Čuvajte se poremećaja u bebinom probavnom sistemu. Da biste ih izbjegli, hrana mora biti pripremljena na higijenski način, a ako je u pitanju prehrana sasvim male bebe – mora biti i sterilna, piše portal Bebeimame.ba.

1.&nbsp;Prije nego što dodirnete bilo šta dječije ili se spremate da djetetu pripremite jelo – obavezno operite ruke toplom vodom i sapunom.

2. Sav pribor koji vam je potreban za rad treba biti potpuno čist (najbolje ako je opran u mašini za suđe).

3.&nbsp;Ako pripremate formulu za prehranu bebe koja ne doji, voda s kojom spremate obrok mora kuhati najmanje tri minute, zatim je vrelu sipajte u flašicu, poklopite, sačekajte da se ohladi, pa tek tada dodajte određenu količinu mlijeka u prahu, dobro promućkajte i stavite u frižider. Mlijeko ne smije biti prehladno kada ga budete davali bebi.

4.&nbsp;Ako beba ne popije svo mlijeko, ili ako ne pojede svu hranu, ostatak bacite. Nikada ne dajite bebi mlijeko koje je stajalo duže od sat.

Mlijeko ne smije biti prehladno kada ga budete davali bebi

Četiri pravila pripremanja hrane

Uzorci dječije debljine koja postaje sve veći problem razvijenog svijeta, mogu ležati u bilo kojoj vrsti hrane, no većina stručnjaka ipak ističe kako zaslađena pića uopće nisu korisna i kako igraju značajnu ulogu u debljanju djece.

Problem počinje vrlo rano: djeca mlađa od sedam mjeseci često iz bočica piju zaslađena gazirana pića, a do druge godine oko četvrtina djece konzumira ovakva pića svakodnevno.

Zato stručnjaci savjetuju da zaslađena gazirana pića uopće ne držite u kući, jer su ona tekući izvor kalorija bez ikakve nutritivne vrijednosti.

Iako su voćni sokovi korisniji, neki među njima su skoro samo zaslađena voda aromatizirana voćnim aromama, pa treba voditi računa o deklaraciji i djeci davati prave voćne sokove (koji se proizvode od voća).

Mala djeca vole rituale spremanja hrane, pa će im se možda svidjeti domaći sokovi iz sokovnika. A mlijeko i voda i dalje su najbolja pića za djecu.

Mala djeca vole rituale spremanja hrane, pa će im se, možda, svidjeti domaći sokovi iz sokovnika

Šta se dešava kada dijete pije zaslađena pića

Mladi roditelji kupuju knjige, surfaju, čitaju časopise i gledaju sve emisije o odgoju, prehrani i njezi djece. Često ih mnoštvo informacija zbunjuje, jer se u različitim izvorima mogu pročitati sasvim suprotne informacije. Evo najčešćih mitova vezanih za prehranu, a mogu se naći u literaturi.

1. Djeca trebaju jesti crveno meso radi prevencije anemije.
Istina je da čak devet posto djece u dobi od jedne do dvije godine pati od anemije. Iako je crveno meso dobar izvor željeza, mala djeca ga teško žvaču.

Željezo u obliku koji se lako apsorbira djeca mogu dobiti i iz drugih namirnica: cjelovite žitarice i hljeb, suho voće i grožđice, špinat, grahorice, leća, jaja, određene vrste ribe, tamno meso peradi.

2.&nbsp;Djeci koja ne jedu povrće nedostaju ključni vitamini i minerali.&nbsp; Voće je odličan izvor vitamina i minerala, a djeca najčešće odbijaju povrće jer im okus voća puno više odgovara. Sadržaj vitamina i vlakana u voću gotovo je jednak onome u povrću.

Ako dijete odbija mrkvu, dobar izvor A vitamina su kajsija i dinja, jagode i narandže mogu umjesto špinata poslužiti kao izvor folne kiseline, banane su alternativa krompiru radi kalija, citrusi su izvor C vitamina i zamjenjuju brokulu.

Djeci, naravno, treba nastaviti nuditi povrće, ne zato jer se iz voća ne mogu nadoknaditi vitamini i minerali, nego zbog zdravih fitohemikalija. Većina djece na kraju, ipak, dobro prihvati povrće ako im ga nastavite strpljivo nuditi.

3. Za prevenciju debljine djeci u ranoj dobi treba ograničiti unos masnoća.
Bebe i mala djeca moraju iz masnoća zadovoljiti oko 40 posto dnevnih kalorijskih potreba, jer im se mozak i tijelo naglo razvijaju. Mozak u razvoju ima posebne potrebe za masnim kiselinama i drugim komponentama masnoća.

Zato većina stručnjaka savjetuje punomasno mlijeko za djecu do dvije godine starosti (nakon druge godine dovoljno je 30 posto kalorija dnevno iz masnoća).

Stručnjaci ističu kako masnoće u hrani omogućavaju djeci da osjećaju sitost, pa će posljedica smanjenja masnoća biti da će više jesti kako bi kompenzirala osjećaj gladi. Zato je, umjesto restrikcija, bolje naučiti kako integrirati sve vrste namirnica u zdravu prehranu.

&nbsp;

&nbsp;

Je li meso jedini izvor željeza, može li voće zamijeniti povrće i treba li djeci ograničiti unos masnoća

Mitovi o prehrani djece

Zdravstveno stanje i status djeteta su jedan od glavnih faktora s kojim je povezano uzimanje ili odbijanje hrane. Ako je ono često prehlađeno, ako ima problema sa probavom, podložno je infekcijama i pokazuje povećani umor, imat će smanjen apetit i može se desiti da se stalno vodi svojevrsna borba s pothranjenošću.

U tom slučaju važno je, uz pomoć pedijatra, raditi na otklanjanju osnovnog uzroka, a onda primijeniti odgovarajuću prehranu koja će biti u skladu s mogućnostima metabolizma i potrebama djeteta.

Šta je važno znati o prehrani djeteta do treće godine?

* Za djecu do tri godine dnevna potreba za energijom približno iznosi 1.300 kalorija.

* Pošto im hrana služi za izgradnju, bjelančevine predstavljaju osnovnu prehrambenu tvar za izgradnju ćelija i u svakodnevnoj prehrani treba osigurati zadovoljavajući unos aminokiselina.

* Ugljikohidrati predstavljaju osnovni i najvažniji izvor energetskih tvari. Namirnice sastavljene od složenih ugljikohidrata snabdijevaju organizam i raznim mineralima i vitaminima (grupe B), ako se koriste kao nativne, nerafinirane namirnice.

* Masti su veliki izvor energije, iako ne primarni, poput ugljikohidrata. Zato, djeca moraju dobivati tu namirnicu putem jaja, maslaca i mliječnih proizvoda.

* Crveno mes je izvor i bjelančevina i masti i zato je svakako potrebno.

* Potreba djeteta u prve dvije godine života biti će zadovoljena s četiri decilitra mlijeka dnevno, a do pete godine oko pet decilitara mlijeka dnevno.

* Između prve i šeste godine dijete bi trebalo imati četiri do šest obroka dnevno. Razmak između obroka nikako ne bi trebao biti duži od tri do četiri sata.

Šta je važno znati o prehrani djeteta do treće godine

Jede li premalo ili previše

Vjerojatno već znate da se&nbsp;so i šećer&nbsp;ne smiju dodavati prilikom pripreme dječije hrane. Bebe do 6. mjeseca života trebaju vrlo malu količinu soli,&nbsp;manje od 1 g dnevno&nbsp;te oko 1 g dnevno između 7. i 12. mjeseca. Dojene bebe dobivaju dovoljnu količinu soli kroz majčino mlijeko, a adaptirane mliječne formule sadrže sličnu količinu, piše Roditelji.hr.

Uvođenje začina – kada i kako?

Dok neki američki pedijatri preporučuju da se začini u prehranu djeteta ne počinju uvoditi prije 8. mjeseca, domaći stručnjaci ih ne preporučuju prije 11. ili 12. mjeseca.

Kao i prije uvođenja svake pojedine namirnice u prehranu djeteta, tako i prije uvođenja začina treba poduzeti određene&nbsp;mjere opreza.&nbsp;Novi začin treba ponuditi djetetu&nbsp;u vrlo malim količinama&nbsp;s namirnicama koje su već isprobane i sigurne. Ako nakon nekoliko dana nema alergijske reakcije, tada dijete prihvata začin.

Od začina koje možete početi koristiti pred kraj prve godine najbolje je birati one&nbsp;specifične za naše područje:&nbsp;peršun, bosiljak, češnjak, ružmarin, kopar, majčina dušica, kadulja, metvica, origano, kim, lovor, sjemenke suncokreta i bundeve. Prije uvođenja začina, svakako se posavjetujte i s pedijatrom.

Zdravlje iz biljaka

Začini osim što poboljšavaju okus hrane, mogu&nbsp;ublažiti lakše tegobe&nbsp;kao što su primjerice grčevi u trbuhu (kopar, kadulja, kim). Kod tegoba disajnih&nbsp;puteva pomoći će majčina dušica, lovor ili origano. Suhi začini imaju jači okus od svježih pa ih treba dodavati dvostruko manje. Začine dodajte pred kraj pripreme hrane.

&nbsp;

Domaći stručnjaci ih ne preporučuju prije 11. ili 12. mjeseca života

Koje začine korisititi u dječijoj prehrani?

Dok brinete da li su vaša djeca uradila domaće zadatke i pripremila se za nove kontrolne, nemojte da zaboravite da provjerite izbor i kvalitet školskog obroka ili užine.

Jer, nije važno samo da li, nego i šta jedu na odmoru. Činjenica je da se đaci koji ne idu u produženi boravak i nemaju "obrok na kašiku", uglavnom hrane vrlo nezdravo. Peciva i slatkiši su najčešće na jelovniku školaraca, pa ne čudi što je broj gojazne djece u porastu.&nbsp;

Karijes je propratni efekat ove pojave, a još je veći problem što se djeca od malih nogu navikavaju na namirnice pune aditiva, šećera i masti. Brza hrana, pritom, uskraćuje školarce za neophodne vitamine, minerale i vlakna - bitne "stavke" u radu moždanih vijuga, zbog čega im koncentracija brzo opada, pa su na času pospani, nemaju dovoljno energije...&nbsp;

Sve to ukazuje na potrebu da roditelji obrate pažnju na ishranu djece i tokom boravka u školi. Stručnjaci savjetuju da, pogotovo u nižim razredima, đaci ponesu užinu od kuće. Veliki odmor je, recimo, pravo vrijeme za sendvič sa tunjevinom i povrćem u integralnom hljebu, a zdrav "paketić" bi svakog dana trebalo da sadrži po jednu ili dvije voćke.&nbsp;

Nema greške ni sa jogurtom - običnim ili voćnim sa žitaricama, jer je važno da mališani unose kalcijum, a mali odmor je taman dovoljan za ovu vrstu užine. Umjesto gaziranih pića koja se najčešće mogu vidjeti u đačkim torbama, mame i tate bi morale da znaju da je flašica obične vode daleko zdravija.&nbsp;

Mališani će u početku možda pružati otpor, jer ostali vršnjaci jedu picu i piju coca-colu, a oni domaći sendvič i voće. Ali, to ne znači da roditelji ne mogu da ih ubijede u prednosti zdravog obroka. Samo je potrebno da im lijepo objasne zašto je važno da se pravilno hrane, prenosi B92.&nbsp;

Provjerite izbor i kvalitet školskog obroka ili užine

Šta vaša djeca jedu dok su u školi?

Majčino mlijeko je čaroban napitak, a ovo je deset najvažnijih činjenica o dojenju.

<h2>Kako nastaje majčino mlijeko?</h2>

Majčino mlijeko se formira još u trudnoći. Zatim, oko 24 sata poslije porođaja, hormoni progesteron i prolaktin pokreću rad mliječnih žljezda. Međutim, samo dijete, prvim sisanjem, konačno pokreće mlijeko. Hormon prolaktin također reguliše nervni sistem i količinu koja treba da bude proizvedena.

<h2>Zašto je dojenje tako dobro za djecu?</h2>

Majčinom mlijeku se pripisuju skoro čarobne moći. Prvih nekoliko sedmica u životu djeteta ono ga štiti od crijevnih infekcija, pomaže u varenju i čuva dijete od nadimanja i zatvora. Majčino mlijeko pomaže bebi da uspostavi dobar sistem odbrane i da se zaštiti od alergija. Pored toga, sisanje podstiče formiranje nepca i vilice.

<h2>Šta je unutra?</h2>

Lista sastojaka je veoma dugačka. Najvažniji su minerali, vitamini, masti i amino kiseline. Ili nukleotidi koji su gradivni elementi DNK, ugljeni hidrati koji daju energiju, faktori rasta koji podržavaju sazrijevanje crijevne sluznice i antimikrobni faktori koje koristi imuni sistem za identifikovanje i neutralizovanje stranih supstanci.

<h2>Faze mlijeka</h2>

Majčino mlijeko se samo mijenja. Prvog dana dojenja mliječne žljezde proizvode takozvani kolostrum, izuzetno hranljivo mlijeko. Od četvrtog dana nastaje prelazno mlijeko, a tek od desetog dana mliječne žljezde proizvode zrelo mlijeko. Ali, to je samo opis osnovnih osobina. Sastav mlijeka se stalno mijenja i prilagođava se rastanju djeteta.

<h2>Koliko mlijeka se proizvodi?</h2>

Žena dnevno proizvode do litar mlijeka. Beba po "obroku" pojede oko 200-250 ml. Međutim, ženske grudi mogu brzo da reaguju na potrebe djeteta i da mu na raspolaganje stave više ili manje mlijeka.

<h2>Koliko dugo dojiti?</h2>

Postoje različita mišljenja: SZO i Nacionalni komitet za dojenje u Njemačkoj preporučuju majkama da doje bar do šestog mjeseca i da dodatnu hranu bebama daju najranije od četvrtog mjeseca.

<h2>Kulturne razlike</h2>

Koliko dugo se doji dijete, varira od kulture do kulture. Tako žene u Bofi u centralnoj Africi svoju djecu često doje do 53 mjeseca (oko četiri i po godine). Majka pritom može da proizvede nezamislivih 16.000 litara mlijeka. Ako saberemo sve kulture, majke svijeta svoju decu doje u prosjeku 30 meseci.

<h2>Majčino mlijeko</h2>

Ranije su djeca dojena "ženskim mlijekom". Tek od kampanje u 18. stoljeću, koristi se izraz "majčino mlijeko". Cilj kampanje je bio da majke same doje svoju djecu, a ne da ih daju dojiljama, što je tada bilo uobičajeno.

<h2>Tabu u javnosti</h2>

Majka koja doji u javnosti - posebno u anglosaksonskim zemljama - nije rado viđena pojava. Slike majki koje doje svoje bebe - odmah se skidaju sa Facebooka!

<h2>Čovjek i životinje</h2>

Kada je riječ o brizi za potomstvo, ljudi i životinje nisu baš toliko slični. Dok čovjek svoje dijete u bilo koje vrijeme može da odvikne od dojke ili čak da ga uopšte ne doji, bebe životinja su dugo ovisne o majki. Majmuni, na primjer, doje između pet i sedam godina, piše Deutsche Welle.

Majčinom mlijeku se pripisuju skoro čarobne moći

Deset najvažnijih činjenica o dojenju

Uvriježeno je mišljenje da dječja hrana treba biti bljutava, ali to nije istina. Bebe također mogu uživati u brojnim začinima, ali važno je dodavati ih postepeno i u malim količinama.

<h2>Kada početi?</h2>

Začine polako možete uvoditi u prehranu kada dijete napuni 6 mjeseci, a snažnije začine uvedite nakon što dijete navrši 9 mjeseci.

<h2>Začini koje bebe mogu konzumirati:</h2>

<ul>
	<li>Bosiljak</li>
	<li>Korijander</li>
	<li>Peršun</li>
	<li>Origano</li>
	<li>Timijan</li>
	<li>RUužmarin</li>
	<li>Menta</li>
	<li>Cimet</li>
	<li>Kumin</li>
	<li>Đumbir</li>
</ul>

Uvriježeno je mišljenje da dječja hrana treba biti bljutava

Koje začine bebe smiju jesti i kada

Svaka žena zna da je za bebu najbolje majčino mlijeko. Čak i dojenje od samo nekoliko mjeseci nosi mnogo beneficija za vas i bebu.

Ipak, ne uspijeva svaka majka dojiti svoje dijete. Ako ste se odlučili za hranjenje flašicom, nemojte prebacivati sebi zbog toga ili osjećati krivicu. Najvažnije je da dijete dovoljno jede, da se raduje obroku i da napreduje.

Majčino mlijeko je najbolje mlijeko

Majčino mlijeko na najbolji način zadovoljava sve bebine potrebe. Sadrži sve nutritijente potrebne djetetu starom do šest mjeseci. Sastavom se prilagođava uzrastu djeteta, jača njegov imunološi sistem i pogodno je za osjetljivi probavni trakt novorođenčeta.

Ako vaša beba ima genetske predispozicije za alergiju, dojenjem ćete spriječiti da dođe u kontakt s proteinima koji izazivaju reakciju. Majčino mlijeko je sterilno i idealne temperature.

Kako dojiti

Osim što je dojenje prirodni proces, ono je i vještina. Za savladavanje ove vještine bit će vam potrebno mnogo vremena i strpljenja. U igri ste samo vi i beba i niko drugi ne može zauzeti vaše mjesto.

Dojilja mora misliti na to šta jede i pije te treba izbjegavati uzimanje lijekova. Lučenje velike količine mlijeka izmori ženu. Na početku, mnoge mlade mame razmišljaju o odustajanju od dojenja, jer bolne grudi i izgrižene bradavice nije lako trpjeti.

Ipak, ako istrajete i nakon mjesec pogledate svoju bebu koja je dobila na težini između 600 i 850 grama, bit ćete nevjerovatno ponosni na sebe.

Znate koliko je pojela iz flašice

Ako dijete hranite flašicom, tačno znate koliko je pojelo i ne morate paziti na svoju ishranu i bebu može hraniti i tata. To su prednosti i ako ste spriječeni dojiti, imajte ih na umu.

Šta treba znati o hranjenju flašicom

Flašice moraju biti dobro oprane i sterilizirane, za što će vam trebati mnogo vremena, jer beba često jede. Adaptirano mlijeko nije tako dobro probavljivo kao majčino i često dovodi do zatvora. Ali, svaka majka treba znati da formula ne može zaštititi dijete od bolesti, kao što je slučaj s dojenjem.

Četiri pravila pripremanja hrane

Šta se dešava kada dijete pije zaslađena pića

Mitovi o prehrani djece

Jede li premalo ili previše

Koje začine korisititi u dječijoj prehrani?

Šta vaša djeca jedu dok su u školi?

Deset najvažnijih činjenica o dojenju

Koje začine bebe smiju jesti i kada

Dojenje ili flašica

Prehrana

Četiri pravila pripremanja hrane

Šta se dešava kada dijete pije zaslađena pića

Mitovi o prehrani djece

Jede li premalo ili previše

Koje začine korisititi u dječijoj prehrani?

Šta vaša djeca jedu dok su u školi?

Deset najvažnijih činjenica o dojenju

Koje začine bebe smiju jesti i kada

Dojenje ili flašica