug 5,8 kilometara.&nbsp; Eksploziv i&nbsp;sredstva neophodna za miniranje isporučuju se iz goraždanske kompanije specijalizirane za tu vrstu proizvodnje.&nbsp;

Ušli smo nekih 300 metara u tunel, idemo kratkim korakom, bušenje ide na metar i po, negdje do metar, kaže Ajanović <195> Dok su vanjske temperature ispod nule, u utrobi Hranjena dostižu i do 25 stepeni

Gradilište tunela Hranjen: Kratki ali sigurni koraci

Prošlo je više od godinu od <a href="https://avaz.ba/tag/491/nesreca">saobraćajne nesreće</a> u kojoj je teško povrijeđen popularni srbijanski pjevač <a href="https://avaz.ba/tag/3468/darko-lazic">Darko Lazić</a>. Nakon dugotrajnog liječenja i oporavka, Darko se osjeća mnogo bolje, ali se s <a href="https://avaz.ba/tag/57709/posljedice">posljedicama</a> još bori.
Snagu mu daju vjerenica Marina i njihov šestomjesečni sin Aleksej, na kojeg je Darko veoma ponosan. Da se bolje osjeća, govori i činjenica da se vratio svom poslu, a prije nekoliko dana nastupao je i na <a href="https://avaz.ba/tag/9425/jahorina">Jahorini</a>.

- Oduševljen sm Jahorinom. Lijepo je i mirno. Godinama se u mom društvu priča o Jahorini, a ja je do sada nisam imao priliku posjetiti. Sigurno ću doći opet.

Prošlo je više od godinu od nesreće, kako se osjećate sada?
- Ne osjećam se ni blizu kao prije, ali veoma je bitno da čovjek ima jaku volju da se oporavi i bori protiv toga. Naravno, ne može to biti kao što je bilo. Borac sam i volim život, borim se da se vratim na ono staro, iako znam da je to nemoguće. Bitno je da je u glavi čisto i da razmišljam pozitivno.

S fizičkim posljedicama znamo kako se nositi, ali šta je s onim psihičkog karaktera?
- Sve dok mi se ovo nije desilo, nisam znao koliko sam psihički jak. Kada je život u pitanju, čovjek je spreman da mnoge stvari izdrži i da se izbori. Jedno vrijeme bio sam razočaran što mi se sve to desilo i bio sam utučen. Poslije svake kiše sine sunce. Baš tada se desilo da Marina kaže da je trudna i to je nešto što me održalo i dalo mi motivaciju za daljnji život.

Godina iza Vas protekla je u oporavku, kako dalje?- Prethodna godina bila mi je jako naporna. Sada sam malo živnuo, što se i vidi. Ponovo dolazi adrenalin. Vozio sam motorne sanke, svi govore - kako ćeš, ali ja to volim i moram, to mi daje motivaciju za život. Ako nešto ne mogu, budem utučen. Želim sve što sam radio prije. Hoću ponovo da probam, ali ne sve, na neke stvari stavljam tačku. Ne želim se osjećati drugačije poslije nesreće.&nbsp;

- Moja bivša supruga <a href="https://avaz.ba/tag/3467/ana-sevic">Ana Sević</a> i ja danas imamo korektan odnos što se tiče naše kćerke Lorene. Razgovaramo samo u vezi s Lorenom. Ana ima svoj život, ja svoj i, hvala Bogu, živimo svi zadovoljno.

Ako nema svađe, nema ni ljubavi

Darko Lazić za "Avaz": Malo sam živnuo

Youtuber Omčo za “Noob”: Cilj mi je da moj sin bude deblji od mene

<a href="https://avaz.ba/tag/82479/andree-reyes" style="color: rgb(255, 0, 0);">Andree Rejes</a> (Andree Reyes), vođa grupe <a href="https://avaz.ba/tag/76120/gipsy-kings" style="color: rgb(255, 0, 0);">"Gipsy Kings"</a>, iz Malage je ekskluzivno pozdravio čitaoce "Avaza". Naime, ova grupa priprema spektakl 20. februara u sarajevskoj Skenderiji.
 Naša urednica Larisa Sarajlić-Ramović imala je priliku da s ovom zvijezdom uradi intervju, koji ćete uskoro moći čitati u našoj novini i na našem portalu.Ekskluzivno za čitaoce "Avaza", Rejes je uživo pjevao hit "Trista Pena". Pogledajte video:

Naša urednica Larisa Sarajlić-Ramović imala je priliku da s ovom zvijezdom uradi intervju, koji ćete uskoro moći čitati u našoj novini i na našem portalu

"Avazova" novinarka u društvu Andree Rejesa

Ekskluziv: Andre Rejes, vođa "Gipsy Kingsa", pjevao za "Avaz"

Želja i navika da bude koristan svome gradu Goraždanina <a href="https://avaz.ba/tag/82469/aziz-mujezinovic" style="color: rgb(255, 0, 0);">Aziza Mujezinovića</a><a href="https://avaz.ba/tag/82469/aziz-mujezinovic"></a> nisu napustile ni nakon odlaska u penziju.&nbsp;Po zanimanju je inžinjer hemijske tehnologije i dugo godina je radio u preduzećima „Azot“ i „Pobjeda“, a potom i kao nastavnik stručnih predmeta.&nbsp;Danas ima više vremena da se vrati umjetnosti, svojoj ljubavi iz mladosti.&nbsp;Njegovu izložbu postavljenu u Biznis-centru u <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde" style="color: rgb(255, 0, 0);">Goraždu</a> mogu pogledati svi koji posjete ovaj grad, a među suvenirima posebno mjesto zauzimaju radovi posvećeni Drinskim mučenicama, ali i ibret–česma, česma kroz koju voda teče, a ne zna se odakle u nju dotječe.&nbsp;

Njegovu izložbu postavljenu u Biznis-centru u Goraždu mogu pogledati svi koji posjete ovaj grad

Aziz Mujezinović: Inžinjer iz Goražda vratio se svojoj prvoj ljubavi

Legendarni pjevač&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/1359/halid-beslic">Halid Bešlić</a> ugostio je ekipu "Avaza" u svom motelu u&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/4371/semizovac">Semizovcu</a>, nadomak Sarajeva.&nbsp;Pred našim kamerama prvi put je govorio o do sada nepoznatim detaljima iz svog privatnog života i karijere.&nbsp;Prisjetio se svojih početaka te najavio svoj novi album, koji će se, vjerovatno, zvati <a href="https://avaz.ba/tag/3657/trebevic">"Trebević</a>".&nbsp;Otkrio nam je da je to njegov posljednji album, ali da to ne znači da više neće pjevati.- Pjevat ću dok sam živ - rekao je Bešlić.

Pred našim kamerama prvi put je govorio o do sada nepoznatim detaljima iz svog privatnog života i karijere

Halid Bešlić ekskluzivno za "Avaz": "Trebević" je moj posljednji album

Više od pola miliona stanovnika <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih" style="color: rgb(255, 0, 0);">BiH</a> napustilo je državu u posljednjih šest godina, a blizu 60 posto mladih čeka priliku da to učini.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/82276/kenan-tufekcic"></a>I dok svi putuju prema zapadnoj Evropi, <a href="https://avaz.ba/tag/82276/kenan-tufekcic">Kenan Tufekčić</a><a href="https://avaz.ba/tag/82276/kenan-tufekcic" style="color: rgb(255, 0, 0);"></a> uzeo je kartu u suprotnom smjeru i, nakon 20 godina provedenih u Salt Lejk Sitiju, s porodicom se vratio u domovinu.&nbsp;Hvala Americi, ali ima života i u Bosni, kaže Tufekčić, koji govori o načinu života u SAD, ali i mogućnostima koje u mjestu Cvilin, pored Drine, pokušava iskoristiti.

Kenan Tufekčić: Hvala Americi, ali ima života i u Bosni

Neformalna grupa građana <a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla" style="color: rgb(255, 0, 0);">Tuzle</a> za srijedu uvečer zakazala je ponovno mirno okupljanje na Trgu slobode zbog enormnog zagađenja zraka koje je u ovom gradu prisutno svake zime. 
Građani znaju da zrak zagađuje Termoelektrana u Tuzli, ali svi oni s kojima smo razgovarali ističu kako veliki, ako ne i najznačajniji doprinos zagađenju zraka daju individualna ložišta. 
- Diše se, valja disati, ali sve teže. Plućni sam bolesnik i najteže podnosim ovo zagađenje. Izlazim samo kada moram – kaže Izet Helić, stariji građanin Tuzle. 
Iako je Tuzla ostala bez velikih industrijskih postrojenja, Ljiljana Murgić smatra kako su glavni zagađivači individualna ložišta.

- Zrak je grozan, ne može se izdržati. U Tuzli je stvarno katastrofa. Spominju Sarajevo, spominju druge gradove, a Tuzla je najzagađeniji grad na svijetu. Kretanje sam svela na minimum, izlazim samo kada moram – kaže Ljiljana Murgić. 
Džemal Avdić, koji je teško pokretan, samo u nuždi izlazi napolje u toku zimskih dana...
- Prilikom šetnje dobijem gušenje, gorčinu neku, osjećam stvarno zagađenost zraka. Nije bilo ovako ranijih godina. Uzrok zagađenosti su neispravna vozila, imaju ljudi koji lože sve i svašta – ističe Džemal Avdić. 
Jutro u Tuzli je osvanulo hladno i maglovito. Iz Zavoda za javno zdravstvo su uputili apel i preporuke građanima od kojih traže da smanje boravak na otvorenom te da izbjegavaju prostore u kojima se konzumiraju cigarete i nargile. Također, apelirali su na građane da u svojim individualnim kotlovnicama obrate pažnju na to kakav ugalj ili druga čvrsta goriva lože.

Neformalna grupa građana Tuzle za srijedu uvečer zakazala je ponovno mirno okupljanje na Trgu slobode

Građani Tuzle: Dišemo samo što moramo

Da bi domovi Sarajlija i <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde" style="color: rgb(255, 0, 0);">Goraždana</a> koji se još griju na drva bili topli, radnici <a href="https://avaz.ba/tag/81861/jp-bosanskopodrinjske-sume" style="color: rgb(255, 0, 0);">„Bosanskopodrinjskih šuma“</a> iz Goražda savladavaju nepristupačne terene na širem lokalitetu Zebine šume.&nbsp;Temperatura se spuštala i do –13 stepeni, ali kamioni čekaju i posao se prekine tek na nekoliko minuta, kako bi se šumari, motoristi, kontrolori i vozači zagrijali pored vatre.&nbsp;Kako izgleda ovaj težak, ali i opasan posao, naša ekipa uvjerila se i na licu mjesta.&nbsp;Razgovarali smo s Džemom Čavrkom, radnikom JP „Bosanskopodrinjske šume“, koji ovaj posao obavlja već punih 25 godina.&nbsp;&nbsp;

Da bi domovi Sarajlija i Goraždana koji se još griju na drva bili topli, radnici „Bosanskopodrinjskih šuma“ iz Goražda savladavaju nepristupačne terene na širem lokalitetu Zebine šume

"Avaz" sa šumarima na terenu: Radimo i na -20, posao ne čeka i ne bira

Umjetnik <a href="https://avaz.ba/tag/8327/adin-hebib">Adin Hebib</a>, rođeni Mostarac sa sarajevskom adresom, ugostio nas je u svom ateljeu, za koji kaže da je njegova dnevna soba od 1978. godine.Tu ne samo da stvara svoja djela, od kojih, kaže, prehranjuje porodicu, nego tu većinu vremena i živi. Govorio nam je Hebib o 40 godina karijere, svojim radovima, aktovima žena koje slika... Ali i noktima koji su, u pravilu, uvijek nalakirani raznim bojama. To je ujedno i njegov zaštitni znak, kao i šest naušnica koje nosi, a koje, kako kaže, simboliziraju njegovo šestero djece.U videu pogledajte šta nam je sve otkrio te kako izgleda atelje.

Šareni nokti njegov su zaštitni znak

Kroz špijunku / Adin Hebib: Najteže je naslikati ženu i konja

Niske temperature i prehladne noći napunile su i ove zime Prihvatilište za skitnice i prosjake pri <a href="https://avaz.ba/tag/81059/gerontoloski-centar-sarajevo" style="color: rgb(255, 0, 0);">Gerontološkom centru Sarajevo</a>. U Prihvatilištu je trenutno 17 osoba. Neki tu borave već godinama, drugi su došli sami, a neke je, promrzle i u lošem stanju, dovezla policija, socijalna ili Hitna služba.

U za sada svoj jedini dom Mahir Terzić stigao je vozilom Hitne pomoći. O njemu, kaže, nema ko da se brine, nema krov nad glavom.&nbsp;- Bio sam svuda, Hitna me ovdje dovezla, nisam mogao više - govori.
Slična je sudbina i Voje Novković. On je u Prihvatilištu već dvije godine. U ratu se, kaže, borio za slobodu naše zemlje, ali nakon rata nije imao ko da se bori za njega. Topao obrok i jorgan, ističe, nije imao dok ovdje nije došao.

- Prije sam spavao gdje sam stigao, po parkovima, kod kolega. Sad imam smještaj, hranu, odjeću i, što je najvažnije, nisam na ulici – govori on.&nbsp;Osamdesetjednogodišnjeg Raifa Kožu sin je izbacio iz stana.
- Maltretirao me, zaključavao, patio… Sve sam mislio, bit će bolje, al' ništa – kaže Kožo.
S obzirom na to da ima penziju, Kožo će uskoro biti prebačen u Dom.
Prihvatilište može primiti 25 osoba, a zimi se ubaci i koji krevet više.
- Često ubacujemo krevete, dušeke.. Nikoga ko nema gdje, ne vraćamo, to je pravilo - kazala nam je Edisa Kanlić, socijalna radnica Gerontološkog centra.
U Prihvatilištu bi, prema pravilu, jedna osoba trebala boraviti najviše 10 dana. No, to se pravilo nerijetko krši pa štićenici ovdje borave sve dok im Centar za socijalni rad ne pronađe smještaj.

Svi štićenici ovog prihvatilišta imaju osigurana tri obroka dnevno, higijenske usluge i prostoriju za boravak i spavanje.
Uglavnom je riječ o osobama koje su preživljavale na različite načine i kojima je krov nad glavom bio misaona imenica.

Svi korisnici, koji borave ovdje, došli su putem Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo, odnosno općinskih službi, uz asistenciju policije

"Avaz" u Prihvatilištu za skitnice i prosjake: Spavao sam gdje sam stigao, sad imam hranu i krov nad glavom

Uz pomoć dobrih ljudi, uglavnom Višegrađana koji žive u dijaspori, <a href="https://avaz.ba/tag/54993/zoran-maksimovic">Zoran Maksimović</a> realizirao je još jednu humanitarnu akciju, čiji je cilj da radost praznika osjete i porodice koje su često zaboravljene.&nbsp;Čovjek koji već 15 godina, na različite načine, nastoji pomoći svojim sugrađanima, najprije je posjetio selo Kaoštice, jer je želio skroman paket s osnovnim artiklima simbolično uručiti i povratnicima bošnjačke nacionalnosti.&nbsp;U Kaošticama Nijad i Evgenija Kadrić, Bošnjak i Ukrajinka o kojima smo i ranije pisali, već duže od tri decenije žive u sretnom braku.&nbsp;U njihovom domu proslavljaju se i Božić i Bajram, a ljudi se dijele samo na dobre i one koji to nisu.Pogledajte video:&nbsp;

U njihovom domu proslavljaju se i Božić i Bajram, a ljudi se dijele samo na dobre i one koji to nisu

Evgenija i Nijad dobili vrijedne poklone od Zorana Maksimovića: Da radost praznika svi osjete

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti s prostora Goraždanske parohije svakog se blagdana okupljaju u crkvi Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici, gdje je uoči <a href="https://avaz.ba/tag/13222/bozic">Božića</a> naložen tradicionalni badnjak i služena svečana božićna liturgija. Božić je blagdan radosti, pa će biti i kuhanog vina i uštipaka, kažu nam vjernici. 
U goraždanskoj crkvi nekada je bila smještena i prva štamparija u BiH, pa ona, osim vjerskog, ima i mnogo širi značaj. Blagdani nas zbližavaju i okrepljuju, a Božić je blagdan radosti i veselja, kaže Mihajlo Andrić, paroh goraždanski.&nbsp;- Ovi praznici pomažu svakom vjerujućem, pa i nevjerujućem čovjeku, da ispuni bogomdanu obavezu, zbog koje je i došao na ovaj svijet, da iz dana u dan bude bolji i napreduje u vrlinama. Kao što svaki praznik, bilo ko da ga proslavlja, tako i ovaj u nama budi dobre namjere, pomaže nam da ispunimo tu obavezu i podstiče želju da budemo danas bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas – kaže Andrić. 
U vrijeme praznika ljudi imaju više snage da zagrle sve druge ljude, dodaje Andrić, uputivši čestitke svim ljudima.&nbsp;

- Neka je srećan i Bogom blagosloven praznik Hristovog rođenja, mir Božiji, Hristos se rodi. U ovoj poruci sve je rečeno. Ko bude imao mira Božijeg, taj će imati i mira u sebi, sa svojim najbližima, u svom društvu, mir oko sebe, a ako čovjek ima mir u sebi, on je ostvario cilj ovog života. Da se ovim praznicima više družimo, da razmjenjujemo iskustva o događajima iz našeg života i da prepoznamo istinski da je jedan život i da ga trebamo proživjeti kako dolikuje čovjeku. Tada smo zaista ljudi. Nek je sretan praznik Hristovog rođenja onima koji ga slave, a i onima koji slave druge praznike, neka je srećno i Bogom blagoslovljeno i njima – kaže paroh goraždanski Mihajlo Andrić.Pravoslavna crkva danas prolazi kroz različita iskušenja, posebno u susjednoj Crnoj Gori.&nbsp;&nbsp;- Želim ono što bi svaki čovjek poželio u svome domu. Da nema svađa i razmirica, da nema dijeljenja, tako isto bih poželio svoj braći u Crnoj Gori, da ovaj praznik bude povod da brat zagrli brata. I da mu kaže: "Oprosti, brate", jer bez praštanja nama nema napretka ni zajedništva. Onaj ko ne zna da prašta, ne zna ni da voli. To bi bila moja, ali i iskrena želja Crkve pravoslavne. Da nema nikakvih nasilnih metoda, ni pokušaja da se nešto mijenja, već samo na osnovu dobre volje, razgovora i intelektualne moći koju nam je Bog svima dao – poručuje Andrić.

Ko bude imao mira Božijeg, taj će imati i mira u sebi, sa svojim najbližima, u svom društvu

Svaki praznik podstiče želju da danas budemo bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas

<a href="https://avaz.ba/tag/67379/bisera-turkovic">Bisera Turković</a>, nedavno imenovana ministrica vanjskih poslova BiH, prva je žena na ovoj funkciji u historiji naše zemlje. Istovremeno, Turković je i prva dama izabrana na poziciju zamjenice predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a bila je i prva bilateralna ambasadorica BiH izabrana 1993. godine.&nbsp; 
U intervjuu za „Dnevni avaz“ Turković govori o prioritetima vanjske politike naše zemlje, te da će analiza stanja u MVP-a koju je zatražila pokazati odakle će se krenuti sa sređivanjem situacije u ovom ministarstvu.

- Hrvatska narednih šest mjeseci predsjedava EU i smatram da je dobro da su završeni hrvatski predsjednički izbori, što će umanjiti bespotrebne političke tenzije i retorike te doprinijeti tome da se svi više okrenemo ozbiljnom radu i zahtjevima koje je EU postavila pred nas, a gdje i Hrvatska ima značajnu ulogu - kaže Turković.&nbsp; 

&nbsp;Hoće li nakon godine stagnacije i blokada biti teško vratiti BiH u fokus Brisela, odakle smo još u maju prošle godine dobili preporuke koje je neophodno provesti?

- Smjernicama vanjske politike BiH je jasno određeno da su naši prioriteti u ovom času euroatlantske integracije, a samim tim i naša pozicija u odnosu na NATO i Evropsku uniju (EU). Tu treba pojačati dinamiku rada. Imali smo nesreću da Vijeće ministara nije bilo formirano i da su neki procesi bili usporeni. Sad je tu situacija popravljena, ljudi su zauzeli pozicije u Vijeću ministara i pred nama su veliki zadaci.&nbsp;&nbsp;

Moramo raditi na provedbi mjera koje su dostavljene iz Evropske komisije, na tome se ozbiljno radi kada je NATO u pitanju i tu je situacija mnogo jasnija. Mi smo na dobrom putu da ubrzamo reformske procese i smatram da bi se ubrzo mogli pokazati i rezultati. Ne vidim razlog da se svi procesi ne ubrzaju.


Čemu ćete dati prioritet kada je u pitanju sređivanje stanja u Ministarstvu vanjskih poslova, o čemu je čak raspravljao i Parlament BiH?


- Ne bih se usudila davati neke precizne planove, niti stavove bez osnovne analize o tome dokle smo došli. Ta analiza se radi i kada sagledamo stvari, moći ćemo napraviti planove da vidimo šta je moguće i na čemu ćemo raditi naredne tri godine.


&nbsp;Šta biste prioritetno i prije nego što bude gotova ta analiza mijenjali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH?&nbsp;

- Kroz svoj rad na ambasadorskim pozicijama i sama sam uočavala da je odnos diplomatsko-konzularnih predstavništava prema našim državljanima koji se nalaze van zemlje, najblaže rečeno, neprimjeren. To treba hitno promijeniti. Želja mi je da se stvori takav ambijent da se naši građani onog trenutka kada uđu u neki naš DKP osjećaju tako kao da stupaju na tlo BiH. Mi smo servis, nismo vlast, nismo moć i moramo, naravno uz poštivanje svih zakonskih ovlaštenja, biti ljubazni i na usluzi tim ljudima.

Je li moguće unaprijediti odnose sa susjedima, naročito s Hrvatskom i Srbijom, odakle u posljednje vrijeme dolazi neprimjerena retorika u vezi s BiH? 



- Mi nismo birali susjede, ni susjedi nisu birali nas. Jedno je činjenica i svaki pametan susjed i čovjek će znati da BiH ostaje tu gdje jeste i da ostaje nezavisna i suverena zemlja. Prema tome, s BiH je bolje sarađivati nego je napadati. Pa makar i retorikom i onu koja je sad aktuelna treba što prije prevazići. BiH treba saradnike, partnere i prijatelje. Mi ćemo ih imati, ali bismo voljeli da to budu oni koji su nam najbliži u regiji. Prosperitet na ovim prostorima može se postići samo kroz saradnju.&nbsp;


&nbsp;Ogroman mehanizam 




Proteklih godina bilo je situacija kada ministri vanjskih poslova nisu provodili stavove Predsjedništva BiH, kao organa zaduženog za kreiranje vanjske politike, nego su se kod nekih poteza rukovodili entitetskim odlukama.&nbsp;&nbsp;


- Mi ćemo apsolutno poštivati naloge Predsjedništva BiH, a isto tako računam da će Predsjedništvo uvažavati sugestije iz MVP-a. Zasigurno je nekima u ovom ministarstvu bilo lakše pobjeći nego se uhvatiti ukoštac s radom i organizacijom posla u ovom ministarstvu, koje je jedan ogroman mehanizam. Moj cilj je da MVP, koji broji oko 500 ljudi sa 56 DKP-a, prije svega stavim u funkciju ove zemlje.&nbsp;&nbsp;


&nbsp;Sve će biti podložno kontroli 



Mnoge je iznenadio podatak revizora da je bivši ministar vanjskih poslova za godinu na putovanja potrošio oko 1,6 miliona maraka. Hoćete li Vi toliko putovati?



- Mora se imati strategija putovanja. Bilo bi suludo putovati po svim pozivima koji stižu. Nemamo ni mogućnosti ni potrebe da se „skače“ na svaki poziv. Ali mora biti jasno ko su i šta prioriteti u kontaktima i kako graditi veze i prijateljstva na koje se možemo osloniti. Zbog obaveza u Vijeću ministara naravno da ću vagati je li neophodno da se baš ja odazovem svakom pozivu za putovanje ili će biti moguće i da me neko zamijeni. Najavljujem da će, generalno, sve biti podložno kontroli, pa i moja putovanja.



&nbsp;Primjedbe i sugestije



BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema Zakon o vanjskim poslovima, iako je proteklih godina nekoliko prijedloga „kupilo prašinu“ u ladicama Predsjedništva BiH. Šta ćete raditi na tom planu?&nbsp;&nbsp; 


- Napravljeni su solidni temelji na izradi tog zakona, čak je kompletiran i jedan nacrt. Predložit ćemo Predsjedništvu da mi iz MVP-a zajedno s njima sagledamo taj nacrt i doradimo ga uz zajedničke primjedbe i sugestije kako bismo dobili zakonski okvir na osnovu kojeg će se raditi u ovom ministarstvu.

Smjernicama vanjske politike je jasno određeno da su naši prioriteti u ovom času euroatlantske integracije

Bisera Turković za "Avaz": Tenzije će nakon izbora u Hrvatskoj biti smanjene

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i jedan od osnivača Stranke za BiH Beriz Belkić u potpunosti se prije pet godina povukao iz političkog i javnog života. Belkić danas veći dio vremena provodi u Prači baveći se poljoprivredom, voćarstvom, uživajući sa suprugom Azrom u zasluženoj penziji.&nbsp;

- Godine, biologija... Jednostavno, počinjete osjećati da polako zaostajete, kaskate, da ne stižete, nemate više taj kapacitet. U mojoj situaciji se potrefilo da sam napunio i godine, a i 48 godina staža. Desilo se da su i u stranci neke stvari krenule nizbrdo, ali nije to bio razlog, naravno, nego je došlo vrijeme, a i zakoni ove države govore - 65 godina starosti ili 45 godina staža. Kockice su se posložile i odjedanput sam osvanuo slobodan – uz osmijeh nam govori Belkić.&nbsp; Dok razgovaramo u vikendici u idiličnom dijelu Prače ističe da danas ni najmanje ne žali zbog ovakve odluke. Naprotiv, u potpunosti se adaptirao na miran život u maloj općini Bosanskopodrinjskog kantona. Pojašnjava kako pripada generaciji koja je raspuste provodila kod deda i nana pa je i on cijeli život vezan za Praču, mjesto porijekla njegove rahmetli majke.
- Logično mi je bilo da vrijeme koje sada imam, provodim ovdje, jer volim i zemlju, i biljke. Držim i golubove, koje preko zime prebacim u Sarajevo radi vode i leda. Imam ozbiljnu zanimaciju ovdje, ali bogami, i obaveze, jer valja održavati, obrezati, poprskati, okopati, pođubriti 200 voćki. I sijem nešto, malo krompir, malo luk... – dodaje Belkić. 
Nakon dugogodišnjeg obavljanja najodgovornijih političkih dužnosti, bilo mu je važno pronaći nešto novo, što će ga činiti sretnim. Uz ptice, prirodu i baštu, vratio se u djetinjstvo te, uz pomoć agronoma iz Goražda, podigao voćnjak autohtonih sorti jabuka šarenike, cvjetače, zelenike, petrovače… 
Tražili su da se oberu, slože u gajbe i iz voćnjaka izvuku na cestu i sve to za 20 feninga po kilogramu.
- Ja to ne radim zato što mi treba nešto posebno. Najveći mi je problem kad dobro rodi, ne znam šta ću s tim. Jednom sam nekim prijateljima koji se bave proizvodnjom sokova, rekao da imam tonu jabuka. Tražili su da se oberu, slože u gajbe i iz voćnjaka izvuku na cestu, i to sve to za 20 feninga po kilogramu. I onda se ja pitam, šta mi očekujemo, da ljudi žive od toga, da žive na selima. Dok proizvede kilu krompira, on se slomi, daj ga okopaj, poprskaj, zagrni, povadi, i dobije pola marke – kaže Belkić.

Ljude koji opstaju na selima, smatra mađioničarima, ali im donekle i zavidi.&nbsp;&nbsp; - Mnogo su veseliji od onih koji imaju i previše. Oni se raduju i malim stvarima. Začas tu i pjesma padne, odoše u lov, začas oni okrenu i janje. Ja ne pamtim kad sam se ja tako radovao životu i društvu kao što ovi ljudi ovdje to znaju – dodaje.
Sjetan je dok gleda kako i Prača, poput mnogih manjih mjesta u BiH, ostaje prazna.
- Golim okom je vidljivo. Ja uvečer brojim svjetla, ujutro gledam iz koliko se dimnjaka dim pojavljuje i vidim da je to jedan proces. I onda razmišljaš, ta kataklizma, ta žestoka borba oko teritorija, da je genocid napravljen zbog teritorije… Evo pusto… Šta ćemo sad!? Tako je ovdje, ali i na Romaniji, Kupresu… – kaže Beriz Belkić.

Čudi se što danas svi u BiH očekuju kompromis političara, ali ga u momentu kad se on postigne, napadnu svim sredstvima. 
– S jedne strane jaučemo, cičimo i molimo, dajte, dogovorite se. Bilo ko, na bilo kom nivou da napravi kompromis, hiljadu upitnika, hiljadu uskličnika, dubioza i onda se stalno taj krug zatvara – kaže Belkić.

Bilo ga je sramota gledati ružne scene iz Narodne skupštine Republike Srpske, ali i česte nepromišljene izjave aktera na političkoj sceni i ističe kako bi za mentalno zdravlje ljudi bilo vrlo korisno da “svi pomalo smanje radio”. Ne vidi motiv koji bi ga naveo da se vrati u politički prostor. 
- Imao sam stalni strah da se ne obrukam, da ne pogriješim, jer valja izaći na ulicu. Ne daj, Bože, belaja, kakvih sukoba. Tada bih se svakako uključio. To sam radio i u prošlom ratu. Koliko mogu i što mogu, odmah bih radio. Sumnjam da će do toga doći, ali i ovo je jedna vrsta latentnog, prigušenog sukoba, koji može da bude gori od onog otvorenog. Ovo iscrpljuje ljude. Što je najgore, ljudi gube inicijativu, volju za stvaranjem i borbom, jer ih stalno ubijamo u pojam – kaže Beriz Belkić.

Podigao voćnjak autohtonih sorti jabuka šarenike, cvjetače, zelenike, petrovače…

Belkić na imanju u Prači: Volim i zemlju i biljke

"Avaz" na imanju Beriza Belkića: Bavim se poljoprivredom, imam voćke, golubove...

<a href="https://avaz.ba/tag/24075/sifet-podzic">Sifet Podžić</a>, ministar odbrane BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je o <a href="https://avaz.ba/tag/123/nato">NATO</a> putu BiH, modernizaciji Oružanih snaga, te očekivanjima od novog saziva Vijeća ministara koje je pretposljednjeg dana prošle godine održalo svoju prvu sjednicu.&nbsp;- Teško je na osnovu jedne sjednice donijeti sud o budućem radu, mada, iskren ću biti,&nbsp;mnogo onog što nam je predsjedavajući saopćio meni se veoma svidjelo. Nadam se, ako istrajemo da se puno politike ne unosi na Vijeće ministara, da ćemo uspjeti nadoknaditi izgubljenu godinu. Prvi koraci su ohrabrujući.

&nbsp;Vi ste bili prvi načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga kada su u to vrijeme tri vojske spojene u jednu, a bili ste i na čelu Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH. Koliko će Vam pomoći ta iskustva na sadašnjoj poziciji?&nbsp;&nbsp;

- Poznajem stanje u Ministarstvu odbrane. Ima tu popriličnih izazova. Jedan od prvih je borba za budžet koji za MOBiH nije povećavan od 2010. godine, a troškovi su rasli. Cilj mi je da poboljšam status vojnika, podoficira i zaposlenika MO. Ljudi u OS su naš najveći resurs koji možemo ponuditi i NATO-u, a kakvo je trenutno stanje najbolje ilustrira primjer da smo u 2015. godini na pozicije po konkursima imali 13,4 aplikanta, a na posljednjem konkursu bilo ih je tek 2,2 po poziciji. Istovremeno, namjeravam uvesti racionalizaciju troškova i štednju u onim sektorima gdje sam već uočio velike izdatke.


&nbsp;Teme oko NATO puta i „Godišnjeg nacionalnog plana“ (ANP), koji je prerastao u „Program reformi“ i kao takav poslan je u Brisel, pratile su nas gotovo čitavu prošlu godinu. Kakav je Vaš stav o svemu ovome?

- Mi se moramo vratiti na neke realne stvari. Rezolucija 10.88 od decembra iz 1996. godine kaže da vojni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma će provoditi NATO savez. Ta rezolucija nikada nije stavljena van snage i ona i danas važi. Ne treba se zanositi idejama da neće NATO nikad na Drinu, kako neki govore, pa NATO je već na Drini. I, kad smo radili Zakon o odbrani, tačno smo rekli i precizirali i tako je to regulirano u zakonu, da onoga dana kada BiH bude punopravna članica NATO saveza tada ćemo dići ruku da NATO savez, koji je sada u Butmiru, ode.&nbsp; 


&nbsp;Kakve će novosti „Program reformi“ donijeti u MOBiH? 



- Na osnovu „Programa reformi“, između ostalog, trebao bi se početi realizirati „Pregled odbrane“ iz 2016. godine. Taj dokument traži puno posla. A ono što mene veoma raduje je to da jedan od podakata „Pregleda odbrane“ podrazumijeva ulaganje u modernizaciju Oružanih snaga do 2027. godine u iznosu od oko 500 miliona KM.

&nbsp;Šta će biti s knjiženjem vojne imovine na državu? 




- Imam ozbiljnu namjeru uhvatiti se ukoštac s tim, prvenstveno s neperspektivnom imovinom, koja odvlači i puno novca iz budžeta i ljudskih resursa. Imamo otpor u RS kada je u pitanju knjiženje te imovine i morat ćemo raditi na tome jer i to je jedan od dodataka dokumenta koji je otišao u Brisel. Mi smo odmrznuli MAP i bez knjiženja tih lokacija, ali moramo to riješiti. Dakle, mi smo u MAP-u i svi koji ne vjeruju u to neka provjere na stranici NATO-a.

Gradilište tunela Hranjen: Kratki ali sigurni koraci

Darko Lazić za "Avaz": Malo sam živnuo

Youtuber Omčo za “Noob”: Cilj mi je da moj sin bude deblji od mene

Ekskluziv: Andre Rejes, vođa "Gipsy Kingsa", pjevao za "Avaz"

Aziz Mujezinović: Inžinjer iz Goražda vratio se svojoj prvoj ljubavi

Halid Bešlić ekskluzivno za "Avaz": "Trebević" je moj posljednji album

Kenan Tufekčić: Hvala Americi, ali ima života i u Bosni

Građani Tuzle: Dišemo samo što moramo

"Avaz" sa šumarima na terenu: Radimo i na -20, posao ne čeka i ne bira

Kroz špijunku / Adin Hebib: Najteže je naslikati ženu i konja

"Avaz" u Prihvatilištu za skitnice i prosjake: Spavao sam gdje sam stigao, sad imam hranu i krov nad glavom

Evgenija i Nijad dobili vrijedne poklone od Zorana Maksimovića: Da radost praznika svi osjete

Svaki praznik podstiče želju da danas budemo bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas

Bisera Turković za "Avaz": Tenzije će nakon izbora u Hrvatskoj biti smanjene

"Avaz" na imanju Beriza Belkića: Bavim se poljoprivredom, imam voćke, golubove...

Sifet Podžić za "Avaz": NATO je već na Drini, ne treba se niko zavaravati

Gradilište tunela Hranjen: Kratki ali sigurni koraci

Darko Lazić za "Avaz": Malo sam živnuo

Youtuber Omčo za “Noob”: Cilj mi je da moj sin bude deblji od mene

Ekskluziv: Andre Rejes, vođa "Gipsy Kingsa", pjevao za "Avaz"

Aziz Mujezinović: Inžinjer iz Goražda vratio se svojoj prvoj ljubavi

Halid Bešlić ekskluzivno za "Avaz": "Trebević" je moj posljednji album

Kenan Tufekčić: Hvala Americi, ali ima života i u Bosni

Građani Tuzle: Dišemo samo što moramo

"Avaz" sa šumarima na terenu: Radimo i na -20, posao ne čeka i ne bira

Kroz špijunku / Adin Hebib: Najteže je naslikati ženu i konja

"Avaz" u Prihvatilištu za skitnice i prosjake: Spavao sam gdje sam stigao, sad imam hranu i krov nad glavom

Evgenija i Nijad dobili vrijedne poklone od Zorana Maksimovića: Da radost praznika svi osjete

Svaki praznik podstiče želju da danas budemo bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas

Bisera Turković za "Avaz": Tenzije će nakon izbora u Hrvatskoj biti smanjene

"Avaz" na imanju Beriza Belkića: Bavim se poljoprivredom, imam voćke, golubove...

Sifet Podžić za "Avaz": NATO je već na Drini, ne treba se niko zavaravati