Da su bebe čudesne i pametne dušice dokazuje još jedno istraživanje koje kaže kako one stare svega sedam mjeseci, iz tona glasa članova porodice mogu raspoznati njihovo raspoloženje. Ovo novo otkriće vrlo je važan evolucijski dokaz važnosti emocionalne inteligencije. 
I bebe imaju svoju taktiku
Ono što je najnovije istraživanje otkrilo jest da bebe koriste slične taktike pri razlikovanju glasova kao odrasli, dokazali su britanski istraživači. 
Kako bi otkrili kada bebe počnu koristiti te mehanizme odraslih osoba, naučnici su proučavali novorođenčad od četiri do sedam mjeseci starosti. Sjedeći udobno u krilu majki, bebe su slušale snimke glasova govora, ali i zvukove bez riječi. 
Istovremeno su medicinski aparati pratili koji dio mozga troši najviše kisika, a u namjeri da utvrde koji se dio bebina mozga aktivira kada ona čuje neki zvuk. 
Bebe stare četiri mjeseca nisu reagirale onim dijelom mozga kojim reagiraju odrasli, ali oni maleni stari sedam mjeseci jesu. Zaključak je da bebe u dobi od samo sedam mjeseci mogu procesuirati svaki zvuk ili govor, baš kao i odrasli.
U sljedećem stadiju istraživanja naučnici su ljudskim glasovima dodali određene emocije. Govornici su s afektacijom pričali o raznim osjećajima, a mozgovi sedmomjesečnih beba ponovno su reagirali baš poput onih odraslih.
Najjače su bebe reagirale na bijesne zvukove, dok su najviše uživale uz blage i nježne riječi. Sve zajedno ide u prilog tepanju koje odrasli često koriste kada se obraćaju bebama. 
Razlikovanje zvukova
Takvo gugutanje obično je sporo u tempu, sa nizom povišenih i sniženih, gotovo pjevnih tonova, te toplo i pozitivno. Osim što pomaže u razvoju govora, sada znamo da tepanje posebno povoljno djeluje na bebin mozak. 
Sposobnost beba da u tako ranoj dobi procesuiraju zvukove veselja i ljutnje vjerovatno je evolucijski određena. Bijes signalizira mozgu da se radi o potencijalnoj prijetnji, dok prijateljski glas pomaže bebi da uči o svijetu i životu, odnosno pomaže joj u razvoju.
Bilo je poznato
Ranija istraživanja pokazala su kako bebe razvijaju privrženost određenom glasu, najčešće majčinom jer ga najviše čuju, još i prije nego što su se rodile. Isto tako znamo da bebe stare svega nekoliko dana više vole poznati ljudski glas nego bilo koji drugi zvuk te mogu razlikovati majčin glas od glasa neke druge ženske osobe.

Vjerovali ili ne: Bebe od samo sedam mjeseci mogu po njihovom glasu odrediti raspoloženje roditelja. A naučnici su dokazali i da tepanje, osim što pomaže u razvoju govora, posebno povoljno djeluje na bebin mozak

Sposobnost beba da u tako ranoj dobi procesuiraju zvukove veselja i ljutnje vjerovatno je evolucijski određena

Kako bebe razumiju roditeljski govor

Bolestima stopala, koje se pojavljuju u odrasloj dobi, korijeni ponekad sežu još u djetinjstvo ili su prisutne već pri rođenju. Stručna medicinska briga i pomoć mogu umanjiti ili potpuno riješiti niz problema.
Početna loša briga za stopala u djetinjstvu može uzrokovati kasnije probleme u drugim dijelovima tijela, naprimjer, u nogama ili leđima. 
Dječije stopalo ubrzano raste tokom prve godine života, dosegnuvši na kraju prve godine gotovo polovinu veličine koju će imati u odrasloj dobi. Zbog toga je vrlo važno o njemu brinuti od samog početka. 
Ljudsko stopalo jedno je od najkompleksnijih dijelova tijela. Sastavljeno je od 26 kostiju te protkano ligamentima, mišićima, žilama i živcima. U male djece stopalo je vrlo mekano i prilagodljivo te ga nepravilan pritisak može trajno oštetiti. 
Nekoliko savjeta pomoći će vam da se pravilno brinete o stopalu vaše bebe: 
* Pažljivo promatrajte bebina stopala. Ako uočite nešto što vam ne izgleda normalno, odmah potražite liječničku pomoć. Deformiranost neće proći sama od sebe. 
* Na bebina stopala navlačite prostrane čarapice ili štramplice. Prečvrsta odjeća smanjuje pokretljivost i može uzrokovati deformiranost. 
* Pružite bebi priliku da vježba stopala. Dok leži otkrivena može udarati nogama, čime vježba i stopala. 
* Mijenjajte bebin položaj nekoliko puta dnevno. Predugo ležanje u istom položaju, posebno na trbuhu, također može smetati pri razvoju stopala i nogu. 
Kad krenu prvi koraci
Nije mudro forsirati dijete na početak hodanja. Kad postane fizički i emocionalno spremno, dijete će prohodati. Usporedbe s drugom djecom su loše, jer djeca počinju hodati između 10. i 18. mjeseca života. 
Cipele mu na početku hodanja i u kući neće trebati. A dok hoda boso ili u čarapicama, stopala se jačaju i razvijaju kako treba. Naravno, vani ili na neravnom terenu dječija stopala moraju biti zaštićena laganim cipelicama izrađenim od prirodnog materijala. 
Ne štedite na cipelama i čarapicama
Budući da dječije stopalo raste, čarapice i cipelice moraju se mijenjati svakih nekoliko mjeseci, kako bi stopalo uvijek imalo mjesta. Loše cipele mogu iskriviti inače zdravo dječije stopalo, dok kvalitetne cipele mogu spriječiti, pa i ispraviti loš razvoj stopala.

Briga o bebinim stopalima počinje odmah po rođenju

Briga o stopalima prije i nakon prvih koraka

Istraživači su otkrili da kod djece s oštećenjima mozga postoji direktna veza između korištenja gestova kada pokazuju da nešto žele i razvoja govora. Isto tako, primijećeno je da djeca koja slabo koriste govor u ranoj dobi, slabo koriste i gestikulaciju. Ranom intervencijom bi se upotreba gestikulacije mogla stimulirati, a time i razvoj govora. 
Psiholozi kažu kako će njezino istraživanje pomoći stručnjacima da praćenjem gestikulacije bebe otkriju hoće li biti problema s govorom i prije nego što se poteškoće u govoru i pojave. Nadalje, pomaganjem i poticanjem korištenja gesti, može se djetetu pomoći i u razvoju govora.
Ovo vrijedi i za djecu koja imaju oštećenje mozga, ali i za one koji nemaju spomenuti zdravstveni prolem. Geste reflektiraju brzinu učenja govora, a mogu ga i ubrzati. Primjerice, kada dijete pokazuje prstićem na neki predmet, roditelji trebaju imenovati taj predmet, jer je to lingvistička informacija dana u najidealnije vrijeme.

Kada dijete pokazuje prstićem na neki predmet, roditelji trebaju imenovati taj predmet, jer je to lingvistička informacija dana u najidealnije vrijeme

Ranom intervencijom bi se upotreba gestikulacije mogla stimulirati

Kako stimulirati učenje govora

Ko zna koliko puta dnevno roditelji izgovore "ne", "nemoj", "ne diraj", ali tek ponekad mališani poslušaju, i to uglavnom kada su preumorni da bi reagirali. Ponekad izgleda da sve što djeca pokušaju uraditi ili reći završava se nekim "ne". 
Stručnjaci, psiholozi i pedijatri tvrde da uz svako "ne" treba dati objašnjenje zbog čega je nešto zabranjeno, čak i ako je dijete vrlo malo, pa mislite da vas neće razumjeti. Ukoliko želite da vas dijete posluša, morate ponekad dozvoliti i da samo shvati zbog čega je nešto zabranjeno. 
Pokušajte smanjiti broj izgovorenih "ne" tokom dana. To ćete postići tako što ćete umjesto zabrane dati dopuštenje. Naprimjer, ukoliko dijete dira rernu, recite mu: "Dodirni rernu i onda se odmakni". Nakon nekoliko puta, mališan će shvatiti da je rerna nekad topla, nekad hladna i brzo će mu prestati biti interesantna. 
Ali, šta da radite kada mališani plaču? Kada nešto žele i dobiju negativan odgovor, djeca se obično zaplaču, počnu kenjkati i kroz suze nastavljaju insistirati na onome što traže. Najbolje je reći: "Ne vrijedi da plačeš, lijepo reci šta hoćeš. Kad plašeč ništa te ne razumijem". Nakon određenog vremena dijete će shvatiti da plačem ne postiže ništa i da tako neće doći do svog cilja. 
Važno
Trudite se što manje koristiti "ne" u svakodnevnoj komunikaicji s djecom, već ih pokušajte tretirati kao ličnosti, jer oni to i jesu.

Stručnjaci, psiholozi i pedijatri tvrde da uz svako "ne" treba dati objašnjenje zbog čega je nešto zabranjeno, čak i ako je dijete vrlo malo

Pokušajte smanjiti broj izgovorenih "ne" tokom dana

Kako na pravi način djetetu reći ne

Zdrave kosti nastaju u djetinjstvu i do 20. godine. Za izgradnju kostiju neophodan je odgovarajući unos kalcija i fizička aktivnost koja omogućava povećanje gustine koštanog tkiva. 
Čak 99 procenata kalcija u organizmu se nalazi u kostima, a on je i najvažniji mineral za njihovu izgradnju. Unos manje od 250 mg kalcija dnevno kod djece je povezan sa smanjenim sadržajem kalcija u kostima. 
Do smanjenog unosa kalcija dolazi usljed nedovoljne konzumacije mlijeka, voća i povrća i zbog povećanog unosa bezalkoholnih pića (fosfati u bezalkoholnim pićima smanjuju apsorpciju kalcija). Svoj djeci se preporučuje pojačan unos hrane obogaćene kalcijumom. 
Kako se grade kosti
Devedeset posto koštanog rasta dešava se između 10. i 20. godine, pa su djetinjstvo i mladost kritičan period za izgradnju kostiju. Najveća gustina koštane mase postiže se krajem 20-tih i početkom 30-tih. 
Poslije toga žene gube oko 0.5 posto koštane mase godišnje, u narednih 10 do 15 godina ili do menopauze, poslije čega se gubitak koštane mase ubrzava. I muškarci gube koštani sadržaj, ali sporije nego žene. 
Dakle, važno je izgraditi čvrste kosti u djetinjstvu da bi se smanjio gubitak koštane mase kasnije. 
Kako vježbe utječu na kosti
Pojačana fizička aktivnost povećava izgradnju koštane mase, naročito pod povećanim opterećenjem oko dva do pet puta težina tijela. To znači da za izgradnju koštane mase treba povećati opterećenje kod fizičkih aktivnosti u odnosu na ono koje se koristi kod svakodnevnih aktivnosti. 
Primjer: hodanjem se ne opterećuje tijelo dodatno, tj. nosi samo svoju težinu, što ne stimulira izgradnju kostiju. Fizičke aktivnosti pod opterećenjem su trčanje, skakanje, preskakanje konopca... 
Fizička aktivnost pomaže izgradnju kostiju i sprečava gubitak kalcija. A taj se mineral stalno gubi, čak i tokom djetinjstva, naročito kod onih koji najveći dio vremena provode sjedeći. 
Uvedite zato dnevne aktivnosti sa porodicom, trudite se da se bavite sportom ili nekim vidom fizičke aktivnosti u koji će biti uključena i djeca, bar 30 minuta tokom dana. 
Potrči, skoči, prebaci 
Djeca su postala fizički manje aktivna, u odnosu na njihove vršnjake od prije 50-60 godina. Neka djeca se voze skuterima ili skejtbordovima i manje trče ili skakuću, što smanjuje opterećenje kostiju. 
Gojaznost kod djece je također u porastu, a smatra se da 25 posto njih gleda televiziju više od četiri sata dnevno. 
Povećana gojaznost znači i veći rizik za povrede skeleta kod djece. Povećana učestalost lomljenja ruke kod djece od tri do 19 godina povezana je sa povećanim sadržajem masnog tkiva u organizmu i smanjenom gustinom kostiju. 
Za povećanje gustine kostiju korisne su ciljane vježbe pod povećanim opterećenjem. Važno je napomenuti da je intenzitet vježbi značajniji od dužine njihovog trajanja. 
Šta treba zanti o kalciju
Kalcij je važan nutrijent za cijeli organizam jer pored kostiju doprinosi funkcioniranju srca, mišića i nerava. Mlijeko i mliječni proizvodi su njegov najbolji izvor. Čokoladno mlijeko, milkšejkovi, voćni jogurti i drugi proizvodi od mlijeka su dobra alternativa za djecu koja ne vole obično mlijeko. 
Preporuke za unos kalcija: djeca od jedne do tri godine 500 mg; djeca četiri do osam godina 800 mg.
Vitamin D omogućava usvajanje kalcija u crijevima. Vitamin D se proizvodi u organizmu pod utjecajem sunčeve svjetlosti, a sadržan je i u hrani: mlijeku, jajima... 
Smatra se da djeca u periodu rasta imaju povećane potrebe za D vitaminom, pa se bebama daju kapi AD vitamina kako bi se spriječila pojava rahitisa. 
Preporuke
Preporuke za izgradnju jakih kostiju bi se mogle sažeti u sljedeće: 
* Dovoljan unos kalcijuma i vitamina D; 
* Identificirati najefektnije aktivnosti za izgradnju koštane mase kod djece; 
* Važnost razvitka kostiju u ranom djetinjstvu za kasnije zdravlje; 
* Uvođenje vježbi koje jačaju kosti u svakodnevne igre. 
Važno
Jake kosti sprečavaju nastanak osteoporoze, kada kosti postaju krhke i lako lomljive. 
Prevencija osteoporoze ne treba se sprovoditi u starijem dobu, već u djetinjstvu. Izgradnja kostiju zavisi od unosa vitamina D, kalcija i fizičke aktivnosti.

Djetinjstvo i mladost periodi su u kojima se izgrađuju čvrste kosti, a kasnije se one samo razgrađuju, tj. smanjuje im se gustina

Do smanjenog unosa kalcija dolazi usljed nedovoljne konzumacije mlijeka

Čvrste kosti grade se u djetinjstvu

Stručnjaci iz Londona otkrili su da prijevremeno rođene bebe koje su hranjene mlijekom s dodatnim formulama, u prvim sedmicama života razvijaju veći IQ od ostalih beba. Ova studija pokazuje da se benefit nastavlja i u tinejdžerskom uzrastu. 
Stručnjaci kažu da je ovo prvo otkriće o direktnom utjecaju hrane na strukturu mozga u najranijem uzrastu. Još je nejasno da li je ovo povezano isključivo s prijevremeno rođenim bebama, koje imaju istaknutih problema s razvojem ili se može primijeniti na sve bebe. 
Bebama je davana ili standardna formula ili verzija obogaćenog mlijeka s proteinima, mašću, fosforom, željezom, cinkom i bakrom. Drugim bebama davano je obično majčino mlijeko. Djeca koja su pila obogaćeno mlijeko pokazala su bolje vještine. Smatra se da sastojci utječu na poseban dio mozga koji je zadužen za pamćenje i učenje.

Stručnjaci kažu da je ovo prvo otkriće o direktnom utjecaju hrane na strukturu mozga u najranijem uzrastu

Djeca koja su pila obogaćeno mlijeko pokazala su bolje vještine

Hrana utječe na IQ bebe

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji otkrilo je da su djeca prema kojoj su roditelji iskazivali ljubav, ali su bili i strogi, bolje uspjela u životu od ostale djece. U istraživanju je učestvovalo 9.000 porodica koje su naučnici ispitivali i posjećivali tokom osam godina.
Strogi roditelji koji u vaspitanju kombiniraju ljubav i disciplinu imaju važnu ulogu u budućem uspjehu svoje djece. Takvi roditelji, kažu stručnjaci, pripremaju djecu za uspjeh u životu.
Roditelji trebaju odrediti pravila i dosljedno ih se pridržavati, jer će jedino na taj način djeca znati koja su im ograničenja i kako se trebaju ponašati, poručuju psiholozi.
Otkriveno je i da su roditelji boljeg imovinskog stanja vaspitavali djecu upravo na takav način, dok su siromašniji roditelji bili popustljiviji.

Roditelji trebaju odrediti pravila i dosljedno ih se pridržavati

Strogi roditelji koji u vaspitanju kombiniraju ljubav i disciplinu imaju važnu ulogu u budućem uspjehu svoje djece

Kako na djecu utječu strogi, ali nježni roditelji

Autoritet je ono što bi roditelji morali imati, ali mnogi ga nemaju. Ako je to i vaš slučaj, promijenite ploču. Vaša djeca moraju znati da vas ne mogu "vući za nos". 
* Ne treba biti bezobrazan ili grub da bi se djeci pokazalo ko vodi glavnu riječ i koje su granice koje ne smiju preći. 
* Također, nemojte mijenjati pravila. Kada jednom nešto kažete, držite se toga, inače će mali mudraci shvatiti da mogu mijenjati vaša pravila.
* Budite im i vi dobar primjer. Ako zahtijevate nešto od njih, onda se isto to očekuje od vas. 
* Ako dođe do svađe među djecom ili se počnu neprimjereno ponašati, pokušajte ih zbuniti promjenom situacije. 
* Pokušajte biti što je moguće pravedniji, jer su djeca na to veoma osjetljiva - pogotovo kad su kazne, nagrade i pokloni u pitanju. Kako jednome, tako i drugome i svima ostalima, inače neće biti dobro.

Ne treba biti bezobrazan ili grub da bi se djeci pokazalo ko vodi glavnu riječ i koje su granice koje ne smiju preći

Kako graditi roditeljski autoritet

Britanski naučnici odlučili su istraživanjem otkriti kada je najbolje vrijeme da roditelji djecu uče koristiti toalet ili tutu, te se pokazalo da je idealan period od 24 do 32 mjeseca starosti. Isto tako, pokazalo se da je vrijeme važnije od same metode koju će roditelji koristiti. 
Ljekari su promatrali 150 malenih podijeljenih u dvije grupe, a među njima su bila i djeca starosti od četiri do 12 godina koja imaju neki oblik inkontinencije. Rezultati su pokazali da djeca koju su roditelji učili piškiti na tutu ili u toalet poslije 32 mjeseca starosti imaju više problema s neželjenim mokrenjem u krevet tokom noći, dnevnim mokrenjem i drugim problemima

Rezultati su pokazali da djeca koju su roditelji učili piškiti na tutu ili u toalet poslije 32 mjeseca starosti imaju više problema s neželjenim mokrenjem u krevet tokom noći

Kad je dijete spremno za tutu

Današnje generacije znatno su više od prethodnih. Na to utječu bolji uslovi života, bolja ishrana, u priličnoj mjeri suzbijene dječije i zarazne bolesti. 
Stručnjaci kažu da je rast najvećim dijelom određen nasljednim faktorima, a zatim i utjecajima vanjske sredine: 
* Nasljedni faktor nije samo pod utjecajem visine oba roditelja, nego i ostalih bliskih srodnika, kako onih u horizontalnoj ravni, tako i onih u prošlim generacijama. Nije rijetkost da relativno visoki roditelji imaju dijete iznenađujuće niskog rasta. I onda se otkrije kako je djed bio niskog rasta. Svaka osoba teoretski ima četvrtinu gena od bake ili djeda. 
* Vrlo je jednostavno predvidjeti koliko će neko dijete biti visoko u zrelom dobu. Dijete će vjerovatno biti dvostruko više od onoga što je imalo s navršene dvije godine. Prosjek u tom uzrastu je 87 centimetara. Pomnožite to sa dva! 
* Ipak, ova računica nije uvijek tačna. Definitivnu visinu određuje pubertet. Kod djevojčica počinje ranije i rast se završava ranije. 
* U predškolskom i školskom uzrastu dijete prosječno raste šest centimetara za jednu godinu. Ako je rast manji od pet centimetara to je već razlog za brigu. Za brigu je i ako visoki roditelji primijete da imaju nisku djecu. 
* Svaki mališan za godinu treba prerasti svoje pantalone, a cipele bi također trebale postati male. Ukoliko se to ne desi, njegov rast je usporen. Ako se uz to ispoljavaju i drugi zdravstveni poremećaji - glavobolje, naglo povećanje dioptrije, hronični proljevi, osjetni gubitak težine, a da za to ne postoji jasan razlog - to je znak da treba potražiti ljekara.
Šta će uraditi ljekar
Kada primijete da im dijete sporije raste, roditelji se trebaju obratiti pedijatru. On će uporediti njegovu visinu sa standardnom krivuljom rasta. Ukoliko je dijete zdravo, a visina mu je niža od prosjeka ali u granicama normale, onda se poslije šest mjeseci obavi još jedno ispitivanje. Njime se utvrđuje da li raste normalnom brzinom. Sve može biti uredu, samo je na visinu utjecao neki od rođaka. 
Ako je rast usporen
Ako je rast ispod donje granice normale, ispitivanje će izvršiti pedijatrijski endokrinolog. 
Uzroci niskog rasta su brojni. Pored detaljnog pregleda i hormonske terapije, procjenjuju se i koštana zrelost, kod dejvojčica po potrebi i kariotip (analiza hromozoma), kao i lučenje hormona rasta.

Visina već od malih nogu veliki je problem za nekoga - ako je za glavu niži od vršnjaka. I zato treba na vrijeme reagirati i djetetu omogućiti da raste normalno

Kada primijete da im dijete sporije raste, roditelji se trebaju obratiti pedijatru

Koliko će dijete biti visoko

Zašto nas trenutak u kome osjetimo određeni miris vraća u djetinjstvo? Možda zato što nas taj prvi miris odmah povezuje s nekim predmetom ili događajem koji uživa privilegiran status u mozgu.
Naučnici iz Izraela kažu da mozak "rezervira" poseban oblik aktivnosti za sjećanja koja su nekada, prvi put, povezivala neki predmet i određeni miris. Ovakvo "uparivanje" predmeta i mirisa, smatra ona, prvi put se odigralo u najranijem djetinjstvu i ostalo je trajno arhivirano u mozgu. 
Mozak je evoluirao toliko da je u stanju trajno smjestiti ova privilegirana sjećanja zato što time pojačava našu sposobnost da "namirišemo" moguću opasnost.

Mozak je evoluirao toliko da je u stanju trajno smjestiti ova privilegirana sjećanja

Mirisi se povezuju s predmetima i osobama

Zašto pamtimo mirise iz djetinjstva

Postoje određene potrebe bez kojih čovjek ne može živjeti, kao što su potreba za hranom, snom i zrakom. Međutim, isto tako postoje i potrebe bez kojih se dijete ne može razviti u samostalnu, sretnu osobu.
Stručnjaci iz SAD sastavili su na osnovu dosadašnjih saznanja u oblasti razvojne psihologije spisak potreba koje smatraju ključnim za psihičko zdravlje djece. 
Emocionalna sigurnost
Prvo mjesto na njihovoj listi zauzima emocionalna sigurnost. Što je dijete mlađe, to je važnije da ima pouzdanu blisku osobu, koja će ga njegovati, hraniti, štititi i maziti. 
Beba još nema osjećaj za vrijeme, pa opšte osjećanje nezadovoljstva „glad", u trenutku kada se pojavi poznato lice, povezuje sa sljedećim iskustvom: sada će mi biti bolje. 
Na taj način stvara se prvi odnos povezanosti sa drugom osobom, važan za razvoj iskonskog povjerenja, zahvaljujući kome čovjek prolazi kroz život kao psihički zdrava osoba. 
Nova iskustva
Radoznalost je jedna od osnovnih potreba. Osjećaj da su voljena djeci daje hrabrost da se okrenu nepoznatom, da istražuju novo. 
Međutim, dijete će iskoristiti priliku za sticanje novih iskustava samo ako ima osjećaj da je njemu najbliža osoba u blizini i da će mu pružiti utočište ukoliko nešto krene naopako.
Nova iskustva trebaju biti primjerena djetetovom uzrastu, njegovom karakteru, a ne samo očekivanjima i normama roditelja i čitavog društva. Podrazumijeva se da sva djeca trebaju naučiti ponašanje za stolom, biti obzirna prema okruženju, suosjećajna i zahvalna. 
Ali, da li djevojčice baš moraju naučiti plesti? Da li sin mora igrati šah sa svojim ocem? Djeca će biti sretna ako roditelji osjete njihove talente i interesovanja, ako ih podstiču i shvataju ozbiljno, čak i ako oni ne odgovaraju njihovim očekivanjima.
Priznanje okruženja
Da bi dijete moglo stjecati iskustva, učiti i razvijati se, neophodno mu je priznanje okruženja. „Sposobnost za ohrabrivanje jeste jedna od mogućnosti izražavanja ljubavi prema bližnjima", glasi jedan od principa kineske teorije odgoja.
Gdje su granice
I granice i poznate strukture spadaju među osnovne dječije potrebe. Što su djeca manja, to im svijet djeluje haotičnije. Sve im je nepoznato. U ovoj životnoj fazi važno je osigurati djeci „utočišta" u kojima se dobro snalaze. Dom u koji se uvijek vraćaju, park u kome se igraju, utvrđeni dnevni raspored na koji se mogu osloniti. 
A šta je sa granicama? Maloj djeci je sve zanimljivo, uključujući i nezaštićene utičnice. 
Veća djeca su sklona izazivati roditelje ponašanjem tipa: „Šta će se dogoditi ako...?". 
Roditelji koji djeci postave određene granice pružaju im sigurnost koju ona nesvjesno traže. Ležeran, nedosljedan, previše slobodan stil odgoja utječe na to da djeca izrastu u haotične osobe koje se ne mogu organizirati i nisu sposobne uklopiti se u društvo.
Stabilna zajednica
Na kraju, za dijete je važna stabilna zajednica. Zavisno od uzrasta, djeci nije potrebna samo pouzdana bliska osoba (najčešće majka), već i porodica koja se sastoji iz više generacija. 
U malim porodicama ili porodicama u kojima postoji samo jedan roditelj, krug mogu proširiti komšije, prijatelji i poznanici, koji će spontano pokazati djeci da postoje i drugi životni stilovi i drugačiji načini gledanja na stvari. 
Vršnjaci su bitni
Kada malo odraste, djetetu će veoma bitni postati drugovi vršnjaci, koji će mu olakšati da se snađe u vlastitoj starosnoj grupi. Roditelji koji se postepeno povlače olakšavaju djetetu neizbježno odvajanje od roditeljske kuće. Oni trebaju shvatiti da su samo njegovi pratioci na određeno vrijeme.

No, dijete će iskoristiti priliku za stjecanje novih iskustava samo ako ima osjećaj da je njemu najbliža osoba u blizini i da će mu pružiti utočište ukoliko nešto krene naopako

Osjećaj da su voljena djeci daje hrabrost da se okrenu nepoznatom

Roditelji su djeci samo pratioci na određeno vrijeme

Mamina briga i njega mogu ukloniti sve prenatalne stresove s kojima se beba suočava kada dođe na svijet. Stoga dajte bebi nekoliko ekstra poljubaca i zagrljaja, jer nježnosti nije nikada dosta. Sada to potvrđuju i studije. 
Dodatna nježnost i predanost i vama će goditi, a beba će dokazano od toga imati mnoge koristi za mentalni razvoj. Njega nakon poroda umanjuje djelovanje kortizola - hormona stresa, koji se tokom trudnoće izlučuje i kod bebe u trbuhu. 
Visoka nivo kortizola tokom trudnoće može izazvati u bebinom razvoju "kraći period zadržavanja pažnje i slabije vještine govora i rješavanja problema". 
Sporiji razvoj izazvan prenatalnim stresom može biti prevladan ukoliko majka djetetu pruži nježnost i intenzivniju pažnju do njegove treće godine života. Kako su naučnici dokazali ovu tvrdnju? 
Testirali su nivo kortizola iz amnionske tekućine kod 125 trudnica čije su bebe bile u 17. sedmici života. Kada su iste te bebe napunile 17 mjeseci života, istraživači su ispitali njihov kognitivni razvoj i povezanost s majkama. 
Djeca koja su imala čvrst odnos pun nježnosti sa svojom majkom, nisu pokazivala nikakve probleme u razvoju. Ona djeca koja su bila u pomalo nestabilnim vezama s majkama, pokazivala su kognitivne poteškoće. Ista djeca bit će ponovno ispitana kada napune šest godina.

Njega i nježnost pomažu bebama u razvoju. Kako su naučnici dokazali ovu tvrdnju

Dodatna nježnost i predanost i vama će goditi

Zagrljaja i poljubaca mališanima nikad nije dosta

Dvogodišnjaci ponekad znaju biti vrlo nestašni - bacaju stvari, ljute se, viču, ponavljaju ustaljene radnje, vole eksperimentirati, tjeraju vas da im pričate iste priče iz dana u dan... 
Ali, to su normalne faze razvoja, pa nemojte očajavati ukoliko vam se čini da vaše vaspitne metode nisu uspješne i da djeca rade sve suprotno od onoga što ste ih učili. 
Oni uspostavljaju pravila u svojoj glavi i onda ih praktično provjeravaju. Bacaju igračke da bi provjerili šta će se s njima dogoditi ukoliko padnu s visine, razvrstavaju geometrijske oblike ili igračke napravljene od istog materijala. 
Djetetu pomažate ako se igrate s njim, jer ga ponavljanje rutinskih igara smiruje i daje mu sigurnost.
Nakon drugog rođendana počinje razvoj apstraktnog mišljenja. Maleni će vas, naprimjer, tjerati u sobu kada kažete "ružnu riječ" (odnosno primjenjivat će postupke koje vi primjenjujete), tjerat će medu da sjedi za stolom dok "sve ne pojede" i slično.
Sve više će djeca učiti posmatranjem i zbog toga im pomozite, kako bi se svi podaci pravilno "složili" u njihovim glavicama. Stručnjaci tvrde da možete podstaći trogodišnjaka tako što ćete mu omogućiti da što više vremena provodi s vršnjacima, dopustite mu da razvrstava pribor za jelo, konce, dugmiće... 
Tako će vidjeti šta je veće, šta manje, koliko, naprimjer, vode staje u širu, a koliko u užu čašu. Odgovarajte na dječija pitanja i pričajte s njima o osjećanjima kao što su bijes, tuga, radost i bol. 
Maleni će vremenom sve manje eksperimentirati, zaključke će donositi brže i efikasnije, pa će vam se sve više činiti da su bolji, mirniji i manje bučni.

Maleni će vremenom sve manje eksperimentirati, zaključke će donositi brže i efikasnije, pa će vam se sve više činiti da su bolji, mirniji i manje bučni

Je li dijete nestašno ili samo eksperimentira

Mala djeca koja duže vremena koriste cuclu imaju kasnije probleme s govorom. Zajedničko istraživanje ljekara iz Čilea i SAD bilo je usmjereno na djecu u dobi između tri i pet godina, a liječnici su posmatrali njihove navike u prehrani.
Djeca koja su duže od tri godine koristila cucle, pila iz flašice ili cuclala prste tri su puta češće imala probleme s govorom i izražavanjem od djece koja nisu imala niti jednu od ovih navika. 
Za govor se koriste 42 mišića. Što je duže neko strano tijelo u ustima, to je jači negativni utjecaj na razvoj ovih mišića. Prije svega, ugroženi su mišići jezika. 
Mogućnost pomjeranja najvažnijeg organa za govor posebno se sprečava korištenjem cucli. U najgorem slučaju djeca ne mogu razlikovati različite zvukove i glasove te dolazi do smetnji u govoru i jeziku.

Djeca koja su duže od tri godine koristila cucle, pila iz flašice ili cuclala prste tri su puta češće imala probleme s govorom i izražavanjem od djece koja nisu imala niti jednu od ovih navika

Cucla smeta razvoju govora

Djeca koja dođu u kontakt sa stranim jezikom, već u prvih devet mjeseci starosti, kasnije mnogo lakše uče i savladavaju znanje stranih jezika, pokazalo je istraživanje.
S druge strane, djeca koja u istom periodu čuju samo svoj maternji jezik, kasnije mnogo teže savladavaju izgovor i nijanse govora u drugim jezicima, tvrde naučnici.
Psiholozi su otkrili da mozak, kad je još u razvoju, ima takozvanu fazu programiranja. U tom periodu dijete dobiva (ili ne) doživotnu sposobnost prepoznavanja ključnih zvukova jezika, ali najviše maternjeg. 
Međutim, isti proces je zaslužan, ako se dijete nije susrelo sa stranim jezicima, za otežano razumijevanje zvukova stranih jezika. Zato, ako želite svoje dijete pretvoriti u malog poliglotu, omogućite mu da sluša strane jezike.

Kako bebe razumiju roditeljski govor

Briga o stopalima prije i nakon prvih koraka

Kako stimulirati učenje govora

Kako na pravi način djetetu reći ne

Čvrste kosti grade se u djetinjstvu

Hrana utječe na IQ bebe

Kako na djecu utječu strogi, ali nježni roditelji

Kako graditi roditeljski autoritet

Kad je dijete spremno za tutu

Koliko će dijete biti visoko

Zašto pamtimo mirise iz djetinjstva

Roditelji su djeci samo pratioci na određeno vrijeme

Zagrljaja i poljubaca mališanima nikad nije dosta

Je li dijete nestašno ili samo eksperimentira

Cucla smeta razvoju govora

Kako bebe reagiraju na strani jezik

Rast & razvoj

Kako bebe razumiju roditeljski govor

Briga o stopalima prije i nakon prvih koraka

Kako stimulirati učenje govora

Kako na pravi način djetetu reći ne

Čvrste kosti grade se u djetinjstvu

Hrana utječe na IQ bebe

Kako na djecu utječu strogi, ali nježni roditelji

Kako graditi roditeljski autoritet

Kad je dijete spremno za tutu

Koliko će dijete biti visoko

Zašto pamtimo mirise iz djetinjstva

Roditelji su djeci samo pratioci na određeno vrijeme

Zagrljaja i poljubaca mališanima nikad nije dosta

Je li dijete nestašno ili samo eksperimentira

Cucla smeta razvoju govora

Kako bebe reagiraju na strani jezik